V.d. direktor ANB-a Ivica Janović završio je u radnu posjetu Londonu gdje se sreo sa liderima bezbjednosno-obavještajnog sektora i Foreign Office-a UK, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
&nbsp;- Tokom brojnih susreta konstatovan je dobar nivo razmjene informacija što je, kako su ocijenili, kvalitetna baza za dodatno jačanje bilateralne saradnje u domenu bezbjednosti- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Tokom posjete dogovoren je nastavak daljih koraka na konkretnim projektima u zajedničkom interesu.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janović: Jačati saradnju Crne Gore i Velike Britanije u oblasti bezbjednosti

Britanska policija uhapsila je osam muškaraca - uključujući sedam iranskih državljana - u dvije očigledno nepovezane antiterorističke operacije, rekli su službenici 4. maja, a vlasti pokušavaju utvrditi postoje li "bilo kakvi dalji rizici" za javnost.
- Ovo su bile dvije velike operacije koje odražavaju neke od najvećih antidržavnih prijetnji i antiterorističkih operacija koje smo vidjeli posljednjih godina - rekla je novinarima ministarka unutrašnjih poslova Ivet Kuper 4. maja.
Konkretni detalji o dvije akcije nisu odmah objavljeni.
Londonska policija saopštila je da je pet muškaraca, uključujući četiri Iranca, uhapšeno 3. maja zbog sumnje na zavjeru za napad na određenu, neotkrivenu lokaciju. Vlasti su saopštile da još uvijek pokušavaju utvrditi nacionalnost petog osumnjičenog.
Odvojeno, tri iranska državljanina starosti između 39 i 55 godina uhapšena su u Londonu u drugoj operaciji koja nije bila povezana s prvim slučajem, saopštila je policija.
Iranska ambasada u Londonu nije odmah komentarisala hapšenja.
U prvom incidentu, muškarci starosti između 29 i 40 godina privedeni su u zapadnom Londonu i u Svindonu, Stokportu, Rohdejlu i Mančesteru, saopštila je policija.
- Istraga se odnosi na sumnju na zavjeru s ciljem ciljanja određenog objekta. Policajci su bili u kontaktu s pogođenim mjestom kako bi ih obavijestili i pružili im relevantne savjete i podršku, ali iz operativnih razloga trenutno nismo u mogućnosti da pružimo daljnje informacije - navodi se u policijskom saopštenju.
Komandant Dominik Marfi, šef Komande za borbu protiv terorizma londonske policije, rekao je da se "istražuju različite linije istrage kako bi... utvrdili da li postoji daljnji rizik za javnost povezan s ovim slučajem."
Vlasti su saopštile da su osumnjičeni na ispitivanju i da još nisu formalno optuženi.
U drugom slučaju, trojica iranskih državljana su pritvorena u skladu sa Zakonom o nacionalnoj sigurnosti, saopštile su vlasti, bez otkrivanja daljnjih detalja.
U policijskom saopštenju se navodi da su pretresi na njihovim adresama u toku.
Hapšenja dolaze u vrijeme pojačanih tenzija zbog sumnjivih aktivnosti koje podržava Teheran u Britaniji.
Prošle godine, Ken Mekalum, šef britanske domaće obavještajne službe, rekao je da su od 2022. godine vlasti odgovorile na 20 zavjera povezanih s Iranom koje su potencijalno predstavljale smrtonosne prijetnje javnosti.
U to vrijeme, Mekalum je rekao da su neprijateljske države, radikalizirani pojedinci i revitalizirana teroristička grupa Islamska država (IS) udružili snage kako bi stvorili "najsloženije i najpovezanije okruženje prijetnji koje smo ikada vidjeli".
U martu 2024. godine, Puria Zerati, šef medijske organizacije na perzijskom jeziku u Londonu koja je kritikovala iransku vladu, izboden je u nogu ispred njegove kuće u Londonu. Dva muškarca su kasnije uhapšena u Rumuniji i optužena za napad na Zeratija, TV voditelja novinske mreže Iran International.

