Biskup Linkolna u Engleskoj Stiven Konvej uhapšen je zbog sumnje na seksualni napad, saopštila je tamošnja policija.
Policija Linkolnšajra potvrdila je da je 68-godišnji muškarac uhapšen u sklopu "istrage koja je u toku, a nakon navoda da je jedan muškarac seksualno napadnut u periodu između 2018. i 2025. godine".
Ovo se dešava nakon što je Engleska crkva saopštila da je prečasni Stiven Konvej suspendovan iz službe dok se istražuje "pritužba na ugrožavanje sigurnosti". Biskup je pušten uz uslovnu kauciju, a Gardijan je pokušao stupiti u kontakt s njim radi komentara.
Ranije je biskupija Linkoln potvrdila da je biskup suspendovan sa svojih dužnosti.
- Biskup Linkolna, prečasni Stiven Konvej, suspendovan je iz službe dok se na pritužbu upućenu nacionalnom timu za sigurnost ne odgovori u skladu s kodeksom prakse Biskupskog doma. To uključuje i upućivanje predmeta nadležnim državnim organima - naveli su.
Detalji pritužbe nisu objavljeni.
Prema saopštenju, dok traje postupak, biskup Granthema, prečasni Nikolas Čemberlejn preuzeće biskupijske dužnosti tokom suspenzije.
Iz biskupije su dodali da je podrška za pogođene osigurana i neće biti daljih komentara dok je proces u toku.&nbsp;
- Razumijemo da će ovo biti duboko uznemirujuće vrijeme. Biskupijski tim za sigurnost dostupan je svima koji žele da ih kontaktiraju - dodali su.
Konvej je imenovan za biskupa Linkolna 2023. godine, a prethodno je služio kao biskup Remzburija i biskup Elija. Član je Doma lordova od 2014. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Engleski biskup uhapšen zbog sumnji da je počinio seksualni napad

Bivši britanski premijer Boris Džonson izjavio je da bi Velika Britanija i njeni evropski saveznici trebalo odmah da rasporede neborbene snage u Ukrajini, kako bi pokazali ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su zapadne zemlje zaista posvećene slobodi i nezavisnosti te nacije.
Govoreći uoči četvrte godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Džonson je za britansku televizijsku mrežu Bi Bi Si (BBC), čiji će cijeli intervju biti emitovan sjutra, rekao da bi snage trebalo da se upute u mirne regione, u neborbenim ulogama.
Kada bi bio usvojen, Džonsonov prijedlog bi označio veliku promjenu politike Velike Britanije i njenih saveznika, koji izbjegavaju javnu raspravu o takvom potezu iz straha da bi Rusija to shvatila kao zaoštravanje sukoba.
Koalicija voljnih, saveznika Ukrajine, radi na planovima za slanje trupa u Ukrajinu, a takvo raspoređivanje bi se dogodilo tek nakon sporazuma o okončanju borbi i bilo bi osmišljeno da nadgleda primirje.

1250x600

1084x550

Bivši britanski premijer Džonson zatražio slanje neborbenih snaga u Ukrajinu

Velika Britanija i evropski saveznici, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Poljsku, sarađivaće na razvoju novog, pristupačnog oružja za protivvazdušnu odbranu kako bi zaštitili nebo iznad kontinenta, navodi se u današnjem saopštenju britanskog Ministarstva odbrane.
- Velika Britanija i naši partneri iz grupe E5 podižu nivo saradnje – zajednički ulažemo u novu generaciju sistema protivvazdušne odbrane i autonomnih sistema kako bismo ojačali zaštitni štit NATO-a - izjavio je britanski ministar zadužen za operativnu spremnost i industriju odbrane Luk Polard u saopštenju.

