Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante, kojima je prethodno odbijen azil pošalje u balkanske zemlje - Albaniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, objavio je „Tajms” pozivajući se na izvore u britanskoj vladi.
- Prema planovima na kojima se radi, oni kojima je odbijen azil mogli bi da budu poslati u migracione centre u zemljama Zapadnog Balkana i ostalih trećih država - piše „Tajms”.
Izvori ovog lista navode da London planira ida razgovara o tome sa predstavnicima Albanije, Srbije, Bosne i Hecrgenovine i Sjeverne Makedonije.
Premijer Velike Britanije Kir Starmer zainteresovan je za saradnju i sa drugim evropskim zemljama koje planiraju da otvore migracione centre u trećim zemljama.
London, tvrde izvori Tajmsa, namjerava da zemljama koje ih budu primile plate za svakog pojedinačnog migranta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tajms: Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante šalje u balkanske zemlje

Aerodrom Hitrou će biti zatvoren tokom cijelog dana zbog velikog požara u obližnjoj električnoj trafostanici koja ga snabdijeva strujom, javlja BiBiSi (BBC).
Očekuje se da će aerodrom biti zatvoren večeras do 23:59 sati, prenosi rano jutros BBC.
Sa Hitroa, najprometnijeg aerodroma u Velikoj Britaniji, upozorili su na „značajne poremećaje” u narednim danima i savjetovali putnicima da ne putuju „ni pod kojim okolnostima” dok se aerodrom ponovo ne otvori.
Prema podacima sajta za praćenje letova Flightradar24, najmanje 1.351 let ka i sa Hitroa biće pogođen današnjim zatvaranjem.
Požar u trafostanici u Hejsu, zapadnom dijelu Londona, ostavio je hiljade domova bez struje i doveo do evakuacije oko 150 ljudi iz okolnih objekata.
Uzrok požara još nije poznat, navodi britanski javni servis.
<h2>Trafostanica i dalje gori</h2>
Prema informacijama Londonske vatrogasne brigade požar u električnoj trafostanici u Hejsu još nije ugašen.
- Dio transformatora unutar trafostanice i dalje gori - navodi se u objavi Londonske vatrogasne brigade.
Vatrogasci „neumorno rade“ na obuzdavanju požara, dodaje se u saopštenju.
- Kako ulazimo u jutarnje sate, očekuje se da će poremećaji postajati sve veći, te apelujemo na ljude da izbjegavaju ovo područje kad god je to moguće - navode oni.
Na mjesto incidenta poslato je deset vatrogasnih vozila i oko 70 vatrogasaca.

1250x600

1084x550

Zbog požara aerodrom Hitrou u Londonu zatvoren

Britanska vlada na čelu sa premijerom Kirom Starmerom izrazili je spremnost da rasporede trupe u Ukrajinu na duži period kako bi podržao potencijalni prekid vatre u ratu koji je pokrenula Rusija i spriječio dalju invaziju.
Raspoređivanje britanskih trupa ne bi bilo vremenski ograničeno, što bi moglo značiti da britanska vlada na čelu sa Kirom Starmerom ima dugoročnije planove podrške Ukrajini.
- To bi bila dugoročna obaveza, govorimo o godinama. Koliko je potrebno da se sačuva mirovni sporazum i odvrati Rusija - naveo je neimenovani izvor ukrajinskim medijima.
Lideri zemalja iz koalicije voljnih sastaće se u četvtrak u Londonu kako bi razgovarali između ostalog i o raspoređivanju mirovnih snaga nakon uspostave prekida vatre.
Koalicija voljnih sačinjava desetak zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Tursku, Kanadu i Australiju, koje će razgovarati o planovima za slanje do 30.000 vojnika u Ukrajinu. Ostale zemlje spremne su da pruže podršku za oružje i logistiku u zamjenu za slanje svojih trupa.

Britanska vlada spremna da rasporedi trupe u Ukrajini na nekoliko godina kako bi se sačuvao mir

Britanska Vlada nazvala je carine koje je uvela administracija američkog predsjednica Donalda Trampa na globalni uvoz čelika i aluminijuma "razočaravajućim", ali neće uvesti uzvratne mjere.
Državni sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds ipak nije isključio carine na američki uvoz u budućnosti i rekao je da će nastaviti da sarađuje „blisko i produktivno“ sa SAD, te da se zalaže za britanske poslovne interese.
- Zadržaćemo sve opcije na stolu i nećemo oklijevati da odgovorimo u nacionalom interesu - rekao je Rejnolds.
Ministar finansija Džejms Mari je rekao isto za Tajms radio, ali i dodao da Britanija sebi ostavlja pravo da uzvrati.
Britanija nije dio Evropske unije, koja je danas objavila da uvodi carine na američku robu, od čelika i aluminijuma do burbona, putera od kikirikija i farmerki, kao odgovor na potez američkog predsjednika.
Britanski premijer Kir Starmer, lIJevi centar, radio je na tome da izgradi čvrste veze sa Trampom u nadi da će izdejstvovati da Britanija izbjegne carine uvedene mnogim drugim američkim trgovinskim partnerima.
Poslije sastanka prošlog mjeseca u Bijeloj kući Tramp i Starmer su izjavili da će raditi na postizanju američko-britanskog trgovinskog sporazuma.
Rejnolds je rekao da britanska Vlada ostaje usmjerena na pragmatični pristup i da ubrzano pregovara o širem ekonomskom sporazumu sa SAD da bi eliminisala dodatne carine i za dobrobit birtanskih firmi i privrede.
Carine su novi udarac za nekad moćnu britansku industriju čelika koja se znatno smanjila od vrhunca 1970-ih i sada predstavlja 0,1 odsto privrede.
Britanska organizacija "UK Steel" saopštila je da je 2024. godine Britanija izvezla 180.000 metričkih tona čelika SAD-u, što je oko sedam odsto ukupnog izvoza čelika po obimu i devet odsto po vrijednosti. Aluminijumska industrija saopštila je da američko tržište predstavlja 10 odsto britanskog izvoza.

