Nedavna prodaja Hotela Igalo zaokupila je akcionare Vektra Boke, koji su na Skupštini iskazali nezadovoljstvo iz različitih motiva. Većinski “Vektra Montenegro”, koju zastupa stečajni upravnik Radojica Grba ocijenio je način prodaje skandaloznom, jer su očekivali znatno više od 11,3 miliona eura.
Najveći manjinski akcionar, Ellena grupa i Danilo Matijašević, krive novog direktora Milana Popovića i Grbu što su propustili šansu da poravnanjem sa “Meso prometom” i otpisom kamata dobiju taman toliko novca koliko su mogli biti izmireni i radnici. A oni su dobili samo jednu trećinu, ili 100 hiljada eura od prodaje “Igala”.
- Uvijek sam se zalagao za radnike, oni su stvarali ovu firmu i želim da se obeštete. Čim sam kupio 33 odsto akcija i došao u kompaniju kazao sam da želim da isplatim sva dugovanja radnicima, Poreskoj upravi i Opštini. Nakon nedavne prodaje hotela Igalo, sredstva su legla na račun, povećan je radni staž. Želeći da ispaltim radnike ugovorio sam sa povjeriocem “Mesoprometom” da mu se plati 340 hiljada eura, ali novi izvršni direktor “Vektrta Boke”, Milan Popović nije htio da potpiše poravnanje. Bijelopoljskoj kompaniji je sada palećno čak 610 hiljada eura. Nanijeta je šteta “Vektra Boki” oko 270 hiljada eura, a za radnike nije bilo sredstava od prodaje “Igala” - kazao je, nakon Skupštine, Matijašević.
On je zato odlučan da se radnici obeštete novom prodajom imovine “Vektra Boke”.
Matijaševć ističe da je od 11,3 milioan eura , koliko je novi vlasnik “Herc gradnja” platio na javnoj prodaji za “Igalo”, izmireno oko četiri miliona eura Poreskoj upravi, sa otpisanom kamatom od 1,5 milion. Opština Herceg Novi, po osnovu potraživanja za porez od nepokretnosti, dobila je 2 miliona, a otpisana kamata je oko 500 hiljada eura. Porodica Acović, bivši vlasnik zemljišta na kom je izgrađen hotel “Igalo”, dobila je, po pravosnažnoj izvršnoj presudi, 4 miliona 450 hiljada eura, “Mesopromet” 610 hiljada, advokatima je otišlo 150 hiljada eura…
Izvršni direktor, Milan Popović, nije želio da odgovara na novinarska pitanja, a stečajni upravnik Vektra Montenegro, Radojica Grba, ocijenio je postupak prodaje hotela “Igalo” skandaloznim i nezakonitim, jer, kako tvrdi, javna izvšiteljka do danas nije ih informisala o redosljedu isplate povjerioca , o iznosima i kamatama.
- Tri puta smo tražili od javnog izvršitelja da nas informiše o tome. U toku te licitacije napravljeno je niz prekršaja, trebalo je otkloniti nedostatke, jer je bilo ukupno šest prigovora povjerilaca - navodi Grba.
Tražio je Grba i izvršni direktor izuzeće javne izvršiteljke, kada su vidjeli da je prodaja “Igala” obavljena ispod 14 miliona eura. Čak i izuzeće predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom, Vesne Gazdić, što je odbijeno, a raspodjela novca je obavljena.
Grba smatra da su zlonamjerne optužbe Matijaševića da nisu htjeli da naprave poravnanje sa Mesoprometom, jer se “tražilo potpisivanje sporazuma napamet”.
- Pitanje je i da li su se mogle obračunavati kamate u periodu od kada je pokrenut prethodni stečajni postupak, a Sud donio zabranu raspolaganja imovinom - riječi su Grbe.
Stečajni upravnik većinskog vlasnika, "Vektra Montennego” i predsjednik Odbora direkora Vektra Boke, Radojica Grba, očekuje namirenje svih povjerilaca, pa i radnika daljom prodajom neopterećene imovine “Vektra Boke”.
Inače, odluke prethodne Skupštine su poništene, jer mali akcioanar Dragan Perović nije htio da potpiše zapisnik. Na današnjoj ponovljenoj sjednici smijenjen je aktuelni saziv Odbora direktora. Izabran je tročlani novi: Radovan Samardžić, Vladimir Čović u ime većinskog vlasnika i Slobodan Đokić, u ime manjinskog, umjesto dosdašnjeg Danila Matijaševića.
Izglasane su, gotovo tučom, visoke naknade članovima Odbora, u prosijeku četiri minimalca mjesečno, odnosno svakom preko 2.000 eura.
To manjinski akcionar Matijašević smatra nezakonitom i nemoralnom odlukom u situaciji kada “Vektra Boka” ima ogromne finansijske probleme i gotovo ne funkcioniše. On je optužio Radojicu Grba da radi za interese Dragana Brkovića. U žestoku raspravu su se uključivali i nezadovoljni bivši radnici, manjinski akcionari “Vektra Boke”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština akcionara Vektra Boke: Burna rasprava oko prodaje hotela “Igalo” i naknada za Odbor direktora