Velika Britanija i evropski saveznici razvijaće jeftinije oružje za protivvazdušnu odbranu

Američki predsjednik Donald Tramp povukao je podršku sporazumu britanskog premijera Kira Starmera o predaji ostrva Čagos Mauricijusu, jer Velika Britanija odbija dati dozvolu za korišćenje britanskih vojnih baza za potencijalne napade na Iran, saznaje Tajms (The Times).
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, Bijela kuća već priprema detaljne vojne planove za udar na Iran koji uključuju stratešku bazu Diego Garsija (u Indijskom okeanu) i RAF Ferford u Glaučesterširu, gdje je smještena američka flota teških bombardera u Evropi.
Iako su ove baze ključne za američke operacije, dugogodišnji sporazumi nalažu da se one mogu koristiti samo za operacije s kojima se britanska vlada unaprijed usaglasi. London trenutno odbija dati "zeleno svjetlo" zbog straha od kršenja međunarodnog prava.
Naime, prema međunarodnim propisima, država koja ustupi baze za napad snosi jednaku odgovornost kao i ona koja ga izvodi, ukoliko je imala saznanja o "međunarodno protupravnom djelu".
- Velika Britanija dozvoljava upotrebu sile samo u samoodbrani, u slučaju stvarnog ili neizbježnog napada. Preventivni udari kakve Tramp planira hodaju po tankoj liniji legalnosti - navode pravni eksperti.
<h2>Trampova poruka: "Iran može napasti i vas"</h2>
Nakon telefonskog razgovora sa Starmerom u utorak, Tramp je na svojoj mreži Truth Social otvoreno zaprijetio i povezao sudbinu arhipelaga Čagos sa vojnom saradnjom.
- Ako Iran odluči da ne sklopi dogovor, možda će biti neophodno da SAD iskoriste Diego Garsija i Ferford kako bi iskorijenile potencijalni napad nestabilnog i opasnog režima. To je napad koji bi potencijalno mogao pogoditi i Veliku Britaniju - napisao je Tramp, dodajući da Britanci moraju ostati jaki i oduprijeti se "wokeizmu".
Britanska vlada uporno tvrdi da je sporazum o predaji ostrva Mauricijusu (koji bi poreske obveznike mogao koštati 35 milijardi funti) neophodan iz sigurnosnih razloga kako bi se izbjegli dugotrajni pravni sporovi.
Ipak, realnost na terenu je drugačija. Visoki zvaničnici britanske Vlade privatno priznaju da sporazum ne može biti sproveden bez odobrenja SAD-a. Situaciju trenutno opisuju kao "mračnu", dok premijer Starmer pokušava balansirati između međunarodnog prava i pritiska iz Bijele kuće.
Dok ministri u Londonu javno poručuju da će "istrajati na dogovoru", Trampov veto na Čagos jasno pokazuje da će cijena britanskog suvereniteta nad bazama biti direktno vezana za američke planove na Bliskom istoku.

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Morgan Meksvini, šef kabineta britanskog premijera Kira Starmera, podnio je ostavku zbog bure izazvane imenovanjem Pitera Mandelsona za ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u SAD-u uprkos njegovim vezama s Džefrijem Epstinom.
Morgan Meksvini je saopštio da preuzima odgovornost jer je Starmeru savjetovao da imenuje 72-godišnjeg Mandelsona na najvažniju britansku diplomatsku poziciju 2024. godine.
- Odluka da se imenuje Piter Mandelson bila je pogrešna. Naštetio je našoj stranci, našoj zemlji i samom povjerenju u politiku. Kada mi je postavljeno pitanje, savjetovao sam premijeru da donese tu odluku i preuzimam punu odgovornost za taj savjet - naveo je Meksvini u saopštenju.
Starmerova vlada obećala je da će objaviti vlastite mejlove i drugu dokumentaciju vezanu za Mandelsonovo imenovanje, za koju tvrdi da će pokazati da je Mandelson doveo zvaničnike u zabludu.
Mandelson, bivši ministar u vladi, ambasador i jedan od istaknutih državnika vladajuće Laburističke partije, nije uhapšen niti optužen.
Pripadnici Metropolitanske policije u petak su pretresli Mandelsonov dom u Londonu i još jednu nekretninu povezanu s njim. Policija je saopštila da je istraga složena i da će zahtijevati "značajnu količinu dodatnog prikupljanja dokaza i analize".
Starmer je u septembru smijenio Mandelsona s ambasadorske pozicije nakon ranijih otkrića o njegovim vezama s Epstinom. No kritičari ističu da su mejlovi koje je nedavno objavilo američko Ministarstvo pravde iznijeli ozbiljne sumnje u prvi plan kada je riječ o Starmerovoj procjeni. Smatraju da je od početka morao znati da je imenovanje Mandelsona pogrešan potez.