Britanija nazvala Trampove carine na čelik razočaravajućim, ali ne uvodi uzvratne mjere

Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija pozdravile su u subotu arapski plan za Gazu koji, kako su rekli u zajedničkom saopštenju, predstavja realističan plan ka rekonstrukciji Gaze.
- Ukoliko se sprovede, ovaj plan obećava brzo i trajno poboljšanje katastrofalnih uslova života Palestinaca koji žive u Gazi - piše u saopštenju ministara vanjskih poslova tih zemalja objavljenom u Berlinu.
Zajednička izjava dolazi nakon što je Organizacija za islamsku suradnju (OIC) zvanično usvojila arapski plan.
Arapska inicijativa je odgovor na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa koji je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države (SAD) preuzmu kontrolu nad tom palestinskom teritorijom i iz nje rasele Palestince u druge države.
Organizacija za islamsku saradnju koja predstavlja muslimanski svijet pozvala je međunarodnu zajednicu i međunarodne i regionalne financijske organizacije da brzo pruže potrebnu podršku njihovom planu.
Plan koji je pripremio Egipat predviđa rekonstrukciju pojasa Gaze uništenog nakon 15 mjeseci rata između Izraela i Hamasa, koji su Evropska unija i SAD proglasile terorističkom organizacijom, bez raseljenja njenih 2,4 miliona stanovnika.
Plan takođe predviđa de facto udaljavanje Hamasa i povratak Palestinske uprave na tu teritoriju, iz koje ju je 2007. protjerao upravo taj islamistički pokret.
Plan je, ipak, odbacio Izrael i kritizirale su ga SAD.
- Jasno je za nas da Hamas ne treba više da vlada Gazom ni da predstavlja prijetnju za Izrael. Pozdravljamo ozbiljne napore svih uključenih snaga i cijenimo važan signal koji su arapske zemlje poslale za zajednički razvoj ovog plana obnove i rekonstrukcije - poručili su evropski ministri u zajedničkom saopštenju.
Ministri su naveli da se obavezuju da rade sa arapskom inicijativom, Palestincima i Izraelom da se zajedno bave tim pitanjima, uključujući pitanjima sigurnosti i vladavine.

Berlin, Pariz, London i Rim pozdravili arapski plan za rekonstrukciju Gaze: Obećava brzo i trajno poboljšanje uslova života

Britanska vlada isporučiće vojsci Ukrajine nove jurišne bespilotne letjelice za, kako je saopštila, suprotstavljanje ruskoj agresiji u Crnom moru, prenosi agencija Mina. 
 
London je potpisao ugovor vrijedan 35,7 miliona EUR s britanskim ogrankom američke odbrambene tehnološke kompanije Anduril Industries, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane na marginama posjete ministra Džona Hilija Vašingtonu. 
 
Hili bi danas trebalo da se sastane sa američkim kolegom Pitom Hegsetom u Pentagonu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Sastanak dolazi u vrijeme kada su Sjedinjene Američke Države najavili obustavu vojne i obavještajne pomoći Ukrajini. 
 
Ugovorom je predviđena isporuka bespilotnih letjelica koje mogu nadgledati područje i potom gađaju ciljeve, navodi se u saopštenju u britanskog ministarstva, ali se ne precizira koliko će dronova biti kupljeno i isporučeno u Kijev. 
 
- osvećeni smo postizanju sigurnog i trajnog mira u Ukrajini, što uključuje stavljanje Ukrajine u najjaču moguću poziciju da spriječi dalju rusku agresiju- rekao je Hili. 
 
On je dodao da je Velika Britanija već isporučila Ukrajincima više od deset hiljada dronova. 
 
London je prošle godine pokrenuo koaliciju sa Letonijom kako bi organizovao proizvodnju i isporuku Ukrajini hiljada dronova, koji su na terenu postali ključni za usporavanje napredovanja ruskih snaga.