Prigovori i zahtjevi Osnovnom sudu u Herceg Novom za otklanjanje nepravilnosti tokom javne prodaje hotela Igalo, koje su podnijeli izvršni dužnik, “Vektra Boka”, zastupnik porodice Šabović, Ljubiša Matković i Opština Herceg Novi su na čekanju.
Kako za Novski portal objašnjava predsjednica Osnovnog suda, Vesna Gazdić, predsjednik Višeg suda treba da odluči o zahtjevu izvršnog dužnika Vektra Boke, odnosno izvršnog direktora Milana Popovića, za njeno izuzeće u postupku za izuzeće javne izvršiteljke Jasminke Bajović.
Ukoliko predsjednik Višeg suda odbije zahtjev “Vektra Boke”, Vesna Gazdić moći će da odlučuje o traženom izuzeću javne izvršiteljke Jasminke Bajović.
<h2>Predmet u fazi zastoja</h2>
Zemljište na kome je izgrađen hotel Igalo prodato je za 11,3 miliona eura, 11. februara Bratislavu Pidžuli, vlasniku &nbsp;firme Herc gradnja. Advokat Matković traži od Suda, pored ostalog da se utvrde sva potraživanja koja povjerioci imaju prema Vektra Boki, jer zbog nekih, poput sedam miliona eura, koje potražuje CKB, porodica Šabović može ostati bez novca.
- Upoznata sam da je punomoćnik izvršnih povjerilaca advokat Ljubiša Matković podnio zahtjev za otklanjanje nepravilnosti koji se odnosi na rad Javne izvršiteljke Jasminke Bajović, prilikom prodaje nepokretnosti – u konkretnom slučaju hotela Igalo. Odluka suda po tom pitanju ne sprečava sprovođenje izvršenja. Međutim, ukoliko Sud usvoji zahtjev za otklanjanje nepravilnosti, onda se postupak izvršenja vraća u fazu prije učinjene povrede koju Sud utvrdi, ukoliko je eventualno utvrdi. Dakle, zahtjev za otklanjanje nepravilnosti ne sprečava objavljenu javnu prodaju, budući da je nepokretnost prodata, ali nije i predata kupcu. Trenutno bi se moglo reći da je predmet u fazi zastoja, budući da je spis predmeta javne izvršiteljke Jasminke Bajović I.23/23 zajedno sa zahtjevom za otklanjanje nepravilnosti i zahtjevom za izuzeće javne izvršiteljke dostavljen ovom Sudu na dalje odlučivanje - navodi Gazdić.
<h2>Prigovor Opštine po hitnom postupku, ali ne imperativno</h2>
Zahtjev za otklanjanje nepravilnosti izjavila je i Opština Herceg Novi. O njemu će odlučivati izvršni sudija Osnovnog suda u Herceg Novom.
- Pravilo je da kada sud primi zahtjev ili bilo koji podnesak, mora ga dostaviti suprotnoj stranci, odnosno učesnicima u postupku radi izjašnjenja, kao i Javnom izvršitelju. Radi se o hitnom postupku, te će postupajući sudija odluku donijeti u najkraćem roku, cijeneći aktuelnost ovog pitanja - dodaje Gazdić.
Ipak, to ne može biti imperativni rok od tri dana, kaže Vesna Gazdić, jer se kompletan spis predmeta nalazi u Višem sudu u Podgorici radi odluke o zahtjevu za njeno izuzeće.
- Rok od tri dana se mora posmatrati od momenta kompletiranja spisa predmeta, odnosno izjašnjenja učesnika u postupku na podnijeti zahtjev za otklanjanje nepravilnosti. Izvršni sudija može i zakaziti ročište povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti, o čemu će odlučiti naknadno - dodaje ona.
Iz Opštine Herceg Novi su problematizovali početnu cijene prodaje u drugoj javnoj prodaji. Ona je trebalo da bude tolika da se namire svi izvršni povjerioci, tumače oni. Međutim, počelo se sa cijenom od 50 odsto kao početnom cijenom i smatraju da bez saglasnosti učesnika u postupku se hotel ne može prodati.
<h2>Što tačno kaže Zakon o izvršenju i obezbjeđenju</h2>
- Ne postoje različita tumačenja Zakona, jasne su odredbe čl.173 st.3 ZIO-a kojima su propisana pravila za drugu javnu prodaju - obrazlaže Gazdić.&nbsp;
Podsjeća na isti član tog Zakona, koji u st. 1 definiše da se na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti nepokretnosti. U slučaju hotela Igalo to je bilo 18,8 milioan eura.
- Međutim, odredbom čl.173 st.2 ZIO-a propisano da se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti ( i ovaj stav se odnosi na prvu javnu prodaju). Dakle, citirano zakonsko određenje propisano stavovima 1 i 2 člana 173 ZIO, odnosi se na prvu javnu prodaju, koja u konkretnom slučaju nije uspješno realizovana. Desila se druga javna prodaja, koju reguliše odredba čl.173 st.3 ZIO, a kojim je propisano da se nepokretnost ne može prodati ispod 50 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti, što se u konkretnom slučaju i desilo, pri čemu je licitiranjem između dva ponuđača, došlo do iznosa od 11,3 miliona eura. Napominjem da ovaj &nbsp;sud nije zauzeo nikakav stav, niti tumačio normu, jer još uvjek nije donijeta odluka po ovom pitanju - navela je Gazdić.
Očekuje se da kupac, kompanija Herc gradnja, ipak, uplati u previđenom roku od 15 dana svih skoro 11,3 miliona eura za zemljište hotela Igalo.
Kako je Sud obavijestila javna izvršiteljka Jasminka Bajović, ukoliko Herc gradnja uplati ukupan iznos od 11.225.000,00 eura javni izvršitelj će u roku od 24 sata obaviti transferisanje novca Poreskoj upravi CG, kao založnom povjeriocu prvog reda, u skladu sa čl. 186 ZIO-a. To je &nbsp;iznos od 5,3 miliona eura ( što predstavlja zbir glavnog poreskog duga i kamata).
- Takođe smo informisani da ukoliko se probije rok za uplatu prodajne cijene do 28. februara ( što znači da ukoliko najbolje rangirani kupac odustane od kupovine, a njegov krajnji rok za uplatu je 26. 02. 2025.godine) javni izvršitelj poziva drugog ponudioca da u roku od 15 dana uplati prodajnu cijenu - zaključuje predsjednica Osnovnog suda, Vesna Gazdić.