1250x600

1084x550

Britanska policija uhapsila sedam Iranaca u antiterorističkim operacijama

Britanska vojska zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama izvela je vazdušne napade na pobunjenike Hute u Jemenu, rekli su britanski zvaničnici ujutro 30. aprila.
Ovo je prvo uključivanje britanske vojske u novu američku vazdušnu kampanju koja cilja grupu koju podržava Iran.
Ujedinjeno Kraljevstvo je ponudilo detaljno objašnjenje za izvođenje napada, za razliku od SAD-a, koje su dale malo detalja o više od 800 napada koje su izvele od početka vazdušne kampanje 15. marta.
Operacija pod nazivom "Rough Rider" usmjerena je na Hute, dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pregovara sa glavnim pristalicama jemenskih pobunjenika Iranom, o iranskom nuklearnom programu koji brzo napreduje.
Ministarstvo odbrane Velike Britanije saopštilo je da je napalo "grupu zgrada koje su pobunjenici Huti koristili za proizvodnju dronova koji se koriste za napad na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, a lokacija napada bila je oko 25 kilometara južno od glavnog grada Sane".
Prema navodima Ministarstva, u napadima su učestvovali avioni "Typhoon FGR4", koji su bacali bombe "Paveway IV". 
 
- Napadi su izvedeni nakon sumraka, kada je vjerovatnoća da se civili nalaze na tom području bila manja - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Britanske vlasti nisu dale informacije o šteti izazvanoj napadima, niti da li vjeruju da su nekoga ubili. U međuvremenu, Centralna komanda američke vojske još nije potvrdila da je ovaj napad izveden.
- Ova akcija je preduzeta kao odgovor na stalnu prijetnju koju predstavljaju Huti pobunjenici slobodi plovidbe - rekao je britanski ministar obrane Džon Hili.
On dodaje da je pad brodskog prometa kroz Crveno more od 55 odsto već uzrokovao gubitke u milijardama, podstičući regionalnu nestabilnost i ugrožavajući ekonomsku sigurnost porodica u Velikoj Britaniji.
Pobunjenici Huti, &nbsp;koje su SAD proglasile terorističkom organizacijom, izvijestili su o nekoliko vazdušnih napada na Sanu, glavni grad Jemena koji grupa kontrolira od 2014. godine. Zabilježeni su i drugi napadi oko Sane.
Britanci učestvuju u vazdušnim napadima, zajedno sa SAD, otkako je administracija bivšeg predsjednika Džoa Bajdena pokrenula vazdušnu kampanju protiv jemenskih pobunjenika u januaru 2024. Međutim, ovo su prvi vazdušni napadi u koje je Britanija uključena otkako je Tramp preuzeo dužnost.
Zajednički britanski i američki vazdušni napadi uslijedili su nakon što je navodni američki napad ranije ove sedmice pogodio zatvor u kojem se nalaze afrički migranti, ubivši najmanje 68 ljudi i ranivši 47 drugih. Američka vojska je saopštila da istražuje napad.
Dana 18. aprila, u američkom napadu na luku Ras Isa - gdje se skladišti gorivo - poginule su najmanje 74 osobe, a povrijeđena je 171 osoba. Ovo je bio najsmrtonosniji napad otkako su SAD počele svoju vazdušnu kampanju protiv pobunjenika Huta.
SAD izvode vazdušne napade u Jemenu sa svoja dva nosača aviona u regionu - USS Harry S. Truman u Crvenom moru i USS Carl Vinson u Arapskom moru - ciljajući pobunjenike Hute zbog napada na brodove u Crvenom moru, ključnoj ruti za globalnu trgovinu, kao i za napade na Izrael.
Pobunjenici Huti posljednja su militantna grupa unutar takozvane "Osovine otpora" - mreže koju je stvorio Iran, a koja je uključivala regionalne oružane podružnice Teherana. Jemenski pobunjenici pokrenuli su napade zbog rata između Izraela i Hamasa - palestinske grupe koju su SAD i Evropska unija proglasili terorističkom organizacijom - u Gazi, te zbog odluke Izraela da blokira dostavu pomoći Palestincima.

SAD i Britanija izvele vazdušne napade na jemenske pobunjenike

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), u fokusu razgovora sa britanskim zvaničnicima biće dalje unapređenje bilateralnih odnosa.
Iz tog Vladinog resora su rekli da će u fokusu razgovora biti i jačanje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.

