Crnogorski vaterpolisti trijumfovali su rezultatom 15:13 (5:6, 3:4, 4:2, 3:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/ajkule-izvanredne-na-kraju-glavne-runde-savladana-srbija-izdanje-koje-ohrabruje">prenosi Portal Analitika</a>.
Iako je u pitanju bio duel bez većeg rezultatskog značaja, treba istaći da se naša selekcija večeras odlično suprotstavila lideru grupe. Pritom, posebno raduje to što su izabranici Dejana Savića večeras pokazali veliku želju i borbenost. To naročito važi za drugo poluvrijeme, u kojem smo odigrali briljantno i u odbrani i u napadu.
Jako dobro izdanje naše selekcije ispratili smo u prvoj četvrtini. Doduše, imali smo tri minuta pada, tokom kojih je Srbija preokrenula - sa 4:3 na 4:6. No, Vučković je na kraju postigao treći večerašnji gol i 'ajkule' su zahvaljujući tome drugi kvartal čekale uz gol zaostatka (5:6).
Nakon pet minuta igre u narednoj četvrtini, Crna Gora je poravnala golom Jovana Vujovića na 8:8. Međutim, uz dva pogotka Martinovića, Srbija je nakon prvog poluvremena vodila 8:10.
Na startu treće četvrtine odlično su odgovorili izabranici Dejana Savića. Prvo je precizan bio Holod, pa Mršić i na semaforu je bilo 10:10. Imala je Crna Gora u narednih nekoliko minuta u dva navrata priliku i da preokrene - no, umjesto toga je iz peterca pogodio Mandić i vratio domaćinu prednost (11:12). U samoj završnici četvrtine, Vučković je uposlio Gojkovića, koji je bio sam pred suparničkim golom i trećim večerašnjim pogotkom poravnao je na 12:12.
U završnoj četvrtini, pri rezultatu 12:13, 'ajkule' su se čak četiri puta odbranile sa igračem više, a onda je, tri minuta prije kraja, Stupar prekrasno šutnuo i lopta je otišla pod prečku - 13:13.
I onda, najzad - vođstvo. Dva minuta prije kraja, Dušan Matković je pogodio i Crna Gora je bila u plusu - 14:13. Igrači Srbije u tim su momentima djelovali potpuno izgubljeno, a onda je Vučković pogodio. Međutim, tražili su sa klupe domaćih čelendž i pogodak našeg mladog igrača je poništen. No, nepun minut kasnije - Vučković je opet dao gol. Ovog puta je sve bilo regularno i Crna Gora je stigla do pobjede.
<h2>Preksjutra protiv Rumuna</h2>
Selekciju Crne Gore do kraja EP čeka još jedan meč, i to onaj za sedmo mjesto.
Kako je to od ranije poznato, naš rival biće reprezentacija Rumunije. Tu utakmicu pratićemo preksjutra, sa početkom u 18:00 časova.
<h2>Mađari u polufinalu protiv Grčke, Srbija će sjutra saznati suparnika</h2>
Ranije tokom dana, u derbiju završnog kola, Mađarska je nakon peteraca savladala Španiju - 15:14 (3:3, 2:2, 3:3, 3:3, 4:3).
Mađari tako idu u polufinale sa drugog mjesta, a suparnik će im biti Grčka. Sa druge strane, suparnik Srbije biće Hrvatska ili Italija - oni će sjutra u međusobnom duelu odlučivati o drugoj poziciji u grupi "F".
Grupa "E": Francuska - Holandija 14:10, Mađarska - Španija 15:14, CRNA GORA - Srbija&nbsp;
Konačna tabela: Srbija 11, Mađarska 11, Španija 10, CRNA GORA 9, Francuska 3, Holandija 1.
Grupa "F" (sjutra): Turska - Gruzija (15:30), Italija - Hrvatska (18:00), Grčka - Rumunija (20:30).
Tabela: Grčka 12, Hrvatska 9, Italija 9, Rumunija 6, Gruzija 0, Turska 0.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

"Ajkule" izvanredne na kraju glavne runde: Srbija savladana nakon velikog obrta u završnici