“Vektra Boka” traži izuzeće predsjednice Osnovnog suda

Sredstvima koja su deponovana kod notara, milion i 30 hiljada dinara, novi akcionar Vektra Boke, „Ellena grupa“ je obavila uplatu prema Poreskoj upravi, potvrdio je Novskom portalu, vlasnik Danilo Matijašević. Time je definitivno otklonjena bojazan od stečaja.
Transfer je obavljen nakon presude Apelacionog suda Crne Gore, kojom je i odluka Privrednog suda o odbijanju uvođenja stečaja, pravosnažna.
- Radnici „Vektra Boke“ ostvaruju sada pravo za odlazak u penziju, jer će im biti uplaćen radni staž za period od decembra 2012. godine do jula 2019. godine - kaže Matijašević, podsjećajući da se tome protivi Đorđe Rajak, koji zastupa NVO Bivši radnici Vektra Boke, prenosi Novski portal.

Radnici Vektra Boke stiču uslov za penziju, uplaćena sredstva Poreskoj upravi

Apelacioni sud odbio je žalbu Nevladine organizacije „Bivši radnici Vektra Boke“ na odluku Privrednog suda da odbije prijedlog Poreske uprave da se u kompaniju Vektra Boka uvede stečaj. Time odluka Privrednog suda postaje pravosnažna, potvrdio je za RTHN vlasnik Elena grupe Danilo Matijašević koja je prije nešto više od pola godine kupila 33 odsto akcija kompanije Vektra Boka.
Matijašević navodi da Poreska uprava sada može da naplati 1.030.000 eura poreskog duga koji je deponovan kod notara i da slijedi ispunjavanje obaveza koje Vektra Boka ima prema radnicima, opštini i državi.
Matijašević očekuje da će sud uskoro donijeti odluku o skidanju privremene mjere zabrane otuđenja imovine čime se otvara mogućnost za prodaju hotela Igalo. Podsjećamo, hotel Igalo je u postupku prinudne prodaje radi naplate potraživanja nekadašnjih vlasnika zemljišta na kom se objekat nalazi, kojeg su preko Privrednog suda odgodili bivši radnici okupljeni u NVO „Bivši radnici Vektra Boke”.
Urađena je i nova procjena te imovine koja sada iznosi 18. 850.000 eura.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“. Matijašević kaže i da će uskoro biti završeno finansijsko vještačenje koje je Elena grupa zatražila nakon „ulaska“ u kompaniju.

Pravosnažna presuda Privrednog suda: Vektra Boka ne ide u stečaj

Privredni sud odbio je predlog Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad kompanijom Vektra Boka iz Herceg Novog. 
 
- Privredni sud je odlučujući o predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom Vektra Boka, nakon sprovedenog prethodnog stečajnog postupka, donio danas odluku kojom je odbio predlog povjerioca odnosno Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad Vektra Bokom, kao i dopunu predloga istog povjerioca - navodi se u saopštenju. 
 
Navedena odluka, kako je saopšteno iz Privrednog suda, nije pravosnažna.

Odbijen prijedlog za uvođenje stečaja u "Vektra Boku"

