Maks Ferstapen rutinski je došao do trijumfa na Velikoj nagradi Azerbejdžana, nakon što je lider šampionata Oskar Pjastri doživio udes već u prvom krugu nakon lošeg starta, što je omogućilo njegovom timksom kolegi u Meklarenu Landu Norisu da smanji bodovni zaostatak. Ferstapen je bio nedodirljiv od starta do cilja nakon što je dan ranije uzeo pol-poziciju u haotičnim kvalifikacijama. Džordž Rasel završio je drugi za Mercedes, dok je Karlos Sainc bio treći, donijevši Vilijamsu prvo podijumsko mjesto nakon četiri godine, ali i svoj prvi podijum od kako je napustio Ferari. Sajnc je nakon prolaska kroz cilj radio vezom poručio timu u boksu da mu je današnji podijum najmiliji u karijeri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092115098_086fccdaec59eafd71fbe62c8bf897dc04f7b5ff0f33b8861acc7b7419641880.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092115098_086fccdaec59eafd71fbe62c8bf897dc04f7b5ff0f33b8861acc7b7419641880" data-rendition-name="original" width="7921" height="5281" loading="lazy" alt="Azerbaijan F1 GP Auto Racing"> <figcaption>Viliamsov Karlos Sajnc slavi podijum sa svojjim timom na Velikoj nagradi Azerbejdžana u Bakuu, 21. septembar 2025. (Photo: Darko Bandic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Noris je bio sedmi, jer nije uspio da do kraja iskoristi Pjastrijevu grešku i značajnije smanji &nbsp;prednost Australijanca u borbi za titulu. Pjastri je gotovo ostao zaglavljen na startu i pao na začelje, da bi zatim udario u zaštitnu ogradu pokušavajući da povrati pozicije. To mu je bio drugi udes zaredom u Bakuu, nakon što je barijeru pogodio i u kvalifikacijama. Meklaren je mogao već u Bakuu da osigura titulu u konkurenciji konstruktora, sedam trka prije kraja sezone, ali će sada morati da sačeka najmanje do sljedeće trke u Singapuru za dvije nedjelje. Na startu je viđena različita strategija sa pneumaticima u vrhu grida – Ferstapen, njegov timski kolega Juki Cunoda i Rasel krenuli su na novim tvrdim gumama, dok su ostali birali srednje tvrde, nove ili već korišćene. Ferstapen je odmah preuzeo kontrolu i zadržao vođstvo ispred Karolsa Sainsa i Lijama Lousona, dok je Pjastri nastavio svoju agoniju. Pošao je prerano, pa odmah stao, što je aktiviralo anti-stal sistem i gurnulo ga na samo začelje. Fernando Alonso je reagovao na njegov start i dobio kaznu od pet sekundi. Već dvije krivine kasnije, Pjastri je izletio i udario u ogradu, čime je trka za njega bila završena. Na stazu je odmah izašlo bezbjednosno vozilo, koje se povuklo u četvrtom krugu. Na ponovnom startu Ferstapen je opet lako zadržao vođstvo. U nastavku je Šarl Lekler pretekao Norisa za osmo mjesto, dok su mu Luis Hamilton i ostali visili za vratom. Mladi Isak Hadžar pogriješio je u 16. krivini, pa su ga prvo zaobišli Lekler i Noris, a zatim i Hamilton uz pomoć DRS-a. Rasel je u devetom krugu pretekao Cunudou, ali je Japanac nastavio da predvodi kolonu u tzv. DRS voziću, u kojem su bili Lekler, Noris i Hamilton, što je donijelo zatišje u poretku. U 16. krugu Rasel je javio timu da ima prednost zahvaljujući tvrđim gumama u odnosu na timskog kolegu Kimija Antonelija. Italijan je ušao u boks u 18. krugu, a krug kasnije došlo je i do incidenta između Aleksa Albona i Franka Kolapinta – Argentinac je završio u barijeri, a Albona je stigla kazna od 10 sekundi. Nakon niza zaustavljanja u boksu, uključujući i trećeplasiranog Lousona, poredak se miješao, ali je Ferstapen držao ubjedljivo vođstvo. Noris je u 32. krugu imao spor boks od 4,1 sekunde zbog problema s prednjim desnim točkom, što ga je bacilo iza Lousona i Leklera – ispostavilo se da je to bilo presudno. Do kraja trke Ferstapen je sigurno kontrolisao situaciju, a u završnici je zabilježio i najbrži krug, ostvarivši svoj šesti „grand slem“ (pol, vođstvo u svim krugovima, pobjeda i najbrži krug). Na cilj je stigao 14,6 sekundi ispred Rasela. Kimi Antoneli završio je četvrti, Louson peti, Cunoda šesti, Noris sedmi, Hamilton osmi, Lekler deveti, a Hadžar deseti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ferstapen pobijedio u Bakuu, Pjastri slupao bolid u prvom krugu

