Vaterpolisti Jadran M:tela pobijedili su u Herceg Novom ekipu Solarisa iz Šibenika 20:11 i osigurali prvo mjesto u regionalnoj Premijer ligi uoči finalnog turnira.

Novljani su regularni dio okončali sa 57 bodova.

Tim Vladimira Gojkovića do pobjede vodio je Dmitrij Holod sa pet golova, po tri su postigli Danilo Radović i Vuk Milojević, dva Strahinka Gojković, a po jedan Tadija Matijašević, Jovan Vujović, Đorđe Lazić, Aleksandar Ivović, Matija Sladović, Vasilije Radović i Danilo Stupar.

Plasman na finaalni turnir, pored Jadrana, izborili su Novi Beograd, Jadran iz Splita i Radnički, koji je rival crnogorskog vicešampiona u polufinalu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jadran pobjedom do prvog mjesta

Vaterpolisti Jadrana, uprkos trijumfu, u četvrtfinalu završili su nastup u Eurokuou. 
 
Jadran je večeras u Herceg Novom, u revanš meču, pobijedio zagrebačku Mladost 9:6, ali nije uspio da nadoknadi zaostatak iz prvog duela. 
 
Mladost je pred svojim navijačima slavila 13:9. 
 
Loš početak meča i vođstvo gostiju od 4:0 i 5:1 koštalo je domaći sastav puta u polufinale. 
 
Domaćin je sa šest vezanih pogodaka napravio preokret i poveo 7:5, vodio je i 9:6, ali nije uspio da se domogne željenih četiri gola razlike. 
 
Stativa je, 42 sekunde prije kraja, zaustavila udarac Aleksandra Ivovića, čime je otišla i posljednja šansa podgoričkog tima. 
 
Dvostruki strijelci za Jadran bili su Jovan Vujović, Strahinja Gojković i Vasilije Radović, dok su se po jednom upisali Dmitri Holod, Danilo Stupar i Aleksandar Ivović. 
 
U zagrebačkom timu najbolji je bio Franko Lazić sa dva gola.

Trijumf Jadrana nedovoljan za polufinale

Vaterpolisti Primorca nijesu uspjeli da se plasiraju u polufinale Eurokupa. 
 
Primorac je večeras u Kotoru, u revanš meču četvrtfinala, pobijedio Sabadelj 14:9, ali nije uspio da nadoknadi zaostatak iz prvog duela. 
 
Španski tim pred svojim navijačima slavio je 17:9. 
 
Sabadelj je i u revanšu odigrao dobar meč i kontrolisao rezultat do sredine treće četvrtine i bio u vođstvu od 9:6. 
 
Primorac je do kraja treće četvrtine izjednačio na 9:9, a seriju od osam vezanih golova kompletirao je u posljednjoj četvrtini. 
 
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Nika Šušiašvili sa četiri, dok je gol manje postigao Dušan Matković. 
 
U španskom timu po dva gola postigli su Fin Šuce, Alberto Baroso i Konstantin Averka.

Primorac bez polufinala

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Dejan Savić objavio je danas spisak igrača za Superfinale Svjetskog kupa, koje se od 11. do 13. aprila biti odigrano u Podgorici.&nbsp;
Savić računa na 25 vaterpolista.&nbsp;
Pozvani su Lazar Andrić, Đuro Radović, Vasilije Radović, Danilo Radović, Marko Mršić, Strahinja Gojković, Miroslav Perković, Srđan Janović, Vladan Spaić, Dušan Matković, Matija Sladović, Aljoša Mačić, Petar Tešanović, Jovan Vujović, Danilo Stupar, Petar Vujošević, Uroš Vučurović, Đorđije Stanojević, Balša Vučković, Dimitrije Obradović, Nikola Moskov, Filip Gardašević, Darko Đurović, Savo Ćetković i Dušan Banićević.&nbsp;
Crna Gora će na startu turnira, 11. aprila, u četvrtfinalu igrati protiv Hrvatske.&nbsp;
Istog dana biće odigrana još tri četvrtfinalne utakmice Španija - Njemačka, Mađarska - Holandija i Grčka - Japan.
Pobjednik duela između Crne Gore i Hrvatske u polufinalu igraće sa boljim iz meča Španije i Njemačke.
Najbolje tri selekcije sa turnira u Podgorici, koje još nijesu izborile mjesto na Svjetskom prvenstvu, plasiraće se na šampionat koji se održava u Singapuru, od 11. jula do 3. avgusta ove godine.
Mjesto na SP od selekcija koje će igrati u Podgorici već su obezbijedili Hrvatska, Španija i Mađarska.

