Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tokom prvog dana boravka u Vašingtonu održao je više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima američkog Kongresa i Stejt Departmenta, saopšteno je iz resornog ministarstva, a kako je istaknuto, na sastanku sa kongresmenkom Dinom Tajtus izraženo je zadovoljstvo nastavkom komunikacije sa predstavnicima Kongresa Sjedinjenih Američkih Država i interesovanjem za prilike u Crnoj Gori i njeno djelovanje na vanjskopolitičkom planu.&nbsp;
Iz Ministarstva su kazali da je ministar ukazao na značaj posjeta članova Kongresa Crnoj Gori u cilju jačanja dijaloga i partnerske saradnje, ističući da Crna Gora pridaje posebnu važnost daljem unapređenju sveukupnih odnosa sa SAD. Sagovornici su se saglasili da dugotrajno prijateljstvo i diplomatski odnosi uspostavljani prije 120 godina predstavljaju čvrst temelj za dalju saradnju i snaženje odnose u budućnosti.
U razgovoru sa kongresmenkom Sarom Mekbrajd istaknut je, takođe, značaj kontinuiranog političkog dijaloga koji je potrebno unaprijediti razmjenom posjeta i susreta na marginama međunarodnih skupova. Ministar je izrazio zadovoljstvo učestalim posjetama crnogorskih zvaničnika SAD, kao i zahvalnost na snažnoj američkoj podršci demokratskom i ekonomskom razvoju Crne Gore. Istaknuto je da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine vanjskopolitički prioritet Crne Gore, dok su SAD njen nezamjenljivi strateški i politički partner, te da je podrška SAD evropskoj budućnosti Crne Gore i država Zapadnog Balkana od posebnog značaja.
Ministar Ibrahimović sastao se i sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za Zapadnu, Centralnu i Južnu Evropu u Birou za evropska i evroazijska pitanja Danijelom Lotonom, sa kojim je razgovarao o kvalitetnoj i dinamičnoj saradnji dvije države na svim nivoima. Izražena je spremnost za dalje jačanje veza u oblastima od obostranog interesa, uz zahvalnost Lotonu na učešću u obilježavanju 120 godina diplomatskih odnosa dvije zemlje.
- Ocijenjeno je da su SAD strateški partner, prijatelj i saveznik Crne Gore, te da je kvalitetu odnosa poseban pečat dala saradnja u okviru NATO saveza. Sagovornici su se saglasili da SAD imaju ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i u koordinaciji odgovora na savremene globalne izazove. Ministar je naglasio da je Crna Gora, sa u potpunosti usklađenom Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, pouzdan saveznik SAD, kao i da ostaje posvećena doprinosu stabilnom i bezbjednom regionalnom okruženju.Posebno je pozdravljen kontinuirani fokus SAD na Zapadni Balkan, kao i nedavno usvajanje Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u američkom Kongresu- zaključuje se u saopštenju,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović u Vašingtonu: Potvrđeno snažno partnerstvo Crne Gore i SAD

Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila da je venecuelanskoj politici dosta diktata iz Vašingtona.
Ona je, tokom sastanka sa više od dvije hiljade radnika u rafineriji Puerto La Kruz, rekla da je prioritet vlade odbrana domovine.
- Suočićemo se sa njima direktno. Sa vladom Sjedinjenih Američkih Država riješićemo naše razlike, naše istorijske kontroverze, kroz bolivarsku diplomatiju. Idemo sa duhom veličine, dostojanstva i časti. Idemo u diplomatsku bitku licem u lice i rekli smo - ne plašimo se! Dosta je diktata Vašingtona venecuelanskoj politici! Dosta je stranih sila - izjavila je Rodrigez, prenosi Tanjug.
Kako kaže, Venecuela je platila veoma visoku cijenu zbog suočavanja sa posledicama fašizma i ekstremizma, prenijela je venecuelanska televizija VTV.
Prema njenim riječima, Venecuela je spremna da se uključi u dijalog u okviru poštovanja, ali da "oni koji traže štetu i zlo treba da budu potpuno odbačeni i isključeni iz nacionalnog života zemlje".
Rodrigez je dodala i da oni koji "su pozivali na blokade, invaziju i bombardovanje venecuelanske teritorije, protiv njenog teritorijalnog integriteta, ne zaslužuju priznanje venecuelanskog naroda".