„Ajkule“ su do pobjede došle zahvaljujući fantastičnoj seriji koja je krenula u trećoj četvrtini i prelila se u narednu - izabranici Dejana Savića su od rezultata 7:10 došli do 14:10 na samo tri minuta pred kraj meča, piše <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/preporod-ajkula-krenuo-krajem-trece-cetvrtine-crna-gora-bolja-od-holandije">Portal Analitika</a>.&nbsp;
U prvoj četvrtini, nije nam išlo baš najbolje, uz neprecizan šut naših, pa je rezultat nakon osam minuta igre bio 1:3 za Holanđane.
Eksplozivno je krenuo drugi kvartal – odmah je Balša Vučković smanjio, a na drugoj strani Sebastijan Hesels odmah uzvratio, pa je bilo 2:4. Igralo se 'gol za gol' u tim trenucima, a ponovo su pogađali Vučković i Hesels, da bi na polovini četvrtine bilo 6:6. Uspjeli su Holanđani da se odvoje na 6:9, no, moral našoj ekipi podigao je golman Petar Tešanović, fantastičnim pogotkom sa gola na gol pred sami kraj poluvremena za 7:9.
I onda u trećoj četvrtini, krenuo je preporod i magična serija „ajkula“ od 7:0.
Prvih četiri minuta Holanđani su povisili na 7:10, da bi odgovor naših bio žestok – pogađali su Perković, Matković i Gojković za 10:10 i izjednačen rezultat pred posljednju četvrtinu.&nbsp;
Nastavila se sjajna igra naših, pa smo povisili na 14:10, kada su Holanđani konačno postigli gol i smanjili na tri razlike. Jovan Vujović je postigao gol za konačnih 15:11.
Našu reprezentaciju očekuje utakmica sa Srbijom u utorak.
U našoj grupi, od 20:30 igraju Mađarska i Srbija.
Tabela: Mađarska 9, Srbija 9, Španija 9, CRNA GORA 6, Holandija 1, Francuska 0.&nbsp;

Preporod "ajkula" krenuo krajem treće četvrtine: Crna Gora bolja od Holandije

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Holandijom utakmicu drugog kola novoformirane E grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije, porazima na startu glavne runde, izgubile su sve šanse za polufinale.
Crna Gora je u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila polovičan učinak - izgubila je od Mađarske i Španije, dok je slavila protiv Malte i Francuske.
Početak duela zakazan je za 18 sati.
U ostalim mečevima E grupe rivali če biti Španija i Francuska (15:30), odnosno Srbija i Mađarska (20:30).

"Ajkule" danas sa Holandijom

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Holandijom utakmicu drugog kola novoformirane E grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije, porazima na startu glavne runde, izgubile su sve šanse za polufinale.
Crna Gora je u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila polovičan učinak - izgubila je od Mađarske i Španije, dok je slavila protiv Malte i Francuske.
Početak duela zakazan je za 18 sati.
U ostalim mečevima E grupe rivali če biti Španija i Francuska (15.30), odnosno Srbija i Mađarska (20.30).

500x500

1250x600

1084x550

Holandija naredni rival crnogorskih vaterpolista

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je na startu glavne runde Evropskog prvenstva u Beogradu.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su u prvom kolu novoformirane E grupe od Španije 14:6 i izgubili sve šanse da se bore za polufinale.
Izabranici selektora Dejana Savića potpuno su podbacili i odigrali jedan od najslabijih mečeva posljednjih godina.
Crnogorski vaterpolisti nijesu imali rješenja za igru zvaničnog prvaka Evrope, djelovali su nemoćno i inferiorno.
Španija je od prvog do posljednjeg minuta dominirala, već u prvoj četvrtini stekla je ubjeldjivu prednost (5:1), koju je do kraja uvećavala.
Pitanje pobjednika i definitivno odlučeno je već na polovini meča, nakon što je Španija povela 9:3.
Razlika je u finišu treće četvrtine iznosila i devet golova (14:5).
U crnogorskoj selekciji jedina svijetla tačka bio je golman Petar Tešanović sa 17 odbrana.
Dvostruki strijelac bio je Miroslav Perković, dok su se po jednom upislali Dmitri Holod, Vladan Spaić i Dušan Matković.
U španskoj selekciji najbolji je bio Alvaro Granados sa četiri gola.
Crnogorska selekcija u narednom kolu, u nedjelju, igraće sa Holandijom.