Velika Britanija isporučuje Ukrajini nove napredne dronove

U diskusiji prethodnih dana smo se saglasili da će Velika Britanija, Francuska i drugi raditi sa Ukrajinom na planu da se zaustavi borba i da ćemo o tome planu diskutovati sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - saopštio je britanski premijer Keir Starmer nakon sastanka lidera Evropske unije u Londonu.
Svrha današnjeg sastanka je, kaže on, da se partneri ujedine oko toga.
- Da ojačamo Ukrajinu i podržimo mir za dobro svih nas. Početna tačka je da postavimo Ukrajinu na najjaču poziciju da mogu da pregovaraju sa pozicije snage. Prvi prioritet ove vlade je sigurnost i bezbjednost Britanaca. Zato sam prošle sedmice najavio najveće održivo povećanje potrošnje za odbranu od Hladnog rata. Zato sam se sreo sa Donaldom Trampom prošle sedmice - da ojačamo naše veze sa Amerikom kao nezamjenljivim partnerom u odbrani i bezbjednosti. Zato sam i domaćin današnjeg sastanka - da radimo zajedno na bezbjednosti Velike Britanije, Ukrajine i cijele Evrope - naveo je Starmer.
Juče je Velika Britanija potpisala 2.2 milijarde funti za<a href="https://etv.me/svijet/zelenski-i-starmer-dogovorili-zajam-od-tri-milijarde-eura"> vojnu pomoć</a> Ukrajini.&nbsp;
- Danas saopštavam da ćemo 1.6 milijardi funti dati Ukrajini za vazdušnu odbranu - saopštio je Starmer.
Odgovarajući na novinarska pitanja je rekao da niko nije htio da vidi ono što se desilo u petak - ali smatra da SAD nijesu nepouzdan partner, već da su pouzdan saveznik bile dugo decenija, te da to nastavljaju da budu.
- Ali ne prihvatam da SAD nije pouzdan partner. Diskusije koje smo imali se odnose da je plan za održanje mira koji podržava SAD. Radimo sa SAD - rekao je on.
Saopštio je da će se lideri sastati ponovo. Svrha plana je, kaže, da rade zajedno sa SAD.
On je naveo da je dobar ishod za Ukrajinu od vitalnog značaja za bezbjednost svake nacije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prethodno jer novinarima rekla da Evropa hitno mora da se ponovo naoruža.
- A državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu - izjavila je ona nakon sastanka evropskih lidera o podršci Ukrajini, a javila agencija <a href="https://www.reuters.com/world/europe/europe-must-urgently-rearm-eus-von-der-leyen-says-2025-03-02/" target="_blank">Rojters</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffon-der-lajen-evropa-hitno-mora-da-se-ponovo-naoruza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Fon der Lajen je dodala da je Evropa takođe trebalo da pokaže Sjedinjenim Državama da su spremne da brane demokratiju.
- Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da značajno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg vremenskog perioda - rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu.
Poljski premijer Donald Tusk. je poručio da se Zapad neće predati Putinovoj ucjeni.
On je naveo da je današnji sastanak lidera Evrope istorijski, te da se desio u vrijeme velikog izazova za cijelu Evropu i Ukrajinu.
Rekao je da nema sumnje ko je agresor, a ko napadnut i ko je stavio Evropu na svoju stranu. Potvrdio da se govorilo o preuzimanju veće odgovornosti za finansiranje vojske i odbrane od strane evropskih zemalja.
&nbsp;On je ponovio da je Poljska najveći potrošač u NATO-u sa 4,7 odsto BDP-a i dodao da je srećan „što sve više zemalja ide dalje od riječi i deklaracija da poveća potrošnju“.
Takođe je odbacio sve sugestije o trajnom razdoru između Evrope i SAD, jer je insistirao da se ne može dozvoliti da se to dogodi.
- Srećom, svi bez izuzetka i bez obzira na bilo kakve emocije koje možemo da osjećamo želimo da naši transatlantski odnosi EU i SAD budu što jači - rekao je on.
Govoreći o samitu Evropskog savjeta sljedeće sedmice on je rekao da na njega gleda sa „opreznim optimizmom“ da će on „poslati veoma jasan impuls koji će Putinu i Rusiji pokazati da niko na Zapadu ne namjerava da se preda njegovoj ucjeni i agresiji“.

Anja Ivanović

Starmer: Moramo ojačati Ukrajinu, svrha plana je da radimo sa SAD - ne prihvatam da su oni nepouzdani partner

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u London, gdje ga je zagrljajem dočekao britanski premijer Keir Starmer pred sjedištem britanske vlade.
Nakon sastanka Starmera i Zelenskog objavljeno je kako je Velika Britanija odobrila &nbsp;Ukrajini novi zajam od 2.6 milijardi funti (oko tri milijarde eura) za jačanje odbrambenih kapaciteta.
Mnoštvo okupljenih ispred vlade klicalo je kad je predsjednička povorka vozila skretala prema ulazu u britansku vladu, javlja Sky News.
Posjeta Zelenskog dolazi dan nakon što se sastao i sukobio s Donaldom Trampom u Bijeloj kući i nekoliko dana nakon što se Starmer sastao s američkim predsjednikom.
Starmer je prije početka sastanka dvojice čelnika ponovio podršku Londona Ukrajini, rekavši da "stojimo uz Ukrajinu koliko god bude trebalo". Naglasio je i "nepokolebljivu odlučnost" da se postigne trajni mir za Ukrajinu, prenosi BBC.
Zelenski je zahvalio Starmeru na podršci i kralju Čarlsu III što je prihvatio da se sastane sa njim u nedjelju. "Sretni smo što imamo takve partnere i takve prijatelje", rekao je Zelenski.
Zelenski je ranije potvrdio i sastanak sa Čarlsom III. 
Starmer &nbsp;će sjutra biti domaćin sastanka na vrhu evropskih čelnika na kojem će se raspravljati o okončanju rusko-ukrajinskog rata i široj evropskoj odbrani.