&nbsp;Vlada i Savjet za privatizaciju treba hitno da nađu rješenje za radnike Vektra Boke, kako bi im se povezao radni staž i izmirila dugovanja, a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba da procesuira sve nezakonite radnje i aktere u procesu privatizacije. To su, kako prenosi PR Centar, poručili predstavnici nevladinog udruženja (NVU) radnika Vektra Boka na pres konferecniji povodom borbe za ostvarenje prava radnika i drugih problema sa kojima se suočavaju. Predstavnik NVU radnika Vektra Boka Đorđe Rajak kazao je da nijedan objekat HTP Boke danas nije u upotrebi i devastiran je 100 odsto. - Kroz te objekte dolazi se do stečaja. Prihvaćen je plan reorganizacije. Taj plan reorganizacije je trebalo da traje četiri godine, a trajao je šest, a u suštini i sad je na snazi. Odmah 2017. godine otvorena je nova firma Plaža Boka i preko toga računa i novog društva su se obavljale transakcije, s tim što se i danas obavlja preko tog društva i raznim cesijama, a zakonski nije dozvoljeno ni u jednom momentu da se izbjegava račun društva koje je u reorganizaciji. Dugovi su uvećavani, Plan se nije rješavao, a imovina je pljačkana - kazao je Rajak. Ukazao je da je vrijednost Vektra Boke minimalno 120 miliona, a jedna trećina je prodata za 350 hiljada eura, što znači da je ostatak 650 hiljada eura, odnosno, namjera je da se cijela imovina HTP Boke proda za milion eura, „što je nedopustivo“. - S obzirom na to da Vektra Investment duguje sedam miliona eura, desila se prodaja akcija i to da ne povjerujete- za svega 350 hiljada eura. Kupac akcija je pročitao oglas, ispunio virman, prebacio novac i postao vlasnik akcija za svega dvije minute. Jasno je da se radilo o pripremljenoj prevari, koja je odrađena i danas traje. Priprema se nova pljačka prodaje akcija od 59 odsto - istakao je Rajak. SDT je na osnovu krivičnih prijava, uradio tužbeni zahtjev i predao ga istražnoj sutkinji Suzani Mugoši, koja ga je proslijedila predsjedniku suda Borisu Saviću, koji je donio rješenje bez prava na žalbu i „potvrdio da nema nikakvih kriminalnih radnji u privatizaciji HTP Boke“. - Potvrdio je Ugovor kao da je sve ispoštovano i završeno, a nije ništa - jasan je Rajak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102116100_8bcbe80afe7cf9897dc1f66b3c3728277a47b24231398863e3db006cdaaaf77e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024102116100_8bcbe80afe7cf9897dc1f66b3c3728277a47b24231398863e3db006cdaaaf77e" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Đorđe Rajak"> </figure>  Najveća muka radnika Vektra Boke je, kako je dodao, socijalni program. - O socijalnom programu u kupoprodajnom ugovoru piše da radnici ne smiju biti otpuštani pet godina, da se mora ispoštovati granski, opšti i pojedinačni kolektivni ugovor u cjelosti. Od toga nije ispoštovano ništa. Imamo teško bolesnih kolega. Jedna koleginica je teško bolesna, nema uslove za penziju, nisu plaćeni porezi i doprinosi, nema godine starosti, a ne može da živi. Takvih je oko 70. Ima 30-ak koji primaju privremene penzije i niko im neće nadoknaditi raziku što gospodin Brković nije platio poreze i doprinose i mi javno pitamo gdje je novac - naglasio je Rajak. Smatra da su radnici žrtva „zločina i terorista“. - Preko 20 kolega nije dočekalo penziju. Najavljujemo tužbu i državi, i Vladi i gospodinu Brkoviću. Prvo ćemo Brkovića tužiti, ima svoju imovinu