Težak poraz crnogorskih vaterpolista

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Španijom na startu glavne runde Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije prvu fazu takmičenja završili su sa po dva trijumfa i porazom.
Crnogorski vaterpolisti slavili su u A grupi protiv Malte i Francuske, a jedini poraz doživjeli su od Mađarske.
Španija je, u uzbudljivoj zavrđnici, izgubila od Srbije, a slavila je protiv Izraela i Holadije.
Duel novoformirane E grupe počeće u 15 sati i 30 minuta.
U ostalim mečevima rivali će biti Mađarska i Holandija (18), kao i Srbija i Francuska (20.30).

Crnogorski vaterpolisti danas sa Španijom

Vaterpolisti Crne Gore prenose tri boda u glavnu rundu, u grupu u kojoj će pored nas biti Mađarska, Francuska, Srbija, Španija i Mađarska.
To je jasno nakon završnog duela grupe "A", u kojem su izabranici Dejana Savića savladali Francusku, rezultatom 13:12 (3:3, 7:3, 2:2, 1:4).
Naši reprezentativci bili su izvanredni u drugoj četvrtini, a sve do četvrte činilo se kako pobjeda ne dolazi u pitanje, tim prije jer smo u završnici trećeg perioda vodili 12:7. I onda smo sve zakomplikovali - dopustili smo Francuzima da se potpuno vrate u meč i da priđu na 12:11. Srećom, to nam se nije osvetilo.
Sjajan je u našem timu danas bio Balša Vučković sa pet golova, a po dva su dali Dušan Matković i Vasilije Radović. Petar Tešanović upisao je 11 odbrana. Loris Kanovas je na suprotnoj strani postigao pet golova.
Naša selekcija tako i dalje ima šanse za polufinale - no, za to će nam biti potrebne sve tri pobjede u glavnoj rundi. Pritom, već na startu novoformirane grupe preksjutra veče čeka nas izuzetno jak suparnik - reprezentacija Španije.
Današnji meč počeo je uz dva vođstva Francuza, ali su "ajkule" u završnici prve četvrtine preokrenule - prvo je pogodio Radović, pa Holod i na semaforu je bilo 3:2.
Mnogo agresivnije djelovala je naša selekcija u drugom periodu - uz pogotke Vučkovića i Matkovića prvi put bili smo na plus dva (6:4). Mogao nam je Popadić donijeti tri gola prednosti, ali je Fontani odbranio njegov šut iz peterca.&nbsp;
Precizan je, međutim, sredinom te četvrtine bio Balša Vučković - postigao je čak četvrti gol i Crna Gora je bila na 7:4. Nastavili su crnogorski igrači sa odličnom igrom, vidjeli smo uskoro golove Gojkovića i Mačića, pa je dva minuta uoči završnice poluvremena bilo 9:5, a uz tu razliku je i okončan kvartal (10:6).
Nijesmo baš najbolje otvorili treći period, izgubili smo dvije lopte i Francuzima se ukazala šansa da priđu na minus dva. Ali, nijesu ni protivnici bili na nivou - a na drugoj strani jeste Vučković. Petim večerašnjim golom, Kotoranin nas je vratio na plus četiri (11:7). Nakon sljedećeg napada 'ajkule' su, zahvaljujući golu Vasilija Radovića, prvi put stekle višak od pet golova - 12:7. Završnih osam minuta Savićevi izabranici dočekali su uz komotnih 12:8.
Tek što je počeo posljednji period, Francuzi su se golovima Buea i Masa, prvi put nakon uvodnog dijela druge četvrtine, vratili na minus dva (12:10). "Ajkule" su potpuno stale u napadu, što je omogućilo suparnicima da četvrtim večerašnjim golom Kanovasa priđu na 12:11.&nbsp;
Na drugoj strani nastavljena je serija promašaja, ali ni "trikolori" nijesu iskoristili niz prilika da poravnaju. Konačno, 28 sekundi prije kraja, Matković je pogodio i napokon smo mogli da odahnemo.
Danas:
Grupa „A“: Mađarska – Malta 21:6, CRNA GORA – Francuska 13:12.
Tabela: Mađarska 9, CRNA GORA 6, Francuska 3, Malta 0.
Grupa „C“: Španija – Holandija 14:7, Srbija – Izrael (20:30).
Tabela: Španija 6, Srbija 5, Holandija 4, Izrael 0.
Sjutra:
Grupa „B“: Slovenija – Gruzija (18:00), Hrvatska – Grčka (20:30).
Tabela: Grčka 6, Hrvatska 6, Gruzija 0, Slovenija 0.
Grupa „D“: Turska – Slovačka (12:45), Italija – Rumunija (15:15).
Tabela: Italija 6, Rumunija 6, Turska 0, Slovačka 0.