Zelenski i Starmer dogovorili zajam od tri milijarde eura

Crna Gora se nalazi u finalnoj fazi pregovora, sa planom zatvaranja šest poglavlja u 2025. godini, a partnerstvo sa Evropskom unijom danas je važnije nego ikada, posebno u svjetlu geopolitičkih izazova - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na predavanju na Univerzitetu Oksford.
On je, u razgovoru sa profesorima i studentima ovog prestižnog univerziteta o evropskoj budućnosti Crne Gore, naveo da je jedini održiv put onaj u kojem i EU i kandidati zajednički rade na reformama, jačanju demokratije i institucija.
- Proširenje Unije nije samo pitanje ekonomske integracije, već i stabilnosti Evrope u cjelini - kazao je Milatović.
Istakao je, kako se navodi u saopštenju, da je „budućnost Crne Gore i Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi, zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima i interesima".
- Članstvo Crne Gore u EU nije samo tehnički proces, već prilika da unaprijedimo kvalitet života svih naših građana i to jačanjem vladavine prava, izgradnjom efikasne javne administracije, postizanjem ekonomskog napretka, osiguravanjem jednakih šansi za sve i uspostavljanjem nulte tolerancije na korupciju - naveo je Milatović.
Dodao je da je, kada je preuzeo dužnost predsjednika, postavio ambiciozan, ali ostvariv cilj - da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.&nbsp;
- Ako vjerujete u ono što radite i naporno radite za taj cilj, on će biti ostvaren - poručio je Milatović.
Podsjetio je na prednosti Crne Gore i njenu posvećenost evropskim vrijednostima, zemlja je u potpunosti usklađena sa vanjskom politikom EU, i koristi euro kao valutu i aktivno sprovodi reforme u oblasti vladavine prava.
Milatović je naveo i da je evropska perspektiva Zapadnog Balkana potvrđena još na Samitu u Solunu 2003. godine, ali da je, dvije decenije kasnije, samo jedna zemlja iz regiona postala članica EU.
- To bi bio signal cijelom regionu da obećanje iz Soluna i dalje važi i da evropska perspektiva Zapadnog Balkana nije samo deklarativna, već realna i dostižna. To bi bilo svjetlo na kraju tunela za cijeli region - rekao je Milatović.
Izrazio je uvjerenje da Crna Gora može biti uzor ostalim državama regiona i da će nastavak reformi u ključnim oblastima omogućiti da EU prepozna i nagradi njen napredak.
- Vjerujem da se nalazimo u odlučujućoj fazi i da zajedničkim radom možemo ostvariti pobjednički scenario – u kojem kandidat ispunjava reforme, a EU prepoznaje njegovu spremnost i otvara vrata članstva - zaključio je Milatović.
On je, kako navode iz Kabineta predsjednika, tokom posjete Oksfordu imao priliku da razgovara i sa vodećim akademicima, studentima i predstavnicima političke i akademske zajednice o izazovima i prilikama koje donosi proces proširenja EU, naglašavajući da je evropska budućnost Crne Gore više od političkog cilja – ona je generacijska šansa za stabilnost, razvoj i napredak cijele države.
- Milatović je dobitnik prestižne britanske Čivning (Chevening) nagrade, koja mu je uručena za dostignuće u oblasti politike, jer je samo deset godina od sticanja diplome na Univerzitetu Oksford postao predsjednik Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.

Milatović: Crna Gora u finalnoj fazi pregovora sa EU, partnerstvo u svjetlu geopolitičkih izazova važnije nego ikada

