Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.
Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.
Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.
Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je za 21. februar sjednicu trećeg vanrednog zasijedanja u 2025. godini.
Na dnevnom redu biće više tačaka, među kojima je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupanju Instrumentu između Evropske unije i Crne Gore o posebnim aranžmanima za sprovođenje podrške EU u okviru Instrumenta za reforme i rast, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o svojinsko - pravnim odnosima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike.
Takođe, planirano je da poslanici raspravljaju i o Prijedlogu zakona o alternativnim investicionim fondovima, Prijedlogu zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i Prijedlogu zakona o finansijskim konglomeratima.

Na dnevnom redu su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Prijedlog zakona o izgradnji objekata i Prijedlog zakona o uređenju prostora.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

Mandić zakazao vanrednu sjednicu i za 21. februar

Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je otvorio sjednicu nešto nakon 12 sati, ali su se poslanici opozicije odmah spustili kod njegovog stola ne dozvoljavajući mu da nastavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3wFlPlIFug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Poštovani građani Crne Gore, vidite u kakvim uslovima radimo. Sloboda znači ograničavanje samog sebe, a ne drugih. Mi treba da raspravljamo o važnoj stvari, a to je budžet Crne Gore i želim ministru i timu dobrodošlicu. Uvažavam i poštujem poslanike opozicije koji nam na ovoja način saopštavaju odnos prema parlamentu. Ovakvim ponašanjem se dovodi u pitanje autoritet ovog parlamenta, ali građani moraju da znaju da će mnogi biti oštećeni ako danas ne budemo rasrpavljali i usvojili budžet - rekao je Mandić.
Na to mu je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao da za pet minuta može da riješi pvu situaciju.
Mandić je odgovorio da svako pokazuje svoje lice.
- Prvo bih zamolio režiju da snimi sve ljude koji su izašli iz poslaničkih klupa, da ne bih napravio grešku jer vam na osnovu člana 106 Poslovnika Skupštine, a zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je ranije da će do ispunjenja uslova opozicije Skupština biti blokirana, te da će ustavni poredak štititi po svaku cijenu.
Živković je rekao da je u subotu, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, potvrdio zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja parlamentarne krize.
- Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu - podcrtao je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
I ministar finansija Novica Vuković apelovao je na poslanike da usvoje budžet neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Na dnevnom redu vanredne sjednice, pored Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, su i brojni zakoni koje je Vlada predložila.