"Ajkule" umalo prokockale pobjedu protiv Francuske, u glavnu rudnu prenosimo tri boda!

&nbsp;Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Mađarskom u drugom kolu A grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije na startu šampionata ostvarile su ubjedljive pobjede.
Crna Gora je savladala Maltu 21:12, dok je Mađarska nadigrala Francusku 15:7.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su posljednjih devet međusobnih duela, a posljednju pobjedu protiv Mađarske ostvarili su u finalu Svjetske lige 2018. godine.
Duel u Beogradskoj areni počeće u 15 sati i 15 minuta.
U drugom meču te grupe, u 12 sati i 45 minuta, sastaće se Malta i Francuska.&nbsp;

Crnogorski vaterpolisti danas sa Mađarskom

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Dejan Savić odredio je konačan spisak igrača koji će nastupiti na Evropskom prvenstvu u Beograd.
Čast crnogorskog vaterpola braniće Petar Tešanović, Darko Đurović, Miroslav Perković, Vladan Spaić, Jovan Vujović, Aljoša Mačić, Vasilije Radović, Vlado Popadić, Dmitri Kholod, Balša Vučković, Danilo Stupar, Dušan Matković, Marko Mršić, Strahinja Gojković i Srđan Janović.
U Savićevom stručnom štabu su treneri Nebojša Milić, Petar Radanović i Edvard Bonelo, video analitičar Vasko Vučković, doktor Vladimir Dedović, fizioterapeut Vladislav Mlađen, psihološkinja Helena Rosandić i tim menadžer Dragan Drecun.
Crnogorska reprezentacija na Evropskom prvenstvu igraće u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta.
Prvi meč Crna Gora igraće 10. januara (18.00) protiv Malte, dva dana kasnije zakazan je duel sa Mađarskom (15.15), dok je za 14. januar zakazan duel protiv Francuske (18.00).
U drugu fazu takmičenja idu tri najbolje ekipe, koje sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formiraju grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinale.

Savić objavio konačan spisak za EP u Beogradu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je danas u Kotoru, u pripremnom meču, selekciju Gruzije 18:13.&nbsp;
Izabranici selektora Dejana Savića opravdali su ulogu favorita, &nbsp;tokom cijelog meča bili su u vođstvu, koje je sredinom treće četvrtine iznosilo i šest golova (10:4). &nbsp;&nbsp;
U prvom kontrolnom duelu, tokom priprema za Evropsko prvenstvo u Beogradu, najefikasniji je bio Filip Gardašević sa pet, dok je gol manje postigao Srđan Janović. &nbsp;
Dvostruki strijelci bili su Miroslav Perković i Jovan Vujović, dok su se po jendom upisali Matija Sladović, Vlado Popadić, Danilo Stupar, Aljoša Mačić i Strahinja Gojković. &nbsp;
U gruzijskoj selekciji najbolji je bio Valiko Dadvani sa četiri, dok je bivši crnogorski reprezentativac Stefan Pješivac postigao dva gola.&nbsp;
Izabranici selektora Dejana Savića u nastavku priprema, od 26. do 30. decembra, treniraće i sparingovati sa Italijom u Napulju, nakon čega će do odlaska u Beograd raditi u Budvi. &nbsp;
Šampionat Starog kontineta na programu je od 10. do 25. januara, a crnogorski vaterpolisti igraće u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta. &nbsp;
Najbolje tri selekcije zajedno sa tri iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija) &nbsp;formiraće grupu E.&nbsp;
Iz nove grupe dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinale.

Pobjeda cnogorske reprezentacije protiv Gruzije

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tramp najavio oduzimanje sertifikata kanadskim avionima i nove carine

