Nova epizoda pete sezone "Sjenki" emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E.&nbsp;
U novoj emisiji, donosimo priču o tome šta su istražitelji otkrili nakon ubistva Cetinjanina Vaska Lješkovića.
Ekipa "Sjenki" donosi detalje i o tome kakve je veze ubijeni Cetinjanin imao sa škaljarskom kriminalnom klanom
Da li je ubistvo Lješkovića moglo biti spriječeno?
Sjenke večeras od 22 sata na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRWv5P7IlHTs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nova epizoda "Sjenki": Šta su istražitelji otkrili nakon ubistva Vaska Lješkovića?

Specijalno državno tužilaštvo je u nekoliko procesa koje su pokrenuli postupalo prema SKY ECC prepiskama u kojima je, između ostalih, učestvovao i Vasko Lješković, koji je nedavno ubijen snajperskim hicem ispred svoje kuće na Cetinju. SKY ECC prepiske do kojih je M portal došao jasno ukazuju na krivična djela, pa je nejasno zašto je Lješković ostao na slobodi, dok su ostali učesnici uglavnom završili iza brave spuškog zatvora.&nbsp; SDT nije odgovorilo na pitanja M portala od kada je u posjedu ovih prepiski, kao ni na pitanje da li bi Lješković možda danas bio živ da je tužilaštvo postupalo jednako kao prema ostalima.&nbsp; Sa pokojnim Lješkovićem u SKY ECC prepiskama učestvovali su 2020. godine Boban Sjekloća i Velibor Stanišić, obojica optužena za ubistvo Petra Muhadinovića i Andrije Gazivode sa Cetinja. Sjekloća i Stanišić su hapšeni u Bosni i Hercegovini i protjerani su u Crnu Goru zbog sumnje da su na Jahorini pripremali likvidaciju Tamare Zvicer, supruge vođe kavačkog klana, danas odbjeglog Radoja Zvicera. &nbsp; Prema evidencijama službi bezbjednosti, Lješković, Sjekloća i Stanišić su visokopozicionirani pripadnici škaljarskog klana, a sa njima u SKY ECC razgovorima učestvuje i Vladan Radoman, jedan od vodećih ljudi ove organizovane kriminalne grupe. &nbsp; Upravo njih četvorica u SKY ECC aplikaciji 24. februara 2020. godine uveče, svega tri dana prije ubistva Petra Muhadinovića i šest dana nakon ubistva Andrije Gazivode, razgovaraju o oružju i municiji.&nbsp; Vasko Lješković: Evo grupa da vidimo za ovo Boban Sjekloća: Ovamo kažu da nisu dirali niti otvarall ovali je predao sa kesorm, mali nije nikako otvarao šanžer Boban Sjekloća: Znači nije očima vidio metak ni jedan ni drugi Vladan Radoman: Jedino što je moglo da se desi da se nisu očistili meci jer je bilo 15 komada&nbsp; Vladan Radoman: Moramo ponovo posrednika pitat što je napravio Vasko Lješković: Tihi jesu li očišćeni Velibor Stanišić: E da vidimo ja sam provjerio kako je očišćeno Velibor Stanišić: Kaže nikad kiksa nije bilo Vladan Radoman: I druga opcija da je čaura pala pokupila sa poda nešto Velibor Stanišíć: A ima iskustva Vasko Lješković: Znači nije 13 kako on kaže nego 15 Velibor Stanišić: On kaže