Nezakonito razriješeni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Borislav Ivanković ocijenio je neosnovanim i uvrjedljivim <a href="https://etv.me/hronika/bivsim-nacelnicima-u-bp-krivicne-prijave-zbog-sumnje-da-su-nezakonito-odobrili-nabavku-oruzja-nekadasnjem-direktoru-rv-jer-je-unaprijed-isplatio-varijabile">saopštenje Uprave policije</a> da je sa pozicije izvršnog direktora nanio štetu privrednom društvu „u produženom trajanju (u 2023. godini)“, isplatom varijabile za trinaest zaposlenih u iznosu od 6.700 eura, a pogotovo u svjetlu rezultata koje je tokom mandata ostvario u ovoj kompaniji.
- Državni organi treba da rade svoj posao i dostupan sam da se u postupku utvrdi tačno činjenično stanje da sam sve radio po zakonu. Napominjem da su u revizorskom izvještaju za 2023. godinu ovlašćeni revizori konstatovali da je sve bilo po zakonu i u skladu sa procedurama Društva – istakao je on.
Pojašnjava da su zapošljeni dobijali stimulacije za ostvarene rezultate i povećan obim posla što je rezultiralo rekordno ostvarenim profitom i činjenicom da je preduzeće ostvarilo drugi najbolji rezultat od otvaranja, 26. jula 2010. godine.
- Ako je neto isplata zapošljenima u 2023. godini bila preko 1.200.000 € za svih 80 zapošljenih, varijabile od 6.700 € koje se problematizuju bile su u skladu sa mojim ovlašćenjima. Procenat isplate ukupne varijabile u odnosu na ukupne zarade bio je na nivou od 1,7 odsto. Uvidom u isplate u drugim državnim
preduzećima, lako možete doći do iznosa od 10 do 15 odsto – istakao je Ivanković.
Napominje da je rezultat poslovanja neto dobiti od 59.000 € iz 2021. godine povećan za preko 19 puta na kraju 2023. godine, na iznos od 1.035.000 €, a stanje novca sa 150.000 € iz jula 2022. godine, kada je počeo da radi, povećano na više od 2.000.000 € na dan 31.12. 2023. godine. Kategoričan je da su i po tom osnovu rezultata poslovanja postojale realne mogućnosti isplate za povećani angažman zapošljenih.
- Prilikom davanja iskaza početkom godine kod inspektora privrednog kriminala objasnio sam da je stimulacija jedino isplaćivana za ostvareni rezultat iz prethodnih mjeseci, a ako je odluka i vezana za dva uzastopna mjeseca u nizu, to znači da se isplata varijabile isključivo odnosila na prethodni višemjesečni rad za 4-5 mjeseci. Isplata je moguća jedino na mjesečnom nivou uz osnovnu zaradu, a maksimum do 20% (iako imam ovlašćenja isplate do 50%) – objasnio je on.
Istakao je da službenu karticu za 28 mjeseci rada nikada nije upotrijebio, te da je stan u Budvi obezbijedio o svom trošku.
- Nijesam htio da zaposlim vozača. Ukupna ušteda privrednom Društvu samo po tom osnovu bila je cirka 40.000 € - dodao je Ivanković.
On pita zašto niko ne provjeri dvojac – predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zorana Lakušića i nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića.
- Samo u jednom danu za dva sportska kluba isplatili su iznos od 10.000 € za ovu godinu, a u posljednjih nekoliko mjeseci isplatili više od 35.000 € sponzorstva. Samo sportskim klubovima iznos je više od 25.000 €, a isplaćivano je više tranši klubovima na dnevnom nivou po 5.000 €. Ovo napominjem, jer je u mom periodu rada za čitavu 2023. godinu isplaćeno oko 5.880 € pomoći i sponzorstva, a tada nikome nije išla isplata pomoći preko 200 €, samo da se zna – poručio je Ivanković.
Pita i zašto se „konačno ne provjeri pokušaj gospodina Lakušića da na sastanku održanom na Boljim sestrama privatnoj firmi obezbijedi avans od 700.000 €“?
- Zaustavljen je u tom naumu od zapošljenih i mene lično. Jer, zakonske procedure su jasne, kao i postupak javnih nabavki - moraju biti obezbijeđena novčana sredstva, a na kraju se tek dolazi do najpovoljnijeg ponuđača kojem bi, shodno potpisanom Ugovoru i ukoliko je njime predviđeno, mogao da se odobri i isplati avans – upozorava Ivanković.
Postavlja i pitanje „zašto se nadležni organi, osim Inspekcije rada koja je to konstatovala kao prvostepeni i drugostepeni organ, nijesu pozabavili nezakonitim imenovanjem Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, ali i svim odlukama i isplatama koje je izvršio tokom dosadašnjeg nezakonitog mandata“.
- Pitam se i zašto se nijesu pozabavili nezakonitim smjenama tri izvršna direktora čime je nanesena šteta Državi u iznosu od preko 550.000 €, a za koje je odgovoran gospodin Zoran Lakušić (što je potvrđeno pravosnažnim presudama kod dva izvršna direktora). Moj postupak pred sudom je u toku – podsjeća on.
Podnošenje krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja Ivanković doživljava i kao pokušaj da se zaustave smjene Lakušića i Radovića, zbog, kako je istakao, njihovog nezakonitog poslovanja koje je, tvrdi, lako dokazivo.
- Na kraju smtram da ovdje jedino želi da se opravda nezakonito zapošljavanje čovjeka koji nije imao ni posebne uslove da se javi na oglas za posao, a to je pet godina iskustva sa fakultetom VII1 stepen. Smatram da je Inspekcija rada konstatovala činjenično stanje po kojem se mora postupiti. Kao i da se konačno mora konstatovati ostavka gospodina Lakušića – zaključio je Ivanković.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivanković: Zašto ne istražite postupanje Lakušića i Radovića?

Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnijete su krivične prijave protiv V.B. i D.Š, bivših načelnika Filijale za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova u tom gradu, zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.
Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da su od 2021. do 2022. godine, postupajući suprotno odredbama člana 13 Zakona o oružju, izdali odobrenja za nabavku vatrenog oružja R.D. &nbsp;tako mu omogućivši da nabavi četiri komada vatrenog oružja, iako za to nije bilo zakonskog osnova.
Osim toga, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru je podnijeta krivična prijava protiv B.I., bivšeg izvršnog direktora u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje, takođe zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj.&nbsp;
- Na način što je tokom 2023. godine za 13 zaposlenih omogućio isplatu varijabilnog dijela zarade unaprijed, tj. za mjesece koji u trenutku isplate varijabila nijesu ni nastupili, i na taj način oštetio navedeno preduzeće po osnovu nezakonito isplaćenih varijabila za iznos od 6.776,30 eura - kazali su u policiji.
Ova procesuiranja službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, kako su naglasili u policiji, sproveli su u nastavku aktivnosti na suzbijanju korupcije. Ova akcija nosi kodno ime „Browing“.
- Uprava policije nastavlja odlučnu borbu protiv svih oblika kriminala, sa posebnim fokusom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kao definisanim nacionalnim prioritetom, a u cilju suzbijanja krivičnih djela kojima se narušava vladavina prava, integritet institucija sistema, podriva povjerenje građana u njihov rad i nanosi ekonomska šteta državi - zaključili su u saopštenje.

Portal ETV

Bivšim načelnicima u BP krivične prijave zbog sumnje da su nezakonito odobrili nabavku oružja, nekadašnjem direktoru RV jer je unaprijed isplatio varijabile

Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). 
 
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine. 
 
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. 
 
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura. 
 
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima. 
 
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu. 
 
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom. 
 
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović. 
 
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner. 
 
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura. 
 
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura. 
 