Rodrigez: Dosta je diktata iz Vašingtona

Američka privreda u decembru je otvorio samo 50 hiljada radnih mjesta, što je ispod očekivanja, što je najnoviji znak da se tržište rada hladi nakon godina snažnog rasta.
Podaci Zavoda za statistiku rada od petka bili su manji od 70 hiljada koje su predvidjeli ekonomisti koje je anketirao Bloomberg. Međutim, stopa nezaposlenosti neočekivano je pala na 4,4 odsto s 4,6 odsto u novembru, prenosi SEEbiz.
Podaci pružaju najcjelovitiju sliku američkog tržišta rada u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon što su objave za novembar i oktobar bile uveliko pogođene zatvaranjem vlade.
Podaci za novembar revidirani su u petak na 56 hiljada s početnih 64 hiljada.
Prinosi na kratkoročne američke državne obveznice blago su porasli nakon objave izvještaja, odražavajući nižu stopu nezaposlenosti za decembar od očekivane. Dvogodišnji prinos, koji prati očekivanja monetarne politike, porastao je 0,03 postotna boda na 3,52 odsto.
Objavljeni podaci dodatno dokazuju pogoršanje na tržištu rada, koje je pogođeno smanjenjem broja zaposlenih u saveznoj vladi i usporavanjem zapošljavanja u privatnom sektoru.
Federalne rezerve smanjile su troškove zaduživanja Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na svakom od svoja posljednja tri sastanka, ostavljajući svoj referentni ciljani raspon na trogodišnjem minimumu od 3,5 do 3,75 odsto.
Predsjednik Fed-a Jay Powell u decembru je signalizovao da je ljestvica za dalja smanjenja visoka, rekavši da su troškovi zaduživanja sada „dobro pozicionirani“.
Ekonomisti su rekli da će iznenadni pad nezaposlenosti ojačati argumente da američka centralna banka pauzira svoj ciklus smanjenja kamatnih stopa na sljedećem sastanku kasnije ovog mjeseca.
Fed je takođe izrazio zabrinutost zbog tačnosti nedavnih podataka BLS-a, a Powell tvrdi da američka privreda mjesečno stvara 60 hiljada manje radnih mjesta nego što se navodi u izvještaju o zaposlenosti.

Otvoreno samo 50 hiljada radnih mjesta

Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredjsednik Vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedjelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
<h2>Prate se maligni uticaji</h2>
Bivši diplomata Nano Ružin ocjenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
- Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbjednost nema ničega o Balkanu. Ali, poslije toga, evo ovaj dokument na izvjestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je poslije Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi- kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izvještava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu na duži rok.
- Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim djelovima svijeta posljednjih mjeseci, ovo dokazuje da, prije svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se spriječilo da region padne pod uticaj drugih centara- kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
- Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi- objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocijenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Sjeverna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
<h2>Korupcija kao bezbjednosno pitanje</h2>
Prema riječima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susjednim zemljama koje su dio Zapadnog Balkana.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbjednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije- kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Sjeverne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamjenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
- Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već prije svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD- kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Sjeverna Makedonija ove godine obilježava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković pozvan je da prisustvuje Molitvenom doručku, koji će biti održan početkom februara iduće godine u Vašingtonu.
U pozivu koji mu je upućen navodi se da će se predsjednik SAD-a i članovi Kongresa okupiti 4. i 5. februara na 74. Molitvenom doručku u Kapitol hilu sa ciljem izgradnje i razvoja međunarodnih odnosa zemalja učesnica, čiji će predstavnici na marginama centralnog događaja pored međusobnih susreta biti u prilici da se susretnu i sa američkim zvaničnicima.
Gradonačelnik će tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama imati sastanke od značaja za razvoj Cetinja i promociju interesa Crne Gore.
Ovaj tradicionalni događaj okuplja lidere, političare i biznismene iz 140 različitih zemalja kako bi promovisali mir, dijalog i međunarodnu saradnju. Glavni dio programa uključuje govor predsjednika SAD-a i specijalnog gosta, uz bilateralne sastanke i dodatne aktivnosti prilagođene učesnicima.
Molitveni doručak tradicija je stara više od šest decenija po kojoj se svake godine, prvog četvrtka u februaru, u zajedničkoj molitvi okupljaju predsjednik SAD-a, članovi Kongresa, američki političari i vojni lideri, kao i ugledni gosti iz brojnih zemlja svijeta.