Kako se pred našim očima „izmišlja“ tradicija, ništa nam bolje ne može poslužiti za ilustraciju od mjeseca januara. Od Badnjega do Savindana prelati Beogradske patrijaršije i njihova prateća kvazimedijska menažerija ne propušte ni jednu jedinu priliku da Crnu Goru ne označe jednonacionalnom i jednovjerskom, njenu istoriju i identitet anomalijom, a sve koji se ne uklapaju u taj hegemonijski okvir – otpatkom. Koristi se, pritom, svaka prilika da se Hrist skloni s oltara, a na njegovo mjesto posade sveta telad krvi i tla. I sve to uz milozvučni pjev o povratku tradiciji.
Među pseudomedijskim promoterima takve nakaradne propagandistike čelno mjesto, već deceniju i kusur, pripada Rektorovom čedu, trovačnici pod imenom IN4S. Tako je i ove godine, valjda nezadovoljna ovogodišnjim mlakim odjekom Joanikijevih etnofiletističkih i šovinističkih beśeda, redakcija IN4S-a posegla za manipulativnom strategijom zloupotrebe prošlosti u svrhu promocije svojih hegemonijskih projekata. Ovoga puta, doduše, Rektorova je trovačnica poslužila samo kao posrednik za promociju teksta s manje čitanog, opskurnog Barskoga portala.&nbsp;
Članak „Sveti Sava u Gluhom dolu“ tako već naslovom nagovještava kontekst svetkovanja ili memorijalnoga prisustva jednog kulta u naznačenom crmničkom selu. Takav kontekst nagovještava i početna rečenica teksta: „U Crmnici se nekada nije raspravljalo o tome ko smo i kome pripadamo. To se znalo.“ Potom se prelazi na razradu zadate teme, pa se nasuprot duboko ukorijenjenom srpskom identitetu kao navodno izvorno narodnom postavljaju komunisti: „Komunistički period, kao što je opštepoznato, sproveo je sistematski ideološki obračun sa pravoslavljem i srpskim identitetom, uklanjanjući iz javnog i prosvjetnog prostora sve što je podsjećalo na duhovne i nacionalne korijene. Taj proces nije bio izraz volje naroda, već rezultat nove ideologije koja je nastojala da prekine kontinuitet i nametne zaborav kao normu.“ Eto ga. Sve jasno.
Neko je svoju hipotezu, iako ničim potkrijepljenu, prvo definisao kao „opštepoznato“, a potom iz nje izvukao željeni zaključak. Ispalo bi tako da su komunisti, umjesto što su obavili složeni postupak dislokacije Pivskoga manastira, ovaj jednostavno potopili. Ispalo bi da su umjesto što je u njihovo vrijeme obavljen do danas nedostižni zahvat konzervacije, restauracije i zaštite sakralnih spomenika, osobito nakon zemljotresa 1979. godine, sve to sravnili sa zemljom da zatru svaki trag pravoslavnog, a to, dabome, znači, srpskog nasljeđa. Ispalo bi da su državni projekat izrade Istorije Crne Gore povjerili „crnogorskim nacionalistima“, a ne mahom srpskim istoričarima, pa bi još ispalo da su iz tog projekta uklonili svaki pridjev srpski, a ne tim projektom štedro finansirali i promovisali rezultate hegemonijske istoriografije u kojoj izvan srpstva i srpskog u Crnoj Gori nema ni ledine ni mogile. Ispalo bi, velim, da je onako kako tvrdi autor, ali što da se radi kad tako nije.&nbsp;
Nasuprot tom strašnom komunizmu koji „čisti“ sve srpsko i pravoslavno, autor postavlja vrijeme koje doživljava kao uzor slobodnog promišljanja i djelovanja – međuratni period, pa veli: „Dokumenta iz međuratnoga perioda to (srpski identitet Crmnice – A. R.) potvrđuju bez ostatka. Imenovanje škola u Crmnici nije bio rezultat bilo čije prisile, već odraz jasnog kulturnog i duhovnog samorazumijevanja lokalnih zajednica. Narod je sam birao svoje uzore i svoje svetionike.“ Pa da bi to ilustrovao, navodi kako je 1931. godine „na izričiti zahtjev mještana“ škola u Dupilu dobila ime Osnovna škola „Stevan Vojislav“, po, kako veli autor teksta, srpskom knezu Duklje i Travunije, premda je Vojislav, kako nam svjedoče verifikovani istoriografski nalazi, bio dukljanski, a ne srpski vladar.