Tamara Klikovac

Spriječeno održavanje sjednice, Mandić izrekao mjere protiv poslanika opozicije

Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je zaključke povodom tragičnom događaja u tom gradu u kojem je život izgubilo 13 građana, a među njima su zahtjev za smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje... Od prisutnih 30 odbornika, glasalo je njih 27 i svi su bili zaključke koje je pročitao potpredsjednik lokalnog parlamenta Mirko Stanić iz redova Socijaldemokratske partije (SDP). Nijesu glasali odbornici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Glasanje za zaključke"> <figcaption>Glasanje za zaključke(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva bez odlaganja podnošnje ostavki i smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sketora, koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije, kao čin preuzimanja objektivne i profesionalne odgovornosti u cilju potvrde postojanja institucionalne spremnosti i volje da se pristupi ozbiljnim i suštinskim reformama u bezbjednosnom sektoru - naveo je Stanić. Takođe, Skupština zahtijeva od nadležnih institucija sprovođenje nezavisne međunarrodne istrage, forenziku i rekonstrukciju događaja sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. - Rok za sprovođenje je 90 dana od donošenja zaključaka - precizirao je Stanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> <figcaption>Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Skupština će tražiti od Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih državnih institucija jasno utvrđivanje, taksativno navođnje i dostavljanje izvještaja o nepreduzetim radnjama, nepodnešenim prijedlozima &nbsp;zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koji je nadležan bezbjednosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara 2025. godine. Rok za sprovođenje je, kako je saopštio Stanić, 30 dana od dana donošenja zaključaka. - Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva od Uprave policije i nadležnih državnih institucija i sektora bezbjednosti bez odlaganja izradu procjene trenutne bezbjednosne situacije u Prijestonici Cetinje koja će između ostalog sadržati informaciju o tome da li se građanima Prijestonice garantuje bezbjednost - naglasio je Stanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_2ad8fa38d4fd64a0b74f680a4f5dc7d144654548f3d401327c32cb4a4ae0c006.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090140_2ad8fa38d4fd64a0b74f680a4f5dc7d144654548f3d401327c32cb4a4ae0c006" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skupština Prijestonice"> <figcaption>Sa današnjeg vanrednog zasijedanja(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Takođe, Skupština Prijestonice Cetinje traži dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosnih službi dobili odgovarajući tretman i da li su iniciajtive koje su pokrenute sa njihove strane dobile odgovore u zvaničnoj formi. - To se prevashodno odnosi na Markov i Mašanov zakon. Koliko je osoba u periodu od dvije i po godine odgovaralo za propuste, ako ih je bilo i koliko smjena i disciplinskih postupaka se desilo, kao jedan od odgovora ljudske, moralne, subjektivne ili neke druge odgovornosti - odgovore na ta pitanja traži lokalni parlament.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_50bc9d115483e68639193a723bc443b85fd882544ab8c70c967abd0fc1b7120f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250110090140_50bc9d115483e68639193a723bc443b85fd882544ab8c70c967abd0fc1b7120f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skupština Prijestonice"> <figcaption>Sa današnje sjednice(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Rok za sprovođenje ovih zaključaka je 30 dana od njihovog usvajanja. Uzimajući u obzir tragična iskustva i složenost ukupnog bezbjednosnog miljea i situaciji na Cetinju, Skupština Prijestonice zahtijeva da se bez odlaganja pokrene postupak da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje preraste u Centar bezbjednosti kroz nužno i obavezno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. - Rok za sprovođenje je 90 dana od donošenja zaključaka - saopštio je Stanić. Iz istih razloga, lokalni parlament traži od Ministarstva unutrašnjih poslova pozicioniranje Regionalnog centra na Cetinju, stacionara, baze ili sjedišta odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja, povezivanje južne i srednje regije. Dat je rok od 90 dana za ispunjenje ovog zahtjeva. U što kraćem roku zahtijevano je i obezbjeđenje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Cetinja i uvođenje partovskih policajaca, policajaca u zajednici uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju, u skladu sa standardima i praksom Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_36fad067e4abc7d6dc8dae9aa42561ff702946adf4e438a4c09fabfd44224ffd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250110090140_36fad067e4abc7d6dc8dae9aa42561ff702946adf4e438a4c09fabfd44224ffd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Odbornici Demokrata"> </figure>  - Skupština Prijestonice zahtijeva da Ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, na teritoriji cijelog grada uspostavi savremeni sistem video nadzora. Rok za sprovođenje je 180 dana od dana donošenja zaključaka - zaključio je Stanić. Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, sazvana na zahtjev gradonačenika Cetinja Nikole Đuraškovića, počela je minutom ćutanja. - Zbog tragedije koja je zadesila Prijestonicu i posebnog pijeteta prema proodicama žrtava i povrijeđenih u ovom trenutku bi svaka izgovorena riječ mogla pogrešno da se shvati. Jednoglasno je dogovoreno da na današnjoj sjednici ne bude proceduralnih pitanja, niti diskusija odbornika, ni predstavnika lokalne uprave - rekla je predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090112_8e701f55c0c33d42fe0a5cc8250b069d96c868ef2a29c57f69bc75c602977baf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250110090112_8e701f55c0c33d42fe0a5cc8250b069d96c868ef2a29c57f69bc75c602977baf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Nikola Đurašković"> <figcaption>Nikola Đurašković na današnjoj sjednici(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Aco Martinović ubio je 1. januara na Cetinju na pet lokacija dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, nekoliko sati prije nego što je, prema policijskih izvještajima, izvršio samoubistvo. Više hiljada ljudi protestovalo je u nedjelju veče u Podgorici i na Cetinju, četiri dana nakon drugog masakra na Cetinju u posljednje dvije i po godine, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem. Novi protest, u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ zakazan je za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.