Đurašković pozvan na Molitveni doručak u Vašingtonu

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

U borbi sa kriminalom i korupcijom ključne su snažne i nezavisne institucije. Demokratija se brani pravosuđem koje radi svoj posao, policijom koja štiti građane i institucijama koje štite zakon, a ne kriminalce - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom radne posjete Vašingtonu gdje je održao predavanje na prestižnom Univerzitetu Džordžtaun - čiji su alumnisti kraljevi Španije i Jordana, bivši američki predsjednik, državni sekretari, brojne diplomate i svjetski lideri.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je studentima i profesorima Fakulteta za međunarodnu politiku govorio o ključnim reformskim procesima u Crnoj Gori, naglasivši da je vladavina prava temelj Crne Gore i osnov svakog demokratskog društva.
Milatović je izjavio da se, nakon demokratskih promjena 2020. godine, Crna Gora prvi put suočila sa kriminalnim strukturama koje su decenijama potkopavale institucije i držale sistem zarobljenim.
- Pokrenuli su se procesi koji su ranije bili nedodirljivi - uključujući istrage protiv kriminalnih klanova, ali i protiv pojedinaca iz policije, tužilaštva i sudstva koji su, umjesto da brane državu, radili za kriminal - rekao je Milatović.
Naglasio je da su, uz snažnu saradnju sa međunarodnim partnerima, uključujući Europol i Interpol, crnogorske institucije danas u poziciji da koriste njihove dokaze u postupcima protiv organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca unutar sistema koji su im omogućavali djelovanje.
- Demokratija nije jednosmjerna ulica - ona zahtijeva stalnu borbu, odgovornost i institucije koje su jače od bilo koje pojedinačne moći. Samo država koja štiti zakon može štititi svoje građane - dodao je Milatović.
Govoreći o evropskoj perspektivi Crne Gore, predsjednik je istakao da je država danas najspremniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, navodeći pet ključnih razloga: otvorena sva pregovaračka poglavlja, potpuno usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, članstvo u NATO-u, korišćenje eura i napredak ka ispunjavanju kriterijuma za pristupanje eurozoni, te minimalan fiskalni uticaj na budžet EU kao najmanje države kandidatkinje.
- Pristupanje Crne Gore EU pokazalo bi da je politika proširenja i dalje živa i da se reformski napori isplate - istakao je Milatović.

Milatović na Univerzitetu Džordžtaun: Demokratija se brani snažnim institucijama i borbom protiv kriminala

