Administrativni kapaciteti za korišćenje fondova Evropske unije moraju se graditi znatno prije punopravnog članstva, kroz dugoročno planirane reforme javne uprave, jačanje stručnih kadrova, jasnu razvojnu strategiju i aktivno uključivanje lokalnog nivoa i građana u proces donošenja odluka.
To su, u intervjuu za PR Centar, istakli stručnjak za reformu javne uprave iz Slovenije Slobodan Dujić i njegov kolega iz Hrvatske Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, koji su učestvovali na dvodnevnom „Forumu reforme javne uprave: Javna uprava nakon 2028. godine“, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori (UNDP), uz podršku Vlade Ujedinjenog kraljevstva i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.
Dujić smatra da se administrativni kapaciteti za korišćenje kohezijskih i strukturnih fondova moraju graditi znatno prije punopravnog članstva u EU.
- Slovenija je sa tim procesom počela četiri do pet godina prije ulaska u Evropsku uniju, prije 2004. godine. Ključnu ulogu imala je Upravna akademija, kroz koju su obučavani državni i lokalni službenici. Posebno su važni ljudi sa lokalnog nivoa, jer upravo oni kasnije nose najveći teret korišćenja sredstava iz regionalnih fondova - kazao je Dujić.
On je upozorio da je jedna od najvećih grešaka to što države ne razviju na vrijeme sopstvenu razvojnu strategiju i jasno definisane prioritete.
- Ako ne znate šta su vam stvarni razvojni ciljevi, fondovi se koriste bez jasnog pravca. Pravovremeno planiranje pomaže da se izbjegnu problemi koji su se u nekim državama već dešavali - naveo je Dujić, podsjećajući da su zloupotrebe EU sredstava u pojedinim državama dovodile do ozbiljnih sankcija.
Slično mišljenje ima i Đulabić, koji je naglasio da je riječ o dugotrajnom i složenom procesu.
- Fondovi su komplikovani, zahvataju cijelu državnu i lokalnu upravu i zahtijevaju kvalitetne ljude, jasnu organizacionu strukturu, procedure i odgovarajući zakonodavni okvir. To je posao koji mora početi godinama prije članstva - istakao je Đulabić.
Govoreći o greškama novih članica EU, Đulabić je upozorio na nerealistično planiranje projekata.
- Često se planiraju projekti samo da bi se potrošila sredstva i prikazale dobre brojke, bez stvarnog razvojnog efekta i bez razmišljanja o dugoročnoj održivosti. Posebno je problematično kada se grade veliki infrastrukturni objekti za koje kasnije nema korisnika - rekao je Đulabić.
Kao dodatni problem naveo je i odlazak stručnog kadra iz javne uprave u privatni sektor, gdje su plate na EU projektima znatno veće.
Dujić je naglasio da bez uključivanja građana reforme javne uprave ne mogu biti uspješne.
- Građani moraju biti uključeni od samog početka u izradu strateških dokumenata. Javna uprava postoji zbog građana i ako nema njihove participacije, reforme ostaju formalne - poručio je Dujić.
Digitalizaciju vidi kao ključ savremenih reformi.
- U posljednjih deset godina digitalizacija je napravila pravu revoluciju u radu uprave, ubrzala je procedure, povećala transparentnost i otvorila prostor za nove tehnologije - kazao je Dujić.
Đulabić je dodao da digitalizacija donosi velike koristi, ali i izazove.
- Problem su paralelni digitalni sistemi koji nisu povezani. Građani upravu doživljavaju kao jednu cjelinu, a ne kao skup institucija. Zato je interoperabilnost ključna. Istovremeno, mora se voditi računa o digitalnoj pismenosti i zadržati tradicionalni načini pružanja usluga - pojasnio je Đulabić.
Kao ključne alate za jačanje profesionalizma u državnoj službi, Đulabić je naveo obrazovanje, adekvatne plate, mogućnosti napredovanja i depolitizaciju.
- Politički uticaj treba ograničiti na političke funkcije. Neformalna politizacija duboko demotiviše službenike i urušava povjerenje u sistem - smatra Đulabić.
Dujić je istakao da su otpori reformama očekivani.
- Ljudi se prirodno plaše promjena i nesigurnosti. Otpori su posebno jaki kada službenici nisu uključeni u proces i ne znaju šta ih čeka. Zato je važno unaprijed planirati upravljanje promjenama i otvoreno komunicirati - rekao je Dujić.
Na pitanje kako građani mogu vidjeti da reforme daju rezultate, sagovornici su saglasni da je odgovor u kvalitetu javnih usluga i životnom standardu.
- Ključni indikator je da ljudi bolje žive i da su zadovoljniji uslugama. Prave promjene se ne vide u statistikama, već u svakodnevnom životu građana - kazao je Dujić.
Đulabić je zaključio da kvalitet javne uprave na kraju definišu korisnici.
- Građane ne zanima koliko je predmeta riješeno, ako njihov predmet čeka mjesecima. Zadovoljstvo korisnika je stvarna mjera uspješnosti reformi - naveo je Đulabić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Administrativni kapaciteti za korišćenje EU fondova moraju se graditi prije punopravnog članstva