i neka plati. On ne mora u penziju nikad ići što se tiče nas, ali mi tražimo svoja prava i nećemo odustati od tuga. Na kraju ćemo svih 200 nas otići u Hotel Plažu i nećemo se pomjeriti dok nam se ne izmire sve obaveze - jasan je Rajak. Zahtjevaju da se uvede stečaj bez odlaganja, a kako je kazao, predmetni sudija je do sada izlazio u susret i prihvatao "razne podneske koji nisu bili mjerodavni i za koje se ustanovilo da su falsifikovani i na osnovu toga je odlagano ročište". Traže da se prekine ta praksa, procesuiraju potpisinici i podnosioci tih zahtjeva, a "sumnjamo da se ponovo ista stvar priprema za odlaganje narednog ročišta što je nedopustivo". Radnici su zatražili i da se sazove hitna sjednica Savjeta za privatizaciju, kako bi se spasila imovina, da se blokiraju akcije tj. sva imovina HTP Boke, da SDT hitno procesuira sve nezakonite radnje i aktere. - Tražimo da Ministartsvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine što prije sprovede zaključak u dijelu socijalnog programa po uzoru na Brodogradilište iz Bijele. Tražimo raskid ugovor kako bi se obezbijedila sredstva iz svoje imovine, a ne iz kredita, da se imovina Boke izdvoji iz Vektre Montenegro. Zahtjevamo da se preko Vlade ili Savjeta za privatizaciju nađe vanredno rješenje za radnike HTP Boke, tj. Vektra Boke i da im se poveže radni staž. Tražimo da se procesura vlasnik 59 odsto akcija i 33 odsto akcija, koje su već otuđene zbog zloupotrebe i da se isplati radnicima razlika izgubljene dobiti, jer zbog njegove greške primaju umanjene penzije, ili neki zbog neplaćenog radnog staža ne mogu godinama u penziju, a imaju uslov - saopštio je Rajak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102116100_a26bb2a591662d6338871778608e07b09c21ef2b6d32c89958e87c27419645df.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024102116100_a26bb2a591662d6338871778608e07b09c21ef2b6d32c89958e87c27419645df" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Olivera Doklestić"> </figure>  Aktivistkinja iz Herceg Novog Olivera Doklestić ukazala je da državne institucije ne rade svoj posao i da je prosječna plata u tom gradu 40 eura niža u odnosu na prosjek na nivou države. - Ono što se dešava sa prostorom u Herceg Novom u posljednje vrijeme je pojam budvanizacije, što je negativan trend u prostoru. 346 miliona eura je nevjerovatna suma koja pokazuje koliko su grad i država zajedno izgubili zbog toga što ne rade hoteli Igalo, Plaža, Tamaris. Svaki normalan čovjek treba da se šokira kako država može da ostane mirna, a da je toliki novac nestao u nekakvim čudnim ponorima -kazala je Doklestić. Pozvala je Ministarstvo ekonomije da se pozabavi navedenim brojkama i zaključila da se mnogo govori o gradnji novih objekata „a zaboravljamo da u ova tri objekta leži veliko bogatstvo“. - Nezajažljivost za stvaranjem novca na štetu životne sredine, prirodnih vrijednosti je toliko velika da ćemo se o nju vrlo brzo saplesti, jer za sve što se dešava u prostoru reperkusije su mnogo veće. Ako ih danas ne osjetimo, osjetićemo sjutra. Ne treba nam uništavanje oblale. Svi hoteli koje sam pomenula su imali svoje plaže, ali hoteli Tamaris i Igalo su već izgubili svoje plaže - rekla je Doklestić. Radnici Vektra Boke, kako je ukazala, ne zaslužuju da nemaju primanja, da umiru razočarani u sredini koja slovi kao turistička, već zaslužuju mnogo više poštovanja.