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura. 
 
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura. 
 
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović. 
 
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika. 
 
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. 
 
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih. 
 
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih. 
 
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile. 
 
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”. 
 
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović. 
 
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade. 
 
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović. 
 
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima. 
 
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju. 
 
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović. 
 
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih. 
 
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana. 
 
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović. 
 
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI. 
 
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović. 
 
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave. 
 
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

Skupština Crne Gore nije dovoljno transparentno finansirala Sindikalnu organizaciju kojoj je tokom 2023. godine uplaćeno 250 hiljada eura - a do danas nije jasno u koju svrhu.
To proizilazi iz revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja i revizije usklađenosti poslovanja Skupštine Crne Gore za 2023. godinu.
- Na račun Sindikalne organizacije Skupštine Crne Gore je u toku 2023. uplaćeno ukupno 250.000,00 eura na osnovu zahtjeva Sindikalne organizacije za potrebe realizacije sindikalnih aktivnosti. U raspoloživoj dokumentaciji nije navedeno u koje svrhe će se sredstva koristiti i nema povratnih informacija kako su sredstva utrošena – istakli su u DRI.
Ukazujući da uslovi ovog finansiranja nijesu jasno regulisani, u DRI su kazali da služba Skupštine zahtjevom za budžetskim sredstvima za 2023. godinu nije planirala sredstva za ove svrhe.
- Već su obezbijeđena na način što su u toku godine vršena preusmjeravanja kojim su sredstva raspoređena na računu 4319- Ostali transferi institucijama uvećana za 200.500,00€ - dodaje se u izvještaju DRI.
<h2>VARIJABILE BEZ KOLEGIJUMA</h2>
Varijabilni dio zarade se, kako se navodi u reviziji, isplaćivao poslanicima zbog dodatnog angažovanja u radu Kolegijuma predsjednika Skupštine Andrije Mandića - zbog značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i zbog dodatnog angažovanja - a na osnovu rješenja koja je donosio generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić.
- Dokumentacija na osnovu koje se isplaćivao varijabilni dio zarade poslanicima ne sadrži predlog Kolegijuma predsjednika Skupštine za isplatu varijabilnog dijela zarade, što nije u skladu sa čl. 4 Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore – poručili su u DRI.
Oni su preporučili generalnom sekretaru Skupštine Aleksandru Klariću da rješenja o varijabilnom dijelu donosi na osnovu predloga Kolegijuma Skupštine, kako je propisano čl. 4 Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore.
U DRI su ukazali da su na početku 27. i 28. Saziva donijeti zaključci kojima je Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore ovlastio generalnog sekretara da članovima Kolegijuma