Skupština Prijestonice zahtijeva smjenu rukovodstva bezbjednosnog sektora i nezavisnu međunarodnu istragu

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore održaće vanrednu sjednicu na kojoj će zauzeti stav o protestima koje organizuje neformalna grupa studenata "Kamo Śutra".
To proističe iz odgovora krovne studentske organizacije UCG-a Portalu ETV na pitanje kakav je njen stav povodom okupljanja kojima se traže ostavke nadležnih iz sektora bezbjednosti nakon masovnog ubistva 13 nevinih osoba na Cetinju 1. januara.
- Obavještavamo Vas da ćemo nakon održavanja vanredne sjednice Skupštine SPUCG izdati saopštenje za javnost, u okviru kojeg će biti sadržani detaljni odgovori na sva Vaša pitanja. Cijenimo priliku da se izjasnimo o ovoj temi i zahvaljujemo na strpljenju – navedeno je u odgovoru Studentskog parlamenta.
Nije precizirano kada će sjednica biti održana, ali iz Studentskog parlamenta poručuju da će saopštenje sa detaljima biti dostupno u najkraćem mogućem roku.
Prvi protest grupa „Kamo śutra“ je organizovala 5. januara, četiri dana nakon masakra na Cetinju, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Demokratska Crna Gora, koja je dio vladajuće većine i iz čijih redova su Bečić i Šaranović, danima kroz saopštenja za javnost pokušavaju da kriminalizuju studente, tvrdeći da iza njihovih zahtjeva stoji lično bivši predsjednik države Milo Đukanović “zajedno sa svojim kriminalnim klanovima”.
Sa druge strane, podršku studentima i njihovim zahtjevima, osim brojnih nevladinih organizacija, dalo je i više od stotinu profesora crnogorskih univerziteta i oko 200 umjetnika i kulturnih radnika u Crnoj Gori. 
Oni su stava da je krajnji momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da se na odgovornost pozovu rukovodioci državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana. Takođe, pozvali su vladajuće partije da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata čiji je cilj, kako su ukazali, njihovo zastrašivanje i sputavanje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
I iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je poručeno da snažno podržavaju pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja.
Prvom protestu ispred MUP-a prisustvovalo je više hiljada ljudi. Novi je zakazan za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.

Studentski parlament na vanrednoj sjednici o protestima grupe "Kamo Śutra"

