Ostavka direktora Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore Velibora Majića snažan je i uznemirujući signal stanja u kojem se nalazi crnogorsko zdravstvo, saopštio je Forum žena pokreta Preokret iz kog traže i smjenu ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
U Forumu žena pokreta Preokret su stava da ostavka Majića nije samo lična odluka jednog čovjeka, već i „ozbiljna dijagnoza našeg sistema“.
- Podsjećamo, dr Majić je javno upozorio na alarmantne uslove u Dječjoj klinici. Nadležni su ćutali. Kada institucije ćute, odgovorni ljudi nemaju luksuz da ostanu nijemi. Njegova ostavka je čin profesionalne i ljudske odgovornosti, ali i posljednji alarm za državu. Zdravstveni sistem u kojem djeca umiru zbog grešaka, a porodilje napuštaju porodilišta bez djece, sistem je koji je zakazao. Tu više nema prostora za izgovore, improvizaciju i partijsko pokrivanje nesposobnosti - navodi se u saopštenju Foruma žena pokreta Preokret.
Poručuju da je nužno hitno utvrditi odgovornost Šimuna koji, kako kažu, nije reagovao ni nakon javnih upozorenja stručnjaka.
- Njegovo nečinjenje ima cijenu i tu cijenu plaćaju građani. Forum žena Pokreta Preokret zahtijeva hitnu smjenu ministra zdravlja. Ovo je kap koja je prelila čašu. Zdravstveni sistem ne smije voditi partijska lojalnost, već znanje, integritet i odgovornost. Crnoj Gori su potrebni ljekari koji znaju i žele da liječe, a ne kupljene diplome i urušene institucije. Potrebni su uslovi za rad, poštovanje struke i jasno razdvajanje zdravlja građana od partijskih interesa. Zdravlje djece mora biti iznad svake politike. Sve drugo je saučesništvo - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović smatra da je ostavka dr Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece ispravan i moralan, koji je nedavno upozorio na odliv kadra u toj ustanovi, moralan i ispravan čin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmajic-podnio-ostavku-na-funkciju-direktora-instituta-za-bolesti-djece&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smatram da je dr Majić ovih četiri i po godine radio najviše i najbolje što je umio. On je u posljednjih nekoliko nedjelja iznio probleme sa kojima se srijeće u organizaciji Instituta za bolesti djece. Naveo je da je to nešto što u ovom trenutku nije bilo u moći da izmijeni onako kako bi smatrao da treba da bude. I on je podnio ostavku što smatram da je potpuno jedan legitiman čin i nešto čime treba da se svako rukovodi u životu. Svako ko se prihvati rukovodeće funkcije - rekao je Radović.
Radović je naveo da su ove godine u KCCG zapošljena 43 doktora, a da ih je od početka godine napustilo 27.
- Obzirom da je aktuelna priča oko odliva ljekara u novu privatnu bolnicu, mi za sada imamo podatak za četiri ljekara da će preći da rade u privatnu zdravstvenu ustanovu. Što se tiče srednjeg medicinskog kadra, od početka godine 106 medicinskih sestara i tehničara je dalo zahtjev za raskid radnog odnosa. Njih 16 je dobilo otkaz, a u istom periodu je zasnovalo radni odnos 169 - kazao je Radović.
U KCCG trenutno radi 628 ljekara. Radović je rekao da fali internista na onkologiji, na pedijatriji, anesteziologiji, ali da je situacija bolja je su angažovali šest novih mladih ljekara. 
- Neonatologija takođe je nešto što imamo decenijski problem - upozorava Radović.
Direktor KCCG pojasnio je da se dugo čeka na određene preglede kao kod endokrinologa, reumatologa ili očnog, zatim na dijagnostiku magnetnom rezonancom i skenerom. Pomaka ima na kardiologiji gdje specijalista zakazuje kontrolne i druge preglede tako da se pacijent ne vraća kod izabranog ljekara.
Prema riječima Radovića da bi to zaživjelo i na drugim klinikama.
- Postoje dva modela kojima ćemo pokušati to sve da riješimo da se pacijenti ne vraćaju na primaru zaštitu, to je da uvedemo administratore, a s druge strane da je informacioni sistem sam omogući da svi ti pregledi koji su neophodni do kontrolnog pregleda se obave automatizovano - rekao je Radović.
Radović je apelovao na građane da svaku sumnju na korupciju u zdravstvu prijave. To mogu da učine anonimno putem telefona ili maila.
U toku je kampanja “Zdravlje bez korupcije” koju KCCG provodi sa Ministarstvom zdravlja i Agencijom za sprečavanje korupcije.

1250x600

1084x550

Radović: Ostavka Majića ispravan i moralan čin

Direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić podnio je ostavku na tu funkciju, potvrdio je on za Portal Analitika.
- Sad će četiri - pet godina kako sam direktor. Vrijeme je za nekog novog - kazao je Majić za Analitiku.&nbsp;
Kako prenosi TV Vijesti, ostavka dolazi u trenutku kada je Institut za bolesti djece suočen sa ozbiljnim kadrovskim izazovima, na koje je Majić nedavno javno upozoravao.
Gostujući ranije u emisiji "Boje jutra" Majić je rekao da se Dječja bolnica suočava sa najavljenim odlaskom više ljekara, kao i deset medicinskih sestara, među kojima su i najiskusniji kadrovi sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege.
On je tada upozorio i na preopterećenost zdravstvenog sistema, te teške uslove u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje navodeći da pored brojnih apela nije bilo sluha za njihove zahtjeve.
- To su visoka temperatura, upala grla, kašalj - sve ono što bi trebalo da zbrinjava izabrani pedijatar. Međutim, nakon 21 sat u Podgorici nemate nijednog pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa sav teret pada isključivo na našu bolnicu - kazao je tada Majić.
On je tada uporedio uslove rada u javnom i privatnom sektoru, upozoravajući da država više nije konkurentna kada je riječ o zadržavanju zdravstvenog kadra.