Ibrahimović danas u posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu

Ukrajinska delegacija boraviće u srijedu u Londonu na razgovorima o prekidu vatre, dok evropski i američki zvaničnici traže obustavu ruske invazije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Razgovori slijede nakon sastanka održanog u Parizu prošle nedjelje, na kojem je američki državni sekretar Marko Rubio predstavio plan Vašingtona za okončanje trogodišnjeg rata, prenosi AFP.
Iako u Parizu nije postignut konkretan dogovor, sastanak je ipak ocijenjen kao važan pomak u diplomatskim naporima za okončanje rata, koji traje već duže od tri godine.
Američki predsjednik Donald Tramp gura sve strane da prihvate prekid vatre, ali nije uspio da izvuče bilo kakve veće ustupke od Kremlja uprkos ponovljenim pregovorima i kratkom primirju koje je najavio ruski Vladimir Putin tokom Uskrsa.
- Već ove srijede naši predstavnici će raditi u Londonu. Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Sjedinjene Države - spremni smo da idemo naprijed što je moguće konstruktivnije - napisao je Zelenski na mreži Iks u ponedjeljak, 21. aprila.
Bezuslovni prekid vatre, kako ističe, mora biti prvi korak ka miru.
Zelenski nije rekao ko će još prisustvovati, ali je Rubio ranije sugerisao da će učestvovati američka delegacija.
Prethodnih dana, predstavnici američke administracije predvođeni predsjednikom Trampom su izrazili frustracije što je napredak u pregovorima između Kijeva i Moskve spor, te prijetili da će se povući iz pregovora ukoliko se dvije strane ne približe u narednim danima.

Ukrajinska delegacija ide u London na pregovore o prekidu vatre

Više hiljada demonstranata okupilo se danas u Londonu da stane u odbranu transrodnih osoba, poslije odluke britanskog Vrhovnog suda da zasnuje legalnu definiciju žene na biološkom polu.
„Trans žene su žene“, „Trans osobe nisu neprijatelji“, piše na plakatima koje nose demonstranti, uglavnom stari oko dvadesetak ili tridesetak godina.
Oni su se okupili u centru Londona na Trgu parlamenta. Demonstracije su najavljene i u Edinburgu u Škotskoj.
Odluka Vrhovnog suda objavljena u srijedu svakako će imati velike posljedice za transrodne žene, otvarajući put njihovog isključenja sa mjesta rezervisanih za žene, kao što su toaleti ili domovi.
Vrhovni sud je dao uvjeravanja da presuda ne smanjuje zaštitu koje su transrodne osobe imale od diskriminacije i uznemiravanja. Ali među njima ipak raste zabrinutost.
- Sve u mojoj tranziciji će biti komplikovanije - rekla je Džo Braun, trans žena od 29 godina koja je u sred procesa promjene pola.
Ona misli da će trans djecu sada biti više strah da se javno izjasne. Strahuje i da trans osobe neće više moći da imaju pristup zdravstvenim uslugama.
Ivi Zajas koja se opisuje ka nebinarna trans osoba strahuje da se ekstremisti osjećaju ojačani odlukom Vrhovnog suda, tvrdeći da je transfobija već u porastu.
Ona 14 godina živi u Velikoj Britaniji, ali je odlučila da se vrati u svoju domovinu Španiju, koju smatra progresivnijom.
Ejveri Grejtoreks, kopredsjednica organizacije Prajd in Lejbor (Pride in Labour) objasnila je da su demonstracije organizovane da se izvrši pritisak na vladu i stanovništvo“ da djeluju kako bi garantovali „prava transrodnih osoba“.
Vrhovni sud Velike Britanije jednoglasno je podržao biološku definiciju žene utvrđenu Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine, prenosi BiBiSi (BBC). Time je završena višegodišnja pravna bitka koja je mogla da ima velike posljedice na poimanje prava zasnovanih na osnovu pola, koja se primjenjuju u Škotskoj, Engleskoj i Velsu.
Slučaj je pokrenula grupa Za žene u Škotskoj, protiv tamošnjih vlasti, tvrdeći da zaštita zasnovana na polu treba da se primjenjuje samo na biološki rođene žene.
Britanska vlada lijevog centra ocijenila je da odluka donosi „jasnoću.. za žene i korisnice usluga kao što su bolnice, skloništa i sportski klubovi“.