Starmerov šef kabineta podnio ostavku zbog imenovanja Mandelsona za ambasadora uprkos vezama s Epstinom

Nacionalna lutrija Velike Britanije pokrenula je hitnu potragu za dobitnikom nagrade EuroMillions u vrijednosti od milion funti (oko 1.150.000 eura), a do isteka roka ostala su još samo četiri dana.
Dobitni listić, sa brojevima VLPL28287 iz izvlačenja broj 1868, mora biti verifikovan najkasnije do 11. februara, u suprotnom će značajna suma biti izgubljena, piše GB njuz.
Zvaničnici Nacionalne lutrije pozivaju sve koji su prošlog avgusta kupili EuroMillions listić u Birmingemu da temeljno pretraže svoje stvari u potrazi za parčetom papira koji bi im mogao promijeniti život.
Uprkos ogromnom dobitku koji je u igri, srećni vlasnik listića se još nije javio kako bi se identifikovao i preuzeo novac.
Listić je prvobitno kupljen 15. avgusta 2025. godine, a prema pravilima Nacionalne lutrije, dobitnici imaju strogo ograničen rok od 180 dana da se jave i naplate svoju nagradu.
Endi Karter, viši savjetnik za dobitnike u kompaniji Olvin, operateru Nacionalne lutrije, rekao je: „Da li ste bili u Birmingemu ili okolini u nedjelji koja je prethodila izvlačenju 15. avgusta? Možda dobitnik uopšte nije lokalac - da li ste tog dana posjetili taj kraj i odigrali loto, pa se vratili kući i ostavili listić na nekom sigurnom mjestu? Pokušajte da se sjetite šta ste radili tog datuma. Recite prijateljima, provjerite džepove, provjerite listiće, jer to može biti baš vi!“.
Ukoliko se misteriozni dobitnik ne pojavi prije isteka roka u sredu, milion funti više neće biti dostupan za isplatu.
Umjesto toga, nepreuzeta sredstva biće preusmjerena u dobrotvorne inicijative koje podržava Nacionalna lutrija.
Ova organizacija svake nedjelje raspodjeljuje oko 32 miliona funti (skoro 37 miliona eura) za podršku projektima širom Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući programe u zajednici, umjetničke poduhvate, očuvanje kulturnog nasljeđa i sportske aktivnosti.

Britanska lutrija traži dobitnika milion funti: Ako se ne javi za četiri dana - ništa od novca

Dvije osobe poginule su u padu manjeg aviona kod Mančestera, potvrdila je policija.
Letjelica, za koju se vjeruje da je tipa "cirus" srušila se u poljoprivrednoj zoni nakon što je poletjela iz Birmingema, prenosi Srna.
Službe za hitne slučajeve vjeruju da su dvoje poginulih bili sami u avionu, prenosi portal "Baha".
Odjeljenje za istragu vazdušnih nesreća (AAIB) istražuje pad aviona.

