Predsjednik Skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore Radoslav Jovanović saopštio je da će 6. maja održati sastanak radi zakazivanja vanredne izborne Skupštine KSCG.
To je učinio dan nakon ostavke Jelene Dubljević na funkciju predsjednice.
- Obavještavam vas da je predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore, Jelena Dubljević, dana 29. aprila 2025. godine podnijela ostavku na funkciju predsjednice KSCG. U vezi s tim, zakazak je sastanak koji će se održati u utorak, 6. maja 2025. godine, sa ciljem zakazivanja vanredne izborne Skupštine KSCG - naveo je Jovanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

KSCG 6. maja ima sastanak povodom zakazivanja vanredne izborne Skupštine

Trilateralni razgovori između SAD, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju bili su produktivni i napredovali su, rekli su američki zvaničnici. Ovo je nova faza američkih posredničkih napora usmjerenih na okončanje rata.
Savjetnici američkog predsjednika Donalda Trampa bili su veoma optimistični nakon jučerašnjih razgovora i vjeruju da su uspjeli da otvore put koji bi mogao dovesti do smanjenja razlika oko ključnog spora, kontrole teritorije na istoku Ukrajine.
Prema riječima dva američka zvaničnika, Bijeloj kući su trebali mjeseci da ubijedi Moskvu i Kijev da pristanu na trilateralne razgovore koje posreduju SAD.
Kao ključne korake naveli su sastanak predsednika Trampa i Zelenskog u Davosu u četvrtak popodne i četvoročasovni sastanak Trampovih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi iste večeri.
- I Putin i Zelenski su se složili da pošalju svoje pregovarače. To pokazuje da vjeruju da se postiže napredak - rekao je jedan američki zvaničnik za Aksios.
- U posljednjem satu sastanka koji su Kušner i Vitkof imali sa Putinom, ruski predsjednik je rekao da želi diplomatsko rješenje za ovaj rat. Poslao je prilično jaku delegaciju u Abu Dabi - dodao je drugi zvaničnik.
Pregovori su počeli u petak i nastavljeni su u subotu. Američki posrednici su održali zajedničke sastanke sa ruskim i ukrajinskim pregovaračima, ali su se Rusija i Ukrajina takođe sastale direktno, bez Amerikanaca u prostoriji, potvrdili su ukrajinski zvaničnici.
Američku delegaciju činili su Trampovi savetnici Stiv Vitkof, Džared Kušner i Džoš Grinbaum, sekretar vojske Den Driskol i komandant Vojne komande SAD za Evropu Aleksus Grinkevič.
Ukrajinsku stranu predstavljali su šef predsjedničkog kabineta Kirilo Budanov, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Rustem Umerov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine general Andrij Hnatov i Zelenskijevi savjetnici Serhij Kisličja i David Arahamija.
Rusku delegaciju predvodio je šef ruske vojne obaveštajne službe, admiral Igor Kostjukov.
Američki zvaničnici su rekli da su tokom dva dana razgovora razmatrane sve ključne teme: ruske teritorijalne pretenzije u Donbasu, spor oko nuklearne elektrane Zaporožje i koji su koraci deeskalacije potrebni sa obje strane kako bi se jasno stavilo do znanja da je rat završen.
Nakon plenarne sjednice, Kušner, Vitkof i drugi članovi američkog tima kretali su se između soba u kojima su se sastajale rusko-ukrajinske radne grupe.
- Sve je razmatrano. Niko nije bio odbijen od diskusija ni sa jedne strane. Nismo izostavili nijedno pitanje i nismo morali nikoga da pritiskamo. U prostoriji je vladalo mnogo međusobnog poštovanja jer su svi zaista tražili rješenja - rekao je jedan američki zvaničnik.
Na kraju drugog dana razgovora, sve tri delegacije su zajedno ručale.
- Bio je to trenutak kada su svi djelovali skoro kao prijatelji. Osjetio sam nadu - rekao je isti zvaničnik.
- Prošlo je dobro kako smo mogli da se nadamo. Dobro se osjećamo gdje smo sada - dodao je drugi američki zvaničnik.