Akcionari Instituta „Dr Simo Milošević“ nisu danas na vanrednoj sjednici usvojili Plan restrukturiranja, a nastavak je zakazan za 21. januar, piše portal RTHN.
Na sjednici se čulo da su predstavnici većinskog kapitala i najveći manjinski akcionar usaglasili pojedine stavove, koji su bili sporni za Žarka Rakčevića, vlasnika kompanije „Vile Oliva“ koja ima 27,43 odsto akcija u Institutu Igalo.
Po riječima predsjedavajućeg Skupštinom, izvršnog direktora Instituta Igalo, Zorana Kovačevića sjednici prisusutvuju akcionari koji imaju 87, 3 odsto vlasništva kapitala u Društvu.
Da bi Plan prošao potrebne su dvije trećine, odnosno pored državnih još i glasovi najmanje 10 odsto manjinskih akcionara. Oni imaju ukupno 16 odsto akcija, a najveći manjinski akcionar sa 27, 43 odsto je kompanija Vile Oliva. Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta 56,47 odsto.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović istakla je da su Vlada Crne Gore i vlasnik 27,43 odsto akcija Žarko Rakčević približili stavove kada je riječ o realizaciji Plana restrukturiranja, koji njegovu kompaniju Vila Olive ne prepoznaje kao aktera u realizaciji.
- Ukoliko postignemo dogovor i manjinski akcionar bude učestvovao u Planu restrukturiranja, moramo izvršiti intervenicju na samom Planu sa glasnom sa poslovnikom i udjelom i na način, kako ćemo to učini, ćemo postići dogovor ili nećemo. Sa druge strane, obzirom da će se nastaviti komunikacija između većinskog i manjinskog akcionara, u tom međuperiodu, koji će biti prilično kratak, jer 21. januara počinje sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o budžetu za 2025. godinu, tako da u redosledu koraka koji su pred nama odluku moramo imati prije tog ili na taj datum - kazala je ona.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, spremna je i na otkup akcija, kao i na korekcije u Planu, a sve i cilju očuvanja Instituta.
Mali akcionar, advokat Saša Vujović upoznao je Vladu Crne Gore i druge akcionare sa problemom stambenog fonda Instituta, za koji je u Planu restrukturiranja navedeno da će se koristiti za stimulaciju radnika, a u koji spadaju i reprezentativni stanovi, gdje danas žive biviši radnici Instituta po osnovu ugovora na neodređeno vrijeme.
- S obzirom da se radi o socijalnoj situaciji i ekonomskoj računici Instituta, koji treba da dođe do nekog novca u bliskoj budučnosti, da se Planom restrukturiranja evrntualno predvidi otkup tih stanova, po pravilima zakona o vanparničnom postupku, u smilu otkupa pod određenim stimulacijama, za ljude koji u njima borave - predložio je on.
Vujović je kazao i da država mora da donese odluku o proglašenju Igala za liječilišnu zonu, kako pacijenti ne bi tokom ljetnje sezone izloženi buci iz luna parka, koji se nalazi na zemljuštu Instituta, koje je dato u zakup. Pored toga, Vujović predlaže zaštitu pelodinog blata i davanje koncesije Institutu na njegovo eksploatisanje, kao i koncesiju na tehničku vodu u gornjim tokovima Instituta, koju je jedno vrijeme kompanija Hidromont merkur prodavala ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Rakčević je kazao da je situacija u kojoj se nalazi Institut produkt odluka većinskog vlasnika. Istakao je da se najvećem manjinskom akcionaru ne dopada priča da, ako se ne podrži Plan restrukturiranja, Institut ide u stečaj.
- To nije tačno. Pokriće od 23 miliona eura može po zakonu obezbjediti „Vile Oliva“ tako da se državna pomoć smanji na minimum. To je dug i to su gubici koji mi nismo napravili. Isključivu odgovornost za to snosi menadžment koji je bio na čelu Instituta u poslednjih šest godina - rekao je Rakčević.
Potvrdio je da su se sa većinskim vlasnikom složili o pitanjima koja nisu beznačajna.
- Postoji saglasnost i Vlada je prihvatila da Prva faza ne ide na doboš jer nam je to rezervni plan da kada bude rekonstruisana Druga faza pacijenti budu u starom zdanju. I nema potrebe da se takav dragulj na samoj pjeni od mora prodaje - poručio je Rakčević.
Istakao je da su insistirali i da se zemljište uknjiži na Institut.
- Mnogo bi manje problema bilo da je zemljište Institutovo. Ja imam dokaze da je 1996. godine zemljište bilo sastavni dio vrijednosti akcija. Problemi bi bili manji jer ne bi morali da idemo na prodaju objekata, već smo mogli da uzimamo kredite. Zemljište je jedna od stvari na kojima insistiramo - rekao je Rakčević.
Treća stvar, kako je rekao, oko kojih su se složili, je Dječije odeljenje.
- Dječije odeljenje je jedini objekat za koji smatramo da može da se otuđi ali jedino za potrebe škole u Igalu. To je jedina stvar gdje se mi slažemo, kada je riječ o otuđenju imovine - rekao je Rakčević i istakao da se na osnovu zemljišta treba ići na transformaciju Instituta, dovođenje na četiri zvjezdice i trajno održivi sistem.
Iz „Vile Oliva“ su insistirali da Institut ostane u funkciji zdravstvenog turizma.
- Vlada je poslije razgovora odustala od namjene da se na kompleksu na kome se nalazi Institut grade stanovi i poslovni prostori - informisao je Rakčević.
Ponovio je da su predimenzionarani troškovi za rekonstrukciju druge faze.
Državna sekretarka Majda Adžović saglasna je sa Rakčevićem da odnos prethodnih Vlada prema Institutu ali i manjinskom akcionaru nije bio dobar i da su donošene loše odluke ali je ukazala i da „po prvi put Rakčević ima nekoga preko puta sebe ko zaista čuje“.
Kako je rekla, država je spremna da svih 106 miliona eura uloži u Institut ali to Zakon o kontroli državne pomoći ne dozvoljava. Spremnost Vlade da podrži Institut u njegovom oporavku je obrazložila i činjenicom da su u budžetu za 2025. o kojem će Skupština CG raspravljati 21. januara, ostavljena sredstva koja predviđa Plan restrukturiranja.
Nakon kraće pauze predsjedavajući, izvršni direktor Zoran Kovačević, je saopštio da je dogovoreno da se radi usaglašavanja stavova sjednica prekine a nastavak je zakazan za 21. januar.