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države obilježavaju važan istorijski jubilej – 120 godina diplomatskih odnosa, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti u Vašingtonu, ističući da ovaj datum potvrđuje „snagu međusobnog povjerenja, zajedničkih vrijednosti i partnerstva dugog više od jednog vijeka“. Pred brojnim zvanicama američke administracije, Kongresa i diplomatskog kora, Milatović je podsjetio na istorijski momenat iz 1905. godine, kada je izaslanik Džon B. Džekson predao akreditivna pisma knjazu Nikoli i zvanično uspostavio diplomatske veze između Knjaževine Crne Gore i SAD. Tokom obraćanja, predsjednik je istakao da su odnosi dvije države, uprkos ratovima, političkim previranjima i globalnim promjenama, ostali postojani zahvaljujući nasljeđu prijateljstva, diplomatije i povezanim generacijama građana i lidera. Posebnu ulogu, naglasio je, imala je crnogorska dijaspora u SAD, čije su „priče o upornosti, inovativnosti i građanskom angažmanu obogatile obje države“. Milatović je podsjetio da su Sjedinjene Države među prvima priznale obnovljenu nezavisnost Crne Gore i ostale „principijelan i pouzdan partner“. Podsjetio je i na svoj raniji doprinos jačanju saradnje – prvo održavanje Ekonomsko-razvojnog dijaloga između dvije države u njegovom mandatu ministra ekonomije. „Američka podrška našem demokratskom razvoju – uključujući jačanje institucija i vladavine prava – bila je nemjerljiva. SAD su dale presudan doprinos našem pristupanju NATO-u“, istakao je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120091120_5c00f457e04c7330b54baeeffc5324a35a681cb8a2de3e0a19128773321b0cdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120091120_5c00f457e04c7330b54baeeffc5324a35a681cb8a2de3e0a19128773321b0cdf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1069" loading="lazy" alt="milatović"> </figure>  Naglasio je da se partnerstvo danas produbljuje u oblastima bezbjednosti, odbrane, energetike, infrastrukture, investicija, kulture i obrazovanja, te da su „ljudske veze između dvije države najdublji izraz saradnje“. Govoreći o svom iskustvu studiranja u Americi, Milatović je kazao da je upravo tada upoznao vrijednosti koje povezuju dva naroda, „posebno ljubav prema slobodi“, te istakao da Crna Gora „živi svoj evropski san“, vođena idealima demokratije i otvorenog društva. Predsjednik je poručio da je odlučan da unaprijedi odnose kroz novo Strateško partnerstvo zasnovano na odbrani, energetskoj bezbjednosti, inovacijama i ekonomskoj saradnji. U ime američke administracije, visoki zvaničnik Stejt departmenta Danijel Lawton pohvalio je ulogu Crne Gore kao „pouzdanog NATO saveznika“ i zahvalio predsjedniku Milatoviću na „liderstvu i posvećenosti daljem jačanju odnosa“. Najavio je nove sporazume u 2026. godini i dublju saradnju u oblastima infrastrukture, bezbjednosti i tehnologije. Kongresmen Majk Tarner istakao je da su „SAD i Crna Gora zajedno postigle velike stvari“, dok je kongresmenka Šeli Pingri poručila da „stoji uz Crnu Goru na svakom koraku njenog evropskog puta“. Ambasador Crne Gore u Vašingtonu Jovan Mirković zaključio je da je jubilej potvrda da „crnogorsko-američko partnerstvo traje i jača zahvaljujući zajedničkim vrijednostima i viziji“, te da je to jedan od temelja stabilnosti i razvoja Crne Gore.

Milatović u Vašingtonu: 120 godina prijateljstva sa SAD

Više ljudi se razboljelo i prebačeno je u bolnicu nakon što je u Zajedničku bazu Endruz u američkoj državi Merilend dostavljen sumnjiv paket sa bijelim prahom, saopštili su danas zvaničnici i izvori upoznati sa istragom.
Prema saopštenju baze, incident se dogodio kada je jedna osoba otvorila paket, zbog čega su evakuisane dvije zgrade i uspostavljen bezbjednosni kordon, prenosi CNN.
Ekipe za hitne intervencije su brzo reagovale i utvrdile da nema neposredne prijetnje, nakon čega je slučaj predat Kancelariji za specijalne istrage.
Više osoba koje su bile u blizini paketa prevezeno je u medicinski centar Malkolm Grouv u okviru baze.