Optimizam nakon sastanka u Abu Dabiju: Svi su ručali zajedno

Očekujem i vjerujem da će sve nadležne institucije – u ovom slučaju gdje su privatnost i dostojanstvo javne funkcionerke na meti – reagovati u domenu svojih nadležnosti, saopštila je za Portal RTCG predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore i poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti apelovali su ranije na Upravu policije, nadležno državno tužilaštvo i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da bez odlaganja reaguju i preduzmu sve zakonom propisane mjere radi zaštite prava na privatnost Mirjane Pajković, donedavne direktorice Direktorata u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koja je izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
Andrić je istakla da očekuje reakciju.
“Posebno imajući u vidu da je u pitanju krivično djelo koje je propisano našim Krivičnim zakonikom. Mislim da je sve jasno, a bojim se da kao društvo opet pokazujemo licemjerstvo kad je konkretno ovaj način obračuna sa ženom u pitanju”, rekla je Andrić.
Iz nevladinog sektora posebno upozoravaju na izuzetno opasnu poruku koja se šalje javnosti ukoliko se ovakvi slučajevi tolerišu, da će žene koje su učesnice profesionalnih sporova ili koje prijavljuju određene oblike nasilja i nepravilnosti, biti izložene javnom ponižavanju, osudi i diskreditaciji, bez ikakve institucionalne zaštite.
Direktorica NVO Prima Aida Perović naglasila je da je snažna reakcija države obavezna ali je dosad, bar kroz medije, nije vidjela.
“Gospođa Pajković bi trebalo da je zaštićena zakonom jer ovo kroz šta prolazi, naš zakon valjano definiše. Tu dolazimo do primjene zakona i reakcije nadležnih organa, koja mora biti takva da, ne samo zaštiti prava gospođe Pajković, već i da djeluje edukativno na javnost, koja je često zlurada u ovakvim situacijama. U pitanju je krivično djelo zloupotreba tuđih fotografija, video i audio zapisa ili spisa seksualno eksplicitnog sadržaja. To je krivično djelo od decembra 2023. godine”, upozorila je Perović u izjavi za Portal RTCG.
Doskorašnja generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, podnijela je 23. januara ostavku na tu funkciju. Takva odluka proistekla je, kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, iz ličnih razloga.
Predsjednica LGBT Foruma Progres Bojana Jokić navela je da su snažne i odlučne reakcije institucija već izostale.
“Jer prethodnih dana nismo vidjeli da su policija, tužilaštvo ili bilo koja druga nadležna institucija reagovale ili preduzele konkretne korake povodom suzbijanja nedozvoljene distribucije seksualno eksplicitnog materijala. Ovdje se ne radi samo o pravnom, već prije svega o pitanju ljudskosti i morala, o obavezi države da zaštiti ženu u izrazito ranjivoj situaciji”, kazala je Jokić za naš portal.
Svjedočimo, kazala je, sistemskom i sistematskom uništavanju jedne žene.
“Kao i izlaganju njene porodice brutalnom i enormnom javnom linču kakav za više od deset godina mog profesionalnog bavljenja ljudskim pravima u Crnoj Gori nijesam zapamtila. Riječ je o nasilju koje prevazilazi pojedinačni slučaj i poprima razmjere društvene hajke. Ono što ovaj slučaj čini dodatno uznemirujućim jeste činjenica da je riječ o seksualno eksplicitnim fotografijama i video zapisima, odnosno o takozvanom revenge porn-u, koji predstavlja ozbiljan oblik rodno zasnovanog nasilja”, istakla je Jokić.
Navela je da je za nju sve ovo duboko traumatično.
“Jer otvara pitanje da li sjutra bilo koja druga žena može postati meta sličnog linča, dok država i njene institucije ostaju nijeme bilo zato što nijesu spremne ili zato što nemaju volje da se odlučno suoče sa ovakvim pojavama i zaustave javno nasilje nad ženama”, kazala je Jokić.
Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, kao institucionalni mehanizam u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kako su saopštili sinoć, sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka. Time se nasilje širi, kažu, i na savremene oblike – digitalno nasilje.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević rekla je za Portal RTCG da u ovom slučaju postoje osnovi sumnje da su izvršena krivična djela iz člana 175a Krivičnog zakonika Crne Gore, koja se gone po službenoj dužnosti.
“Što jasno nameće obavezu postupanja Upravi policije i nadležnom tužilaštvu, bez čekanja inicijative oštećene. Svaka distribucija i dalje širenje sadržaja koji grubo zadiru u pravo na privatnost, takođe predstavljaju krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine kada se taj sadržaj dijeli na način kako to ovih dana čine mnogi naši građani – očevi, braća, sinovi, partneri..putem digitalnih i drugih kanala komunikacije”, ukazala je Raičević.
Kako je upozorila, svako odlaganje reakcije institucija u ovakvim slučajevima omogućava javni linč i degradaciju ne jedne, nego svih žena.
“Ali i urušavanje društvenih vrijednosti i elementarne pristojnosti”, zaključila je Raičević.