Nije usvojen Plan restrukturiranja Instituta Igalo, nastavak Skupštine akcionara 21. januara

Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Danilovgradu Branko Bošković saopštio je da traže da se u hitnom postupku zakaže vanredna sjednica povodom Kju groznice, kao i Opština Danilovgrad da izdvoji sredstva i pomogne farmerima.
- Izražavamo nezadovoljstvo da nakon današnjeg sastanka kolegijuma, i dobijenog dnevnog reda, aktuelna situacija povodom Kju groznice koja prijeti zdravlju naših sugrađana, nije stavljena u razmatranje, kao vanredna situacija, i nije planirana za razmatranje ni u redovnoj proceduri sjednice od 17 tačaka, koja je zakazana za 11. oktobar - istakao je on.
Na toj sjednici bi trebalo, kaže, da se transparentno, pred očima građana, uz uključenje stručnih struktura na nivou Opštine, državnih organa, a posebno opštinskih službi nadležnih za praćenje i odlučivanje u ovakvim situacijama, razmatra ovaj problem i doprinese donošenju konkretnih odluka, kako bi se posljedice ovog problema umanjile.
- Na hitnoj i vanrednoj sjednici Skupštine treba uzeti u obzir stvarno stanje na terenu, predložiti mjere koje će pomoći pogođenim farmama, ali i mjere koje će doprinijeti da se ova situacija u našoj opštini više ne ponovi. Zahtijevamo od rukovodstva Opštine da se iz lokalnog budžeta izdvoje sredstva kojima ćemo finansijski pomoći farmere koji žive na teritoriji Danilovgrada - podvukao je Bošković.
U danilovgradskom DPS-u smatraju da je to izraz solidarnosti ali i ulaganje u poljoprivredu koja je ključna grana privrede u našoj opštini.