Vašington: Više ljudi se razboljelo nakon otvaranja sumnjivog paketa sa prahom u vojnoj bazi

Sjedinjene Američke Države su predstavile partnerskim zemljama u Savjetu bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom se želi dati podrška mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, koji predviđa i raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga, saopštila je američka misija pri Ujedinjenim nacijama.
Ambasador SAD pri UN Majk Valc je okupio deset članica Savjeta i nekoliko regionalnih partnera – Egipat, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Tursku – kako bi raspravili o nacrtu, prenio je AFP.
Portparol američke misije je rekao da time Vašington pokazuje "regionalnu podršku" predloženom tekstu.
Iako datum glasanja još nije određen, nacrt rezolucije "pozdravlja uspostavu mirovnog savjeta" kojim bi predsjedavao Tramp, a koje bi nadziralo prelaznu vladu u Gazi.
Dokumentom se "ovlašćuju i međunarodne stabilizacione snage" (ISF) navedene u Trampovu mirovnom planu od 20 tačaka, naveo je portparol misije SAD.
Nekoliko zemalja, uključujući Indoneziju, već je izrazilo spremnost za učešće u ovim snagama, ali insistiraju na mandatu Savjeta bezbjednosti UN prije slanja vojnika na palestinsku teritoriju, naveli su diplomatski izvori.
- Zahvaljujući hrabrom vođstvu predsjednika Trampa, Sjedinjene Države će ponovno da postignu rezultate u UN, a ne beskrajne rasprave- poručio je portparol američke misije.
Američki državni sekretar Marko Rubio krajem oktobra je izjavio da je optimističan u pogledu skorog raspoređivanja međunarodnih snaga u Gazi, dodavši da bi Vašington mogao da zatraži mandat UN za njihovo djelovanje.
Stabilizacione snage su predviđene sporazumom od 10. oktobra kojim je postignuto primirje između Izraela i palestinskog pokreta Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – nakon dvogodišnjeg rata, pokrenutog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.
Prema uslovima tog sporazuma, snage bi činila koalicija arapskih i muslimanskih zemalja, raspoređena u Gazi kako bi nadzirala bezbjednost tokom povlačenja izraelske vojske.
Šefovi diplomatija Jordana i Njemačke su prošle sedmice naglasili da međunarodne snage moraju da imaju jasan mandat Ujedinjenih nacija.
- Kako bi ove stabilizacione snage djelotvorno obavljale svoju misiju, svi se slažemo da moraju imati mandat Savjeta bezbjednosti- rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi na konferenciji u Manami, glavnom gradu Bahreina, zajedno s njemačkim kolegom Johanom Vadepulom.
Vadepul je podržao ideju o mandatu utemeljenom na međunarodnom pravu, istaknuvši da je to "vrlo važno za zemlje koje žele da pošalju svoje vojnike u Gazu, ali i za Palestince".