obračunava i isplaćuje varijabilni dio zarade na mjesečnom nivou, kao i da se spisak poslanika koji su ostvarili pravo na varijabilni dio zarade dostavlja na mjesečnom nivou.
- Rješenja o varijabilnom dijelu zarade za generalnog sekretara Skupštine potpisivala je zamjenica generalnog sekretara, što nije u skladu sa čl. 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, gdje je navedeno da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena u skladu sa propisima, donosi organ odnosno radno tijelo koje ih je izabralo, imenovalo ili postavilo – dodaje se u reviziji DRI.
<h2>NEZAKONITO 57 ODSTO UGOVORA O DJELU</h2>
Osim preporuke za varijabilni dio zarade, Državna revizorska institucija (DRI) izdala je Skupštini Crne Gore i sedam preporuka koje se odnose na imovinu, izvršenje budžeta, upravljanje ugovorima o djelu.
Tako je revizijom utvrđeno da postoji oko 57 odsto ugovora o djelu za obavljanje poslova za koje su sistematizovana radna mjesta kurirski poslovi, poslovi vozača, poslovi upisničara u službi Pisarnice, higijeničarke, poslovi vezani za skupštinski Bife.&nbsp;
To, kako se navodi u izvještaju DRI, Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima kojim je definisan postupak zasnivanja radnog odnosa i popuna radnih mjesta u organima državne uprave.
Skupština bi trebalo da ugovore sa fizičkim licima, bez zasnivanja radnog odnosa, zaključuje samo za poslove za koje nijesu sistematizovana radna mjesta, kao i poslove koji nijesu iz osnovne nadležnosti državnog organa.
- Odnosno da za sva nova zapošljavanja primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima. U zahtjevu za dodjelu budžetskih sredstva za izdatke po osnovu isplate ugovora o djelu nije dato obrazloženje procijenjenih izdataka na ovoj poziciji, tj. nema definisane aktivnosti, broj izvršilaca i očekivanih efekata angažovanja lica po osnovu ugovora o djelu, što nije u skladu sa čl. 30 tačka 7 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti – ističe se u reviziji.
Nadležni Kolegijum, koji čine rukovodilac Branislav Radulović i član Milan Dabović, utvrdio je da bi Skupština Crne Gore do 4. novembra ove godine trebalo da izradi i dostavi DRI plan aktivnosti za realizaciju preporuka - i da do 4. aprila 2025. godine izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.
<h2>SKORO 165 HILJADA ZA ODRŽAVANJE OBJEKATA</h2>
U reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziji usklađenosti poslovanja Skupštine Crne Gore za 2023. godinu piše da je Skupština Crne Gore za održavanje građevinskih objekata utrošila 164.837.22 eura.&nbsp;
To, kako ističu u DRI, nije u skladu sa članom 3 Uredbe o uslovima i načinu korišćenja službenih zgrada i poslovnih prostorija u svojini Crne Gore.
Njima je propisano da se o investicionom i tekućem održavanju „zgrade Skupštine Crne Gore i prostorija u toj zgradi stara organ uprave nadležan za imovinu (Uprava za imovinu) u skladu sa sredstvima obezbijeđenim za tu namjenu u budžetu Crne Gore“.
U tom smislu DRI je preporučila Službi Skupštine da, u saradnji sa Upravom za državnu imovinu - kao nadležnim organom, obezbijedi da se održavanje zgrade koju koristi Skupština Crne Gore, vrši u skladu sa Uredbom o uslovima i načinu korišćenja službenih zgrada i poslovnih prostorija u svojini Crne Gore.
<h2>NEIZMIRENE OBAVEZE</h2>
Neizmirene obaveze formirane u 2023. godini a dospjele za plaćanje do kraja godine su iznosile 3.340,26 eura.