Bošković: Tražimo vanrednu sjednicu povodom Kju groznice, i Opština Danilovgrad da izdvoji sredstva i pomogne farmerima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je danas premijera Republike Bugarske, Rosena Željaskova, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, saopšteno je iz kabineta predsjednika Milatovića.
- Tokom sastanka su potvrđeni odlični odnosi koje karakteriše tradicionalno prijateljstvo zasnovano na bliskim istorijskim i kulturnim vezama Crne Gore i Bugarske. Takođe, postoji prostor za nadogradnju političkih, ekonomskih, saobraćajnih i naučno-kulturnih odnosa između dvije države- navodi se u saopštenju.
Iz Milatovićevog kabineta ističu da je tokom razgovora posebno istaknut značaj saradnje Crne Gore i Bugarske u istraživanju Antarktika, koja je pokrenuta na inicijativu predsjednika Milatovića.&nbsp;
- Ovo partnerstvo omogućava našim istraživačima da postanu dio globalnih naučnih napora u proučavanju klimatskih promjena i ekosistema Antarktika. Crna Gora na ovaj način pokazuje da ima kapaciteta da doprinese međunarodnoj nauci kroz učešće u globalnim istraživačkim projektima- podsjećaju iz kabineta Predsjednika.
Predsjednik Milatović je rekao da Bugarska, kao članica Evropske unije i saveznik u NATO-u, u kontinuitetu pruža snažnu podršku evropskom putu Crne Gore, što je od izuzetne važnosti za našu zemlju.
- Crna Gora mora da žuri u Evropsku uniju. Naša obaveza je da ubrzamo reforme, da ispunimo preuzete zadatke i da do 2028. godine postanemo punopravna članica EU. To je strateški cilj naše države i garant stabilnosti, razvoja i sigurnosti za sve naše građane- kazao je Milatović.
Tokom razgovora je naglašeno da postoji značajan potencijal za unapređenje ekonomske saradnje, sa posebnim akcentom na privlačenje bugarskih investicija.
- Zato je od posebne važnosti uspostavljanje direktne avionske linije između Crne Gore i Bugarske, koja će otvoriti nove mogućnosti za produbljivanje saradnje na planu ekonomije, turizma i kulture- zaključuje se u saopštenju.

Milatović – Željaskov: Istaknut značaj saradnje Crne Gore i Bugarske u istraživanju Antarktika, nastaviti sa saradnjom u ekonomiji, turizmu, kulturi i nauci

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Nik Đeljošaj sastao se sa ambasadorom Kraljevine Belgije u Crnoj Gori, Nj. E. Frederikom Develterom kome je poželio dobrodošlicu i uspjeh u predstojećem mandatu, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Vlade.
Tokom razgovora Đeljošaj je istakao odlične odnose između dvije zemalje ali i saradnju u okviru NATO-a, te zahvalio Belgiji na kontinuiranoj podršci procesu evropske integracije Crne Gore.
- Za Crnu Goru integracija u EU predstavlja nezamjenjiv cilj, ne samo zbog strateškog značaja, već prije svega zbog vrijednosti koje ona predstavlja. U tom okviru, investicije iz Belgije i ostalih zemalja članica EU imaju dvostruki značaj- poručio je potpredsjednik Vlade.
Tokom sastanka Đeljošaj je naglasio snažnu posvećenost Crne Gore ubrzanju ekonomskih reformi, stvaranju sigurnog i stabilnog investicionog okruženja za pouzdane investitore iz zemalja EU, kao i jačanju ekonomske saradnje između dviju država.
Na kraju sastanka sagovornici su iskazali opredjeljenost da zajednički rade na unapređenju saradnje u oblastima od obostranog interesa.

Đeljošaj sa Develterom: Investicije iz Belgije i ostalih zemalja članica EU imaju dvostruki značaj za Crnu Goru i njen put evropskih integracija

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić razgovarao je danas sa Andreanom Ervinom, novoizabranim ambasadorom Republike Indonezije u Crnoj Gori, a sagovornici su se posebno osvrnuli na mogućnosti produbljivanja odnosa i saradnje između vrije zemlje, prvenstveno kroz ekonomiju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je uputio dobrodošlicu novoimenovanom ambasadoru, izrazivši uvjerenje da će njegov novi mandat doprinijeti dodatnom unapređenju odnosa dvije zemlje.
On je naglasio da Crna Gora i Indonezija njeguju tradicionalno dobre i prijateljske odnose, koje je potrebno osnažiti kroz intenzivniju političku, ekonomsku i kulturnu saradnju.
- Sagovornici su se saglasili da će u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti jačanju parlamentarne diplomatije, kako bi se dodatno produbilo razumijevanje između dvije zemlje. Takođe je istaknuto da postoji veliki potencijal za unapređenje saradnje u brojnim oblastima, a naročito u turizmu i transportu, s obzirom na prirodne i kulturne resurse obje države- navodi se u saopštenju.
Predsjednik Mandić je istakao da bi kroz valorizaciju Luke Bar, autoputa i željeznice Beograd-Bar Crna Gora postala kapija Evrope za indonežansko tržište.
- Ambasador Ervin zahvalio je na prijemu i naglasio da će se tokom svog mandata posvetiti jačanju veza između dvije države i približavanju njihovih naroda- zaključuje se u saopštenju.