Britanska policija potvrdila: U padu aviona poginule dvije osobe

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Kina planira potpisivanje trgovinskih i investicionih sporazuma sa Velikom Britanijom tokom predstojeće posjete premijera Kira Starmera toj zemlji, saopštilo je tamošnje Ministarstvo trgovine. To će, kako navode, da potpomogne razvoj bilateralne ekonomske i trgovinske saradnje.
- Kina pridaje veliku važnost ekonomskoj i trgovinskoj saradnji sa Britanijom i aktivno radi sa njom na pripremi ekonomskih i trgovinskih rezultata koji će proizaći iz posjete, kao i sastanka kineskih i britanskih preduzetnika - navodi se u saopštenju koje prenosi Sinhua.
Kineske i britanske kompanije pokazale su veliki interes za sastanak, a više od 100 njih se registrovalo za učešće, dodalo je ministarstvo.
Na poziv kineskog premijera Li Ćijanga, britanski premijer će boraviti u zvaničnoj posjeti Kini do 31. januara, saopštio je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
AP piše da Starmer putuje u Kinu u pokušaju da ublaži napetosti u odnosima sa Pekingom u vrijeme kada su odnosi sa SAD napeti.
On se, pišu, nada ekonomskom ojačanju za Britaniju, međutim, rizikuje da izazove oštru kritiku onih kod kuće koji zauzimaju tvrd stav prema Kini, ali i gnijev predsjednika SAD Donalda Trampa.
Starmer će se sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i kineskim premijerom tokom posjete Pekingu i Šangaju.
Ovo je prva zvanična posjeta britanskog lidera Kini od 2018. godine. Očekuje se da će biti u pratnji sekretara za privredu Petera Kajla i desetina šefova korporacija, jer Velika Britanija traži kineske tehnologije i investicije, kao i veći pristup drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji za britanske finansijske usluge, automobile i škotski viski.
Ključna riječ koju obje strane naglašavaju je pragmatizam. Kako Tramp uzburkava svjetski poredak, tako London i Peking traže stabilniji odnos zasnovan na trgovini i saradnji u velikim pitanjima kao što su klimatske promjene, piše AP.
Starmer je danas, prije nego što je otputovao u Peking, rekao svom kabinetu da su odnosi Britanije i Kine otišli od "zlatnog doba do ledenog doba", ali da će pratiti "strateški i dosljedan plan".
Odnosi između Velike Britanije i Kine pogoršali su se od kratkotrajne "zlatne ere" koju je 2015. godine proklamovao konzervativni premijer Dejvid Kamerun, koji je tokom državne posjete odveo kineskog predsjednika Sija u tradicionalni engleski pub.
Represija Pekinga u Hongkongu, podrška Kine Rusiji u ratu u Ukrajini, kao i sve veća zabrinutost zbog špijunaže i ekonomskih miješanja, proširili su jaz između Londona i Pekinga.
Konzervativni nasljednici Kameruna zabranili su kineske investicije u osjetljivu infrastrukturu telekomunikacija i isključili Kinu iz ulaganja u nove britanske nuklearne elektrane.
Vlada Starmerove laburističke stranke, koja je na vlasti 18 mjeseci, sprovela je reviziju odnosa sa Pekingom. Oni tvrde da će zaštititi nacionalnu sigurnost Britanije od kineske špijunaže i miješanja, dok će istovremeno održavati diplomatski dijalog i ekonomsku saradnju sa ovom azijskom supersilom.
Kako britanska ekonomija, šesta po veličini u svijetu, tako i popularnost Starmera, mogu da imaju korist od jačanja odnosa.

Britanski premijer popravlja odnose s Kinom i rizikuje Trampov gnijev

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je u utorak da Velika Britanija (VB) ne bi morala birati između SAD-a i Kine, dodajući da bi se mogao sastati s kineskim predsjednikom bez narušavanja veza s Vašingtonom.
- Velika Britanija ne može ignorisati najveće ekonomije na svijetu - rekao je Keir Starmer za "Bloomberg" uoči svoj posjete Kini.
Starmer će započeti trodnevnu posjetu Kini, postavši prvi britanski premijer u osam godina koji je posjetio Peking.
Šezdeset čelnika iz kompanija, univerziteta i kulturnih institucija pratiće ga u Peking i Šangaj usred napetosti u odnosima Britanije i Amerike.
<h2>Starmer želi da održi kontakt s Kinom</h2>
Britanski premijer je odbacio pitanja o tome traži li jače veze s Kinom na štetu odnosa sa SAD-om, ali je insistirao da bi se VB mogla sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom bez ljutnje američkog predsjednika Donalda Trampa ili narušavanja veza sa Amerikom.
- Imamo vrlo bliske odnose sa Amerikom - naravno, želimo - i održavaćemo te odnose, uz sigurnost i odbranu. Jednako tako, samo gurati glavu u pijesak i ignorisati Kinu, kada je to druga najveća privreda na svijetu i postoje poslovne prilike, ne bi bilo razumno - istakao je Starmer.
Iako je Starmer rekao da će tokom posjete izraziti neke zabrinutosti, uključujući ljudska prava, naglasio je da su ekonomski odnosi glavni prioritet.
Posjeta dolazi nakon nekoliko turbulentnih sedmica u odnosima između Amerike i evropskih saveznika zbog problema, uključujući Grenland.
<h2>Grenland je i dalje osjetljiva tema</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog arktičkog položaja, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog uticaja u regiji.
Danska i Grenland odbacili su prijedloge za prodaju teritorije, potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nakon sastanka s glavnim sekretaom NATO-a Markom Ruteom u Davosu prošle sedmice, Tramp je objavio da je uspostavljen okvir za potencijalni sporazum koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju.
Takođe je odustao od prijetnje uvođenjem carina za osam evropskih zemalja - Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske - koje su se protivile njegovom zahtjevu za akviziciju, prenosi Anadolija.