Demonstracije u Londonu zbog odluke britanskog Vrhovnog suda: "Trans žene su žene"

Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva je, u presudi s dalekosežnim implikacijama, presudio 16. aprila da je žena neko rođen kao biološka žena i da su transrodne žene isključene iz te zakonske definicije, izvještava AP.
Presudu su pozdravile neke feministkinje koje su vodile kampanju za zaštitu prava žena na temelju biološkog pola. Borci za prava transrodnih osoba bili su razočarani i zabrinuti su zbog implikacija presude na transrodne žene.
<h2>O čemu je bio slučaj?</h2>
Od suda je zatraženo da odredi definiciju žene prema britanskom Zakonu o jednakosti iz 2010. godine, koji utvrđuje zaštitu od diskriminacije na temelju pola, seksualne orijentacije, rase, vjere i drugih osobina.
Slučaj proizlazi iz zakona iz 2018. koji je donio škotski parlament kojim se poziva na 50 postotnu zastupljenost žena u odborima škotskih javnih tijela. Njegova definicija žena uključivala je transžene čiji je pol zakonski potvrđen sertifikatom o priznavanju pola.
Feministička skupina "For Women Scotland" ("Za žene Škotske") osporila je to na sudu, rekavši da je škotska Vlada prekoračila svoja ovlašćenja učinkovito redefinirajući značenje riječi "žena".
Grupa je izgubila presudu na škotskom sudu 2022. godine, ali je kasnije dobila dopuštenje da svoj slučaj iznese pred Vrhovni sud, koji je održao saslušanja u novembru.
<h2>Što je rekao Vrhovni sud?</h2>
Sudija Petrik Hodž rekao je da su on i još četiri sudije jednoglasno presudili da se "izrazi žena i pol u Zakonu o jednakosti odnose na biološku ženu".
U zakonu, "riječi 'pol', 'žena' i 'muškarac' ... znače (i uvijek su bile namijenjene da znače) biološki pol, biološku ženu i biološkog muškarca", napisale su sudije.
Tvrdili su da bi šira definicija koja uključuje transrodne osobe učinila Zakon o jednakosti "nekoherentnim i neprovedivim".
- Ne možemo identifikovati nijedan dobar razlog zbog čega je zakonodavstvo trebalo namjeravati da se prava i zaštita temeljena na polu prema Zakonu o jednakosti primjenjuju na ove složene, heterogene skupine, a ne na posebnu skupinu (bioloških) žena i djevojčica (ili muškaraca i dječaka) čija zajednička biologija dovodi do zajedničkog nepovoljnog položaja i diskriminacije s kojom se suočavaju kao posebna skupina", napisali su.
U presudi se ne spominju interpolne osobe, koje takođe nisu izričito zaštićene Zakonom o jednakosti.
<h2>Kakva je bila reakcija?</h2>
Kao i u drugim zemljama, ovo je pitanje polarizovalo mišljenja, sukobljavajući borce za prava transrodnih osoba i feministkinje koje su "rodno kritične", koje tvrde da prava transžena ne bi trebala ići nauštrb onih koje su rođene kao žene.
Grupa "For Women Scotland" je saopštila da je "apsolutno vesela" zbog presude. Autorka Harija Potera Džej Kej Rouling, istaknuta pristalica skupine, rekla je da je sudska pobjeda "zaštitila prava žena i djevojčica diljem Ujedinjene Kraljevine".
No LGBTQ+ dobrotvorna organizacija Stounval (Stonewall) rekla je da postoji "duboka zabrinutost" oko posljedica presude.
Menadžer grupe "Scottish Trans" Vik Valentajn rekao je kako se čini da je presuda "u potpunosti promašila ono što je važno transosobama - da možemo živjeti svoje živote i biti priznati, u skladu s onim što doista jesmo".
Amnesti internešenal u Velikoj Britaniji opisao je presudu kao "razočaravajuću", ali je rekao da je "važno naglasiti da je sud jasno rekao da su transosobe zaštićene Zakonom o jednakosti od diskriminacije i uznemiravanja".
<h2>Što će se promijeniti kao rezultat presude?</h2>
Sudije Vrhovnog suda naglasili su da se njihova presuda ne smije smatrati napadom na transrodne osobe. Rekli su da to "ne uklanja niti umanjuje važnu zaštitu ... za transosobe" prema Zakonu o jednakosti, koji zabranjuje diskriminaciju transrodnih osoba.
Nejasno je što će presuda značiti u praksi.
U presudi se ističe niz prostora i usluga koji bi mogli biti namijenjeni samo ženama, uključujući "savjetovalište za slučaj silovanja ili nasilja u porodici, skloništa za žrtve nasilja u porodici, krizne centre za silovanje, bolnička odjeljenja samo za žene i svlačionice".
Zakon je već dopuštao da transžene budu isključene iz jednopolnih prostora pod određenim okolnostima, ali čini se da odluka od srijede olakšava takvu zabranu.
Presuda bi takođe mogla dovesti do toga da transrodne sportašice budu isključene iz učestvovanja u ženskim sportovima, a moglo bi doći i do posljedica na radnim mjestima.
Ali mnogo zavisi od toga kako se presuda tumači i sprovodi.
Hana Ford, radna partnerka u advokatskoj kompaniji "Stevens &amp; Bolton", rekla je za BiBiSi (BBC) da će zbog ove presude osigurati da radna mjesta budu mjesta dobrodošlice za transosobe "teška bitka".
Rekla je da je jedan pozitivan aspekt to što "barem imamo jednostavnost i jasnoću".&nbsp;
- Tako da je to u jednom smislu trijumf razuma nad pravnom nedosljednošću i pravnom fikcijom - zaključila je Ford.