- A to su obaveze za: porez na zarade - 40,97 eura; doprinosi na teret zaposlenog – 109,25 eura; doprinos na teret poslodavca 38,70 eura; opštinski prirez - 6,15 eura; rashodi za administrativni materijal - 1.216,52 eura; službena putovanja - 480,00 eura; reprezentacija – 343,91 eura; usluga stručnog usavršavanja – 127,26 eura i ostale usluge 977,50 eura – navodi se u reviziji.
Programski budžet Skupštine Crne Gore, kako se navodi u reviziji DRI, ne sadrži indikator učinka za potprogram „Stručni i operativni poslovi Skupštine Crne Gore“ - što nije u skladu sa tačkom 8, stav 1, čl. 6 Odluke o načinu pripreme i sadržaju programskog budžeta potrošačkih jedinica.&nbsp;
- Indikatori učinka nijesu definisani za sve aktivnosti čija realizacija treba da doprinese ostvarenju postavljenih ciljeva. U Izvještaju o realizaciji programskog budžeta su prezentovani podaci za indikator učinka za program „Vršenje zakonodavne vlasti“, ali nema podataka koji se odnose na indikatore učinka potprograma i aktivnosti, što otežava upoređivanje napretka u odnosu na plan (bazni indikator u odnosu na ciljnu vrijednost), odnosno procjenu uspješnosti realizacije programskog budžeta – dodaju u DRI.
<h2>NOTEBOOK-OVI I LED EKRANI</h2>
Rješenjem o prihvatanju popisa je prihvaćen prijedlog za otpis i isknjižavanje pokretnih stvari ukupne vrijednosti 43.171,29 eura - notebook-ovi i mobilni telefoni koji su označenih kao manjak, a koji su dati na korišćenje bivšim poslanicima i zaposlenim - od kojih neki više nijesu zaposleni u Skupštini.
- Izvršen je otpis i isknjižavanje pokretnih stvari, a da nije utvrđeno da su iste izgubile vrijednost, odnosno da nemaju upotrebnu vrijednost, što nije u skladu sa čl. 8 Uputstva o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini, koji propisuje da Komisija može u izvještaju da predloži otpis i isknjižavanje stvari za koju je utvrđen manjak i koja nema upotrebnu vrijednost – dodaje se u reviziji.
Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je otpisan i isknjižen određeni broj notebook-ova koji su dati poslanicima na korišćenje, a koje su poslanici bili obavezni da vrate Službi Skupštine jer nijesu stekli pravo raspolaganja istim, što nije u skladu sa Odlukom o sticanju prava korišćenja i prava raspolaganja službenim notebook-om poslanika u Skupštini Crne Gore.
- U evidenciji pokretne imovine koju vodi Služba Skupštine nema podataka o sredstvima koja su nabavljena u 2023. godini (LED ekrani), što nije u skladu sa čl. 44 Zakona o državnoj imovini. Subjekt revizije je dostavio Odluku o uknjženju deset LED ekrana (br. 00-55-2- 2/24-1/54) od 24.07.2024. godine – istakli su u DRI.
<h2>MATERIJALNI EFEKAT</h2>
Radulović i Dabović su, uz skretanje pažnje i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja, izrazili pozitivno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj Skupštine Crne Gore za 2023. godinu.
- Revizijom pravilnosti poslovanja Skupštine Crne Gore utvrđene su neusklađenosti koje imaju materijalan, ali ne i prožimajući efekat – ocijenili su Radulović i Dabović.
Neusklađenosti su utvrđene u odnosu na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Uredbu o uslovima i načinu korišćenja službenih zgrada i poslovnih prostorija u svojini Crne Gore, Uputstvo o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini, Odluku o sticanju prava korišćenja i prava raspolaganja službenim notebook-om poslanika u Skupštini Crne Gore i Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore.