Majić podnio ostavku na funkciju direktora Instituta za bolesti djece: Vrijeme je za nekog novog

Izgradnja novog univerzitetskog kliničkog centra je u finalnoj fazi, a njegova gradnja mogla bi da počne 2026. godine.
To je gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti najavio medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Đorđije Krnjević.
- Dogovor Vlade Crne Gore i Vlade Francuske je takav da je idejni projekat, radni nacrt završen. On će se nasljanati na postojeću zgradu KCCG. Novi prostor će imati oko 60.000 metara kvadratnih, sa oko 600 novih kreveta. Za izgradnju nove klinike je oredijeljeno 313 miliona eura. Planirana dinamika radova je tri i po do četiri godine od početka radova. U novu zgradu će se prebaciti sav tercijal, skoro sve hirurške grane, imaće novu Intenzivnu jedinici, novi Urgentni centar… Istovremeno će i Dječja bolnica biti preseljena u tu novu zgradu - rekao je Krnjević.
Krnjević ali i ostali gosti emisije, specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije Nermin Abdić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja Milena Cojić i specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije i vlasnik privatne klinike "Danica" Žarko Borović su ocijenili da crnogorski zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou, ali da je jedan od najbolji segmenata društva.
- Zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou. Građani nemaju kada da čekaju da im se pruži adekvatna zdravstvena usluga. Traže najbolju zdravstvenu uslugu, pažnju, najbolje ustanove u kojima će se liječiti... Stanje je zabrinjavajuće jer jedan dio ljekara i medicinskog osoblja prelazi iz javnog u privatni sektor.... Najbolji i najkvaliteniji odlaze u privatnu prasku što je na štetu građana - rekao je Abdić.
I Borović je kazao da je zdravstvo danas u zabrinjavajućem položaju, ne samo zbog odlaska ljekara već i zbog drugih pratećih stvari.
- Crnogorsko zdravstvo je najbolji segment društvo, i to ne zahvaljujući rukovodiocima zdravstvenog sektora, već ljekarima, medicinskim sestrama. Daleko od toga da je na dobrom nivou i mnoge stvari trebaju da se poprave. Očekivalo se da se situacija popravi, ali se u zdravstvo uključila politika, nekompetentni ljudi i rukovodioci... - rekao je Borović.
Krnjević je takođe kazao da ne može biti zadovoljno trenutnim stanjem u sistemu zdravstva, te da ima prostora da bude bolji. Kazao je i da se zdravstvo suočava sa mnogim problemima.
Direktor Instituta za bolesti djece Velibor Majić je kazao da je ustanova na čijem je čelu u kratkom vremenskom intertvalu izgubila troje ljekara specijalista.
- Od kojih dvojica čine polovinu jedne službe, a mi kao mali sistem to teško podnosimo. Prije nego što sam imenovan za direktora napustila su nas dvojica kolega radiologa, a mi smo nakon pet godina došli do nivoa koji smo imali prije pet - kazao je Majić.
Majić je podsjetio da je teško stvarati kadar i da se treba truditi da se sačuva.
- To je nešto što se stvara godina, a izgubi za tren. Trenutno na odjeljenju pedijatrije funkcionišemo sa dvije koleginice koje su penzioneri, uskoro će još par njih u penziju. Jedini način je bio da im produžimo rad, da bi mogli da tu službu održimo na nivou koji je potreban za liječenje najugorženijih pacijenata. Jedan od razloga odlaska je nefunkcionisanje primarne zdravstvene zaštite. Mislim da mora da se više pacijenata zadrži na primarnom nivou. Smatram da se 85 odsto može riješiti na primarnom nivou... Koliko god povećavali broj ambulanti, mi smo zatrpani. Nemoguće je da 120 djece nedjeljno treba pulmologa. Zašto je toliki priliv u Institut bolesti djece to se mora vidjeti... - rekao je Majić.
Cojić je, govoreći o problemima sa medicinskim kadrom, kazala da je broj zdravstvenih radnika u bolničkim sredinama rastao iz godine u godinu…
- Ljekarski kadar je stagnirao, a srednje medicinski kadar se povećao. Primarna zdravstvena zaštita uništavana je godinama. Imamo duplo više ljekara na sekundarnom i tercijalnom nivou i to pokazuje da se ne bavimo prevencijom. Preko 40 odsto zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima preko 55 godina i to je problem - kazala je Cojić.

Krnjević: Izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra mogla bi početi naredne godine, projekat vrijedan 313 miliona eura

Do sada je zabilježena jedna teža povreda od petardi kod dječaka sa opekotinama šaka, prstiju i očiju, kazao je u "Bojama jutra" na TV Vijesti Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece.
Prošle godine bilo je oko 14 dugotrajnih liječenja zbog pirotehnike, uključujući i slučajeve trajnih invaliditeta.
Najteže povrede uključivale su razderotine šaka, gubitak prstiju, povrede očiju sa trajnim oštećenjima vida i duboke opekotine koje zahtijevaju višemjesečnu rehabilitaciju.
Više od 95 odsto povreda dešava se između 25. decembra i 15. januara, najčešće kod djece uzrasta od devet do 13 godina.
- Ako roditelji već žele da pokažu nešto djetetu, neka rizik preuzmu na sebe, a ne da petardu daju djetetu u ruke - istakao je Majić.

Dječak zadobio teške povrede od petardi

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: velibor-majic