Za britanski Vrhovni sud žena ona koja je takva biološki rođena

Ujedinjena Kraljevina je u četvrtak uvela sankcije protiv četiri visoka gruzijska zvaničnika zbog njihove uloge u "dopuštanju ozbiljnih kršenja ljudskih prava" tokom višemjesečnog gušenja protesta.

Masovni protesti potresaju zemlju od kraja novembra nakon što je stranka Gruzijski san proglasila pobjedu na izborima koje je opozicija odbacila, a zatim odložila pregovore s Briselom o pristupanju Evropskoj uniji.

Proevropski i antivladini aktivisti optužili su policiju i državu da sprovode kampanju zastrašivanja, uključujući hapšenja, premlaćivanja i novčane kazne, kako bi svladali one koji su izašli na ulice.
- Ujedinjena Kraljevina je sankcionisala još četiri visokorangirana gruzijska zvaničnika zbog njihove uloge u dopuštanju ozbiljnih kršenja ljudskih prava kao odgovor na legitimne proteste u Gruziji - navodi se u saopštenju Ureda za vanjske poslove, Komonvelt i razvoj (FCDO).

Glavni tužitelj Džordži Gabitašvili i šef Posebne istražne službe koja istražuje nasilne zločine zvaničnika Karlo Katsitadže su među onima koji su ciljani zamrzavanjem imovine i zabranama putovanja u Ujedinjenu Kraljevinu.

Prema FCDO-u, Britanija je "prva država" koja je sankcionisala dvojicu visokih zvaničika "jer nisu na svojim položajima pravilno istražili odgovorne za ozbiljno nasilje".
Sankcionisani su i prvi zamjenik ministra unutrašjih poslova Gruzije Šalva Bedoidže, te zamjenik načelnika policijskog Odjela za posebne zadatke Mirza Kezevadže.

- Naše sankcije pokazuju da Ujedinjena Kraljevina neće prihvatiti tako evidentan nedostatak odgovornosti od strane nadležnih i nastaviće razmatrati sve mogućnosti koje su nam dostupne dok Gruzija ne promijeni svoju trenutnu putanju - saopštio je ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi.

Vlada Gruzijskog sna suočena je sa sve većim međunarodnim pritiskom i izolacijom zbog tvrdnji o demokratskom nazadovanju.