Starmer: Britanija ne bi morala da bira između SAD-a i Kine

Pokret penzionera Crne Gore organizovao je, kako su ga nazvali, „veliki humanitarni događaj“. Penzioneri su danas, u 12 sati, predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore uručio pomoć sakupljenu od posljednjeg povećanja penzija od 1.70 eura.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRtMUB1aLBdY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Penzioneri sa sjevera prikupili su pomoć od posljednjeg povećanja penzija kroz humanitarnu akciju koje su organizovane u Bijelom Polju i Rožajama od strane Pokreta penzionera Crne Gore - naveli su oni u saopštenju za javnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPfNUnvp8Mo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D--Se74-5pVY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Penzioneri uručili "pomoć" Vladi

Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena litra eurosupera 95 i 98 će naredne dvije sedmice iznositi 1,4 eura, odnosno 1,43 eura.
Eurodizel će koštati 1,34 eura, a lož ulje 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 10. februara, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do dva centa.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. marta.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji - poručio je potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović povodom reakcija javnosti na<a href="https://etv.me/politika/strujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji"> izjavu </a>njegove kolegenice Kenane Strujić Harbić da su Bošnjaci u Crnoj Gori prepušteni sebi i bez komunikacije sa matičnom državom.
Crna Gora je, kaže Ćorović, njihova domovina.
- Ne damo da je ikom više ili manje bliža, viša, ljepša i sl. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama - navodi se u obraćanju Ćorovića.
Tužno je, kaže on, gledati reagovanja pojedinih bivših i sadašnjih zvaničnika i stranačkih funkcionera na izjavu koleginice Strujić Harbić o odnosu Bošnjaka Crne Gore prema Bosni i Hercegovini.
- Jer sva politika i reagovanja im se svode na napade, posebno onih koji su bezrezervno bili i ostali uz Crnu Goru, vraćanje njene nezavisnosti, podizanje životnog standarda građana, i njeno učlanjenje u NATO i EU. &nbsp;Decenije vladavine građanskih partija i ovih istih koji danas reaguju na jednu Kenaninu izjavu, nisu bile dovoljne da Crnu Goru naprave zaista građanskom državom, već su to vrijeme, mnogi od njih, potrošili na lično bogaćenje i bogaćenje svojih kumova, prijatelja i rodbine, glođući istu tu Crnu Goru do koske, a običnim građanima su mazane oči o poštenju i ravnopravnosti svih. Dok su oni uzvikivali “E viva Montenegro”, građanima su džepovi postajali prazniji, a djeca su im se rasula po inostranstvu - naveo je on.
Danas, cijeni on, kad toga više nema - kriva je Kenana.
- Samo su oni neprikosnoveni čistunci. Pa gospodo neće biti. Jer, takvima ni danas nisu problem zaostavština u vidu brutalne pljačke građana i državne imovine, nevjerovatan stepen kriminala i korupcije u Crnoj Gori, zaostajanje razvoja pojedinih regiona države itd. nego je problem Kenana i njena prisnija izjava prema BIH, koju činjenica je, brojni Bošnjaci doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka - naveo je Ćorović.
Žalosno je, poručuje on, i to što BS i generalno Bošnjaci u Crnoj Gori, kao i drugi manje brojni narodi, i pored svega što su uradili za Crnu Goru, i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanst Crnoj Gori.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive - zaključio je Ćorović.

Ćorović: Crna Gora je naša matična država, žalosno je što Bošnjaci i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.
Madžgalj je na toj naslijedio dosadašnju direktorku Jelenu Maraš.
Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.
Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Tag: velika-britanija