1084x550

Socijalni program najveća muka radnika Vektra Boke, Vlada i Savjet za privatizaciju hitno da nađu rješenje

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Njemačke vlasti uvest će mjere prema trojici čelnika bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću. Njima će mjere biti uvedene najkasnije do kraja ove sedmice.
Ove mjere podrazumijevaju zabranu ulaska navedenom trojcu na teritoriju Njemačke. Akti su već pripremljeni i uskoro se očekuje konačni potpis koji će značiti da sankcije stupaju na snagu.
Dodik, Stevandić i Višković su pod istragom zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, zbog čega je Sud BiH za njima raspisao centralnu potjernicu.
Ipak, Generalni sekreterijat Interpola je odbio zahtjev BiH da raspiše međunarodnu potjernicu, zbog čega se Dodik nesmetano može kretati van granica Bosne i Hercegovine.

Dodiku, Stevandiću i Viškoviću će biti zabranjen ulazak u Njemačku

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) obavljeno je 2.055 ambulantnih pregleda, od čega 413 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
 Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 234 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 329. 
 
 - U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 150 pacijenata, od čega 20 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
 Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 549 dijagnostičkih procedura, od čega 114 CT i 40 MR pregleda. 
 
 - U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 78 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
 Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.223 pacijenta i odrađeno 35.496 analiza. 
 
 U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su četiri bebe.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Dejanu Đinoviću koji se sumnjiči da je u ponedjeljak ubio Zorana Nikolova u Zeti određen je pritvor do 30 dana.
Njemu je pritvor odredio sudija za istrage Goran Šćepanović.
- Nakon saslusanja okrivljenom D.Đ. određen je pritvor zbog postojanja osnovane sumnje da je izvšio krivično djelo teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih naprava - saopštila je za Portal ETV portaprol Višeg suda Ivana Vukmirović.
Osumnjičenom je, kako je kazala, određen pritvor po pritvorskim osnovima iz člana 175 st.1 tač.1,2,4 ZKP-a. 
Nikolov je preminuo nako pucnjave u objektu "Šansa" u Zeti.
Đinović je uhapšen u utorak.