U prvom valu protesta koji je započeo u novembru, policija je upotrijebila suzavac i vodene topove kako bi rastjerala gomilu i uhapsila stotine, prema ministarstvu unutarnjih poslova.

Gruzijski ombudsman za prava Levan Ioseliani i Amnesti internešenal optužili su policiju za mučenje uhapšenih.

Britanija sankcionisala gruzijske šefove policije zbog gušenja protesta

Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante, kojima je prethodno odbijen azil pošalje u balkanske zemlje - Albaniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, objavio je „Tajms” pozivajući se na izvore u britanskoj vladi.
- Prema planovima na kojima se radi, oni kojima je odbijen azil mogli bi da budu poslati u migracione centre u zemljama Zapadnog Balkana i ostalih trećih država - piše „Tajms”.
Izvori ovog lista navode da London planira ida razgovara o tome sa predstavnicima Albanije, Srbije, Bosne i Hecrgenovine i Sjeverne Makedonije.
Premijer Velike Britanije Kir Starmer zainteresovan je za saradnju i sa drugim evropskim zemljama koje planiraju da otvore migracione centre u trećim zemljama.
London, tvrde izvori Tajmsa, namjerava da zemljama koje ih budu primile plate za svakog pojedinačnog migranta.

Tajms: Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante šalje u balkanske zemlje

Aerodrom Hitrou će biti zatvoren tokom cijelog dana zbog velikog požara u obližnjoj električnoj trafostanici koja ga snabdijeva strujom, javlja BiBiSi (BBC).
Očekuje se da će aerodrom biti zatvoren večeras do 23:59 sati, prenosi rano jutros BBC.
Sa Hitroa, najprometnijeg aerodroma u Velikoj Britaniji, upozorili su na „značajne poremećaje” u narednim danima i savjetovali putnicima da ne putuju „ni pod kojim okolnostima” dok se aerodrom ponovo ne otvori.
Prema podacima sajta za praćenje letova Flightradar24, najmanje 1.351 let ka i sa Hitroa biće pogođen današnjim zatvaranjem.
Požar u trafostanici u Hejsu, zapadnom dijelu Londona, ostavio je hiljade domova bez struje i doveo do evakuacije oko 150 ljudi iz okolnih objekata.
Uzrok požara još nije poznat, navodi britanski javni servis.
<h2>Trafostanica i dalje gori</h2>
Prema informacijama Londonske vatrogasne brigade požar u električnoj trafostanici u Hejsu još nije ugašen.
- Dio transformatora unutar trafostanice i dalje gori - navodi se u objavi Londonske vatrogasne brigade.
Vatrogasci „neumorno rade“ na obuzdavanju požara, dodaje se u saopštenju.
- Kako ulazimo u jutarnje sate, očekuje se da će poremećaji postajati sve veći, te apelujemo na ljude da izbjegavaju ovo područje kad god je to moguće - navode oni.
Na mjesto incidenta poslato je deset vatrogasnih vozila i oko 70 vatrogasaca.

