&nbsp;Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Srbijom u finalu Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina u Oradei.
Crnogorski vaterpolisti u polufinalnom meču eliminisali su Italiju 10:6, dok je Srbija bila bolja od Grčke 20:14.
Crna Gora i Srbija bili su rivali i u grupi, a međusbni duel na otvaranju šampionata pripao je izabranicima trenera Nebojše Milića 9:8.
Crnogorski vaterpolisti do finala došli su sa maksimalnim učinkom.
U grupi slavili su protiv Srbije 9:8, Hrvatske 12:7 i Španije 14:13, u četvrtfinalnom meču eliminisali Francusku 21:11, a u polufinalu Italiju 10:6.
Finalni meč počeće u 18:30 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vaterpolisti Crne Gore danas sa Srbijom za evropsko zlato

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u finalu Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina igraće protiv Srbije.
Crnogorski vaterpolisti u polufinalnom meču eliminisali su Italiju 10:6, dok je Srbija bila bolja od Grčke 20:14.
Crna Gora i Srbija bili su rivali i u grupi, a međusbni duel na otvaranju šampionata pripao je izabranicima trenera Nebojše Milića 9:8.
Crnogorski vaterpolisti do finala došli su sa maksimalnim učinkom.
U grupi slavili su protiv Srbije 9:8, Hrvatske 12:7 i Španije 14:13, u četvrtfinalnom meču eliminisali Francusku 21:11, a u polufinalu Italiju 10:6.
Finalni meč počeće u 18 sati i 30 minuta.

1250x600

1084x550

Crna Gora sa Srbijom za trofej u Oradei

Vaterpolisti Crne Gore doživjeli su prvi poraz na Svjetskom prvenstvu u Singapuru. U drugom kolu grupe "D", od izabranika Dejana Savića je nakon velike borbe bolja bila Hrvatska, rezultatom 11:13 (2:3, 3:2, 2:3, 4:5).
Hrvatska je meč otvorila sa dva uzastopna gola, a na prvi pogodak 'ajkula' čekali smo pet minuta - tada je strijelac bio Banićević.&nbsp;
Krajem prve četvrtine, pogodio je Perković i bilo je 2:2, ali je u samom finišu tog perioda vođstvo Hrvatima vratio Bukić.
U drugom kvartalu igralo se gol za gol. Radović je poravnao iz sedmerca, pa je Harkov pogodio za "barakude", da bi poravnao Holod. Do kraja druge četvrtine vidjeli smo gol Radovića i sjajnu parabolu Matkovića. Tako je nakon prvog poluvremena na semaforu bilo 5:5.
Drugo poluvrijeme otvoreno je golovima Fatovića na jednoj i Banićevića na drugoj strani, a onda je Crna Gora preokrenula - nakon sedam minuta igre, Holod je savladao Bijača i bilo je 7:6.
Žestoko su nakon toga odgovorili suparnici - prvo je poravnao Lončar, a onda je Harkov, uz kiks naše odbrane, preokrenuo na 7:8, a tim je rezultatom i okončana treća četvrtina.
Nakon nepuna tri minuta igre u posljednjoj četvrtini, Bukić je pogodio i Hrvatska je prvi put na utakmici bila na plus dva (7:9). Uzvratio je na to Đuro Radović, da bi se potom u strijelce upisao Butić za 8:10.
Četiri i po minuta prije kraja, nadu nam je vratio Jovan Vujović - lopta se odbila od Bijačeve ruke u gol i bilo je 9:10. Uskoro smo vidjeli gol Bukića, pa Đura Radovića, te smo u završna tri minuta ušli uz pogodak zaostatka (10:11).
No, nastavili su i Hrvati sa ubitačnim tempom, pa su Bukićevim pogotkom opet stigli do dva razlike. Banićević je smanjio naš zaostatak, a onda su hrvatski vaterpolisti prokockali napad.
Sljedeći duel, ujedno i završni u grupi "D", naši vaterpolisti odigraće preksjutra protiv Kine. Taj susret pratićemo u 6:10 sati ujutro.
Grupa "D" / drugo kolo: Crna Gora - Hrvatska 11:13, Grčka - Kina 26:5.
Tabela: Hrvatska 6, Crna Gora 3, Grčka 3, Kina 0.