Digitalni linč nije sloboda govora

„Narodi se likvidiraju tako da im se najprije oduzme śećanje. Unište im se knjige, obrazovanje, povijest. Neko drugi im napiše druge knjige, da im drugo obrazovanje i izmisli drugu povijest. I narod onda postupno počne zaboravljati što je bio i što je sada, a svijet oko njega to zaboravi još mnogo brže“. (Milan Kundera, „Knjiga smijeha i zaborava“)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260125080112_199826e156ce892d3153bfc38e87171aa8c8f7e31ec8e7f60d9ee0e663ea20e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260125080112_199826e156ce892d3153bfc38e87171aa8c8f7e31ec8e7f60d9ee0e663ea20e3" data-rendition-name="original" width="298" height="402" loading="lazy" alt="rummija crkva"> <figcaption>RUŠENJE TROVJERNE HARMONIJE CRNE GORE: Limena crkva postavljena na Rumiji </figcaption> </figure>  Uzmimo da su u pravu Crkva Srbije i svi oni koji tvrde da je Crna Gora istorijski srpska država, moramo se zapitati zašto tu navodno srpsku sakralnu i etnološku tradiciju svakodnevno mijenjaju ti isti koji tvrde da je Crna Gora istorijski srpska država? Postoje hiljade opisa vjerskih objekata koji su do pojave Amfilohija Radovića u Crnoj Gori građeni u Crnoj Gori. Najstarija crkva u Crnoj Gori smatra se crkva Sv. Tripuna u Kotoru, završena 13. januara 809. godine. Nastala je pod uticajem apulijske arhitekture, s jedne, i vizantijske tradicije, s druge strane. Ostaci te stare crkve nedavno su pronađeni pored sadašnje katedrale. Postoje sličnosti sa prvobitnom crkvom Sv. Tripuna, crkve Sv. Tome u Prčanju. Crkva Sv. Jovana u Zatonu, kod Bijelog Polja, takođe, je najvjerovatnije iz tog perioda.&nbsp; URUŠAVANJE TRADICIJE Veliki dio crkava na teritoriji Crne Gore je sa podružnom (longitudalnom) osnovom i javljaju se češće nego crkve centralnog plana. Tu spadaju jednobrodne crkve s polukružnom ili kvadratnom apsidom. Na našem prostoru najprostraniju i najrazvijeniju osnovu od ovih crkava imaju trobrodne bazilike koje se susrijeću od ranohrišćanskog perioda. Veliki broj sakralnih objekata u Crnoj Gori podignut je u vrijeme vladavine Balšića, prevashodno na Skadarskom jezeru i oni predstavljaju nastavak dukljansko-zetske tradicije. One su i po položaju kubeta i po obliku lukova, prozora i zvonika, kao i unutrašnjim rješenjima, jedinstvena graditeljska pojava. Na uzanom području oko Barа, posebno u Spiču, oko današnjeg Sutomora nastao je jedan zanimljiv arhitektonski varijetet, male seoske crkve koje su bile pokrivene kamenim pločama i najčešće su imale po dva oltara - za pravoslavne i katoličke vjernike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260125080112_0f74b2713b194983b37c0fc980749c86ea5d9d251d77e372f2e1c5c32d03e3c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260125080112_0f74b2713b194983b37c0fc980749c86ea5d9d251d77e372f2e1c5c32d03e3c1" data-rendition-name="original" width="589" height="456" loading="lazy" alt="karta"> <figcaption>Ilustracija – Venecijanska karta</figcaption> </figure>  I za vrijeme knjaza/kralja Nikole (190 crkava do 1910. godine) sve seoske crkve su građene u tradicionalnom stilu, sem crkve u Nikšiću Sv. Vasilija Ostroškog, koja se odlikuje monumentalnošću. Raška graditeljska škola, čijem nastanku su značajan doprinos dali primorski majstori, prisutna je u Crnoj Gori samo na jednom od najmonumentalnijih spomenika na njenoj teritoriji - manastiru Morači i na još nekoliko crkava samo sa elementima sličnih toj školi. Tako da se teško može govoriti o raškoj školi graditeljstva