Vašington predstavio partnerima u UN nacrt rezolucije o Trampovom planu za Gazu

Nakon presude Suda BiH iz 2025. i godina američkih sankcija, Milorad Dodik (SNSD) sada korača Vašingtonom kao gost Trampove administracije. Nedavno je posjetio i Izrael, šaljući poruku promjene političkog polja u Bosni i Hercegovini.
Posjeta Sjedinjenim Državama ovih dana – upravo uoči ponovljenih izbora za predsjednika bh entiteta Republike Srpske – nije samo simbolična. Izvjesno je da to označava geopolitički zaokret koji mijenja ravnotežu snaga u BiH, gdje banjalučka vlast postaje ključni igrač u Trampovoj viziji Balkana.
Za provladine analitičare jasno je da se radi o najvećoj diplomatskoj ofanzivi Republike Srpske u zadnjih nekoliko godina – što, istina, ne mogu poreći ni najveći Dodikovi politički protivnici. Pitanje je samo da li se radi o novom početku saradnje ili prodaji principa za kratkoročnu dobrobit.
<h3>Trampov vjetar mijenja pravac</h3>
Dolazak Donalda Trampa u Bijelu kuću donio je pragmatizam, posebno za one koji voljni da ga po svaku cijenu prate. Bogata energentima i rudnim potencijalom, Republika Srpska viđena je kao tampon protiv ruskih i kineskih uticaja. Ukidanje američkih sankcija rukovodstvu RS prošle godine nije bilo slučajno. OFAC je jasno naveo „konstruktivno djelovanje Narodne skupštine RS“ – što implicira moguće ustupke.
- Mislim da se Milorad Dodik poigrava, posebno s pravosudnim institucijama, jer nastavlja secesionističku retoriku i udare na ustavni poredak, bez ikakvih posljedica. Nastavlja da se poigrava sa građanima koje je ne tako davno podsticao da mrze imperijalističku Ameriku, u kojoj se sada baškari na račun tih istih poreskih obveznika. Takođe, zaklinje se u isti vrijednosni sistem kao Tramp, stojeći na braniku hrišćanskih vrijednosti pred najezdom ’radikalnog islama’- kaže politička analitičarka Tanja Topić, podsjećajući na nove Dodikove najave o secesiji nakon povratka iz Izraela. Sada su igre prebačene na američki teren.
<h3>Od prijetnji, do tišine</h3>
Za druge, ovo nije samo Dodikova pobjeda, već reorganizacija politike u BiH. Za razliku od drugog entiteta, RS trenutno dobija zeleno svjetlo za investicije koje se odnose na infrastrukturne projekte, te preuzimanja južne i istočne gasne interkonekcije u paketu.
Godinama vršeći pritisak sankcijama, Evropska unija sada ćuti, jer za Brisel Trampova era znači kraj njihovog monopola na Balkan. Istovremeno, smatraju analitičari, Dodikova rokada od „ruskog saveznika“, do „Trampovog čeda“, mijenja dinamiku u državnim institucijama, gdje SNSD sa Dodikom na čelu ponovo postaje nezaobilazan faktor.
Presuda Suda BiH iz avgusta 2025. bila je Dodikov najmračniji politički čas. Sud je potvrdio da je Dodik kršio zakone visokog predstavnika Kristijana Šmita iz 2023. To je proizvelo politički linč i izolaciju Dodika, kao i kompletnog rukovodstva Republike Srpske.
- Niko nije iznad zakona- rekao je tada ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.
<h3>Posjeta Izraelu kao karika američkog lanca</h3>
<h3> </h3>
Promjena je, međutim, došla munjevito. Sankcije su skinute nakon miliona uloženih u lobiranje sa porukom iz Stejt Dipartmenta o „partnerstvu na zajedničkim interesima“.
Tri mjeseca kasnije, Dodik se iz Vašingtona oglašava na mreži Iks, gdje je došao na poziv američke administracije da prisustvuje tradicionalnom molitvenom doručku.