Prvi poraz Crne Gore: Hrvatska bolja poslije velike borbe

Vaterpolisti Crne Gore neće igrati u polufinalu Svjetskog kupa u Podgorici. U završnom četvrtfinalnom susretu, u sjajnom ambijentu, izabranici Dejana Savića poraženi su od Hrvatske, rezultatom 11:12 (1:2, 5:2, 3:4, 2:4).
Šteta je zbog načina na koji su 'ajkule' ispustile pobjedu, a potom i peterce. Jer, u završnih 60 sekundi ušli smo uz vođstvo 11:10, a onda nam je Fatović presudio. Ubojiti hrvatski reprezentativac bio je nezaustavljiv u drugom poluvremenu - od završnih šest golova njegove selekcije, postigao je pet.
Crna Gora tako će morati težim putem do plasmana na Svjetsko prvenstvo u Singapuru.
Ipak, što se 'ajkula' tiče - nije kraj. Sjutra nas na startu doigravanja za plasman čeka okršaj protiv Njemačke (16:10).
Gosti su u prvom periodu u dva navrata stizali do vođstva. Prvo je pogodio Harkov, pa je uzvratio Matković, ali je potom Hrvatskoj prednost donio Fatović i tim je rezultatom okončana uvodna četvrtina.
Tek što je drugi kvartal počeo, Hrvati su bili na plus dva – u strijelce se upisao Butić. I nakon toga je uslijedio veliki preokret - Crna Gora je prvo poluvrijeme završila uz prednost 6:4.
Bila su to izvanredna četiri minuta 'ajkula' - po dva gola dali su Sladović i Moskov, jedan Gardašević i na punim tribinama nastao je delirijum.
Hrvati su se u prvom dijelu treće četvrtine u potpunosti vratili u igru - prvo je pogodio Žuvela iz peterca, pa Butić, te je bilo 6:6. Odgovorio je na to Đuro Radović savladavši Bijača za 7:6.
Mogla je uskoro Hrvatska do novog poravnanja - imali su peterac, Žuvela je uzeo loptu, ali je Andrić sjajno odbranio. Taj smo momenat u potpunosti kapitalizovali golom Matkovića - dva minuta prije kraja treće četvrtine bilo je 8:6.
Nepun minut kasnije bilo je 8:8 - Loren Fatović je dva napada Hrvatske završio pogocima. Ipak, bilo je vremena da vratimo prednost - Matković se opet, treći put večeras, upisao u strijelce i završnu četvrtinu dočekali smo uz gol viška (9:8).
Veoma bitan momenat dogodio se pet minuta prije kraja - Gardašević je šutnuo, lopta se odbila od stative u gol i "ajkule" su bile na plus dva. Ali, imali su protivnici odgovor i na to - golovima Fatovića i Butića stigli su do još jednog izjednačenja (10:10).&nbsp;
Minut i 50 sekundi prije kraja, na šut se odvažio naš najmlađi reprezentativac Strahinja Gojković - i bilo je to sjajno, neodbranjivo, za 11:10. Minut kasnije, Fatović je izjednačio, te je objema selekcijama ostao po još jedan napad do kraja. Gojković nije uspio da pogodi i gostima je ostalo završnih 20 sekundi - uspjeli su da ih iskoriste, opet je pogodio Fatović i uslijedilo je slavlje hrvatskih vaterpolista.
Matković je večeras predvodio Crnu Goru sa tri pogotka, a Hrvatsku Fatović sa šest.
Četvrtfinale:
Crna Gora - Hrvatska 11:12
Španija - Njemačka 22:9
Mađarska - Holandija 21:11
Grčka - Japan 20:10
Polufinale (sjutra):
Mađarska - Grčka (18:20)
Hrvatska - Španija (20:30)
Mečevi za plasman (sjutra):
Holandija - Japan (14:00)
Crna Gora - Njemačka (16:10)

Crnogorski vaterpolisti poraženi od Hrvatske, osiguran nastup na SP

Vaterpolisti Crne Gore slavili su nad Srbijom u završnom duelu grupe “B” kvalifikacija za Svjetski kup. U Bukureštu je bilo 16:15 (4:2, 5:2, 5:7, 2:4).
Naša selekcija tako grupu završava na drugom mjestu, a u plej-ofu za četvrtfinale igraćemo protiv Francuske. Taj duel slijedi već sjutra, najvjerovatnije sa početkom u 15:00 časova.
Što se današnje utakmice tiče – Crna Gora je dominirala protiv podmlađene selekcije susjedne države sve do sredine treće četvrtine. A onda su suparnici odgovorili serijom 0:5. I tako smo sve zakomplikovali - ali, srećom, sačuvali smo pobjedu.
Izvrsno smo otvorili meč – golovima Đura Radovića, Matkovića i Popadića, ‘ajkule’ su povele 3:0.
Na startu druge četvrtine, pogodio je Vasilije Radović, a zatim i Perković i Crna Gora je prvi put bila na plus četiri (6:2). U završnici prvog poluvremena, Matković je pogodio i bilo je 8:3. Do kraja smo vidjeli po gol u obje mreže, tako da su izabranici Dejana Savića treći kvartal dočekali uz visokih plus pet – 9:4.
Tek što je počela treća četvrtina, Đuro Radović je pogodio, pa Popadić iz peterca i bilo je 11:4. Uskoro je bilo i 14:6, a onda su suparnici potpuno neočekivano uzvratili. Dali su čak pet uzastopnih golova i posljednji kvartal dočekali smo uz plus tri – 14:11.
Seriju protivnika prekinuo je u trećem minutu završne četvrtine Vasilije Radović (15:11) i tada je već bilo prilično izvjesno kako će ‘ajkule’ upisati tri boda i zakazati borbu sa ‘trikolorima’ za četvrtfinale.
Našu reprezentaciju predvodili su Moskov i Đuro Radović sa po tri gola, dok su Popadić, Matković i Vasilije Radović dali po dva. U timu Srbije, Gladović i Lukić pogađali su po četiri puta.

“Ajkule” savladale Srbiju, u osmini finala sa Francuskom

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala i bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković, i dodao da su na sistemskom nivou zadovoljni dostignutim rezultatima.
„Možemo na sistemskom nivou biti vrlo zadovoljni dostignutim rezultatima, zahvaljujući sinergetskom naporu bankarskog sektora sa Centralnom bankom (CBCG). Tu imamo u vidu nemogućnost uticaja na prekogranične uticaje geopolitičkih kretanja, što se odražava i na našu privredu“, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business.
Kada je riječ o unutrašnjim izazovima, on je podsjetio na strukturiranost privrede, broj i vrijednost sredstava nelikvidnih i blokiranih preduzeća, vremensko trajanje sudskih procesa u vezi naplate potraživanja i brzinu harmonizacije bankarskih propisa sa EU direktivama.
„Sve se to odražava na tehničke, vremenske, investicione i organizacione pritiske u poslovanju banaka i ima odraz na dobit i profitabilnost“, kazao je Pejaković.
On je saopštio da bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala, gdje se bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, što daje specifičnu težinu za podršku privredi, stanovništvu, ali i državi.
„Likvidna aktiva se već duži period kreće oko 1,5 milijardi eura, kao garant pravovremene reakcije na tražnju i pokriće svih obaveza banaka. Ukupna aktiva banaka je na nivou bruto domaćeg proizvoda (BDP) države, odnosno na oko 7,5 milijardi“, naveo je Pejaković.
Bilježi se konstantan rast depozita i kreditne podrške, a koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,39 odsto, dok je zakonski minimum osam odsto.
„Sve to ukazuje da klijenti mogu da imaju apsolutno povjerenje u banke kako u odgovorima na tražnju kredita, tako i za depozitne poslove“, rekao je Pejaković.
On je dodao da sve to utiče na poslovanje banaka, te da uz monetarno kreditnu politiku, fiskalna ima izuzetnu važnost kroz uticaj na efikasno sprovođenje makroekonomske politike.
„Zadatak fiskalnog menadžmenta je da preduzimanjem niza pozitivno podsticajnih mjera obezbjedi povećanje akumulacije i produktivnog investiranja, proširenje proizvodnih kapaciteta i povećanje zaposlenosti, što se odražava na performanse kompletne privrede, a time i banaka“, kazao je Pejaković.
Činjenica je, kako je naveo, da je Crna Gora na dobrom putu pristupa EU, što pretpodstavlja jačanje institucija i vladavinu prava. To su rezultati koji ukazuju na uslove za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima banaka, kroz smanjenje rizika poslovanja.
„Generalno, krediti su u odnosu na uporedni period 2024. godine porasli 15 odsto, što je gotovo četiri puta više od projektovane stope rasta BDP-a. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene privredi bilježi pad u posljednje tri godine i iznosi 5,21 odsto, gdje najboljim privrednim subjektima imate plasmane ispod tri odsto na godišnjem nivou“, saopštio je Pejaković.
On je kazao da je zadovoljstvo vidjeti da, uprkos izazovima, nekvalitetni krediti na nivou sistema čine 2,78 odsto ukupnih, što je značajan trend stalnog pada i odraz kvalitetnog rada banaka, ali i prisustva regulatora, gdje se uvažavaju i makroprudencijalne mjere u dijelu plasmana građanima.
Depoziti stanovništva porasli su preko 265 miliona eura i nominalno su na kraju novembra iznosili 2,34 milijarde eura, pri čemu su ukupni kod banaka iznosili skoro 6,03 miilijardi eura. Efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene stanovništvu iznosila je 6,93 odsto, što je njen najniži nivo u posljednjih deset godina.
„Bitno je da imamo rast kod kreditiranja preduzeća, kako sa aspekta investicionih zamaha, zaposlenosti, tako i kvalitetnog punjenja budžeta. Banke su na kraju novembra firmama rezidentnima odobrile ukupno oko 1,84 milijarde eura, što je skoro 300 miliona više nego u istom periodu 2024. godine“, objasnio je Pejaković.
On je dodao da je najveći dio tih sredstava usmjeren na tekuće poslovanje i investicije.
„Pravna lica generalno najviše koriste kredite za likvidnost, za realizaciju investicionog programa, refinansiranje obaveza i nabavku osnovnih sredstava. Krediti su se najviše odobravali društvima koja se bave trgovinom na veliko i malo, zatim građevinarstvom, te uslugama smještaja i ishrane. Željeli bi u narednom periodu da imamo što više kvalitetnih projekata koji apliciraju kod banaka za proširenje proizvodnje, ili green field u proizvodnji i podršku IT, tehnološkim projektima“, poručio je Pejaković.
On smatra da članstvom u Jedinstvenom područje plaćanja u eurima (SEPA), crnogorski platni sistem postaje efikasniji, brži, pouzdaniji i jeftiniji, nego u prethodnom periodu.
„Primjetno je i da je sve više oslonjen na savremene tehnologije sa ciljem pune digitalizacije, gdje očekujemo sistemsku infrastrukturu i rješenja, jer banke su spremne. Kvalitetan iskorak je napravila Poreska uprava sa kojom UBCG ima kvalitetnu saradnju“, naveo je Pejaković.
On je dodao da se očekuje puna implementacija elektronskog potpisa.
Pejaković je podsjetio da SEPA omogućava plaćanja u eurima bez ograničenja u iznosu i unutar eurozone, gde se zahtjeva da broj računa primaoca bude u IBAN formatu.
SEPA plaćanja se sprovode među 28 zemalja EU, uz Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihtenštajn, koje su članice Šengenskog prostora. Dio tog društa od oktobra su Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
„Danas SEPA, a od jula 2026. godine TIPS Clone, čine da se ubrzava integracija Crne Gore u EU i jača konkurentnost. Sve prethodno čini da su banke u konstantnom naponu usvajanja novih usluga, ojačavanja sistema i kapitala da bi optimizovale servise i potrebe klijenata. Očekivani rezultati i posvećenost bankara intenzivno doprinose prevazilaženju ključnih ekonomskih izazova i ubrzanju reformskog procesa, sa ciljem dodatnog osnaživanja evropske perspektive Crne Gore“, saopštio je Pejaković.
On smatra da digitalizacija i napredna tehnološka rješenja predstavljaju budućnost poslovanja, kao i da su banke u Crnoj Gori pravovremeno prepoznale potrebu za promjenom tradicionalnog načina poslovanja i uvele brojne tehnološke inovacije.
„Na taj način su klijentima pružile savremenu uslugu i usvojile nove standarde u sferi poslovnog bankarstva, gdje je i upotreba vještačke inteligencije. Banke su morale djelovati još ranije po ovom pitanju, gdje je UBCG davalo pravovremene inpute, kako bi se pripremile za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će im pomoći da odgovore na sve izazove koji ih čekaju“, naveo je Pejović.
On je dodao da primjena nove tehnologije za bolje i efikasnije usklađivanje sa regulatornim zahtjevima – regtech, postaje norma u bankarskoj industriji.
„Digitalizacija je proces koji nije ograničen samo na kreiranje, modifikovanje i prodaju novih i unaprijeđenih servisa i usluga klijentima, već se usmjerava i na internu modernizaciju, unaprijeđenje procesa i povećanje efikasnosti unutar banke.
Kod digitalizacije treba da nas vodi to da budemo prepoznati kao banka od povjerenja, gdje treba da se trudimo ne da budemo prodavci, već savjetodavci“, kazai je Pejović.
Digitalizacija je, prema njegovim riječima, način da se bolje radi i klijentu omogući da obavlja životne potrebe kroz servise koji mu se nude.
Kada je riječ o izazovima, Pejaković je rekao da su prepoznati u preregulisanosti bankarskog poslovanja, što uvažava i Evropska centralna banka (ECB) kroz inicijativu EBF-a, a utiče na nivo kapitala i likvidnosti.
„Izazovi su ekološki, društveni i upravljački aspekti koji će uticati na plasiranje sredstava u budućnosti, a odnose se na ublažavanje klimatskih promjena, zelenu energiju, prepoznavanje odgovornog poslovanja klijenata, potom DORA ili zahtjevnost standarda u digitalnoj operativnoj otpornosti, vještačka inteligencija i obim i struktura podataka potrebnih da bi ista adekvatno zaživjela“, naveo je Pejaković.
Nameće se, kako je dodao, dalje unapređenje finansijske pismenosti, podrška ranjivim kategorijama društva, mladim preduzetnicima i ženama u biznisu, implementacija digitalnog eura i priprema infrastrukture za njegovo prihvatanje.
„Iskusni bankari će znati da tumače, pripreme se i implementiraju ove procese. Nažalost generalno, nijesam siguran da ljudske resurse koji su ključni za razvoj adekvatno čuvamo, prepoznajemo i koristimo“, zaključio je Pejaković.

Krediti privredi veći 15 odsto, depoziti stanovništva porasli preko 265 miliona eura

Petog dana borbe sa poplavama u Danilovgradu situacija se polako stabilizuje, ali za petnaestak porodica iz naselja Pažići i Klikovače, koje su evakuisane jer su im domovi poplavljeni između 6. i 7. januara, neizvjesnost traje.
U Službi zaštite i i spašavanja juče je od 5. januara bio prvi dan bez hitnih intervencija.
– Svakodnevno smo imali više od 20 intervencija, a danas je prvi dan bez poziva. Situacija je stabilna, ali nas brinu najavljene nove padavine koje će usporiti povlačenje vode, naročito u Bandićima i Klikovačama – saopštili su Pobjedi iz te opštinske službe.
<h3>UZROCI POPLAVA</h3>
Vodostaj Zete u Danilovgradu u petak je iznosio 1.048 cm, što je pad od 96 cm u odnosu na srijedu. Iz lokalne uprave saopšteno je da su se zbog osjetnog pada vodostaja stekli uslovi za otvaranje putnog pravca ka Glavi Zete. Neprohodni ostaju: ulica u Pažićima, s mosta desno, Brestica, Frutak, most Dobro Polje, Bandići - most na Kulendriji, Sekulići - Ždrebaonik, Donji Lug - Pješivci.
Dok je u Pažićima glavni uzrok poplava izlivanje nabujale Zete, u Klikovačama je problem dodatno usložio ljudski faktor – odvodni kanal bio je potpuno začepljen otpadom. Iako je uz podršku Opštine pročišćen postojeći i iskopan novi kanal dužine 500 metara, voda koja se zadržala između kuća i dalje nema gdje da otiče, pa povratak stanara zavisi od vremenskih prilika.
<h3>STATISTIKA VODOSTAJA</h3>
Iako su poplave nanijele veliku štetu, nivo Zete je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma. Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, rekordan vodostaj od 1.295 cm zabilježen je 31. decembra 2000. godine, dok je tokom ovog talasa najviši nivo iznosio 1.189 cm (zabilježen 7. januara u pet ujutru).
I na mjernom mjestu Vranjske njive situacija bilja nego prethodnih dana. Juče je izmjereno 575 cm što je 99 cm manje nego u četvrtak u isto vrijeme. I na tom mjestu rekordan vodostaj je izmjeren 7. januara u pet sati – 774 cm.
Iz Opštine Danilovgrad najavljeno je da će u ponedjeljak otvoriti poseban žiro račun za pomoć ugroženim domaćinstvima i porodicama koje su pogođene poplavama.
– U situacijama koje na težak način oslikavaju značaj solidarnosti, zajedništva i međusobne podrške, pokažimo da Danilovgrad ujedinjen stoji uz one kojima je pomoć najpotrebnija – poručili su iz lokalne uprave.
<h3>Prognoza: Danas kiša, sjutra suvo</h3>
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za subotu je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko-planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Duvaće vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.
Drugog dana vikenda očekuje nas prestanak padavina.
– U južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno, uglavnom suvo ili ponegdje uz provijavanje slabog snijega. Duvaće umjeren do jak vjetar ponegdje na udare i veoma jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do osam, najviša dnevna od minus šest do 12 stepeni – saopšteno je iz Zavoda.
<h3>Prijava štete putem interneta</h3>
U saradnji Opštine Danilovgrad i lokalnog portala Volim Danilovgrad otvoren je sajt www.poplavedanilovgrad.me putem kojeg građani mogu prijaviti štetu pretprljenu usljed poplava, kao i dostaviti fotografije sa terena.
Pozvali su građane da iskoriste tu mogućnost i svojim prijavama doprinesu bržoj reakciji nadležnih službi i dugoročnijoj zaštiti ljudi, imovine i životne sredine.
–Prikupljeni podaci biće korišćeni za procjenu štete, ali i kao važna osnova za planiranje i izvođenje radova na otčepljavanju i sanaciji zatrpanih odvodnih kanala, kako bi se preduprijedilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti – navedeno je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fzeta-opala-metar-za-24-sata-otvoren-put-ka-glavi-zete&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zeta opala metar za 24 sata, otvoren put ka Glavi Zete

Da budemo potpuno jasni – ova vlast će upravljati Žabljakom do kraja svog mandata, do juna 2027. godine, kazao je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
Građani vrlo dobro znaju ko je radio, ko je gradio i ko je u prethodne tri godine preuzimao odgovornost, donosio odluke i mijenjao stvari nabolje &nbsp;naveo je Žugić u objavi na Fejsbuku nakon pisanja medija da se "Ljulja vlast na Žabljaku".
- Pojedinci koji su jedva dočekali da prenesu ovu „vijest" i da joj daju na značaju, nadaju se da će kroz razne izborne kombinatorike uspjeti da vrate Žabljak na stanje prije 2023. godine. To se neće desiti - istakao je Žugić.
Kako se izbori budu približavali, sve veći broj onih koji danas najglasnije komentarišu biće u ozbiljnom grču da svojim imenom i prezimenom stanu iza bilo kakve odborničke liste – svjesni činjenice koliko im građani zapravo vjeruju, poručio je predsjednik Opštine Žabljak.

Tag: vaterpolo-reprezentacija-srbije