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Poslanicima varijabile isplaćene mimo prijedloga kolegijuma, Skupština Sindikalnoj organizaciji bez objašnjenja uplatila 250 hiljada

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, uz najvišu dnevnu temperaturu do 19 stepeni.
Na sjeveru je ujutru po kotlinama mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, na udare ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana će oslabiti osim na krajnjem jugoistoku.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus četiri do osam, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Da li je moguće da šef kriminalne grupe koja švercuje cigarete organizuje, istovremeno i nabavlja robu, lageruje je, pa je onda proda, a pri tom odredi kupcu kako da je prenese preko carinske linije, pa još – vjerovali ili ne – istom naredi po kolikoj cijeni dalje prodaje švercovane cigarete? &nbsp; Iako djeluje kao naučno-fantastična priča, upravo je tako specijalni tužilac Miroslav Turković opisao - u optužnici od 10. juna prošle godine -kriminalne radnje koje je navodno počinio biznismen Aleksandar Mijajlović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225190244_4a47619b91f0dd119e36352ea7a30fd448d88eeb0a74a3027d0fc5738e3b8860.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260225190244_4a47619b91f0dd119e36352ea7a30fd448d88eeb0a74a3027d0fc5738e3b8860" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt='OPTUŽBE UZ ,,DODATKE" IZ SKAJ-A: Ilustracija'> <figcaption>OPTUŽBE UZ ,,DODATKE" IZ SKAJ-A: Ilustracija(Photo: Ilustracija: Teuta METĐONAJ)</figcaption> </figure>  Tužilaštvo Mijajlovića tereti da je, sa, citiramo, ,,sa još jednim za sada nepoznatim organizatorom kriminalne organizacije, organizovao kriminalnu organizaciju”. &nbsp; ,,OVLAŠĆENJA" -Okrivljeni Aleksandar Mijajlović je odredio za sebe da zajedno sa drugim, sada nepoznatim organizatorom kriminalne organizacije, preko drugih pripadnika kriminalne organizacije nabavja cigarete iz inostranstva, organizuje njihovo dopremanje u Crnu Goru kopnenim i pomorskim putem, da skladišti i čuva cigarete u Slobodnoj carinskoj zoni, prodaje ih drugim pripadnicima kriminalne organizacije koji djeluju po njegovim nalozima i zajedno sa njima prenosi cigarete preko carinske linije uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, radi dalje prodaje i rasturanja određuje njihovu cijenu, način i uslove plaćanja – piše na strani 3 optužnice. &nbsp; Teško je, u dugoj istoriji švercovanja cigareta, naći sličan primjer: da onaj koji prodaje krijumčarenu robu istovremeno kupcima – onima koji su iskeširali novac – određuje po kojoj će cijeni, kada i kako dalje prodavati robu?! Televizija E je već pisala o brojnim nelogičnostima, pa i podmetanjima u optužnim aktima protiv Aleksandra Mijajlovića; kako je istih 12 rečenica tužilačka ekipa koristila i za optužbe za krijumčarenje kokaina i šverc cigareta iz luke Gvajakil u Ekvadoru. Istraživanje novinarske ekipe je pokazalo da je neko – u Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vladimir Novović ili u Specijalnom policijskom odjeljenju kojim rukovodi Predrag Šuković – sa umišljajem prepravljao i dopisivao obavještajni dokument francuskog Europola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225190244_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260225190244_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="SARADNJA: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>SARADNJA: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Optužnica na 403 strane nastala je kompilacijom predmeta protiv Mijalovića, ali i protiv Đorđija Pavićevića, vlasnika špediterske kompanije ,,Pjejmejker” i grupe, kao i Mijuškovića, braće Rabrenović, Banićević i ostalih... &nbsp;&nbsp; Od tri predmeta stvoren je jedan, ali su tako stvoreni i problemi za održanje logičnosti optužnog akta. Tako tužilac famozni nadimak ,,Aco”, kojeg inače nema u dokumentu Europola i ne postoji Skaj komunikacija sa tim nadimkom, vezuje za Aleksandra Mijajlovića. &nbsp; Ali na čudan način: prvo se iskazuje osnovana sumnja da je iza šifre 5OIQOW krije podgorički biznismen. &nbsp;&nbsp; DO DOKAZA ZA 45 STRANA -Imajući sve navedeno, proizilazi osnovana sumnja da je Aleksandar Mijajlović lice koje je na ,,SKY ECC” kriptovanoj aplikaciji koristilo pin &nbsp;5OIQOW – piše na 115 strani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225190248_ca32c6e21c92554be06ed57bb34a62046e72e99846bedb2149f2833909f30923.