Trka za titulu šampionata Formule 1 se zagrijava, a zlatno pravilo Meklarena - „Pustite ih da se trkaju“ - prijeti da preraste u čitav pravilnik.
Zahtjev da Oskar Pjastri prepusti drugo mjesto Landu Norisu na Velikoj nagradi Italije zbog sporog pit-stopa pokazao je kako Meklarenov, naizgled jednostavan, pristup rizikuje da se zaglibi u raspravama o tome šta je fer na stazi.
Borba između Norisa i Pjastrija postaće jedini fokus Meklarena ako tim u nedjelju na Velikoj nagradi Azerbejdžana u Bakuu uspije da osvoji titulu konstruktora, i to rekordnih sedam trka prije kraja sezone.
Međutim, slobodni treninzi u petak donijeli su neočekivane probleme, jer su oba Meklarena udarila u zid.
Meklaren vodi sa 337 poena i osvaja titulu ako jedan vozač pobijedi, a drugi završi kao drugi ili treći, čime bi i matematičke šanse Ferarija, Mercedesa i Red Bula bile ugašene.
To je veliki kontrast u odnosu na prošlu sezonu, kada je Meklaren tek u posljednjoj trci uspio da zadrži prednost nad Ferarijem i osvoji titulu konstruktora prvi put poslije 26 godina.&nbsp;
- Zaista je izvanredna pozicija u kojoj smo. Veoma ponosan trenutak za sve, uključujući i mene - rekao je Pjastri
<h2>Hamilton najbrži na treninzima</h2>
Nije sve išlo na ruku Meklarenu u petak, pošto su i Noris i Pjastri u drugoj sesiji udarili u barijere.
Noris je rekao da je bilo „skupo“ i „iritantno“ to što je morao nazad u boks poslije udara zadnjim lijevim točkom, nakon čega se više nije vraćao na stazu. Pjastri je imao svoj „susret“ s barijerom i završio kao dvanaesti, dvije pozicije iza Norisa.
- Dobro je išlo do tada. Radije bih da ovako poguram i nađem limite, nego da uopšte ne rizikujem - rekao je Noris o svom incidentu.
Luis Hamilton postavio je najbrže vrijeme, 0,074 sekunde ispred svog timskog kolege iz Ferarija Šarla Leklera, dok je Džordž Rasel bio treći za Mercedes, iako se borio s bolešću da bi nastupio.
Noris je predvodio prvi trening s 0,310 sekundi prednosti nad Pjastrijem, koji je morao da zaustavi bolid zbog problema koji su mehaničari rješavali. Lekler je bio treći. Sesija je bila prekinuta više od 20 minuta zbog saniranja oštećenog ivičnjaka pored staze.
- Mislim da tempo postoji, samo nije najlakše izvući maksimum - kazao je Pjastri.
Pjastri je bio i pod istragom, jer navodno nije usporio na žutu zastavu u drugoj sesiji. Slični slučajevi su ranije donosili kazne pomjeranja na startnoj poziciji, ali je ovaj put prošao samo s opomenom, jer je signal za žutu zastavu povučen djelić sekunde nakon što ju je on ugledao.
<h2>Meklaren ‘usklađen’ oko pravila</h2>
Da li je zamjena pozicija u Monci bila najbolji način da se ispravi timska greška na koju Noris nije mogao da utiče? Ili je Pjastri bio kažnjen za nešto što je „samo dio trkanja“, kako je sugerisao preko radija?
Odluka iz Monce pokrenula je još jednu diskusiju u Meklarenu o tome kako treba da se vozi.
- Opet smo imali dosta razgovora o tome kako želimo da se trkamo i većina toga će ostati unutar tima - rekao je Pjastri, dodajući da bi otkrivanje detalja moglo da pruži prednost rivalima.&nbsp;
- Mislim da ipak imamo dovoljno slobode da kontrolišemo svoju sudbinu u šampionatu – kazao je on.
Ta odluka ostavila je Pjastrija sa 31 poenom prednosti, umjesto 37. Očekuje se da će se o tome još mnogo pričati na kraju sezone ako baš tih šest poena odluči titulu.
- Ne možete isplanirati svaki mogući scenario, ali mislim da smo veoma usklađeni. Na kraju, poštujem odluke tima i vjerujem da će učiniti sve da one budu ispravne - &nbsp;kazao je Pjastri.
<h2>Odluke Red Bula</h2>
Azerbejdžan je mjesto gdje su timski sukobi i ranije dešavali.
Godine 2018. upravo tamo je mladi izazivač Maks Ferstapen udario u tada već etabliranog Danijela Rikarda. To je natjeralo Red Bul da preispita svoj pristup „bez timskih naređenja“ — vrlo sličan Meklarenovom „pustite ih da se trkaju“ — i postavilo vozače na suprotne putanje.
Rikardo je te sezone samo još jednom bio na podijumu, izgubio je od Ferstapena za 79 poena i na kraju napustio tim. Ferstapen od tada nije imao timskog kolegu koji mu je ozbiljno konkurisao.
Razlika između njega i Jukija Cunode ogromna je - 230 poena naspram 12.
Red Bul u Azerbejdžan ulazi sa široko rasprostrijenim očekivanjima da će 2026. zamijeniti Cunodu Isakom Hadžarom, čiji je podijum u Holandiji bio naviša tačka u snažnoj debitantskoj sezoni.

