Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća koja se nalazi u Budvi, po ukupnoj početnoj cijeni od 6,9 miliona eura.
Na prodaju su ponuđene stambene zgrade, stanovi i poslovni prostori.
Prodaja će se obaviti prikupljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 1. septembra do 13 sati.
Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na prodaju imovina Vektre Montenegro u Budvi po cijeni od 6,9 miliona eura

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 1,5 miliona eura. 
 
 Na prodaju su ponuđene poslovne zgrade u privredi i zemljišta i šume u Pljevljima. 
 
 Prodaja će se obaviti dostavljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 8. maja do 13 sati. 
 
 Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda. 
 
 Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit. 
 
 Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene. 
 
 Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda. 
 
 Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku. 
 
 Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

Na prodaju imovina Vektre Montenegro za 1,5 miliona eura

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 1,8 miliona eura.
Na prodaju su ponuđene poslovne zgrade u privredi i zemljišta i šume u Pljevljima.
Prodaja će se obaviti javnim prikupljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 11. decembra do 13 sati.
Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 12 sati u prostorijama Privrednog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

Na prodaju imovina Vektre Montenegro za 1,8 miliona eura

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku povodom neustavnog Dana Republike Srpske. Ta vijest možda i ne bi zavrijedila posebnu pažnju da nije riječ o čovjeku koji obavlja jednu od najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, a koji uporno odbija da čestita Dan nezavisnosti države čiji je predsjednik parlamenta.
Skandal, međutim, ne leži samo u toj selektivnoj „čestitarskoj“ principijelnosti. On je dublji i opasniji. Mandić je jedan od najviših državnih funkcionera zemlje čiju nezavisnost ne priznaje, čiju himnu ne sluša, čiji jezik ne prihvata i čiju zastavu ne podnosi. Himnu bi mijenjao, zastavu sklonio, a službeni jezik preimenovao – jer mu ova Crna Gora, ovakva kakva jeste, jednostavno ne odgovara.
I sve to traje godinama, gotovo rutinski i svakodnevno, pod providnim plaštom priče o evropskim integracijama i navodnoj posvećenosti razvoju države. Iza te retorike, međutim, stoji politika koja sistematski potkopava temeljne vrijednosti crnogorske državnosti.
Crna Gora je, zaista, zemlja apsurda. Možda i jedina suverena država na svijetu u kojoj njeni najviši predstavnici javno i otvoreno ne priznaju državu koju predstavljaju, ali zato uredno i bez dileme naplaćuju svoje visoko plaćeno političko djelovanje.

Mandićeva ljubav za Srpsku, plata je dobra iz Crne Gore

Ekološki aktivista, predsjednik SRK „Lipljen“ Vaso Knežević objavio je danas popodne na svom Fejsbuk profilu da je novo korito rijeke Ćehotine, koje je urađeno za potrebe Rudnika uglja Pljevlja, presušilo, što je Portalu ETV potvrdilo više izvora, uz tvrdnju da je pukla folija u koritu, ali su se maločas saopštenjem oglasili iz Rudnika ističući da naizmjeničnom upotrebom oba korita saniraju štetu od poplava radi stabilnog snabdijevanja TE „Pljevlja“. - Rudnik uglja Pljevlja i dalje se suočava sa ozbiljnim izazovima u radu prouzrokovanih poplavnim talasom koji je zahvatio područje opštine Pljevlja. Povećani dotok vode direktno opterećuje rudarske radove, otežava organizaciju proizvodnje i značajno usporava snabdijevanje TE „Pljevlja“ – saopštili su oni. &nbsp; Istakli su da Rudnik sve aktivnosti usmjerava na očuvanje redovnog toka proizvodnje.&nbsp; - Zbog velikog priliva voda, pri čemu su aktivirani i pojedini izvori koji nijesu bili prisutni više od 20 godina, svakodnevno se sprovodi kontrolisano preusmjeravanje toka rijeke Ćehotine. Tako su naizmjenično u upotrebi staro i novo korito rijeke Ćehotine, koje je, podsjećamo, još u probnom radu i za sada funkcioniše bez problema. Usljed naglog porasta vodostaja, akumulacija Otilovići trenutno se preliva preko brane, što uslovljava svakodnevno praćenje i upravljanje vodostajima akumulacija Otilovići i Durutovići – piše u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109180132_c6df38b62df86830d6eeaed83608c42d17f0a22e4653dc6913b657465eecc7b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109180132_c6df38b62df86830d6eeaed83608c42d17f0a22e4653dc6913b657465eecc7b2" data-rendition-name="original" width="900" height="1599" loading="lazy" alt="staro korito"> <figcaption>Staro korito(Photo: Staro korito Ćehotine)</figcaption> </figure>  Dodaju i da se „radovi na otkrivci realizuju smanjenim kapacitetom usljed velikog dotoka podzemnih i površinskih voda, koje su dodatno usložile uslove rada u kopu, povećavajući rizik od pojave klizišta, kao i potrebu za dodatnim mjerama odvodnjavanja i stabilizacije terena“.&nbsp; - Nepovoljni vremenski uslovi, uzrokovani niskim temperaturama, dodatno otežavaju održavanje mehanizacije. Sve navedeno usporava i isporuku uglja za TE „Pljevlja“. Podsjećamo da je eksploatacija već bila otežana pojavom klizišta prije dva mjeseca, što je ostavilo dugoročne posljedice na dinamiku proizvodnje. RUP preduzima sve neophodne mjere, uz pojačan nadzor i kontinuirano praćenje stanja na terenu, kako bi se umanjile posljedice obilnih padavina i obezbijedila stabilnost rudarsko-energetskog sistema koji je od ključnog značaja za Crnu Goru – zaključili su u saopštenju. Knežević je Portalu ETV kazao da je riba koja je nedavno izlovljena iz straog korita Ćehotine, nakon što je pušteno novo, na bezbjednom. - Članovi SRK „Lipljen“ su, u saradnji sa sturčnjacima sa PMF-a, izlovili ribu, koja je prebačena u slobodni dio toka rijeke Ćehotine u selu Rabitlje, uzvodno od brane u Durutovićima – objasnio je on. Konstatovao je i da je sreća što je nakon obilnih padavina u gornjem toku rijeke Ćehotine, kada je došlo do enormno velikog priliva vode, rijeka, srećom, potekla i starim koritom.&nbsp; I on je dobio nezvaničnu informaciju da je „došlo do popuštanja folije i proboja vode iz novog korita u površinski kop Potrlica“, ali, kako kaže, „to treba da potvrde predstavnici Rudnika uglja, kao odgovornog preduzeća“. U novo korito Ćehotine voda je puštena 23. decembra prošle godine. Da li je voda poplavila kop u Potrlici i da li je tačno da je pukla folija, što smo ih i pitali, iz Rudnika nijesu saopštili, a naši nezvanični izvori tvrde da jeste.&nbsp; Oni tvrde da je preko folije „išla mehanizacija, iako se ona nije smjela čak ni gaziti“. - Novo korito je i pliće i uže u odnosu na staro, što je, takođe, problematično – kažu naši nezvanični sagovornici. Vlada je u julu 2024. usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra 2024. raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Portalu ETV iz RUP-a nikada nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FIYvcEZRTeFA%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