Francuski poslanici zaduženi za pronalaženje kompromisa o državnom budžetu za 2026. godinu nijesu uspjeli da postignu dogovor, što gotovo izvjesno znači da će Francuska ući u novu godinu bez usvojenog fiskalnog plana za narednih 12 mjeseci.
Sedam poslanika iz oba doma francuskog parlamenta sastalo se u petak u zajedničkom odboru u pokušaju da postignu konsenzus, ali je vrlo brzo postalo jasno da do dogovora neće doći.
Premijer Sébastien Lecornu u saopštenju je potvrdio da će Francuska godinu završiti bez usvojenog državnog budžeta, te da će se u ponedjeljak sastati sa poslanicima kako bi pokušali da pronađu rješenje.
Lecornu je u novembru upozorio da bi neusvajanje budžeta do kraja godine predstavljalo ozbiljnu prijetnju francuskoj ekonomiji. Finansijska tržišta sa zabrinutošću prate situaciju u Francuskoj, zbog bojazni da je zemlja postala previše nefunkcionalna da bi uravnotežila javne finansije.
- Žalim zbog nedostatka volje kod određenih parlamentaraca da se postigne dogovor, što smo, nažalost, i očekivali prethodnih dana - rekao je Lecornu.
Poslanici će se sada okrenuti usvajanju privremene mjere kojom bi se budžet za 2025. godinu privremeno primjenjivao i u narednoj godini, nakon čega će se u novoj godini nastaviti rad na konačnom budžetu za 2026. godinu.
Iako će ovo privremeno rješenje spriječiti zatvaranje državnih institucija po američkom modelu, ono neće doprinijeti smanjenju budžetskog deficita, koji se za ovu godinu procjenjuje na 5,4 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Lecornu je u oktobru saopštio da budžetski deficit za 2026. godinu ne smije premašiti pet odsto BDP-a.
Guverner Banke Francuske, François Villeroy de Galhau, rekao je u intervjuu za list Le Figaro, objavljenom u petak, da zemlja mora zadržati deficit ispod tog praga od pet odsto kako bi obezbijedila dugoročno fiskalno zdravlje.
- Sa deficitom većim od pet odsto, Francuska bi se jasno dovela u opasnost. Svake godine oko sedam milijardi eura više odlazi na kamate na dug, što tokom deset godina iznosi 70 milijardi eura kojima više ne raspolažemo za ulaganja u obrazovanje, bezbjednost ili digitalne tehnologije - kazao je on.