Meklaren pred Veliku nagradu Azerbejdžana na korak od titule konstruktora u Formuli 1

Alsu Kurmaševa, novinarka Radija Slobodna Evropa koja je puštena u avgustu tokom velike razmjene zarobljenika između Rusije i Zapada, nalazi se među četiri reportera koji su nagrađeni prestižnom međunarodnom nagradom za slobodu štampe 2024. godine, saopštio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
- Dobitnici Međunarodne nagrade za slobodu štampe CPJ simbolizuju vitalni posao koji novinari svuda obavljaju na izvještavanju o činjenicama suočenim sa žestokim pokušajima da se prikrije istina . rekla je izvršna direktorka CPJ Džodi Ginsberg u saopštenju od 19. septembra.
- U godini koja je bila poražavajuća za novinare i slobodu štampe, čast je stajati uz njih - rekla je Ginsberg.
Kurmaševa (47), će primiti nagradu u novembru zajedno sa ostala tri dobitnika, palestinskom novinarkom Shrouk al-Aila, gvatemalskim reporterom Kuimijem de Leonom i Samirom Sabou iz Nigera, navodi se u saopštenju CPJ.
Kurmaševa, dvojna rusko-američka državljanka, privedena je u junu 2023. dok je čekala povratni let za Prag iz Kazanja. Vlasti su joj oduzele oba pasoša i telefon. Puštena je, ali joj je zabranjeno da napusti zemlju.
Nakon pet mjeseci čekanja na odluku u svom slučaju, Kurmaševa je kažnjena sa 10.000 rubalja (109 dolara) jer nije prijavila svoj američki pasoš ruskim vlastima.
Pošto nije mogla da napusti Rusiju bez putnih isprava, Kurmaševa je u oktobru uhapšena, zatvorena i optužena da je neprijavljeni "strani agent".
Dva mjeseca kasnije, optužena je za širenje neistina o ruskoj vojsci.
U julu, sud u glavnom gradu Tatarstana, Kazanju, osudio je Kurmaševa na šest i po godina zatvora.
Ona je 1. avgusta puštena zajedno sa još dvojicom američkih državljana, Evanom Gerškovičem i Polom Vilanom.