kao tradiciji u Crnoj Gori. Postavlja se pitanje zašto su se sve crkve i manastiri građeni od devedesetih godina prošlog stoljeća gradili u stilu svojstvenom Srbiji, srpskoj srednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi, raško-vizantijskog tipa, čak sa elementima ruske sakralne arhitekture? Je li namjera da se promjenom današnjice mijenja prošlost Crne Gore? Ne mijenja se samo crnogorska tradicija u građenju sakralnih objekata, već se mijenja i nematerijalna tradicija. I u sakralnom nasljeđu i u sekularnom. Vijekovima je sveti Vladimir Dukljanski bio svetac svih Crnogoraca, bez obzira na vjeru (bili oni katolici, pravoslavni ili muslimani), jer je umro prije raskola u jedinstvenoj hrišćanskoj crkvi, davne 1054. godine. Kako ga je to Crkva Srbije proglasila za „prvog sprskog sveca“ tek sredinom XIX stoljeća (Srbljak 1861. godine) pod imenom sv. Jovan Vladimir, imenom koji ne poznaju ni pop Dukljanin, ni vizantijski izvori toga vremena? Je li limena crkva na Rumiji i rušenje trovjerne harmonije Crne Gore svjesna namjera da se sruši tradicionalna Crna Gora, njena vjerska i etnička tolerancija i da se njen istorijski habitus zamjeni tuđim, mrzilačkim?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260125080112_aab483cb6fe13aae1537ebe7e76b221f5a86d1d49fa6a2a2fcf13ba055574b0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260125080112_aab483cb6fe13aae1537ebe7e76b221f5a86d1d49fa6a2a2fcf13ba055574b0d" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="litije"> <figcaption>CRKVA SRBIJE UVELA OBIČAJE KOJI NIKADA NIJESU BILI SVOJSTVENI CRNOJ GORI: Procesija u Podgorici</figcaption> </figure>  &nbsp;IZMIŠLJOTINE CRKVE SRBIJE Česte crkvene procesije, ljubljenje popovima ruku, klanjanje, klečanje, bauljanje po podovima, ljubljenje podova, sluganjski mentalitet, ... nikada, ali nikada nijesu bili svojstveni Crnoj Gori i Crnogorcima. Mada nijesu bili poznati ni po čestom redovnom kupanju, Crnogorci tek nijesu nikada ulazili zimi u hladnu vodu, niti im je padalo na pamet. Pored mnogih uvezenih laži koje se predstavljaju kao tradicija, kupanje 19. januara u Morači, na Sastavcima samo je još jedna podvala Crkve Srbije kako bi se prevrnula svijest Crnogoraca. Postoji jedno mjesto u Nikšiću na rijeci Zeti đe su Nikšićani nekad rado dolazili ljeti na kupanje. To mjesto, koje zovu Manitovac bilo bi idealno za ovakve parodije, koje bi trebalo da obelježe religijski praznik, poznat kao Bogojavljenje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260125080116_a9a99350474458eaa75c018be6084e4eeb85215fcab2e654f2adb84b660c4575.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260125080116_a9a99350474458eaa75c018be6084e4eeb85215fcab2e654f2adb84b660c4575" data-rendition-name="original" width="692" height="470" loading="lazy" alt="odlikovanje"> <figcaption>Ilustracija – Odlikovanje za Pavla Đurišića</figcaption> </figure>  Vjerujem da mnogi oni istetovirani kupači nemaju pojma što predstavlja hrišćanski praznik Bogojavljanje. Vjerujem da misle da se tada bog javio mobilnim i da nemaju pojma da se taj dan slavi kao dan kada je Isus Hrist kršten u rijeci Jordan. Znači, nema nikakvog plivanja za „časni krst“, niti plivačke trke na 33 metra i ko je najbrži plivač. To je izmišljotina Crkve Srbije, jer oni moraju od svega da naprave komediju. Tobože, ta 33 metra simbolizuju broj godina koliko je imao Isus kada je razapet na krstu. Daleko je od istine da je to dio tradicije u Crkvi Srbije, pogotovu u Crnoj Gori, đe se praktikuje odskora. Taj