Mandić sa ambasadorom Indonezije: Valorizacijom Luke Bar, autoputa i željeznice, Crna Gora bi postala kapija Evrope za indonežansko tržište

Podaci koje je saopštio Eurobarometar – da je povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju opalo skoro 20 odsto, jesu za detaljnu analizu i procjenu situacije, istakao je poslanik NSD i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava Jovan Vučurović.
Vučurović je poručio da Crna Gora treba da čuva dostojanstvo i odbaci ucjene i poniženja iz Hrvatske.
- Nema sumnje da je jedan od razloga takvog drastičnog pada, koji prijeti da se nastavi, i odnos pojedinih članica EU prema Crnoj Gori i tolerisanje takvog ponašanja. U prvom redu, imamo konstantne pritiske hrvatskih političara na našu državu, i nerealne zahtjeve koji pokazuju da zvanični Zagreb i ne želi dobre odnose već se sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Sigurno je da nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije od jedne članice EU, koja Crnu Goru napada za sve i svašta, dok se, na primjer, u Hrvatskoj, 2025. godine, odvija nacistički pir u prisustvu pola miliona ljudi. I onda kada takvi drže pridike Crnoj Gori i opstruraju njene EU integracije, onda se vjerovatno i dobar dio građana Crne Gore pita zašto iz Brisela neko ne opomene svoju članicu- naveo je Vučurović u saopštenju, navodi Pobjeda.
S druge strane, kako dodaje, "svjedoci smo da i parlament i Vlada Crne Gore rade veliki posao u cilju ispunjavanja uslova za što brže pristupanje EU".&nbsp;
- To je nedavno potvrdio i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, koji je istakao jasan napredak i posvećenost Crne Gore na putu ka EU. Međutim, te poruke ne žele da čuju u Hrvatskoj, nego se Crnoj Gori ispostavljaju uslovi koji nemaju veze sa evropskim integracijama. Jasno je da se radi o neprijateljskoj politici, političkom iživljavanju, ali i činjenici da hrvatski političari, sa lijeve i sa desne strane političkog spektra, od Picule do Sokola, u 21. vijeku ne mogu da prihvate činjenicu da se u vlasti u Crnoj Gori nalaze i predstavnici srpskog naroda. Takođe, teško prihvataju i činjenicu da u Crnoj Gori više ne vladaju njihovi puleni iz DPS i pojedini plaćenici iz NVO sektora- kaže Vučurović.&nbsp;
Važno je, poručuje, da Crna Gora čuva svoje dostojanstvo, "pokaže kičmu i glatko odbaci sve hrvatske ucjene, od Morinja i traženja miliona za obeštećenje za nešto sto se nije desilo, do zahtjeva za brodom Jadran".&nbsp;
- I neophodno je da se u Crnoj Gori poštuje zakon i shodno tome najzad ukloni nelegalna, lažna, spomen ploča u Morinju. Takođe, Hrvatska treba da dostavi sve podatke o dešavanjima u logoru ‘Lora’, kako bi zlikovci najzad odgovarali za monstruozna zločine koji su počinjeni nad našim mučenicima iz nikšićko-šavničke grupe. U konačnom, ako se želi saradnja sa nekom državom, ona se ne može zasnivati na ponižavanju te zemlje, na pritiscima i ucjenama, već na punom obostranom uvažavanju. Možda i hrvatska strana uvaži ova pravila normalnog i diplomatskog ponašanja, kako bismo uspostavili regularne odnose, na korist svih- kazao je Vučurović.

Vučurović: Jedan od razloga pada povjerenja u EU je odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori i tolerisanje takvog ponašanja

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: vanredna-sjednica