Novinarka RSE među četvoro nagrađenih Međunarodnom nagradom za slobodu medija

Vozač Meklarena Oskar Piastri trijumfovao je na Velikoj nagradi Azerbejdžana, 17. trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1, koju je obilježio i incident iz pretposlednjeg kruga između Serhija Peresa i Karlosa Sainca juniora.
Mladi Australijanac je na ulicama Bakua upisao drugi trijumf u karijeri, &nbsp;ali može da se okarakteriše kao prvi „pravi“ pošto je do prethodnog – onog na Hungaroringu u Mađarskoj – došao pošto je tim poručio njegovom timskom kolegi Landu Norisu da ga propusti.
Piastri je slavio ispred Šarla Leklera u Ferariju, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našao vozač Mercedesa Džordž Rasel. Britanac je naslijedio mjesto na podijumu pošto je u borbi za drugo mjesto došlo do kontakta između Sainca i Peresa, koji su vrijebali Leklera, zbog čega je trka završena pod virtuelnim vozilom bezbjednosti.
Najbolji među ostalima bio je Lando Noris u drugom Meklarenu, ispred branioca titule Maksa Verstapena, koji je nastavio sa nizom loših rezultata, što je dovelo do toga da britanski tim preuzme vođstvo u konkurenciji konstruktora.
Piastri je odvezao maestralnu trku – od starta je bio drugi iza Leklera, kojeg je napao u 20. krugu, pošto je Monegašanin praktično „uhvaćen na spavanju“. Od tada je vozač Ferarija nekoliko puta pokušavao da napadne Australijanca, koji se sjajno branio i pred poslednjih pet krugova konačno slomio Leklera.
Nemogućnost vozača Ferarija da preuzme vođstvo dovela je do toga da ga Peres i Sainc sustignu i čak pokušaju da ugroze u finišu. Lekler se tada branio znatno agresivnije nego što je slučaj bio u duelu sa Piastrijem, a pošto je uspio da se zadrži ispred Peresa u pretposljednjem krugu došlo je do incidenta. Sainc je pretekao vozača Red Bula, koji je napravio veliku grešku i udario u Španca, pa su obojica udarili u ogradu. Pošto je do kraja trke ostalo nešto više od jednog kruga istaknut je period virtuelnog vozila bezbjednosti, pa je usporenim ritmom ona i završena.
Rasel je na kraju najviše profitirao, pošto je pred posljednjih desetak krugova pretekao Verstapena, ispred kojeg se u finišu našao i Noris, koji je imao katastrofalne kvalifikacije. Britanac je kasnije od ostalih otišao na zamjenu pneumatika, što mu je i donijelo prednost u samom finišu, pošto je praktično bez problema sustizao branioca titule, koji nije mogao ni da se brani protiv njega. Za Verstapena je Baku bio sedma trka na kojoj nije došao do pobjede, što mu je najduži post još od 2020. godine.

Piastri pokorio Baku, katastrofa Peresa i Leklera

Vozač Ferrarija Šarl Lekrler &nbsp;osvojio je četvrtu uzastopnu pol-poziciju na stazi u Bakuu, pobijedivši Oskara Piastrija u kvalifikacijama za Veliku nagradu Azerbejdžana, dok je McLarenov vozač Lando Norris doživio dramu eliminacije u prvoj kvalifikacionoj rundi (Q1).
Lekler je postavio blistav krug s vremenom od 1m 41.365s i završio čak tri desetinke ispred drugoplasiranog Piastrija u finalnoj Q3 fazi, čime je pol-pozicijima iz 2021, 2022. i 2023. godine dodao još jednu na ovoj stazi. Njegov timski kolega Karlos Sajnc završio je kvalikfikacije na trećem mjestu.
Red Bull je pokazao brzinu tokom kvalifikacija, ali je na kraju morao da se zadovolji četvrtim i šestim mjestom, sa dvostrukim pobjednikom Azerbejdžana Serhiom Perezom ispred Maksa Ferstapena, dok je Džordž Rasel &nbsp;postavio svoj Mercedesov bolid na petu poziciju.
Luis Hamilton je imao problema sa podizanjem temperature guma, što ga je dovelo tek do sedme pozicije, dok je Fernando Alonso zauzeo osmu poziciju za Aston Martinom, dok su vozači Williamsa, Franko Kolapinto i Aleks Albon, upotpunili prvih deset pozicija u Q3 na 9. i 10. mjestu.
Oli Berman je zamalo propustio priliku da uđe u borbu za pol-poziciju, završivši desetinku iza Albona u Q2, što je izazvalo frustriranu poruku preko radija kada se vratio u boks, iako je nadmašio svog iskusnijeg timskog kolegu iz Haasa, Nika Hulkenberga.&nbsp;
Vozač drugog tima Red Bulla Juki Cunoda i Alpineov Pier Gasli morali su da se zadovolje sa pozicijama 12 i 13, pri čemu je Cunoda dobio kaznu zbog prebrze vožnje u boksu, dok su Hulkenberg i Aston Martinov Lens Strol bili najsporiji u drugom dijelu kvalifikacija.
Za Norisa su kvalifikacije bila katastrofalne, jer će startovati sa 17. pozicije – odmah iza bivšeg timskog kolege Danijela Rikarda – nakon eliminacije u Q1, pošto je agresivno prošao preko ivičnjaka i susreo se sa sporim Estebanom Okonom u posljednjem sektoru.
Kick Sauber dvojac Valteri Botas i Žou Guanju završili su na 18. i 19. mjestu, s tim da će Žou svakako startovati posljednji, dok je Okon završio na 20. mjestu nakon što mu je Alpinin bolid ponovo usporio u završnim trenucima prve faze kvalifikacija.