- Stigao sam- napisao je Dodik, koji se zadnja dva dana zajedno sa članicom Predsjedništva BiH, sastao sa nekoliko visokih američkih zvaničnika.
Uz Vašington, Dodikova posjeta Izraelu dodaje još jedan sloj promjene. Sastanci s premijerom Benjaminom Netanjahuom i predsjednikom Isakom Hercogom nisu bili protokolarni. Razgovaralo se o ekonomskoj saradnji i geopolitici. Prema riječima Dodika, Izrael vidi RS kao stabilnog partnera, a uz osovinu Tramp-Netanjahu, RS postaje tlo za investicije.
- Mislim da je krajnje vrijeme za afirmaciju prava na samoopredjeljenje. I ono što smo uspjeli u Izraelu jeste da afirmišemo to pravo na samoopredjeljenje- rekao je Dodik nakon posjete Izraelu.
Sve je više onih koji tvrde da je u toj bici prevagnuo pragmatizam, posebno najavom investicione infuzije u uništenoj ekonomiji. To bi moglo da znači novu ravnotežu u BiH, ali je pitanje da li se njen životni vijek poklapa sa vijekom ove američke administracije.
Nebojša Vukanović smatra da je Dodik spreman je na svaku nagodbu kako bi opstao na vlasti.
<h3>Izdaja ili pragmatizam</h3>
- Povoljan geopolitički trenutak koji se povezuje s Trampom i njegovom nepredvidljivošću mogao bi da donese strašne glavobolje u BiH. S jedne strane, Dodik će učiniti sve kako bi se vratio u politički život i ponaša se kao da nije udaljen sa funkcije, dok Dragan Čović nastoji da ’iskoristi priliku’ i domogne se trećeg entiteta. Ta vrsta (ne)stabilnosti nije kompatibilna s planovima. Lobistička lekcija po kojoj je potvrđeno da današnji odnosi počivaju na moći, interesu i novcu, razbila je sve iluzije o vladavini prava i poštovanju ljudskih prava- kaže Topić uz ocjenu da se to teško uklapa u ekonomske interese SAD u BiH.
Opozicija u RS tvrdi da se Dodik nagodio s Amerikancima po svim pitanjima. Osim investicija i pretvaranja tog prostora u rudarsku koloniju, na stolu je opet raspakivanje Dejtonskog sporazuma – o čemu sada saglasnost imaju Dodik i Čović.
- Uzurpator se nagodio s Amerikancima i strancima, spreman je na svaku izdaju kako bi opstao na vlasti. Osim Zagreba, on je i korisni idiot Jevreja iz Izraela, koji ga takođe podstiču – izlobirani našim narodnim novcima – da rastura Bosnu i Hercegovinu- tvrdi Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.
<h3>Balon pred ponovljene izbore</h3>
<h3> </h3>
Nakon Dodikove akcije na međunarodnom planu gdje traži podršku za nezavisnu RS i Čovićevih najava o sastancima u Vašingtonu i Briselu gdje će tražiti podršku za izmjenu Izbornog zakona BiH i raspakivanje Dejtona, oglasio se i Konaković. Tvrdi da potez Dodika ima za cilj mobilizaciju pred ponovljene izbore za predsjednika RS, nakon što je CIK BiH utvrdio ogromnu krađu na izborima u novembru prošle godine.
- Dvadeset godina političari u BiH, ova probosanska strana – trči za Miloradom Dodikom, prati njegove sulude ideje i reaguje na njega jer ga se plaši. On je njima ogroman i premoćan. Reaguju na svaku njegovu prijetnju secesijom i time ga namjerno bilduju, jer im odgovara kao partner- kaže Konaković i ujedno odbacuje realnu opasnost od tog scenarija.
Na ponovljenim izborima u nedjelju videće se da li je Dodikova ofanziva trajna promjena ili samo privremena rokada na raskršću balkanskih interesa. U tome svemu pitanje je da li će stabilnost RS preživjeti Trampov mandat ili će se vratiti u staru dinamiku bosanskohercegovačke realnosti.