Pregovori doživjeli krah: Francuska u 2026. godinu ulazi bez usvojenog budžeta

Institut za javno zdravlje (IJZ), u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, do kraja godine organizovaće posebne termine za HPV vakcinaciju tokom vikenda, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa imunizaciji.&nbsp;
Iz IJZ-a su saopštili da je HPV vakcinacija za djecu oba pola uzrasta od devet do 14 godina i dalje jedan od prioriteta u okviru Programa imunizacije.&nbsp;
U tom uzrastu, kako su rekli iz te zdravstvene ustanove, vakcina je najdjelotvornija i pruža najbolju zaštitu.
Iz IJZ-a su poseban apel uputili roditeljima djece rođene 2010. godine, koja su tokom sistematskih pregleda u devetom razredu osnovne škole prošlog proljeća propustila vakcinaciju.
- IJZ će, u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa vakcinaciji, do kraja godine organizovati i posebne termine tokom vikenda - kaže se u saopštenju.
Ističe se da je HPV vakcina bezbjedna, jednostavna i efikasna mjera zaštite od HPV infekcije – virusa koji može izazvati više vrsta karcinoma i genitalne bradavice.&nbsp;
Iz IJZ-a su naveli da se u Crnoj Gori primjenjuje devetovalentna HPV vakcina (Gardasil9®), a troškove vakcinacije u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem, bez dodatnog plaćanja za osiguranike.
Oni su poručili da je vakcinacija protiv HPV-a najdjelotvorniji način da se spriječe bolesti koje se razvijaju godinama, često bez simptoma.&nbsp;
- Rana zaštita donosi najveću korist, ali i kasnija vakcinacija ima značajan efekat, naročito kod osoba koje se nijesu mogle vakcinisati ranije - navodi se u saopštenju.
Sve dodatne informacije o HPV vakcinaciji dostupne su na zvaničnom sajtu IJZ-a - www.ijzcg.me/hpv, putem Instagram profila @ijz.cg, Facebook stranice Instituta, kao i putem telefona 067/086-815 ili e-mail adrese <a href="mailto:imunizacije@ijzcg.me">imunizacije@ijzcg.me</a>.

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

Muzej Luvr u Parizu danas je ponovo otvoren nakon što su zaposleni prekinuli štrajk, saopštili su sindikati i uprava muzeja. Odluka je donijeta tokom zbora muzejskih radnika, koji su jednoglasno glasali za obustavu štrajka kako bi muzej mogao da primi posjetioce, saopštili su sindikati.
Štrajk je doveo do potpunog zatvaranja Luvra ranije ove nedjelje. Sindikati su saopštili da je suspenzija uslijedila nakon pet sastanaka sa zvaničnicima Ministarstva kulture, ali da je napredak i dalje nedovoljan, posebno u pogledu broja zaposlenih, plata i dugoročnih planova bezbjednosti, prenijele su agencije.
Takođe su iznijeli zabrinutost zbog propadanja zgrade i uslova rada. Predstavnici sindikata kritikovali su "nedostatak angažovanja predsjednice Luvra Lorens de Kars "tokom štrajka, rekavši da se ona "nije ni sastala sa osobljem niti im se obratila". Radnici bi trebalo da održe još jedan zbor 5. januara kako bi odlučili da li će nastaviti štrajk.

Muzej u Luvru ponovo otvoren, zaposleni prekinuli štrajk

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, u obavljeno je 2.135 ambulantnih pregleda, od čega 432 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 173 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 316.
- U istom periodu obavljeno je 27 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 108 pacijenata, od čega 20 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena je 541 dijagnostička procedura, od čega 53 CT i 45 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 100 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.280 pacijenata i odrađeno 35.019 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 11 beba.

U KCCG za dan obavljeno više od dvije hiljade pregleda

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: vedran-dulabic

Administrativni kapaciteti za korišćenje EU fondova moraju se graditi prije punopravnog članstva

Pregovori doživjeli krah: Francuska u 2026. godinu ulazi bez usvojenog budžeta

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

Muzej u Luvru ponovo otvoren, zaposleni prekinuli štrajk

U KCCG za dan obavljeno više od dvije hiljade pregleda

PRATITE TVe UŽIVO