Velika Britanija je spremna da pošalje trupe u Ukrajinu kako bi pratila primjenu bilo kakvih mirovnih sporazuma, rekao je premijer Kir Starmer u intervjuu za britanski Telegraf.
- Ne govorim ovo olako. Osjećam se veoma duboko odgovornim za potencijalnu opasnost za britansko vojno osoblje - rekao je Starmer.
Prema njegovim riječima, svaka uloga u obezbjeđivanju bezbjednosti Ukrajine pomoći će u jačanju bezbjednosti cijele Evrope.
- Kraj ovog rata, kad god dođe, ne može biti samo privremena pauza prije nego što ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo napadne - naglasio je Starmer.
Britanski premijer je takođe napomenuo da bi London mogao da igra „jedinstvenu ulogu“ i postane „most“ između Evrope i Sjedinjenih Država u procesu rješavanja vojnog sukoba u Ukrajini.&nbsp;
- Ovi odlučujući dani koji su pred nama odrediće buduću bezbjednost našeg kontinenta. Mir dolazi silom. Ali istina je i suprotno. Slabost vodi u rat - rekao je Starmer.
Prije toga, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će Kijevu trebati 100.000 zapadnih mirovnjaka da kontroliše liniju razgraničenja.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski istakao je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da će „prije ili kasnije“ evropske zemlje morati da pošalju trupe u Ukrajinu.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u decembru da Moskva ne podržava ideju slanja mirovnog kontingenta u Ukrajinu pod pokroviteljstvom „britanskih i evropskih snaga“.
Međutim, sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov priznao je da se ovo pitanje „može razmotriti“ kao dio pregovora.

Starmer: Velika Britanija spremna da pošalje trupe u Ukrajinu kako bi pratila primjenu bilo kakvih mirovnih sporazuma