Lekler bio brži od Piastrija za pol-poziciju u Azerbejdžanu, šokantna eliminacija Norisa u Q1

Sindikalna organizacija Upravnog suda saopštila je danas da je njihov sljedeći korak zakazivanje sjednice Glavnog odbora na kojoj će donijeti Odluku o stupanju u generalni štrajk.
- Kao što je poznato široj javnosti sindikat Sudstva je dana 19. 9. 2025. godine, donio Odluku o stupanju u štrajk upozorenja, odnosno jednočasovnu obustavu rada počev od 6. 10. 2025. godine. Da pojasnimo još jednom, pošto ministru finansija, nije dovoljno jasno šta su naši zahtjevi: Naši zahtjevi su: Povećanje zarada za 30 odsto; Potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora", navodi se u saopštenju.
Istakli su da su njihovi zahtjevi "realni i opravdani".
- Administracija u sudovima, odnosno naši samostalni referenti i stručni saradnici obavljaju vrlo složene i odgovorne poslove, pa samim tim zaslužuju da budu adekvatno i nagrađeni za svoj rad". Zarade koje primamo su najniže u Crnoj Gori. Samostalnom referentu je zarada 590 eura, a stručnom saradniku – budućem sudiji 800 eura. Da li je to adekvatna naknada za ovako teške i odgovorne poslove? Nije. Sa ovim zaradama se teško živi – to je samo puko preživljavanje - &nbsp;navodi se u saopštenju SIndikalne organozacije Upravnog suda.
Još jednom su apelolali i pozvali ministra pravde i ministra finansija, da čuju njihov glas, da čuju &nbsp;opravdane zahtjeve, kako bi zajedno riješili probleme.
Zaključuju da se ovim putem obraćaju građanima i mole za još malo strpljenja i razumijevanja, "u nadi da će doći do rješenja naših problema na obostrano zadovoljstvo".

Sindikalna organizacija Upravnog suda kao sljedeći korak najavljuje generalni štrajk

Oktobar je mjesec ružičaste vrpce. Mjesec koji snažno podsjeća koliko je važno brinuti o sopstvenom zdravlju. Ružičasta vrpca, simbol borbe protiv raka dojke, nosi poruku da prevencija spašava živote. Blagovremeno otkrivena promjena na dojci može biti presudna u liječenju i oporavku. U Crnoj Gori od raka dojke godišnje oboli oko 400 žena. Zato ružičasti oktobar postaje prilika za poziv svakoj ženi da zastane, oslušne svoje tijelo i uradi preventivni pregled, saopšteno je iz tivatskog Doma zdravlja.
U Domu zdravlja Tivat od ovog mjeseca u funkciji je savremeni digitalni mamograf, vrijedan blizu 175 hiljada eura.
Zahvaljujući projektu RISE-UP, finansiranom kroz Interreg IPA CBC program, Tivat se pridružio gradovima koji svojim građankama omogućavaju najprecizniju i najpouzdaniju dijagnostiku promjena na dojkama.
- Mamografija je zlatni standard u dijagnostici raznih promjena na dojci. Što se ranije prepozna promjena i otkrije karcinom dojke, izlečenje je na vrlo visokom nivou. Na žalost Crna Gora je na vrhu ljestvice oboljevanja od karcinoma dojke - ističe direktorica Doma zdravlja Tivat dr Danica Stevović.
Medicinska sestra Tamara Stojanović iz radiološke službe kaže da je mamografija bezbolna procedura koja traje svega nekoliko minuta, a može da spasi nečiji život.
- Pozivamo sve žene sa navršenih 40 godina života da se jave u radiološku službu sa uputom od izabranog ljekara ili ginekologa - poručuje Tamara i dodaje da se pregledi zakazuju svakodnevno.
Dom zdravlja Tivat, kroz RISE-UP projekat, dodatno potvrđuje posvećenost unaprijeđenju zdravstvene zaštite i jačanju preventivne medicine.
Nabavka digitalnog mamografa dio je šireg nastojanja da ta ustanova osavremeni svoje usluge i učini zdravstvenu zaštitu dostupnijom.
Kroz projekat RISE-UP, nabavljena su i nova sanitetska i patronažna vozila, kao i oprema za mikrobiologiju. Kroz još jedan EU projekat „Before time”, čiji je cilj jačanje prevencije i ranog otkrivanja raka grlića materice, obezbjeđena je i savremena ginekološka oprema.
- U vremenu kada statistike o karcinomu dojke upozoravaju, tivatski primjer pokazuje da ulaganje u prevenciju i savremenu dijagnostiku nije luksuz, već potreba. Novi digitalni mamograf i savremena ginegološka oprema u Tivtu, ne donose samo tehnički napredak, već i jasnu poruku da je briga o zdravlju žena prioritet - zaključuje se u saopštenju.