1250x600

1084x550

Savić saopštio kandidate za Supefinale Svjetskog kupa u Podgorici

Vaterpolisti Budućnosti savladali su u Podgorici ekipu Budve 13:9, u prvom meču grupe za plasman od petog do osmog mjesta u Regionalnoj A1 ligi. 
 
Domaćin je do pobjede došao zahvaljujući seriji od sedam vezanih pogodaka, koju je započeo sredinom treće četvrtine. 
 
Gosti su prvu četvrtinu dobili 5:1 i bili u vođstvu u večem dijelu meča. 
 
Na tri i po minuta prije kraja treće četvrtine vodili su 9:6, kada je krenula serija domaćina za preokret i pobjedu. 
 
Budućnost je do pobjede vodio kapiten Matija Brguljan sa četiri gola, dok je Neđo Baštrica dodao tri. 
 
U strijelce se dva puta upisao Damjan Vujičić, a po jednom Petar Brnović, Marko Bošković, Goran Grgurević i Vladan Vukićević. 
 
U ekipi iz Budve najefikasniji je bio Petar Mitrović sa pet golova. 
 
Kataro će sjutra biti gost POŠK-a (16.30), dok će Primorac ugostiti Crvenu zvezdu (18.00).

Budućnost preokretom do pobjede

Vaterpolisti Primorca pobijedili su večeras u gostima ekipu Šapca nakon boljeg izvođenja peteraca 25:24, u utakmici 19. kola regionalne Premijer lige. 
 
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 16:16. 
 
Primorac je bio bliži trijumfu i u regularnom toku, vodio je 8:4, 10:6 i 11:7. 
 
Domaćin je u trećoj četvrtini napravio preokret i poveo 13:12, a vodio je i 15:14 i 16:15. 
 
Peterce je izborio Dušan Matković, minut i po prije kraja. 
 
Matković je bio najzaslužniji za osvojena dva boda sa šest golova iz igre, a upisao se i dva puta sa pet metara.

Primorac nakon peteraca slavio u Šapcu

Hercegnovski Jadran savladao je Primorac rezultatom 10:9 u meču 18. kola regionalne vaterpolo lige.
Bio je ovo duel prvoplasiranog i devetog tima na tabeli, uoči ovog kola.
Najefikasniji u kotorskom sastavu bio je Đorđije Stanojević sa 2, dok su Šušiašvili, Drašković, Matović, Janović i Vučković postigli po 1 pogodak.
U redovima hercegnovskog tima istakli su se Gojković sa tri, i Ivović i Holod sa po dva gola.
Jadran sada ima 45 boda, tri više od Novog Beograda i Radničkog.
Primorac ima 17 bodova i odavno je bez šansi za doigravanje.

Jadran savladao Primorac u velikom derbiju

Vaterpolisti Jadran m:tela pobijedili su imenjaka u Splitu 11:5, u utakmici 16. kola regionalne Premijer lige. 
 
U duelu dva Jadrana hercegnovski tim je potpuno nadigrao domaći sastav i upisao 13. trijumf. 
 
Ekipa trenera Vladimira Gojkovića početkom druge četvrtine povela je 4:0, do polovine meča bilo je 6:1 i 7:2, a uoči posljednjih osam minuta 8:2. 
 