O tome kako se biraju direktori obrazovnih ustanova i šta su nedostaci koji su centralizovali i politizovali naš obrazovni sistem pisao sam 2019. godine (<a href="https://www.antenam.net/stav/116289-kako-biramo-direktore-skola">tekst možete pročitati ovdje</a>).
Aktuelna prosvjetna vlast nije promijenila proceduru izbora direktora obrazovnih ustanova: ministar ih bira i razrješava. O tome sam kritički pisao prošle godine (https://www.antenam.net/stav/335134-opet-ministar-bira-i-razrjesava-direktora-skole). Sadašnje rješenje se razlikuje od prethodnog samo u tome da je osim intervjua sa kandidatima predviđeno eliminatorno "online" testiranje kandidata za direktore. I sa ovm rješenjem izbora direktora nije umanjena mogućnost politizacije sistema. Treba imati u vidu da će se mijenjati i vlade i ministri. Direktore javnih ustanova i u Srbiji bira i razrješava ministar, u EU je takva praksa nepoznata.
 Komisije koja intervjuiše kandidate i predlaže ministru rang listu sa njihovim postignućima je ozakonjena 2017. godine promjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju po prijedlogu Evropske komisije za procjenu korupcije u posebno osjetljivim oblastima. Komisija je tada preporučila (preporuka 6(a)): „Procedure za imenovanje direktora škola treba da budu transparentnije. Naime, intervju treba uvijek da bude dio procesa i panel treba da obuhvati eksterne članove koji nijesu iz Ministarstva prosvjete, kao što su iskusni direktori drugih škola i roditelji iz škole u kojoj će biti imenovan novi direktor.”
 U komisijama za intervjue kandidata u administarciji ministra Šehovića i sadadašnjoj administraciji ova preporuka je djelimičmo ispoštovana. Naime, proces izbora nije bio transparentan i članovi komisije koja predlaže kandidata za direktora su bili većinom iz prosvjetne administracije, zaposleni u Ministarstvu ili krovnim obrazovnim institucijama. Neki članovi komisija nijesu imali bilo kakvo prethodno iskustvo u radu u obrazovnim ustanovama. Posebno je nepoželjno da direktori direktorata iz Ministarstva prosvjete budu u komisiji za intervjue sa kandidatima za direktore. Da li bi član komisije za izbor direktora mogao biti i neko iz javno obrazovne-ustanove kojoj se bira direktor?
 U komisijama kao eksterni članovi su istaknuti stručnjaci iz oblasti obrazovanja-eksperti sa liste koju je formiralo Ministarstvo na osnovu javnog poziva. Jedini uslov da bi bio ekspert, na listi Ministarstva, je bio da kandidat ima: "najmanje sedmi nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje najmanje sedam godina radnog iskustva u nastavi od čega, po pravilu, najmanje tri godine na rukovodecoj poziciji u oblasti obrazovanja." Nije traženo da kandidat za eksperta ima odgovarajući uspjeh na studijama, unapređena prosvjetna zvanja i nagrade. Kao eksterni članovi nijesu predviđeni roditelji? Pitanje je zašto na listi eksperata nijesu mogli biti i oni nastavnici koji nijesu bili na rukovodećim pozicijama a imaju najviša unapređena zvanja, nagrade i više od sedmog stepena obrazovanja???
 Zašto u komisiji za intervjue ne može biti i nastavnik sa najvišim unapređenim zvanjem: nastavnik-viši savjetnik i nastavnik-istraživač? Ova zvanja su dobili od prosvjetnih vlasti.
 Poseban osvrt zaslužuje dokument "Opis kriterijuma i kompetencija i sistem bodovanja za ocjenjivanje kandidata/kandidatkinja u postupku izbora direktora/direktorica javno obrazovno-vaspitnih ustanova koji je propisalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija".
 U ovom dokumentu su date instrukcije za kandidate koji konkurišu za direktore. U pisanom "online" radu ocjenjuju se: "određivanje prioriteta i davanje predloga i znanje o unapređenju obrazovno-vaspitnog procesa". U napomeni dokumenta je: "Prilikom testranja kandidata/kandidatkinja, Komisija će procjenjivati vezu između Programa razvoja ustanove i pisanog rada." Na konkurs za direktore kandidati dostavljaju Program rada ustanove koji se ne ocjenjuje, indirektno se ocjenjuje preko pisanog "online" rada. Ono što bi se moralo uraditi, zbog transparentnosti izbora direktora, je da se pisani "on line" radovi kandidata učine javnim, kako učesnicima konkursa, tako i široj prosvjernoj javnosti.
Ako se pogleda Priručnik Uprave za kadrove "Kompetencije za starješine organa uprave i lica iz kategorije visoki rukovodni kadar" (Podgorica, 2019), vidjeće se da su u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da su dio svog dokumenta napravili po uzoru na ovaj sa akcentom na kompetencije budućeg direktora (liderstvo, saradnja, komunikacija, inovativnost). Ove kompetencije se ocjenju iz intervjua kandidata.
 Ostaje da se pitamo zašto i zbog čega nijesu koristili, recimo, dokument Zavoda za školstvo (2016. godina) koji je usvojio Nacionalni savjet: "Standardi kompetencija za nastavnike i direktore u vaspitno-obrazovnim ustanovama".
 Ovim dokumentom za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova su propisani standardi kompetencija:
1. Obezbjeđivanje kvaliteta rada vaspitno-obrazovne ustanove,
2. Upravljanje procesom razvoja/napredovanja djece u predškolskim ustanovama i postignućima učenika u učenju/nastavi,
3. Planiranje, organizovanje i praćenje rada vaspitno-obrazovne ustanove,
4. Saradnja sa roditeljima, organom upravljanja, lokalnom i ćirom zajednicom,
5. Obezbješivanje zakonitosti rada ustanove i administarcija u ustanovi,
6. Upravljanje ljudskim resursima.
 Ovi standardi su propisani i u dokumentu Zavoda školstvo (2015. godina) "Kako procijeniti kvalitet upravljanja i rukovođenja školom? (Indikatori kvaliteta i instrumenti za samo/evaluaciju rada direktora škola).
 Tamo se može vidjeti: "Polazeći od kompetencija rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustanova, kao skupa znanja, vještina i vrijednosnih stavova, definisali smo područja djelovanja rukovodioca u kojima se može evaluirati njegov/njen rad: 1) Zakonodavstvo i administracija; 2) Planiranje, programiranje, organizovanje i praćenje rada vaspitno-obrazovne ustanove; 3) Nastava/učenje; 4) Obezbjeđivanje kvaliteta rada škole; 5) Upravljanje ljudskim resursima i 6) Saradnja direktora sa roditeljima, organom upravljanja školom i lokalnom i širom zajednicom."
 Iste standarde za direktore škola možete naći i u "Programu obuke za rukovodioce vaspitno-obrazovnih ustanova" Zavoda za školstvo (2022. godina).
 Dakle, treba odgovoriti zašto se kod izbora direktora ne koriste standardi koji su propisani prosvjetnim vlastima za njih, nego opšti standardi za starješine organa uprave? Korišćenje standarda za starješine organa uprave je nepotrebna greška kojom se zaobilazi nešto što je propisano prosvjetnim vlastima za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova. Ispostavlja se, na prvi pogled, da se direktori biraju po jednim standardima a njihov rad evaluira po drugim?
 U "Pravilniku o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javno obrazovno-vaspitne ustanove" propisana je protivurječnost. Naime, kandidati se na usmenom testiranju ocjenjuju: "Kandidat koji je ostvario više od 70% bodova na testiranju može pristupiti usmenom intervjuu." Potom: "Na usmenom intervjuu kandidat, u prisustvu svih članova komisije, izlaže pisani rad" koji je već ocijenjen?
 Ne mogu da vjerujem da u Ministarstvu prosvjete ne postoji institucionalna memorije i da kod pravljenja standarda za direktore autori nijesu znali da dokumenta Zavoda za školstvo. Posebno bi bilo iznenađenje da za ova dokumenta nije znala direktorica Zavoda.
 A, bilo bi dobro znati zašto se pri bodovanju kandidata za direktore ne uzimaju u obzir njihova unapređena zvanja, uspjeh na studijama (srednja ocjena i trajanje studiranja) i nivo obrazovanja iznad sedmog stepena. Uspjeh na studijama bi bio poželjan da se ne izabere za direkora kandidat koji je, recimo, studije završio u 32 godini! Takav slučaj imamo sada.

Standardi kompetencija za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova

U južnim i centralnim predjelima danas će biti promjenljivo oblačno, uglavnom suvo, ali ponegdje može pasti i malo kiše, posebno u poslijepodnevnim satima. Na sjeveru zemlje očekuje se pretežno oblačno vrijeme sa slabom, ponegdje i umjerenom kišom, dok će u planinskim krajevima padati snijeg i susnježica.
Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će duvati mjestimično umjeren do jak, iz sjevernog i sjeveroistočnog pravca. Najviša dnevna temperatura kretaće se od 2 do 20 stepeni Celzijusa.