i ja se sjećam 15 staje Velibor Stanišić: Da smo pričalí da stavi 13 Vladan Radoman: Koju necemo uzet sad u obzír jer je bio i punjač diran golim rukama ako punjač nije očistio mogao je prenijeti čestice na metak Velibor Stanišić: Jer ga nikad ne valja napunit ful Velibor Stanišić: Ja nisam sto posto siguran sad jel 13 ili 15 Vladan Radoman: Sve znamo. Ali niko ga nije dirao poslije posrednika Vladan Radoman: Tako da je to sigurno Velibor Stanišić: Ako je tako čekamo Vasko Lješković: E ovaj put ga je ili napunio ful ili je dao ga ne čišćenoga Vladan Radoman: Ajmo se vratiti na posrednika í pričati sve ponovo Boban Sjekloća: Nema što tu 100% je 15 nisu takli to sigurno Vladan Radoman: Ispitaj ga detaljno sve Vasko Lješković: Ako je tamo onda je on zasra Vladan Radoman: Pa javi kako je napravio Velibor Stanišić: Ne bi trebalo ni on da kiksa. Velibor Stanišić: Sve sam pitao pričao dva puta išao Vasko Lješković: Dati ne i ja mislim da nije Vladan Radoman: Možda ti je rekao da je očistio a poslao ga tako Velibor Stanišić: Kaže ovako Velibor Stanišić: Svi meci u kadicu malu i sve ih potopi u asepsol Velibor Stanišić: Da stoje u kadicu Vasko Lješković: Pođi i treći put brate i objasni mu da je 15 da ti sve objasni je li siguran, jer od njega zavisi tvoja sloboda sad Vasko Lješković: Ali ne bi opalili da ih potopi u asepsol ja mislim.&nbsp; Podsjećamo, Cetinjanin Andrija Gazivoda ubijen je u „sačekuši“ ispred jedne cetinjske teretane sa tačno 15 metaka koji su ispaljeni u njega.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005131040_580b8e0554b4fcc424472f4db1c4b098a76bfa52dfe9e274c4af1d0b8166812d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241005131040_580b8e0554b4fcc424472f4db1c4b098a76bfa52dfe9e274c4af1d0b8166812d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1488" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  26. februara 2020. godine Radoman, Lješković i Stanišić razgovaraju o eventualnom ukidanju pritvora izvjesnom „Mariju“, a u tom kontekstu pominju i smrt članova porodica sudija koje bi donijele takvu odluku.&nbsp; Vasko Lješković: Izgleda puštaju Marija Vasko Lješković: Odbijen je predlog za produženje pritvora Velibor Stanišić: Teško brate kako Vladan Radoman: Kad Vasko Lješković: Evo mi javlja advokat Vasko Lješković: Tako što treba izgleda da pogine Tomković ili Bašović ili im djete pa će onda suditi kako treba Stanišić: Znači mora kalašom se radit  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005131040_b753c75ece2c56521f7b725ea94242cc28e80a1d2954de795652c5d18ed78ef6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241005131040_b753c75ece2c56521f7b725ea94242cc28e80a1d2954de795652c5d18ed78ef6" data-rendition-name="original" width="1335" height="438" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  &nbsp; &nbsp;