Dvostruki strijelci u pobjendičkom timu bili su Dmitri Holod, Jovan Vujović i Danilo Radović, dok su po gol postigli Uroš Vučurović, Đorđe Lazić, Strahinja Gojković, Aleksandar Ivović i Vuk Milojević. 
 
U splitskom sastavu po dva gola postigli su Mario Čagalj i Markus Hulian Berehulak.

Jadran ubjedljiv u Splitu

Vaterpolisti Jadran M:tela u četvrfinalu Eurokupa igraće protiv zagrebačke Mladosti, dok će rival Primorca biti španski Sabadelj, odlučeno je danas žrijebom. 
 
Novljani, koji su ove sezone dva puta savladali Mladost u regionalnoj 
Premijer ligi, ukoliko budu uspješniji u dvomeču, u polufinalu 
Sastaće se sa boljim iz dvomeča Breše i Radničkog. 
 
Prva utakmica je u Zagrebu 27. februara, revanš je zakazan za 20. 
mart. 
 
Crnogorski šampion će, ako prođe narednu prepreku, u polufinalu 
vjerovatno igrati sa Pro Rekom. 
 
Italijanski klub igra protiv Vašaša, čiju kapicu nosi crnogorski 
reprezentativac Bogdan Đurđić.

Jadran protiv Mladosti, Primorac sa Sabadeljom

Vaterpolisti Primorca poraženi su večeras u Budvi od splitskog Jadrana 15:8, u 14. kolu regionalne Premijer lige. 
 
Loš početak meča koštao je kotorski tim povoljnijeg rezultata. 
 
Primorac je dozvolio rivalu da povede 5:0, a prvi gol postigao je u 12. minutu. 
 
Splitski sastav do pobjede vodio je Zvonimir Butić sa četiri gola. 
 
U ekipi Primorca dvostruki strijelci bili su Nika Šušijašvili i Srđan Janović, dok su se po jednom upisali Dušan Matković, Marko Mršić, Đorđije Stanojević i Petar Ćetković.

Primorac nemoćan protiv splitskog Jadrana

Crnogorska komercijalna banka (CKB) i Logate dobitnici su nagrade Privredne komore (PKCG) za uspješno poslovanje u sektoru usluga.
Iz PKCG je saopšteno da je Odbor za dodjelu nagrada PKCG donio na današnjoj sjednici odluku o laureatima za prošlu godinu.
CKB je dobitnik nagrade za uspješno poslovanje u sektoru usluga u kategoriji za srednja i velika preduzeća, a podgorički Logate u sektoru preduzetnici, mikro i mala privredna društva.
- Za uspješno poslovanje u sektorima obuhvaćenim industrijskom politikom dobitnici su nikšićki Ening u kategoriji srednja i velika privredna društva i cetinjska firma MM Ribarstvo u kategoriji preduzetnici, mikro i mala preduzeća - navodi se u saopštenju.
Dobitnik nagrade za inovativnost je Daido iz Kotora.
- One Crna Gora dobitnik je nagrade za društvenu odgovornost - rekli su iz PKCG.
Miranis iz Nikšića dobitnik je u kategoriji Žene u biznisu.
Nagrade PKCG laureatima će uručiti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti koja će 24. aprila biti upriličena u Vili Gorica.

Poznati dobitnici nagrada PKCG

Dio Starog Aerodroma trenutno je bez struje zbog ispada KB “Stari Aerodrom 1 - saopštili su iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Kako su naveli, bez struje je dio naselja uz Bulevar Josipa Broza Tita, preko puta fudbalskog kampa i iza Osnovne škole "Pavle Rovinski".
- Ekipe su na terenu - dodali su iz CEDIS-a.