Zbog požara aerodrom Hitrou u Londonu zatvoren

Advokat Zoran Piperović izjavio je da je oslobađajuća presuda u slučaju „Stanovi“ bila očekivana i pravno jedino moguća, jer optuženi nijesu imali status službenih lica, niti je komisija za dodjelu stanova imala javnopravni karakter.
- Ova odluka je bila jedina moguća jer lica, uključujući i Predraga Boškovića, nijesu imala svojstvo službenih lica. U Komisiji za dodjelu stanova nijesu učestvovali kao ministri, već kao članovi pomoćnog tijela Vlade, koje ne donosi izvršne odluke - kazao je Piperović Portalu ETV.
On je istakao da je tužilac pokušalo da dokaže protivpravno postupanje tako što je naprimjer Boškovića označilo kao ministra prosvjete u trenutku njegovog rada u komisiji, ali, kako tvrdi Piperović, to pravno nije održivo.
- On u Komisiji nije učestvovao kao ministar prosvjete. Prosto, imenovanje Boškovića za predsjednika komisije nije bilo u funkciji njegovog ministarskog položaja. To je bio ključni propust u optužnici - naglasio je advokat.
Drugo što je bilo odlučujuće, kako navodi Piperović, je to je da je tužilac u završnim riječima tvrdio da je Komisija za dodjelu stanova javnopravni organ, što je, prema njegovom mišljenju, bio ozbiljan pravni faul.
- Javnopravni organi su Uprava za igre na sreću, Uprava carina, Poreska uprava... Komisija je samo pomoćno tijelo Vlade, koje mogu da sačinjavaju bilo koji činovnici, bez javnih ovlašćenja, već samo donosi odluke koje verifikuje vlada - objasnio je on.
Kao dodatni nedostatak u dokaznom postupku, naveo je da nijedan dokument koji je Tužilaštvo priložilo nije bio originalan niti ovjeren, već su u pitanju bile kopije kopija.
- Sudija Kovačević je utvrdila jedino što je mogla da utvrdi, a to je da sva lica oslobodi. Nikada nijesam potencirao da je ovaj predmet imao prizvuk političkog progona. Mene zanima samo da li ima djela ili nema djela, da li ima dokaza ili nema dokaza. To da li je politički progon ili nije, neka komentarišu oni koji su bili procesuirani - poručio je Piperović.
Osvrćući se na najavljenu žalbu Specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, Piperović je rekao da je to uobičajena praksa i da ne očekuje nikakva pravna iznenađenja pred Aplecaionim sudom.

Piperović: Oslobađajuća presuda Boškoviću i ostalima bila jedini mogući ishod

Tokom zemljanih radova, u dvorištu kuće Nenada Žarkovića, u selu Nedajno, opština Plužine, pronađena je zaostala avionska bomba iz Drugog svjetskog rata, piše Dan.
Po dojavi o pronađenom predmetu, za kojeg se posumnjalo da je eksplozivno sredstvo, juče su u selo stigli policijski službenici i stručno osposobljeni pripadnici MUP-a za za uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava. Bomba je bezbjedno uklonjena.
Prema dostupnim informacijama, bomba je otkrivena dok su izvođeni radovi, u koje je bio uključen i bager, i ogromna je sreća da nije došlo do njenog aktiviranja.
Više je nego interesantan podatak da je tokom Pete neprijateljske ofanzive, u kući Koprivica, koja se nalazi na samo nekoliko metara od dvorišta Žarkovića, boravio Vrhovni štab, na čelu sa Josipom Brozom Titom.
Mještani pretpostavljaju da je zaostala bomba iz toga perioda, kada je i selo bilo bombardovano.