Mafijaški obračun koji je mogao biti spriječen

Očigledno da je Crna Gora i dalje u rukama organizovanih kriminalnih grupa posebno onih koji se vezuju za takozvanu kokainsku mafiju. Pred crnogorskim bezbjednosnim službama je slučaj koji moraju da riješe i ubicu i njegove pomagače identifikuju i uhapse - kazao je u razgovoru za Portal ETV profesor doktor Darko Trifunović sa Instituta za bezbjednost iz Beograda, komentarišući posljednji mafijaški obračun koji je odnio još jedan život na Cetinju. <h2>DJELOVANJE GRUPA</h2> Vasko Lješković je u petak, u sred dana, ubijen iz snajpera, dok je bio u dvorištu kuće koja je ograđena betonskim zidom. Egzekutor je smrtonosni hitac ispalio sa obližnjeg brda. To je treće ubistvo na Cetinju, u posljednja tri mjeseca. Trifunović smatra da ova dešavanja upućuju na zaključak da Crna Gora nije bezbjedna država i da institucije nijesu u stanju da izađu na kraj sa organizovanim kriminalnim grupama koje i dalje izvode „operacije“ u Crnoj Gori pa i šire. - I te kako postoje razlozi za brigu, jer ovo nije prvo, a očigledno neće biti ni zadnje ubistvo. Žrtva je ubijena iz snajpera što znači da se radi o visoko obučenom ubici kojih nema mnogo na ovim prostorima i to sužava krug – kazao je Trifunović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092907098_3f78bf354bbd848df205d81fe3eb5598d491a61aca260a45dfb1278a576ceced.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092907098_3f78bf354bbd848df205d81fe3eb5598d491a61aca260a45dfb1278a576ceced" data-rendition-name="original" width="678" height="834" loading="lazy" alt="Darko Trifunović"> <figcaption>Darko Trifunović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Prema riječima profesora za bezbjednost, nesposobnost prethodne a i sadašnje vlasti u Crnoj Gori da riješe problem ukazuje da i dalje postoje i djeluju organizovane kriminalne grupe ali i da imaju jatake u visoko pozicioniranim policijskim službenicima sigurnosnih i bezbjednosnih agencija. - Da je obrnuto, situacija bi bila potpuno drugačija. Ne postoji čovjek na svijetu, niti organizacija, niti grupa, niti podgrupa koja može da se odupre institucijama države i sistema ako su država i sistem, posebno sistem bezbjednosti, usmjereni i fokusirani i daju maksimum napora da takvu organizaciju izvedu pred lice pravde. Drugim riječima, jasno je da promjena vlasti u Crnoj Gori nije zapravo uticala na djelovanje ove organizovane kriminalne grupe i da su članovi te organizacije i dalje nevidljivi ili nedodirljivi, bar kada su u pitanju bezbjednosne agencije Crne Gore – naglasio je Trifunović. Danas je moguće i nije neuobičajeno da se ubica angažuje preko DarkNeta ali, prema riječima Trifunovića, zato postoje službe bezbjednosti i one moraju da razumiju šta je to bezbjednost i da se u okviru toga bave i predviđanjima kako ne bi došlo do ovakvih egzekucija. <h2>PITANJA</h2> &nbsp;Trifunović je ukazao da posljednje ubistvo na Cetinju je kompleksno pogotovo imajući u obzir da je likvidacija počinjena iz snajperske puške i da član organizovane kriminalne grupe sa takvim oružjem šeta po Crnoj Gori. - Postavlja se pitanje da li su građani Crne gore bezbjedni. U šta se pretvorila Crna Gora, da li će opet svi da okreću glavu na drugu stranu i da li će se opet pojaviti neki član Vlade koji će da uništi tragove krivičnog djela - pita Trifunović. Naglasio je da rat dva klana mora da stane i da bezbjednosne službe moraju &nbsp;adekvatno da odgovore. Vlast u Crnoj Gori je promijenjena prije četiri godine a sadašnja vlast je često optuživala prethodnu da su bliski sa kriminalnim strukturama jer nijesu stali na kraj obračunima. - A, što je ovo? Taj rat koji se nastavio samo govori u prilog da kriminalne grupe mogu da rade nesmetano pa se moramo zapitati ko im to omogućava – ukazao je Trifunović. Podsjećamo, Lješković koji je likvidaran u petak na kućnom pragu bio je blizak Goranu Radomanu koji je ubijen 19. februara 2015. godine na Novom Beogradu. Radoman je prva žrtva obračuna između škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana i jedan od odgovornih za nestanak oko 300 kilograma kokaina u Valensiji. Ljudi sa kojima je Radoman krijumčario drogu smatrali su da ih je prevario, došlo je do svađe unutar klana i Radoman je to platio glavom. Za tri i po mjeseca na Cetinju su se dogodila tri ubistva. U samom centru grada na svega 100 metara od osnovne škole u stravičnoj eksploziji stradali su Cetinjani Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, dok su njihovi sugrađani i prijatelji Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica povrijeđeni.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Trifunović: Država ako hoće može stati na put kriminalnim grupama