Đinoviću pritvor do 30 dana

Ulcinjani će u subotu Dan oštine proslaviti velikim protestom na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na protest su ih pozvali predsjednik Opštine Genci NImanbegu I predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.&nbsp;
Skupština opštine je ranije usvojila zaključke i rekla kakve investicije želi, ali Vlada i premijer su se oglušili na sve zahtjeve, zaključke i poruke iz Ulcinja.
Zato je odlučeno da umjesto slavlja, u ovom gradu bude organizovan veliki protest sa kog će još jednom biti poručeno da Ulcinjani traže transparentnost i učešće u odlučivanju, da se istorija, identitet i prirodna bogatstva ne mogu ustupiti nekome zarad uskih interesa, te da jesu za investicije, ali ne pod uslovima koji štete nteresima Ulcinja.
- Prve subote u aprilu slavi se Dan Ulcinja, uz festivalski program, sa gostima iz zemlje i regiona, sa predstavnicima diplomatskog kora i sa građanima. Međutim, pošto su stavovi Skupštine Opštine Ulcinj ignorisani i nisu uzeti u obzir, odlučili smo da ovu sjednicu Skupštine Opštine održimo na Maloj plaži, zajedno sa našim građanima i prijateljima. Otkazali smo gotovo sve svečane aktivnosti, osim onih namijenjenih našoj djeci – oni treba da se raduju, jer sve što radimo, radimo za njih - kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
On je podsjetio i da su održali dvije sjednice Skupštine opštine, na kojima su jasno pokazali kakve su investicije potrebne Ulcinju i poručili da ne prihvataju megainvesticiju kakva je najavljena.
- Uprkos tome, Vlada je nastavila da, suprotno evropskim normama i putem Vocapa, donosi odluke o našoj budućnosti i budućnosti naše djece. Zbog toga smo odlučili da u subotu obilježimo Dan Ulcinja zajedno sa građanima na Rivi. Smatramo da su ove odluke štetne i ne smiju biti potvrđene - poručio je Nimanbegu.
Uz Nimanbegua su na konferenciji bili predstavnici svih političkih partija u Ulcinju. On je istakao da svi dijele istu zabrinutost i istu bojazan, i poručuju da Ulcinj nije na prodaju.&nbsp;
- Skupština Opštine je jednoglasno rekla kakve investicije želimo. Danas smo ovdje da pošaljemo jasnu poruku: cijeli Ulcinj govori jednim glasom! Naše poruke Vladi su jasne: mi jesmo za investicije i razvoj, ali ne pod uslovima koji štete interesima Ulcinja. Tražimo transparentnost i učešće u odlučivanju – odluke o budućnosti našeg grada ne mogu se donositi jednostrano. Ulcinj nije na prodaju! Naš identitet, istorija i prirodna bogatstva ne mogu se ustupiti zbog nečijih uskih interesa - istakao je prvi čovjek Ulcinja.
On je naglasio da protest zakazan za subotu nema političke zastave , te da je to protest građana za budućnost Ulcinja.
- Turizam je javni interes, ali izgradnja stanova nije. Želimo razvoj turizma, ali ne na štetu prirode, ne na štetu ulcinjskih porodica i njihove ekonomije, ne na štetu budućih generacija. Želimo otvaranje novih radnih mjesta i u drugim sektorima – IT industriji, nautici, medicini, proizvodnji, brodogradnj. Želimo da razvijamo Ulcinj tako da stvorimo održivu ekonomiju i obezbijedimo posao za sve nas - jasno je poručio Nimanbegu.
Nimanbegu je istakao da Ulcinju podrška treba sada. Veoma im znači i jasan stav i podrška predsjednika Države Jakova Milatovića. Očekuje i u subotu podršku zvaničknika, ambasadora, prijatelja Ulcinja.
- Svi koji vole Ulcinj su dobrodošli, iz svih krajeva Crne Gore. Sigurni smo da ovaj glas koji sada Vladi upućujemo je veoma snažan. A ta snaga stoji , ne samo u zaključcima I odlukama SO Ulcinj, već i u zajedništvu političkih subjekata, u zajedništvu svih građana svih nacionalnosti i taj odgovor svaka Vlada mora uzeti ozbiljno - istakao je Nimanbegu.
Na konferenciji na protest u subotu građane i sve ljude koji vole Ulcinj pozvali su predstavnici svih političkih partija, kao i predsjednica Skupštine opštine Ulcinj Ivana Popović.
- Odluka da Dan grada obilježimo na ovaj način rezultat je zabrrinutosti i odgovornosti prema budućnosti Ulcinja. Projekti, poput ovog, budi ozbiljnu sumnju u pogledu transparentnosti, održivosti i očuvanja i razvoja turizma u Ulcinju. Naš grad ima pravo na razvoj, al on mora biti u skladu sa potrebama i voljom njegovih građana - poručila je Popović.
Predsjednik DUA Mehmed Zenka istakao je da je premijer CRne Gore Milojko Spajić ovakvim odnosom prema Ulcinju postigao samo jedno.
- Za početak ujedinio je sve političke partije u Ulcinju koje decenijama unazad nijesu uspjele da nađu zajednički jezik. Ali zato danas svi pričamo istim jezikom I govorimo – Ulcinj nije na prodaju! Niko ne razmišlja o desetinama milijardi eura koje su građani Ulcinja investirali u svoje domove i budućnost. Nego se jednim potpisom našao čovjek da prodaje sudbinu jednog čitavog grada - rekao je Zenka.

Nimanbegu: Ulcinj govori jednim glasom, u subotu svi na protest

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: vektra-boka