(VIDEO/FOTO) Nezvanično – pukla folija u starom toku rijeke, kop Potrlica poplavljen, u Rudniku ćute o tome

Fudbalski savez Hrvatske kažnjen je novčano sa 69.000 švajcarskih franaka, te odigravanjem prve sljedeće domaće takmičarske utakmice pod FIFA ingerencijom s ograničenim brojem gledalaca zbog diskriminatornog ponašanja (40.000) i paljenja pirotehničkih sredstava (29.000) dijela navijača na utakmici Crna Gora - Hrvatska, odigranoj 17. novembra 2025. godine u Podgorici.
Podsjećamo, tokom prvog poluvremena hrvatski navijači su skandirali „ubij Srbina“ i „ko ne skače pravoslavac“, što je ispraćeno zviždukom ostalih u publici. Kasnije su razvili transparent sa porukom neprimjerenom sportskom događaju. Na sve to odgovor su imali crnogorski navijači. Uz aplauze sa zapada i istoka, dugo je sa sjeverne tribine odjekivalo - „Ustaše, četnici, zajedno ste bježali“.
Hrvati su dodatno kažnjeni i 18.500 švajcarskih franaka zbog neprimjerenog ponašanja dijela navijača (blokirani prolazi, paljenje pirotehničkih sredstava) na utakmici Hrvatska - Farski ostrva, odigranoj 14. novembra 2025. godine u Rijeci, objavljeno je na službenoj stranici Hrvatskog nogometnog saveza.
Ukupno, Hrvatski fudbalski savez mora da plati 87.500 švajcarskih franaka, odnosno 94.000 eura.
Hrvatska je u kvalifikacijonom meču u Podgorici savladala Crnu Goru rezultatom 3:2.

FIFA kaznila Hrvate zbog ponašanja navijača u Podgorici

Vrhovni komandant snaga NATO-a u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič, izjavio je danas da je „NATO daleko od krizne situacije“ poslije prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, autonomnu teritoriju Danske koja je članica NATO-a.
- NATO je spreman da brani svoje države-članice - rekao je Grinkevič u Finskoj, prenio je pariski list Mond.
- Do sada to (Trampove prijetnje) nije imalo uticaja na moj rad na vojnom nivou, tako da bih jednostavno rekao da smo spremni da branimo svaki santimetar Alijanse - rekao je Grinkevič.
- Vjerujem da smo sada daleko od toga da smo u kriznoj situaciji - dodao je američki general.
Poslije nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, Tramp je ponovio svoju ambiciju da pripoji Grenland, predstavljajući kontrolu nad autonomnom danskom teritorijom kao neophodnu za nacionalnu bezbjednost SAD, prenosi <a href="https://www.danas.rs/svet/aleksus-grinkevic-nato-grenland/" target="_blank">Danas.rs.</a>

Tag: vektra-montenegro