Policija traga za ubicom Vaska Lješkovića koji je juče, u 15:25 sati, iz snajpera likvidiran ispred porodične kuće u naselju Bogdanov kraj na Cetinju. Lješković je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bio visoko pozicionirani član škaljarske kriminalne grupe. Istražitelji vjeruju da se radi o nastavku obračuna kriminalnih grupa i da iza ove likvidacije stoje osobe povezane sa kavačkim kriminalnim klanom. Inspektori su juče pretraživali teren kako bi došli do tragova koji bi doprinijeli rasvjetljavanju ubistva. Istraga ukazuje da je zločin izveden na način koji je karakterističan za profesionalno organizovane egzekucije. Indicije ukazuju da je ubica imao najmanje jednog pomagača, a prema prvim podacima na Lješkovića je egzekutor pucao sa obližnjeg brda dok je bio u dvorištu kuće ograđenom visokim betonskim zidom. U Lješkovića je ispaljen jedan hitac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1" data-rendition-name="original" width="544" height="697" loading="lazy" alt="Vasko Lješković"> <figcaption>Vasko Lješković</figcaption> </figure>  Policija se juče oglasila kratkim saopštenjem u kojem je navela da je „neposredni izvršilac sa veće udaljenosti osmatrao V. LJ. i lišio ga života“. Naveli su i da cetinjska policija u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i taktičkim jedinicama Sektora policije posebne namjene preduzimaju intenzivne aktivnosti sa Višim državnim tužilaštvom kako bi rasvijetlili uzločin. Prema informacija portala ETV, Lješković je bio blizak Goranu Radomanu koji je ubijen 19. februara 2015. godine na Novom Beogradu. Radoman je prva žrtva obračuna između škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana i jedan od odgovornih za nestanak oko 300 kilograma kokaina u Valensiji. Ljudi sa kojima je Radoman krijumčario drogu smatrali su da ih je prevario. Došlo je do svađe unutar klana, a Radoman je to platio glavom. Za tri i po mjeseca na Cetinju su se dogodila tri ubistva. U samom centru grada na svega 100 metara od osnovne škole u stravičnoj eksploziji stradali su Cetinjani Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, dok su njihovi sugrađani i prijatelji Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica povrijeđeni. Napadač je na stablu, na sedam metara visine postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Prema evidencijama bezbjednosnih službi i oni su bili bliski škaljarskom kriminalnom klanu. Nakon 15 dana od zločina policija je saopštila da tragaju za Nikolom Drecunom zbog sumnje da je ubio Kaluđerovića i Roganovića. Drecun je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, član kavačke kriminalne grupe.

Lješković likvidiran na kućnom pragu, potraga za ubicom i logističarima

Visokopozicionirani član škaljarskog klana Vasko Lješković ubijen je danas na Cetinju nešto poslije 15 sati, u naselju Bogdanov kraj.
To je potvrđeno Portalu ETV.
Prema prvim informacijama on je ubijen hicem u blizini svoje kuće, koji je, kako se vjeruje, ispaljen sa brda.
Uviđaj je u toku.
Iz policije je saopšteno da e smatra da je "neposredni izvršilac" ovog djela sa veće udaljenosti osmatrao Lješkovića i ubio ga.
- Danas je oko 15 i 25 časova dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Cetinje prijavljeno da se u dvorištu kuće u tom gradu, koja je ograđena visokim betonskim zidom, nalazi lice za koje se sumnja da je u besvjesnom stanju. Sumnja se da je neposredni izvršilac ovoga djela sa veće udaljenosti osmatrao oštećenog i lišio ga života - navodi se u saopštenju policije.
Oni su kazali da službenici Uprave policije, Odjeljenja bezbjednosti Cetinje uz podršku službenika Sektora za borbu protiv kriminala i taktičkih jedinica Sektora policije posebne namjene preduzimaju intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici u cilju rasvjetljavanja ovoga događaja, dok su im na raspolaganje stavljene i druge organizacione jedinice iz sastava Uprave policije.

Vasko Lješković ubijen na Cetinju

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Postavljene kamere na gradilištu u Botunu

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Tag: vasko-ljeskovic