Danas promjenljivo oblačno

Konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica izabran je za posao vrijedan blizu 20 milona eura - izmještanje korita rijeke Ćehotine, zahvaljujući, kako tvrdi više nezvaničnih sagovornika Portala ETV, vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f" data-rendition-name="original" width="2560" height="2106" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>SNAŽNE VEZE SA SRPSKIM KOMPANIJAMA: Nemanja Laković(Photo: Pvportal)</figcaption> </figure>  Komisija Rudnika uglja isključila je drugi konzorcijum iz postupka javne nabavke, iako je njihova ponuda bila jeftinija.&nbsp; - Laković je rođeni Pljevljak, ali je svoj život vezao za Srbiju, gdje živi. On je u Crnoj Gori na privremenom radu. Naravno da je prihvatio poziciju direktora Rudnika uglja, jer mu omogućava sklapanje unosnih poslova. Da je napravio i te kako dobre konekcije sa novim čelnicima elektroenergetskih kompanija u Crnoj Gori bilo je jasno i kada je, kao vlasnik i direktor kompanije „Synergy tech“ iz Beograda, u konzorcijumu sa firmom „Roto-Term“, dobio u novembru 2022. godine 2,5 miliona vrijedan posao toplifikacije Pljevalja. Koji do danas nije završen – kažu naši izvori iz Pljevalja.&nbsp; Laković je taj posao sklopio sa Elektroprivredom Crne Gore čija je kćerka kompanija Rudnik uglja Pljevlja, a na čije čelo je on imenovan svega godinu i po kasnije – u aprilu 2024. Proizilazi da se Laković odlično snalazi i dobro kotira u krugovima aktuelnih čelnika elektroenergetskog sektora naše zemlje i da ima njihovo povjerenje.&nbsp; Međutim, odlično se snalazi i u susjednoj Srbiji, što potvrđuju i podaci iz njegove zvanične biografije. Od maja 2015. do marta 2024. godine bio je direktor kompanije „Synergy tech“ d.o.o Beograd, koja je, kako piše, izvodila niz važnih projekata u energetskom sektoru Srbije i Hrvatske, od januara 2012. do maja 2015. godine, bio je direktor kompanije OIP Engineering ltd, gdje je vodio i niz regionalnih projekata energetskog sektora...&nbsp; - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kažu izvori Portala ETV. &nbsp; <h2>Niz propusta Komisije</h2> Konzorcijum čija je ponuda eliminisana dostavio je žalbu Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i to, kako saznajemo, zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.&nbsp; Žalbu je u ime konzorcijuma podnijela kompanija „Aguamont“ iz Herceg Novog. Osim ove firme konzorcijum čine i kompanije „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ ad Beograd. Nema informacija na što se sve žalio ovaj konzorcijum. Ali, prema riječima naših sagovornika iz Rudnika uglja Pljevlja, ima dosta toga „zbog čega ovaj tender mora biti oboren, osim ako Laković ne uspije da utiče i na ovu komisiju“. Naši sagovornici tvrde da je kod izabranog ponuđača problematičan ugovor kompanija koje čine konzorcijum, a kojim uređuju međusobna prava i obaveze i određuju nosioca projekta, te preciziraju ko je od njih zadužen za koji posao u odnosu na tender na koji su se javili i u kolikom procentu.&nbsp; - U ugovoru za drugog člana konzorcijuma „Kolubara“ Mionica piše da je zadužen za izvođenje pojedinih vrsta radova na građenju objekta – izvođenje mašinskih radova. Nije precizno navedeno koji su to radovi koje će obavljati. Izborom ponuđača sa ovakvim ugovorom prekršen je zakon, jer naručilac posla, odnosno Rudnik uglja, na osnovu takvog dokumenta nije mogao imati mogućnost da utvrdi da je učešće ovog člana konzorcijuma („Kolubara“ Mionica) od 33 odsto istinito predstavljeno – objašnjavaju naši sagovornici.&nbsp; U tom ugovoru, kako kažu, sporno je i što nije predviđena solidarna odgovornost svih članova konzurcijuma, već piše da će snositi pojedinačnu odgovornost svako za svoj dio posla, a podjela poslova nije precizirana. Ponuda je morala biti odbijena, kako tvrde, i zato što je u odluci o izboru konzorcijuma pogrešno naveden naziv ponuđača, odnosno nije napisano da se radi o zajedničkoj ponudi „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince sa podugovaračem d.o.o. „Geo – Start“ Podgorica i ponuđačima Privredno društvo za projektovanje, inženjering i izvođenje radova „Kolubara d.o.o. Mionica“ i Privredno društvo „Opticus Ing“ d.o.o. Beograd. - Ovaj konzorcijum nije mogao proći na tenderu jer nosilac zajedničke ponude nije naveo naziv podugovarača koji je zadužen za izvođenje geodetskih radova, kao ni njegovo procentualno učešće u ukupnoj ponudi. Prekršen je Zakon o javnim nabavkama koji je decediran da „ponuđač koji namjerava da angažuje podugovarača dužan je da u ponudi i izjavi privrednog subjekta navede: 1) dio predmeta nabavke koji namjerava da ustupi sa podacima o nazivu i opisu dijela predmeta nabavke i da precizira procentualni udio u predmetu nabavke i 2) podatke o podugovaraču (naziv, sjedište, poreski identifikacioni broj, broj računa, ime ovlašćenog lica)“ – objašnjavaju naši sagovornici. Ugovor o zajedničkom nastupu izabranog ponuđača, prema informacijama Portala ETV, neispravan je i u dijelu procentualne podjele poslova između članova konzorcijuma, jer „proizilazi da je ukupan procenat angažovanih ponuđača i podugovarača 100,59 procenata“?!