običaj kupanja u hladnoj vodi 19. januara (bez tzv. „časnog krsta“), tradicija je kod Rusa i kod Grka. Kod Grka je to malo komfornije zbog temperature vode. Bogojavljenje je hrišćanski praznik kada je Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista u vodama rijeke Jordan, te je crkva ovaj običaj odavno prihvatila kao śećanje na činjenicu da se nekada, u ranoj Crkvi, Sveta Tajna Krštenja obavljala u tačno određene dane u toku bogoslužbene godine, a jedan od tih dana je bilo, upravo, Bogojavljenje. Bogojavljanje se obelježava sa tri puta umakanjem u vodu, što bi trebalo da simbolizuje proces krštenja. Bez kraula na 33 metra i ronjenja za navodnim časnim krstom.&nbsp; Internet je prepun smiješnih klipova na kojima se ljudi glupiraju umakanjem u svemu i svačemu. Čak i u koritima za napajanje stoke. Masovno plivanje na podgoričkim Sastavcima nije bilo u koritu, mada nije ni daleko od toga. Bila je to samo još jedna slika kojom se potvrđuje da je svetosavlje daleko od izvornog hrišćanstva. Ikonografija, „poetika“ koja se čula, ponašanje šamana u svešteničkim odorama i njihove riječi, sve je govorilo da se radi o ideološkoj, nacionalističkoj, ratnohuškačkoj manifestaciji, na kojoj se slave saradnici fašista iz Drugog svjetskog rata, masovni zločinci i glorifikuje zlo. Đe god da je Isus Hrist, u grobu ili na nebesima, sigurno se prevrće u tom grobu ili na nebesima. Umjesto klanjanja Hristu i njegovom krštenju, na Sastavcima se klanjalo Draži Mihailoviću, Pavlu Đurišiću i njihovim nasljednicima iz devedesetih godina prošlog stoljeća. I to sve uz amin i ushićenje navodnog nasljednika trona Petra I Petrovića, koji ima veze sa Hristovim porukama taman kao Pavle Đurišić sa „lažnim ljudima“, „lažne vjere“. Ubija ih kad god mu se pruži prilika. U interpretaciji svetosavlja Isus Hrist se svakodnevno raspinje i predaje dušu bogu, vaskrsavajući u ideološkim matricama Nikolaja Velimirovića i njegovim dalekovidnim riječima „Dimitrije Ljotić je bio čovek vere ... Drvo je odsečeno, ali Bog zna šta radi i mi se moramo pokoriti Njegovoj volji. Ako je drvo odsečeno, ali iz odsečenog drveta nikle su mnoge mladice, a to su mnogi i mnogi Ljotići“. Ovi na Sastavcima nijesu Ljotićeve mladice, ali su mladice sličnih „heroja“, poput osuđenog ratnog zločinca Draže Mihailovića, nosioca Hitlerovog gvozdenog krsta Pavla Đurišića i sličnih ljudskih spodoba.&nbsp; Teško je ovo bogojadovanje opisati bez osvrta na najavljene političke promjene u režiji studenata u Srbiji, đe je došlo do promjene strategije, tako što se odustalo od godinu dana vladanja pobjedničke liste, koja bi koliko toliko uredila institucije i organizovala fer izbore. Pa koja opcija pobijedi da Srbija ide tim putem. Sada se govori o punom mandatu od četiri godine, što znači da će ta međusobno konfrontirana skupina, koja proganja zastave EU i sa ponosom nosi ruske religiozne zastave, određivati budućnost Srbije. Što će reći, još ćemo se mi brčkati u Manitovcu.&nbsp;

Manitovac na Sastavcima

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Na putevima koji vode duž klisura i usjeka učestali su sitniji odroni. Vozačima savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Tag: vanredna-sjednica-kscg

KSCG 6. maja ima sastanak povodom zakazivanja vanredne izborne Skupštine

Optimizam nakon sastanka u Abu Dabiju: Svi su ručali zajedno

Digitalni linč nije sloboda govora

Manitovac na Sastavcima

Putevi mokri, vidljivost smanjena mjestimično

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO