Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha.
Tri osobe povrijeđene su u Ukrajini u napadu ruskih dronova na jugu i jugoistoku zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavještajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavještajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
- Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepoštovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna - istakao je Zelenski.
On je pozvao je na uvođenje oštrijih sankcija Moskvi, istakavši da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije "razmjere laži" ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na korišćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajinski šef diplomatije: Ruske snage tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica

Izraelska vojska je saopštila kako je izvela vazdušne napade na južno predgrađe Bejruta, Dahija, koje se zbog velikog broja šiita koji u njemu žive smatra uporištem Hezbolaha.
Prema početnom izvještaju libanskog Ministarstva zdravstva u napadu su ubijene tri osobe, a sedam je povrijeđeno. Među stradalim ima žene i djece.
Prema izvještajima libanskih medija meta napada je bila stambena zgrada, a u napadu su oštećena tri gornja sprata zgrade.
Iz IDF-a su saopštili kako su ciljali Hezbolahovog operativca. Ovo je bio drugi napad ove vrste od kada je u novembru na snagu stupilo primirje između Hezbolaha i Izraela.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHibaNasr%2Fstatus%2F1906872715526443202%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906872715526443202%7Ctwgr%5E218a7c9991e858b55ab7bd8d99b9178e61a13249%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Udar je bio usmjeren na teroristu Hezbolaha koji je nedavno upravljao Hamasovim operativcima i pomagao im u planiranju značajnog i neizbježnog terorističkog napada na izraelske civile. Terorista je predstavljao stvarnu i neposrednu prijetnju - navela je izraelska vojska u zajedničkom saopštenju s agencijom Šin Bet.

Izrael izveo vazdušne napade na Bejrut: Ubijene tri, a povrijeđeno sedam osoba

Rusija je noćas ispalila šest raketa i 145 borbenih dronova na Ukrajinu, objavila je ukrajinska vojska dan poslije objave sporazuma između Moskve i Vašingtona o ograničenom primirju.
Ukrajinska vazduhoplovna odbrana uspjela je da obori 72 drona, dok je 57 „nestalo“ bez načinjene štete, saopštila je vojska nagovještvajući da nijedna raketa nije bilo uništena.
Ukrajinska vicepremijerka Julija Sviridenko osudila je „opsežan napad“ koji je ciljao „civilnu infrastrukturu, stambene četvti i zdravstvene ustanove“, i terorisao gradove.
Ona je rekla da odgovor treba da bude odlučujući i da treba uvesti još snažnije sankcije Rusiji, pozvala na povećanje pomoći Ukrajini, još izrazitiju saradnju sa saveznicima i veće angažovanje po pitanju bezbjednosti.
Ukrajinsko tužilaštvo saopštilo je da je sinoć pogođena bolnica u oblasti Sumi, na sjeveroistoku, a u njoj je bilo gotovo 150 pacijenata u trenutku ruskog napada.
U drugom ruskom napadu u toj oblaasti na stambenu zgradu, jedan 29-ogodišnji muškarac je poginuo, a tri osobe su povrijeđene, rekao je taj izvor.
Još jedna bolinica je takođe oštećena u još jednom udaru, koji je izazvao požar.
Ukrajinska željeznica je javila da je njena energetska infrastruktura pogođena dronovima u centralnoj oblasti Dnjepopetrovsk.
Nedaleko od glavnog grada Kijeva, gdje su novinari agencije Frans pres čuli sisteme protivvaduhoplovne odbrane kako djeluju noćas naspram ruskih dronova, jedan francuski državljanin povrijeđen je u Buči, prema šefu regionalne vojne administracije Mikoli Kalašnjiku.
Ruske vlasti su prijavile da je u ukrajinskom napadu gađano skladište nafte u oblasti Krasnodar, na jugu zemlje, što je infrastrukturni objekat koji načelno treba da bude obuhvaćen primirjem najavljenim juče poslije razgovora predsjednika SAD i Rusije.
- Požar je izbio blizu sela Kavkaskaja poslije pada krhotina dronova koje je oborila protivvazduhoplovna odbrana - objavile su spasilačke službe.

Kijev: Rusija noćas ispalila šest raketa i 145 dronova na Ukrajinu

Ruska vojska je 11. marta saopštila da je protivvazdušna odbrana preko noći oborila 337 ukrajinskih dronova u 10 ruskih regiona u, kako se čini, najvećem ukrajinskom napadu dronovima na Rusiju u posljednje tri godine.
Napad je uslijedio u vrijeme kada se očekuje da se ukrajinska delegacija sastane s najvišim američkim diplomatom u Saudijskoj Arabiji o okončanju trogodišnjeg rata s Rusijom. Ukrajinski zvaničnici nisu odmah komentarisali napad, prenosi AP.
Najviše dronova - 126 - oboreno je iznad oblasti Kursk preko granice sa Ukrajinom, čije dijelove kontrolišu ukrajinske snage, a 91 je oboren iznad moskovske regije, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane. Druge regije navedene u saopštenju uključuju Belgorod, Brjansk i Voronjež na granici s Ukrajinom i one dublje unutar Rusije, kao što su Kaluga, Lipeck, Nižnji Novgorod, Orel i Rjazanj.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je više od 70 dronova gađalo ruski glavni grad i da su oboreni dok su letjeli prema njemu.
Guverner moskovske oblasti koja okružuje prijestonicu Andrej Vorobjov rekao je da je jedna osoba ubijena, a još tri ranjene u napadu, u kojem je oštećeno i sedam stanova u jednoj stambenoj zgradi u regionu. U napadu je takođe zapaljeno više automobila na parkingu na drugoj lokaciji, javile su ruske državne novinske agencije RIA Novosti i Tass.
Još jedna osoba je ranjena na autoputu u regionu Lipecka, rekao je guverner Igor Artamonov.
Sobjanin je rekao da je krov zgrade u Moskvi takođe pretrpio štetu, koju je opisao kao "beznačajnu". Na snimku zgrade, koji je objavila RIA Novosti, vidi se ugljenisano mjesto na fasadi višespratnice u blizini krova, sa otkinutim djelovima fasade zgrade.
Ograničeni su letovi na i sa šest aerodroma, uključujući Domodedovo, Vnukovo, Šeremetjevo i Žukovski nedaleko od Moskve i aerodrome u oblastima Jaroslavlja i Nižnjeg Novgoroda.
Saobraćaj vozova kroz željezničku stanicu Domodedovo u Moskovskoj oblasti takođe je nakratko zaustavljen, javili su lokalni zvaničnici.
Lokalne vlasti su takođe prijavile obaranje dronova u regijama Tula i Vladimir u blizini Moskovske oblasti. Nije odmah bilo jasno zašto ti regioni nisu pomenuti u saopštenju Ministarstva odbrane.

Moskva: Ruska protivvazdušna odbrana oborila više od 300 ukrajinskih dronova

Najmanje četiri osobe su noćas poginule u ruskim napadima na Ukrajinu, saopštile su lokalne vlasti.
Tri osobe su poginule, a 31 je povrijeđena u raketnom napadu na hotel u gradu Krivi Rig u centralnoj Ukrajini, saopštio je guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak.
Četrnaest povrijeđenih je u kritičnom stanju, dodao je on na Telegramu.
Jedan muškarac je poginuo u napadu dronom na skladišta na periferiji Sumija, na sjeveru zemlje, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
U napadima je pričinjena materijalna šteta.

Najmanje četiri osobe poginule u ruskim napadima na Ukrajinu

U vazdušnim napadima pakistanske vojske na istočni Avganistan poginulo je 46 osoba, uglavnom žena i djece, rekao je danas zvaničnik talibanske vlade.
Zamjenik portparola avganistanske Vlade rekao je da je šest osoba ranjeno u provinciji Paktika koja se graniči sa Pakistanom.
Portparol pakistanskih talibana tvrdi da je 50 osoba, uključujući 27 žena i djece, poginulo u napadima.
Stanovnici u okolini rekli su da je najmanje 13 osoba poginulo, a ranjeni su prevezeni u lokalnu bolnicu.
Pakistan nije komentarisao napade. Međutim, danas je pakistanska vojska saopštila da su snage bezbjednosti ubile 13 pobunjenika u operaciji u Južnom Vaziristanu, okrugu koji se nalazi duž istočne avganistanske provincije Paktika.
Ti napadi će vjerovatno dodatno povećati tenzije između dvije zemlje. Vladajuća talibanska vlada u Avganistanu osudila je napad i obećala odmazdu, rekavši da su većina žrtava izbjeglice iz regiona Vaziristan.
Pakistanski zvaničnici optužili su talibane da ne čine dovoljno u borbi protiv militantnih aktivnosti duž zajedničke granice, što avganistanska talibanska Vlada negira, tvrdnjom da nikome ne dozvoljava da izvrši napade na bilo koju zemlju.

1250x600

1084x550

U pakistanskim vazdušnim napadima 46 žrtava

Izrael je pokrenuo svoj najveći talas vazdušnih napada širom Libana otkako je prošle sedmice pristao na prekid vatre s Hezbolahom, ubivši najmanje 11 osoba u ponedjeljak nakon što je libanska militantna grupa ispalila salvu projektila kao upozorenje na, kako je rekla, kršenje izraelskog primirja.
Ovo je prvi put da je Hezbolah gađao izraelske snage nakon što je prekid vatre stupio na snagu prošle sedmice.
Krhko primirje postignuto uz posredovanje SAD i Francuske poziva na 60-dnevni prekid borbi, s ciljem da se okonča više od godinu rata između Hezbolaha i Izraela koji je dio šireg regionalnog sukoba izazvanog razornim ratom u Pojasu Gaze koji Izrael vodi protiv Hamasa kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Hezbolah se takođe nalazi na američkoj listi terorističkih organizacija, dok je na crnoj listi EU samo njegovo oružano krilo, ali ne i politička partija koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Izraelska vojska saopštila je u ponedjeljak da je izvela napade na terorističke mete u Libanu, nakon što su Izrael i libanski radikalni pokret Hezbolah razmjenjivali optužbe o kršenju primirja.
Hezbolah je prethodno u ponedeljak pucao na spornu graničnu zonu koju drži Izrael poslije višestrukih izraelskih napada unutar Libana od kada je primirje stupilo na snagu.
Mada je prekid vatre uglavnom zaustavio borbe, Izrael je prethodnih dana izvodio udare na mete tvrdeći da je to reakcija na kršenje sporazuma.
Hezbolah je saopštio da je njegov napad, prvi koji je izveo od početka primirja, upozorenje i odgovor na, kako je naveo, višestruka izraelska kršenja prekida vatre.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je u izraelskom vazdušnom napadu na južno selo Haris ubijeno pet osoba, a dvije su ranjene. U drugom vazdušnom napadu na selo Talusa ubijene su četiri, a ranjene dvije osobe.
Prije projektila Hezbolaha, Izraelci su izveli najmanje četiri vazdušna napada u južnom Libanu, uključujući i napad dronom koji je usmrtio osobu na motociklu, javljaju libanski državni mediji. U drugom napadu ubijen je kaplar u libanskim službama sigurnosti.
Predsjednik libanskog parlamenta Nabih Beri optužio je Izrael da je prekršio primirje više od 50 puta u posljednjih nekoliko dana pokretanjem vazdušnih napada, rušenjem kuća u blizini granice i narušavanjem libanskog vazdušnog prostora.
Prema sporazumu, Hezbolah koji podržava Iran ima 60 dana da povuče svoje borce i infrastrukturu iz južnog Libana. Za to vrijeme i izraelske trupe trebale bi se povući na svoju stranu granice.
Zvaničnici u SAD – koje zajedno s Francuskom predvode komisiju koja treba da nadgleda poštovanje sporazuma – umanjili su značaj izraelskih napada.

Izrael pokrenuo najveći talas vazdušnih napada na Liban, ubijeno 11 osoba

U napadu ruske bespilotne letilice na Kijev rano 27. novembra ranjene su dvije osobe i oštećena nestambena zgrada, rekao je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko na svom Telegram kanalu.
U međuvremenu, ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da je Rusija lansirala 89 dronova u osam regiona - Kijevu, Černigovu, Sumi, Harkovu, Poltavi, Žitomiru, Hmjenjickom i Mikolajevu.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 36 bespilotnih letilica u napadu, dok je 48 izgubljeno zbog ometanja njihovih navigacionih sistema elektronskim putem, saopštile su vazduhoplovne snage na Telegramu.
Pet drugih dronova napustilo je teritoriju Ukrajine u pravcu Bjelorusije i nazad u Rusiju, navodi se u saopštenju.
Rusko Ministarstvo odbrane je odvojeno saopštilo da je njegova protivvazdušna odbrana oborila 10 ukrajinskih dronova iznad Rostovske regije i dva kod crnomorske luke Sevastopolj.

Dvoje mrtvih u ruskim napadima na Kijev

Rusija je tokom noći s ponedjeljka na utorak lansirala 188 dronova i četiri krstareće rakete na ciljeve u Ukrajini, rekordan broj projektila u jednom napadu, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
Ukrajinski protivvazdušni sistemi, kako se navodi u saopštenju vazduhoplovnih snaga, "pratili su 192 vazdušne mete – četiri balističke rakete Iskander i 188 neprijateljskih dronova", prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
Dodaje se da je 76 ruskih dronova oboreno u 17 ukrajinskih regiona, dok je još 95 dronova "izgubljeno na lokaciji" pošto su njihovi navigacioni sistemi bili ometani ukrajinskim sistemima za elektronsko ratovanje. Još pet dronova je promijenilo kurs i poletjelo ka Belorusiji, navodi se u saopštenju.
Ni u jednom od 17 ciljanih regiona odmah nisu zabilježene žrtve, ali su kritični infrastrukturni objekti, kao što su električna mreža u zemlji i višespratnice, oštećeni u nekoliko regiona, rekli su zvaničnici.
Tokom napada, grad Ternopolj na zapadu Ukrajine privremeno je ostao bez struje.
Posljednjih nekoliko mjeseci Rusija je izvodila napade na ukrajinske gradove sve jačim udarima dronova, raketa i kliznih bombi, izazivajući žrtve i oštećujući energetsku infrastrukturu dok se približava zima.
U utorak će se u Briselu na sastanku Savjeta NATO-Ukrajina (NUC) raspravljati o ruskom lansiranju eksperimentalne hipersonične rakete srednjeg dometa na Ukrajinu prošle nedjelje.
NUC je osnovan na samitu NATO-a u Viljnusu prošle godine kako bi se pojačala saradnja alijanse sa Kijevom i podržale aspiracije Ukrajine za članstvo u NATO-u.
Sastanak NUC izaslanika Ukrajine i 32 zemlje članice alijanse sazvao je Kijev pošto je Rusija 21. novembra pogodila ukrajinski grad Dnjepar, kako je predsjednik Vladimir Putin rekao - novom raketom pod nazivom Orešnik.
Putin je rekao da je taj potez dio odgovora Moskve na ukrajinske napade na rusko tlo raketama ATACMS koje su isporučile SAD i raketama "Storm Shadow" koje je obezbijedila Velika Britanija.

Rusija napala Ukrajinu sa "rekordnih" 192 drona i projektila

Libanski mediji objavili su da je najmanje 17 članova jedne porodice ubijeno u vazdušnim napadima Izraela u dolini Beka danas oko podneva po srednjoevropskom vremenu, javlja BBC.
Prema izvještaju libanske nacionalne agencije (NNA), još četvoro ljudi je ubijeno, a nekoliko ih je renjeno poslije napada na područje Halbata u Beki, a prema izvještajima sa terena napadom su pogođene dvije kuće u selu i šatorsko naselje sa raseljenim Sirijcima.
Novi bilans žrtava objavljen je nakon ranijih izvještaja lokalnih medija o najmanje 15 ljudi ubijenih u napadima širom južnog Libana i doline Beka.

U vazdušnim napadima Izraela ubijeno 17 članova porodice u Libanu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pisma zahvalnosti šefovima država koje su pružile pomoć našoj zemlji u gašenju požara koji su prethodnih dana zahvatili gotovo cijelu teritoriju.
Zahvalnice su upućene predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću, predsjedniku Mađarske Tamásu Sulyoku, predsjedniku Češke Republike Petru Pavlu, predsjedniku Austrije Aleksanderu Van der Bellenu i predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keller Sutter.
- Crna Gora se proteklih deset dana suočavala suočavala sa velikom ekološkom, ali i društvenom katastrofom. Od sjevera do juga naše zemlje, vatrena stihija danima nije davala predaha, uništavajući za sobom brojna područja i domaćinstva. Gubitak života našeg vojnika, Dejana Božovića, kolektivna je bol i rana koja će ostati i nakon što se požari ugase - navodi se u zahvalnici Milatovića.
Crna Gora, iako ponosita i duhom snažna, ne može se, kako je kazao, nositi sama sa izazovima ovakvih razmjera.&nbsp;
- Svijetla tačka u ovom mračnom trenutku jeste sigurnost da imamo prijatelje na koje se možemo osloniti. Dozvolite mi zato da Vam iskažem iskrenu zahvalnost na ukazanoj pomoći. Slike prijateljskih snaga koje rame uz rame sa našim vatrogascima, vojnicima i policajcima daju vjeru u novi dan, donijele su olakšanje cijeloj Crnoj Gori. Još jednom, hvala Vam što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše, što ste potvrdili da u teškim situacijama nismo sami i da na Vas možemo računati - zaključuje u pismu zahvalnosti Milatović.

Milatović uputio pisma zahvalnosti liderima zemalja koje su učestvovale u borbi protiv požara: Hvala što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše

Grupa građana sa Kruševog ždrijela predala je premijeru Milojku Spajiću u pisanoj formi zahtjeve koji su izrečeni na građanskom skupu 12. avgusta, održanom povodom trogodišnjice masakra u Medovini. U pismu koje potpisuje Vesna Pejović navodi se da, iako je prošla neđelja od javnog iznošenja zahtjeva, predstavnici porodica žrtava nijesu kontaktirani od strane nadležnih. - Zato zahtjeve dostavljamo i u pisanoj formi, a nakon predaje na arhivi Vlade Crne Gore, pismo sa pratećim zahtjevima učinićemo javnim. Nadamo se da će premijer u najkraćem roku ispuniti iste - navodi se u pismu Podsjetimo, porodice žrtava i građani mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu, izražavajući nezadovoljstvo zbog reakcija institucija nakon dvije tragedije na Cetinju – masakra u Medovini 2022. godine u kojem je ubijeno deset ljudi, među njima i dvoje djece, te zločina od 1. januara 2025. kada je život izgubilo 13 građana, među njima ponovo dvoje djece. Građani su iznijeli sljedeće zahtjeve: - Da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države i predsjednik Vlade, u cilju sagledavanja propusta i nepostojanja odgovornih u radu policije. - Politička odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene. - Hitna smjena načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, zbog, kako se navodi, neprofesionalnog postupanja policije. - Usvajanje tzv. „Markovog i Mašanovog zakona“ kojim bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. - Efikasniji rad tužilaštva i sudova u procesuiranju odgovornih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818180836_db9b41c1673435adc500c856225dfa7e9b1e02476bea655e2e3693c82b565ed0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818180836_db9b41c1673435adc500c856225dfa7e9b1e02476bea655e2e3693c82b565ed0" data-rendition-name="original" width="1199" height="1600" loading="lazy" alt="pismo građana "> </figure>  &nbsp;

Pejović: Još nas niko nije kontaktirao iako je prošla neđelja od javnog iznošenja zahtjeva

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, uputila je telegram saučešća povodom smrti akademika Sretena Perovića, istaknutog kulturnog stvaraoca.
- Sa dubokom tugom primila sam vijest o odlasku akademika Sretena Perovića, istaknutog kulturnog stvaraoca, koji je ovaj status stekao 2010. godine. Bio je pjesnik, kritičar, prevodilac, teatrolog, antologičar i enciklopedista, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u svim poljima kojima se bavio - navela je Vujović.
Ona je podsjetila da je Perović, kao urednik biblioteke „Luča“ i Enciklopedije Crne Gore, osnivač institucija koje su oblikovale kulturnu scenu, ali i pjesnik čija je riječ prevedena na više od trideset jezika, dao nemjerljiv doprinos očuvanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog identiteta.
- O značaju njegovog djela i zalaganja govori i činjenica da je bio predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti i počasni član Internacionalne akademije ‘Mihai Eminescu" - &nbsp;istakla je Vujović.
Dodala je da je njegovim odlaskom Crna Gora izgubila neumornog čuvara jezika i kulture.
&nbsp;Iza njega ostaju djela koja nas obavezuju i inspirišu. Porodici, prijateljima i saradnicima izražavam iskreno saučešće - zaključila je ministarka Vujović.

Vujović: Odlaskom Perovića, Crna Gora izgubila neumornog čuvara jezika i kulture

Odbornik Stranke evropskog progresa u Skupštini Glavnog grada Podgorice, Ilija Mugoša, poručio je da nova/stara vlast pokazuje potpunu neodgovornost jer ne uspijeva ili ne želi da obezbijedi ni elementarni kvorum za rad.
- Oni koji su građanima obećavali transparentnost i brigu o javnom interesu, danas ćute i čekaju – izgleda da dođe kiša da riješi probleme koje su oni dužni da rješavaju - naveo je Mugoša.
On je ocijenio da je nedopustivo da Skupština Glavnog grada ne bude odmah sazvana, posebno u trenucima kada Podgorica prolazi kroz vanrednu situaciju izazvanu požarima, a istovremeno se, kako kaže, „na prevaran i polutajan način pokušava progurati Prostorno-urbanistički plan (PUP) koji direktno ugrožava kvalitet života svih Podgoričana“.
- Podsjećamo da su upravo oni koji danas ćute dali riječ da ovakav PUP neće proći, pa čak i najavljivali izlazak iz vlasti ukoliko se krene u njegovo usvajanje. Umjesto da ispune obećanje, svjedoci smo da se pojedincima trasiraju putevi i mostovi preko tuđih imanja, dok se interes građana gura u drugi plan - kazao je Mugoša.
On je zaključio da građani Podgorice zaslužuju da se o ovako važnim pitanjima odlučuje javno, odgovorno i bez skrivenih namjera, te da je sve drugo – izdaja povjerenja.

Mugoša: Vlast u Podgorici ćuti dok građani prolaze kroz vanrednu situaciju

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: vazdusni-napad