Milorad Dodik: Feniks Trampove ere

Za Sekretarijat za privredu, Sektor za turizam, 2025. godina bila je izuzetno uspješna, a pozitivni trendovi potvrđeni su i kroz procentualno poređenje sa prethodnim godinama. Prema riječima rukovodioca sektora, Đorđa Šćepanovića, podaci ukazuju na to da je na teritoriji opštine Budva evidentirano oko 20.000 stambenih jedinica, što čini ukupno oko 80.000 uslovnih ležajeva.
Prema riječima Šćepanovića, podaci ukazuju na to da je na teritoriji opštine Budva evidentirano oko 20.000 stambenih jedinica, što čini ukupno oko 80.000 uslovnih ležajeva. On je pozvao sve koji se bave izdavanjem smješta u domaćinstvu da pribave neophodna odobrenja u navedenom sekretarijatu.
Kada je riječ o sektoru za turizam Sekretarijata za privredu Opštine Budva, prošla godina bila je izuzetno uspješna, kazao je Šćepanović. On je naveo da je 2024. godina, nakon dužeg perioda, bila rekordna po broju izdatih odobrenja i kategorisanih ležajeva.
Prema njegovim riječima, prošle godine je urađen značajan dio posla čime su nadmašeni prethodni rezultati. Napomenuo je da je sektoru za turizam podnijeto 1.375 zahtjeva. Od tog broja, 1.236 zahtjeva se odnosi na obavljanje ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu, odnosno, kako zakon nalaže, na rješenja za upis u Centralni turistički registar. Rukovodilac je istakao da su svi zahtjevi uredno riješeni, što znači da je izdato 1.236 odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu, što obuhvata 14.070 kategorisanih ležajeva.
Kako je naveo, procentualna poređenja sa prethodnim godinama takođe potvrđuju uspješnost protekle godine. Šćepanović je istakao da je u poređenju sa 2023. i 2024. godinom ostvaren rast, pri čemu je rezultat za oko 15 odsto bolji nego 2024, odnosno za 40 odsto bolji nego 2023. godine, što pokazuje da je odrađen značajan dio posla, kako na terenu, tako i u samom radu sektora za turizam.
On je napomenuo da su izdata 32 odobrenja o kategorizaciji ugostiteljskog objekta tipa restoran, kao i 55 odobrenja o produženju radnog vremena, po osnovu kojih je naplaćena taksa u iznosu od 15.300 eura. Takođe, donijeto je 38 rješenja o poništenju ili ukidanju odobrenja za upis u Centralni turistički registar, te je izdato osam potvrda o obavljanju ili neobavljanju ugostiteljske djelatnosti. Kada se svi podaci sumiraju, ukupan broj izdatih odobrenja na teritoriji opštine Budva iznosi oko 3.500, što obuhvata oko 39.000 kategorisanih ležajeva.
- Kada sve to saberemo, to je otprilike oko 120.000 ležajeva. Naravno, i sami smo svjedoci da na teritoriji opštine Budva imamo veći broj i ležajeva i smještajnih jedinica, pa se nadam da ćemo u ovoj 2026. godini još bolje raditi i nadmašiti 2025. godinu - dodao je on.
Šćepanović je apelovao na sve sugrađane i one koji se bave ovom vrstom djelatnosti da se obrate Sekretarijatu za privredu na šalterima 13 i 14 građanskog biroa ili u kancelariji 26 sektora za turizam, kako bi pribavili neophodna odobrenja.

Broj ležajeva u Budvi konstantno raste, iz opštine apeluju na uredno pribavljanje odobrenja za izdavanje

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović zahvaljuje Uniji slobodnih sindikata Crne Gore na podršci inicijativi da se pravo na stanovanje definiše kao ustavna kategorija.
- Podrška USSCG je važna potvrda da pitanje stanovanja nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo i jedno od ključnih socijalnih pitanja u Crnoj Gori. Drago mi je što sindikati prepoznaju značaj ove inicijative i što zajedno šaljemo poruku da država mora preuzeti odgovornost prema građanima - poručio je Božović.
Božović ističe da je cilj inicijative da se građanima obezbijedi sigurnost, dostojanstvo i realna šansa da dođu do krova nad glavom, posebno mladim ljudima i porodicama.

Božović zahvalio USS: Stanovanje nije luksuz

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovni sud u Podgorici optužnicu protiv turskih državljana Y. S. S. i D. A, kao i protiv pravnog lica „S.“ DOO Podgorica, zbog sumnje da su izvršili krivična djela utaje poreza i doprinosa i pranja novca.
Kako se navodi u saopštenju, Y. S. S. je optužen za produženo krivično djelo utaje poreza i doprinosa, kao i za produženo krivično djelo pranja novca u saizvršilaštvu, čime je budžet Crne Gore oštećen za ukupno 154.966,47 eura. U odnosu na njega tužilaštvo je podnijelo i predlog za produženje pritvora.
Turski državljanin D. A. tereti se za produženo krivično djelo pranja novca u saizvršilaštvu, jer je, prema navodima optužnice, prenosio novčana sredstva znajući da potiču iz kriminalne djelatnosti.
Pravno lice „S.“ DOO Podgorica optuženo je za produženo krivično djelo utaje poreza i doprinosa.
Postupak se nastavlja pred Osnovnim sudom u Podgorici.

Tag: vasington