Kao drugi primjer narodnoga samoiskaza navodi to što je „Država prihvatila“ „narodnu“ volju pa školi u Gluhome Dolu dala ime „Sveti Sava“: „Za te ljude Sveti Sava nije bio apstraktan pojam, niti ideološki znak. On je bio temelj pismenosti, morala, duhovnog poretka. Bio je ime koje se izgovaralo s poštovanjem, bez zadrške i bez straha.“ Tako nam nadahnuti autor opisuje što je sve ponukalo Glu(h)odoljane da školi te 1933. godine, „bez prisile“, nađenu ime po prvome arhiepiskopu srpskih zemalja i pomorskih. Za autora tih redaka međuratni je period, za razliku od komunističkog, svojevrsna povijesna Arkadija.
Zanemarimo to što je u tome periodu Srbija nasilno anektirala Crnu Goru, što su je vlasti, vojska i žandarmerija Aleksandra Karađorđevića popalile i opljačkale, zanemarimo to što je više ili manje intenzivan otpor toj sili pružan gotovo cijelu jednu deceniju, uzmimo da kralj Aleksandar, samo koju godinu prije no će Crmničani krenuti da „bez prisile“ daju nazive svojim školama, nije uveo diktaturu, pa razmotrimo samo ono što nam ovaj tekst želi dokazati – da imenovanje škole po Svetome Savi 1933. ilustruje viševjekovnu narodnu tradiciju svetkovanja Svetoga Save u Crmnici.&nbsp;
Izuzme li se jedan dokument crmničkih glavara iz sredine XVIII vijeka, kao odraz tadašnje učene a ne tradicijske kulture, stvari sa svetkovanjem Svetoga Save u Crmnici, a i šire, do sredine XIX vijeka stoje bitno drugačije od onoga kako bi nam to htjeli prikazati propagatori kolonijalnih istorijskih predstava.&nbsp;
O fenomenu širenja kulta Svetoga Save ključno je zapažanje donio Pavle Apolonovič Rovinski u svojoj Etnografiji Crne Gore, đe veli da Sv. Savu „u zadnje vrijeme sa posebnom svečanošću proslavljaju škole, a preko njih slavljenje sve više i više ulazi u narod“. Jedan drugi marljivi istraživač crnogorske starine, Andrija Jovićević, u svojoj monografiji o Riječkoj nahiji, potvrđuje da je Ivan Crnojević jedina ličnost iz starije istorije zapamćena u narodnoj tradiciji; „...i mi vjerujemo, da je 16. vijek naselio Crnu Goru, pa i ovu nahiju, koja je svagda bila nerazdvojna cjelina sa starom i najstarijom Crnom Gorom; a što predanje kaže, da se to doseljavanje izvršilo samo za Ivanova doba, vrlo je pojimljivo, jer svaki želi, da svoje pretke dovede u vezu sa istorijskim imenom Ivana Crnojevića, čije jedino ime iz davne naše prošlosti i pamti narodno predanje.“
I Rovinski i Jovićević u svojim knjigama donose izvjesna „predanja“ o Svetome Savi, no nakon ovih konstatacija očito je da je riječ o pričama koje se – pod uticajem formiranja crkveno-prosvjetnoga ceremonijala vezanog za Svetoga Savu od 1856. godine na Cetinju, i nešto ranije na Primorju – oblikuju u njihovo vrijeme. Tada se i drevne tradicije o srednjovjekovnome zaštitniku Budve, Svetome Sabi Osvećenom, pripisuju Svetome Savi srpskom, istovremeno i druga stara predanja mijenjaju prvobitne protagoniste pa je Cara Dukljana, Svetoga Nikolu, Svetoga Iliju ili neke druge svece potiskivao Sveti Sava, a Svetoga Martina Tûrskog kao krsnu slavu pojedinih bratstava – Sveti Stefan Dečanski. Da je Sveti Saba Osvećeni bio poštovan u Budvi, svjedoči u svojim analima još 1650. godine don Krsto Ivanović, a crkva posvećena tom svecu spominje se još u XII vijeku, preciznije, prema natpisu koji je pronađen nakon zemljotresa 1979. godine – 1141. godine. Antun Kojović u svojim memoarima, započetim početkom XIX vijeka, veli da je Sveti Saba Osvećeni bio „u davna vremena zaštitnik Budve“.&nbsp;