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260225190248_ca32c6e21c92554be06ed57bb34a62046e72e99846bedb2149f2833909f30923" data-rendition-name="original" width="4000" height="1749" loading="lazy" alt=',,OSNOVANA SUMNJA" : 115. STRANA OPTUŽNICE'> <figcaption>,,OSNOVANA SUMNJA" : 115. STRANA OPTUŽNICE(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Zanimljivo: od osnovane sumnje, koja se pominje na 115 strani do nepobitne uvjerenosti da je iza pina 5OIQOW stoji Aleksandar Mijajlović bilo je potrebno - 45 strana. Jer na 160. strani SDT odjednom postaje apsolutno sigurno ko se krije iza famozne šifre na Skaj komunikaciji. &nbsp; - Iz sadržine komunkacije ostvarene posredstvom SKY Ecc aplikacije i sa njim saglasnih materijalnih dokaza nedvosmisleno se zaključuje da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović komunicira sa drugim rpipadnicima kriminalne organizacije koristeći komunikacionu platformu SKY Ecc, te da je koristio nalog sa šifrom 5OIQOW – zaključuje se u optužnici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225190248_ebbc57ffcd15fb14cd45423044a4942ba53e398604dce5ed01ea9d52d822e6be.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260225190248_ebbc57ffcd15fb14cd45423044a4942ba53e398604dce5ed01ea9d52d822e6be" data-rendition-name="original" width="4000" height="1455" loading="lazy" alt=',,NESUMNJIVA SIGURNOST": 160. strana optužnice '> <figcaption>,,NESUMNJIVA SIGURNOST": 160. strana optužnice(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da sve bude zanimljivije: navodni dokazi na koje se specijalno tužilaštvo poziva, su onih čuvenih 12 rečenica u kojima se ne pominje Mijajlović se umeću i u šverc kokaina i u šverc cigareta iz Ekvadora. &nbsp; KO IMA VEZE U BUGARSKOJ I MAKEDONIJI? Jel zanimljivo Bugarska i Grčka... &nbsp;Iz Bugarske se mora poslat na drugo mjesto... Može i Makedonija... Đe ima luka u Makedoniju?... A slalo se za Holandiju iz Bugarske kamionima... &nbsp; Osim podatka da je ova prepiska umetnuta iz drugog predmeta, zanimljivo je da Specijalno tužilaštvo – kada je Mijajlovića označilo kao korisnika šifre &nbsp;5OIQOW i učesnika u kripto komunikaciji – nije uopšte provjeravalo da li podgorički biznismen uopšte ima razgranate veze u Bugarskoj i Makedoniji. &nbsp; Da Specijalno državno tužilaštvo nije unaprijed targetiralo Mijajlovića, da je zaista htjelo da se bavi istragom, naložilo bi Specijalnom policijskom odjeljenju ad provjeri koliko je puta podgorički biznismen boravio u Bugarskoj ili Makedoniji. Takođe, od Uprave carina lako su mogli da dobiju podatak o poslovanju Mijajlovićevih kompanija sa kompanijama iz te dvije države. &nbsp; Da je taj jednostavan zadatak odrađen, došli bi do zanimljivih podataka iz dokumentacije o prelasku granice: u Bugarskoj je Mijajlović za posljednje dvije decenije boravio jednom, u gradu Montana, na Fajnal foru ženske regionalne košarkaške lige. A u Makedoni, četiri puta, prateći B prvenstvo Evope u košarci za juniore do 16 godina. &nbsp; Uprkos tome, u optužnici se navodi da je navodno podgorički biznismen imao razgranate veze baš u te dvije države. Očito, nekome je bilo jako stalo – ne da istraži ili dokaže sumnje – već da optužba bude sročena po svaku cijena. &nbsp; Na upit Televizije E, da objasne nelogičnosti iz optužnog akta, iz Specijalnog državnog tužilaštva nije bilo odgovora. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novi dokazi o fabrikovanju dokaza protiv Aleksandra Mijajlovića