Nedajno: Pronađena bomba blizu kuće gdje je boravio Josip Broz Tito

Advokati Nikola Martinović i Mihailo Volkov koji zastupaju neke od optuženih u slučaju "Stanovi" kazali su novinarima ispred suda da je odbrana od početka vjerovala da u ovom postupku jedino može biti donijeta oslobađajuća odluka. Oni su istakli da je ovaj proces protiv njihovih branjenika bio politički motivisan kako bi bili eliminisani sa političke scene. Sa druge strane, tužilac Vukas Radonjić najavio je da će izjaviti žalbu Apelacionom sudu i smatra da je sudsko vijeće donijelo " nezakonitu odluku". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fslucaj-stanovi-boskovic-i-ostali-oslobodeni-optuzbi-zbog-nedostatka-dokaza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Advokat Martinović naglasio je da je sudsko vijeće detaljno obrazložilo svoju odluku da njihovi branjenici nijesu krivi i ukazao je da sutkinja Kovačević nije samo analizirala kopije kopija što bi samo za sebe bilo dovoljno već je ušla u meritum i razloge i poziciju svih okrivljenih i zaključila da nema bilo kakve odgovornosti ljudi koji su bili na optuženičkoj klupi. - To je bilo jasno odbrani kao i većini ljudi u Crnoj Gori. Javnosti je bilo jasno da se ovaj postupak nije otvorio zbog neke krivice ili želje za pravdom već se otvorio radi političke potrebe određenih političkih struktura u Crnoj Gori. Treba navesti da je ovaj postupak pokrenut nedelju dana pred parlamentarne izbore i u tom trenutku ovaj postupak je poslužio svrsi. Postupak koji je vođen ovom sudu imao je cilj da eliminiše ove ljude sa političke scene i što je nažalost tačno oni su u tome uspjeli. Ovaj postupak je postigao svoj politički cilj- kazao je advokat Martinović. Istakao je da upravo ovaj proces pokazo slabosti pravosudnog sistema u Crnoj Gori, jer se pokreću politički motivisani procesi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516120516_3cd60da97e49e3dc62f9ad505570713d2c5833effb5d29edab8da496bee6737e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250516120516_3cd60da97e49e3dc62f9ad505570713d2c5833effb5d29edab8da496bee6737e" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Mihailo Volkov"> <figcaption>Mihailo Volkov(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  I advokat Volkov je ukazao da je odbrana od početka tvrdila da se radi o politički motivisanom procesu. Jer, kako je naglasio, nijesu mogli da prihvate i razumiju situaciju kada ne postoji ni jedan dokaz da SDT istrajava na optužnici i da advokati pred sam kraj suđenja saznaju da su u spisima kopije kopija. Volkov je rekao da je ponosan jer je sudsko vijeće prihvatilo argumente odbrane. - Sudsko vijeće je svojim autoritetom pokazalo da se postupak ne može voditi na bazi takve dokumentacije, a kamoli donijeti drugačija odluka. Ovo je veliki pravni šamar Specijalnom državnom tužilaštvu jer ovo nije prva optužnica koja pada i završava oslobađajućom odlukom i krajnje vrijeme je da se postavi pitanje odgovornosti za te i takve optužnice a imajte u vidu da je u ovom predmetu bilo 12 optuženih i u konačnom štetu će platiti građani Crne Gore - kazao je Volkov.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516120516_21e190f3e081eb2fb9a46893974a2be94e15dea559f1da1164e09cf3335921fc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250516120516_21e190f3e081eb2fb9a46893974a2be94e15dea559f1da1164e09cf3335921fc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vukas Radonjić"> <figcaption>Vukas Radonjić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Drugačiji stav je imao tužilac Vukas Radonjić koji je naveo da smatra ispravnim to što je SDT podiglo optužnicu u ovom slučaju. - Ne možemo da prihvatimo argumente sudećeg vijeća da je Vlada a ne Komisija odlučivala o donošenju zaključaka o dodjeli kredita za poboljšavanje uslova stanovanja jer je Vlada dala samo saglasnost na odluku komisije. Presudu je nezakonita i nepravilna - kazao je Radonjić. On je dodao da se ne radi o kopiji kopija nego o " kopiji izvornika" i ta dokumentacija se može koristiti. -Ovakvom odlukom Suda povrijeđeno je pravo na istinu. Izjavićemo žalbu i siguran sam da će Apelacioni sud ukinuti oslobađajuću odluku - kazao je Radonjić.

Martinović: Cilj ovog procesa bio da se ovi ljudi eliminišu sa političke scene; Radonjić: Sud donio nezakonitu odluku, izjavićemo žalbu

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: velika-britanija

Janović: Jačati saradnju Crne Gore i Velike Britanije u oblasti bezbjednosti

Britanska policija uhapsila sedam Iranaca u antiterorističkim operacijama

SAD i Britanija izvele vazdušne napade na jemenske pobunjenike

Ibrahimović danas u posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu

Ukrajinska delegacija ide u London na pregovore o prekidu vatre

Demonstracije u Londonu zbog odluke britanskog Vrhovnog suda: "Trans žene su žene"

Za britanski Vrhovni sud žena ona koja je takva biološki rođena

Britanija sankcionisala gruzijske šefove policije zbog gušenja protesta

Tajms: Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante šalje u balkanske zemlje

Zbog požara aerodrom Hitrou u Londonu zatvoren

Janović: Jačati saradnju Crne Gore i Velike Britanije u oblasti bezbjednosti

Piperović: Oslobađajuća presuda Boškoviću i ostalima bila jedini mogući ishod

Nedajno: Pronađena bomba blizu kuće gdje je boravio Josip Broz Tito

Martinović: Cilj ovog procesa bio da se ovi ljudi eliminišu sa političke scene; Radonjić: Sud donio nezakonitu odluku, izjavićemo žalbu

PRATITE TVe UŽIVO