&nbsp; - Ovakva ponuda nije smjela da prođe – decidirani su sagovornici Portala ETV. Još jedan razlog zbog kojeg je ponuđač koji je dobio tender trebalo da bude isključen iz postupka javne nabavke, kako tvrde izvori Portala ETV, su i „dvije potvrde koje su dostavile članice konzorcijuma „kao dokaz da posjeduju iskustvo i kvalitet za obavljanje istih ili sličnih poslova predviđenih tenderom, a koje izdaje investitor za kojeg su radili takve poslove“. - Međutim dostavljene potvrde ne sadrže detaljan opis radova. Potvrda dostavljena za „HSV“ Vlasotince, koju je izdalo preduzeće JVP „Srbijavode“ ne sadrži informacije na kojim je to poslovima bilo angažvano ovo preduzeće. Ni iz druge potvrde dostavljene za firmu „Kolubara“ Mionica, koju je izdalo preduzeće „Serbia Zijin Copper“ ne može se zaključiti o kojoj vrsti radova je riječ, a za koje su bili angažovani. Na osnovu ovakve dvije potvrde nije se moglo ocijeniti da li izabrani ponuđač ispunjava tražene uslove stručne i tehničke sposobnosti – kategorični su izvori Portala ETV, koji spornim smatraju i što su „Kolubara“ Mionica i nosilac konzorcijuma „HSV“ Vlasotince „u dijelu koji se odnosi na dozvole, odnosno licence naveli rješenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore svojih crnogorskih kćerki kompanija“. <h2>Brojne optužbe</h2> Da li je kompanija „Aguamont“ u žalbi ukazala na sve ove propuste nije bilo moguće saznati, ali, prema informacijama Portala ETV, na konzorcijum na čijem je čelu ovo preduzeće, pravi se ogroman pritisak da povuku žalbu. &nbsp; Da se stavi tačka na tender za izmještanje korita rijeke Ćehotine snažan pritisak pravi Laković. Rudnik uglja Pljevlja, na čijem je čelu, u subotu je, saopštenjem za javnost pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Istakli su i kako se žalba hercegnovske kompanije odnosi na dokumentaciju izabranog konzorcijuma, odnosno da ne spore odluku o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke. Rudnik nije saopštio detalje iz žalbe. Posebno su naglasili da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.&nbsp; Izvori Portala ETV i ranije su upozoravali na moguću korupciju u skupom poslu izmještanja korita Ćehotine. Objavili smo 25. januara priču o potencijalnim zloupotrebama i „namještanju poslova“ izabranim ponuđačima na tenderima, što su iz Rudnika negirali. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrdili su tada da je za posao miniranja korita vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, ali i da su sve poslove koji su povjereni preduzeću „Mining Mont“, na tenderu vrijednom 580.000 eura, mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43" data-rendition-name="original" width="800" height="513" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Rudnik uglja Pljevlja)</figcaption> </figure>  Prema njihovim riječima, vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši je savjetnik izvršnog direktora Rudnika, zbog čega su uvjereni da se u ovom slučaju radilo o „namještanju posla“.&nbsp; - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – bili su tada kategorični iz Rudnika u odgovorima na naša pitanja. Negirali su i tvrdnje naših izvora da su tenderom traženi i izvođači radova za poslove koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika. Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000.&nbsp; Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20. Male su šanse da će ovo pitanje zanimati i Specijalno državno tužilaštvo i da će se zainteresovati za potencijalno brutalnu pljačku države mogućim namještanjem skupog tendera. Specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim uglavnom se ne bave sumnjivim poslovima nosilaca funkcija i rukovodilaca državnih preduzeća koji su na pozicijama nakon 2020. godine.

Stoji li Laković iza izbora konzorcijuma za posao vrijedan skoro 20 miliona eura?

Odbojkaši Budve sedmi put uzastopno pobjednici su Kupa Crne Gore
Budva je večeras u Mediteranskom sportskom centru, u finalnom meču, pobijedila Budućnost 3:1 (25:23, 25:17, 31:33 i 25:21).
Do pobjede i trofeja došla je nakon sat i 38 minuta igre.
U konkurenciji odbojkašica trofej je odbranila ekipa Herceg Novog, a u finalnom meču savladala je Luku Bar 3:1 (25:21, 18:25, 25:18 i 25:15).

Odbojkaši Budve odbranili trofej

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: velika-britanija