Granice nijesu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nakon susreta u Trebinju sa bivšim predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.
Mandić je na mreži X objavio da se večeras u tom gradu sreo sa svojim prijateljem.
- Tokom bratskog razgovora, kao predsjednici dvije srpske stranke, konstatovali smo da granice nisu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo srpskog naroda. Iskoristili smo priliku da jedan drugog upoznamo sa brojnim uspješnim međunarodnim aktivnostima u prethodnom periodu, a čije je ishodište isto – čuvanje mira i stabilnosti u regionu, sa posebnim akcentom na ulogu srpskog naroda u toj plemenitoj misiji - poručio je Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2026730653069287561&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić sa Dodikom: Granice nijesu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo

Belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevo i njemački šef diplomatije Johan Vadeful osudili su u srijedu u Berlinu mađarsku prijetnju vetom na evropski zajam Ukrajini, dan nakon četvrte godišnjice ruske invazije na tu zemlju.
Vadeful je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim belgijskim kolegom, ponovo izrazio „zaprepašćenje“ ponašanjem Mađarske, „kojim ta zemlja izdaje sopstvenu borbu za slobodu“.
- Mađarska mora shvatiti da se strpljenje ostalih država članica brzo troši - rekao je Prevo.
Evropska unija želi da usvoji dvadeseti paket sankcija protiv Rusije od njene invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, kao i evropski zajam od 90 milijardi eura za finansiranje vojnih i finansijskih potreba Ukrajine u 2026. i 2027. godini.
Međutim, bliski saveznik ruskog lidera Vladimira Putina, mađarski premijer Viktor Orban, blokira oba projekta i traži da Kijev najprije obnovi isporuke ruske nafte kroz naftovod Družba, oštećen u ruskim vazdušnim napadima u januaru.
- Svi smo svjesni osjetljivog perioda koji sa sobom donose izbori - kazao je Prevò u trenutku kada mađarski nacionalistički lider zaostaje za opozicionim kandidatom u anketama uoči parlamentarnih izbora koji će se održati 12. aprila.
Međutim, usuditi se da se sudbina i potrebe Ukrajine i njenog naroda drže kao taoci u kontekstu rata, čini mi se kao crvena linija, dodao je.
Napomenuo je da je mađarski premijer i ranije prkosio Evropskoj uniji kada je riječ o ovom pitanju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je u utorak boravila u Kijevu, izjavila je da će Evropska unija odobriti zajam Ukrajini „na ovaj ili onaj način“, uprkos opstrukcijama Budimpešte.
Orban je dodatno zaoštrio retoriku prema Ukrajini i Evropskoj uniji, pokušavajući da ih prikaže kao prijetnju mađarskim nacionalnim interesima – trenutno prije svega energetskim – i tako mobiliše birače za izbore u aprilu, za koje posljednje ankete pokazuju da bi ih, kada bi se održavali sada, njegova stranka Fides uvjerljivo izgubila od mađarske opozicione stranke desnog centra Tisa.
Orban je u srijedu izjavio da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i čak naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Tisa je dodatno povećala svoju prednost nad Fidesom, pokazalo je u srijedu istraživanje kompanije Median, poznate po preciznim predviđanjima, uoči parlamentarnih izbora 12. aprila na kojima se nacionalistički veteran nadmeće za novi mandat.
Orban, koji je već 16 godina na vlasti i planira da je zadrži, prvi put se suočava sa snažnim protivnikom na parlamentarnim izborima, a ishod će imati velike implikacije ne samo za Mađarsku, već i za Evropu i njene krajnje desne političke snage.
Prema anketi, Fides gubi podršku, dok Tisa pridobija pristalice, uprkos brojnim mjerama koje je vlada najavila nakon tri godine ekonomske stagnacije.
Tisa, na čelu sa bivšim vladinim insajderom Peterom Mađarom, povećala je svoju prednost nad Fidesom na 20 procentnih poena među odlučnim biračima, u odnosu na 12 procentnih poena prednosti u istraživanju javnog mnjenja u januaru, navela je kompanija Median, čije je rezultate prenio portal hvg.hu.
Stranka Mađara, osnovana tek 2024. godine, osvojila je podršku 55 odsto odlučnih birača, u odnosu na 51 odsto u januaru. Podrška Fidesu pala je za mjesec dana sa 39 na 35 odsto, prema anketi sprovedenoj između 18. i 23. februara.
Kada se posmatra ukupna populacija, istraživanje je pokazalo da Tisu podržava 42 odsto birača, a Fides 31 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizborne-ankete-u-madarskoj-tisa-ubjedljivo-ispred-orbanovog-fidesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: varijabile