Samo je po sebi razumljivo da je poštovanje ovoga sveca moralo podrazumijevati i prepisivanje i popularizovanje tekstova posvećenih njemu, a isto tako i postojanje izvjesnih obreda u njegovu čast, što je mogla biti i osnova da kontaminacijom kultova od XIX vijeka Svetoga Sabu Osvećenog potisne njegov znatno mlađi imenjak. Ima pretpostavki i da je prvobitna crkva najvjerovatnije iz XI vijeka na Savini, kraj Herceg Novog, oko koje će se docnije razviti manastirski kompleks, bila posvećena Svetome Sabi Osvećenom. Zanimljiva zapažanja o kultu jednoga drugog Save, Svetoga Save Sedmočislenika, u Crnoj Gori dao je u skorije vrijeme crnogorski istoričar Vukota Vukotić.
Za period ranoga novoga vijeka redovno se u (re)interpretacijama brkaju crkvena („učena“) i narodna kultura, iako je riječ o dva koegzistirajuća fenomena toga vremena, koja se ponegđe dodiruju, ali znatno češće razmimoilaze.&nbsp;
Pišući o kosovskoj tradiciji u Crnoj Gori, istoričar Gligor Stanojević je primijetio: „Tako je tradicija o Crnojevićima bila narodna tradicija. Ali pored ove tradicije postojala je, tačnije razvijala se, i kosovska tradicija. Nosilac ove tradicije bila je cetinjska mitropolija.“ Stanojević je zapravo skicirao postojanje dviju paralelnih kultura ranoga novovjekovlja, od kojih bi se jedna, starijom terminologijom, nazvala narodnom, a druga crkvenom. I dok se prva, narodna, odnosno tradicijska kultura prenosi dominantno usmenim putem i uobličava u usmenoknjiževnim tekstovima i običajnim praksama, druga, crkvena, posredovana je u prvome redu rukopisima, vezana za uže krugove sveštenstva i monaštva, i ostvarena na crkvenoslovenskome jeziku, pa su tekstovi nastali u njezinu okrilju, bez obzira na to jesu li s bugarskoga, makedonskoga, crnogorskoga, srpskoga ili bosanskoga prostora, cirkulisali unutar te kulturno-jezičke cjeline, koja bilježi, naravno, i svoje specifičnosti u svakoj od naznačenih sredina.
Tek kad se ima u vidu ova krucijalna razlika između narodne i crkvene tradicije, neki se procesi i fenomeni mogu pouzdanije tumačiti. Otud se jedini spomen Svetoga Save u Crmnici prije sredine XIX vijeka, pismo Crmničana Paštrovićima, nastalo između 1739. i 1742. godine, u kojem se „Sava srbski“ spominje kao neko ko je „u(t)vrdio vjeru i zakon“, može tumačiti isključivo kao refleks učene odnosno crkvene, ne i narodne, kulture koja je funkcionisala po drevnim tradicijskim pravilima, nesputanim normiranom „vjerom i zakonom“.
To, međutim, ne znači da se prije sredine XIX vijeka u Crmnici, i šire, kao dio tradicijske kulture nije svetkovao Sveti Sava. O tome nam najvjerodostojnije svjedočanstvo donosi risanski pop Vuk Vrčević u knjizi „Tri glavne narodne svečanosti Božić, krsno ime i slava“, objavljenoj u Pančevu 1883. godine. Bilježeći najvažnije tradicijske svetkovine u „Boki-kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“, Vrčević veli: „Posle pokladâ, narod svečano i najveselije proslavi tri zasebna sveca, t. j. Varindan, Savindan i Nikoljdan (4. 5. 6. Dek.) (...) Po sijelima u ove tri noći ne pjeva se, jer se, narod veli, uz post ne smije pjevati; ali nema ni muškog ni ženskog čeljadeta koji nezna narodom izmišljenu pjesnu ovim trima svecima. Evo je:&nbsp;
Var-varica vari (Sveta velikomučenica Varvara)&nbsp;
Sav-savica ladi (Sveti Sava osvećeni)&nbsp;
A Nikola kusa (Sveti čudotvorac Nikola).“
Sveti Sava i Savindan, dakle, postojali su u crnogorskoj tradicijskoj kulturi i prije sredine XIX vijeka. No taj je Sveti Sava poštovan 5. decembra po julijanskome, odnosno 18. decembra po gregorijanskome kalendaru, a ostao je upamćen kao Sveti Saba Osvećeni, kapadokijski kaluđer i svetitelj s početka VI vijeka, čiji se kult u Crnoj Gori može dokumentovati još od sredine XII vijeka, iz vremena kad Rastko Nemanjić, potonji Sveti Sava srpski, još nije bio ni rođen.

Tag: vaterpolo-reprezentacija-crne-gore