Dio Starog aerodroma bez struje

Sa ciljem podsticanja sprovođenja UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom posebno u oblasti međunarodne razvojne saradnje i humanitarnih akcija, u Berlinu se 2. i 3. aprila održava treći Globalni samit o invaliditetu. Samit je okupio ključne međunarodne aktere, donosioce odluka i organizacije koje oblikuju globalne standarde u oblasti invaliditeta - saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
U okviru predmetnog globalnog događaja, ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, učestvovao je na panelu ''Oblikovanje inkluzivnog tržišta rada i dostojanstvenog rada za lica s invaliditetom širom svijeta'', gdje je istakao da pravo na rad nije privilegija već je ono temelj dostojanstva svakog čovjeka.
Poručio je da "nijedno lice sa invaliditetom ne smije čekati na red, niti zavisiti od dobre volje sistema ili pojedinca da bi ostvarilo ono što mu po pravu pripada."
Ministar je ponovio da je obaveza država da, u duhu Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, oblikuju inkluzivna tržišta rada.
Naglasio je posvećenost Crne Gore implementaciji standarda ljudskih prava lica sa invaliditetom i da je inkluzija osoba sa invaliditetom među prioritetima nacionalne politike u oblasti ljudskih prava.
- Ipak, Crna Gora se i dalje, kao i većina zemalja suočava sa preprekama pravnim, fizičkim, ali najčešće onim nevidljivim, predrasudama i strahovima kada je riječ o oblasti zaštite od diskriminacije i promociji jednakosti lica sa invaliditetom. I zato je naš zadatak da mijenjamo paradigmu, da prestanemo da govorimo o zapošljavanju lica sa invaliditetom kao o obavezi. To mora postati pitanje vizije i razvoja - zaključio je ministar.
Na Samitu je usvojena Aman- Berlin deklaracija i lansiran „hub“ za podršku lokalnim zajednicama za jačanje otpornosti gradova. Crna Gora je podržala Aman-Berlinsku deklaraciju, čija je svrha podsticanje sprovođenja UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, posebno u oblasti međunarodne saradnje.
Ministar se na marginama događaja sastao sa ministarkom za ekonomsku saradnju i razvoj Svenjom Šulc sa kojom je razgovarao o iskustvima u oblasti unapređenja položaja lica sa invaliditetom, kao i potrebi da međunarodna razvojna saradnja i humanitarno djelovanje budu inkluzivni za lica sa invaliditetom.
 Kazao je da primjeri iz regiona i Evrope pokazuju da su ekonomski sistemi koji ulažu u zapošljavanje lica sa invaliditetom stabilniji i otporniji, jer prepoznaju kapacitete svakog pojedinca/ke kao resurs za razvoj, a ne kao teret za sistem.
- Treći Globalni samit o invaliditetu odražava se u organizaciji Vlade Savezne Republike Njemačke i Hašemitske Kraljevine Jordan, u saradnji sa međunarodnom alijansom lica sa invaliditetom. Događaj su otvorili njemački kancelar Olaf Šulc i Nj.E. kralj AbdulaII - zaključuju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đeka: Zapošljavanje lica sa invaliditetom mora postati pitanje vizije i razvoja

Spasilački timovi u Mjanmaru pronašli su još desetine tijela danas ispod ruševina nakon snažnog zemljotresa, pa je broj nastradalih porastao na 3.085, saopštila je tamošnja vojna vlada.
U kratkom saopštenju naveli su i da je povrijeđeno 4.715 osoba, još 341 se vodi kao nestala.
Zemljotres magnutude 7,7 pogodio je prošle nedjelje Mjanmar i Tajland. Epicentar je bio blizu drugog najvećeg grada u Mjanmaru - Mandalaja. Pričinjena je velika materijalna šteta u zelji koja je već bila u humanitarnoj krizi i razorena građanskim ratom koji je počeo kada je 2021. pučom vojska smijenila civilnu vladu.
Lokalni mediji pišu da je broj nastradalih mnogo veći od zvanično objavljenog, te da su komunikacije u mnogim djelovima prekinute i da je do nekih regiona teško doći.

Spasioci našli još desetine tijela ispod ruševina u Mjanmaru

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: vaterpolo