Tivat dobio digitalni mamograf – nova preventivna dijagnostike za žene

Počela je montaža prvog vjetrogeneratora na gradilištu Vjetropark Gvozd. Radovi teku po planu, rekao je za portal ETV Petar Leković, koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemax. "Kao što je planirano, danas je počela montaža prvog vjetrogeneratora na gradilištu Vjetropark Gvozd. Trenutno se izvode radovi na montaži tijela vjetrenjače", kazao je Leković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020171028_85401856a2aab40c0e2eff8ea032d19a42862e442696f0a1cc25a1c18e0c7478.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020171028_85401856a2aab40c0e2eff8ea032d19a42862e442696f0a1cc25a1c18e0c7478" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vjetropark Gvozd"> <figcaption>Vjetropark Gvozd(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Najavio je da se večeras očekuje nastavak transporta djelova vjetrogeneratora. "U četvrtak će početi isporuka lopatica iz Luke Bar na gradilište", dodao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020171028_dd6703c67e10cb549bef23590c0b28f7e964001aec831645417aacf9dcb1e612.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020171028_dd6703c67e10cb549bef23590c0b28f7e964001aec831645417aacf9dcb1e612" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vjetropark Gvozd"> <figcaption>Vjetropark Gvozd(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, vjetroelektrana Gvozd jedna je od najvažnijih i najskupljih zelenih investicija u Crnoj Gori – vrijedna oko 82 miliona eura, snage 54,6 MW i s godišnjom proizvodnjom od 150 GWh.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020171028_cf339d2960994f8537fc831d75e16fcf2681f8d9d38cf1e4630a424168372a9e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251020171028_cf339d2960994f8537fc831d75e16fcf2681f8d9d38cf1e4630a424168372a9e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vjetropark Gvozd"> <figcaption>Vjetropark Gvozd(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Izvođač radova je kompanija Bemax. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Ffoto-i-video-u-toku-dopremanje-djelova-vjetrogeneratora-na-gradiliste-vjetropark-gvozd-pocetak-montaze-prve-vjetrenjace-planiran-u-ponedjeljak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Počela montaža prvog vjetrogeneratora na gradilištu Vjetropark Gvozd

Ekipa jutarnjeg programa „Budilnik“ i ovog puta donosi dobru energiju, vedro raspoloženje i nezaobilaznu jutarnju kafu uz osmijeh. Šale, pozitivna atmosfera i zanimljivi gosti recept su kojim svako jutro pretvaraju u dobar dan.
A uz sve to – na stolu se, naravno, može naći i Medeno srce.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Ftve_montenegro%2Freel%2FDQCRlDIDPlT%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Ekipa „Budilnika“ – oni koji ustaju da bi tebe probudili

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Farma

Stanje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi - naročito u manastirima – korumpirano je, duhovno prazno i moralno razoreno. Umjesto mjesta duhovne obnove, mnogi manastiri postali su utočišta za razne oblike manipulacije, licemjerja i devijantnog ponašanja. Ono što se spolja prikazuje kao „duhovnost“, često je samo maska iza koje se krije borba za moć, novac, seksualnu dominaciju i psihološku kontrolu – saopštio je generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, nekadašnji svještenik Crkve Srbije, na sastancima u Turskoj, u Instanbulu, gdje boravi na poziv, kako je istakao u saopštenju, više osoba iz Turske, uključujući i bliske saradnike Vaseljenske patrijaršije. On je i u avgustu bio u Turskoj, kada je, podsjeća u saopštenju, „kao svjedok najtežih krivičnih djela unutar Srpske pravoslavne crkve, međunarodni aktivista i generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske, imao priliku da“ održi niz sastanaka „sa uglednim ličnostima iz javnog života i medija u Turskoj“. <h2>OBMANJIVANJE VJERNIKA</h2> - Tokom te posjete Istanbulu, uručio sam zvanično pismo vaseljenskom patrijarhu, kojim sam ukazao na ozbiljne probleme i nepravilnosti unutar SPC, ali i izrazio potrebu za širim dijalogom o pitanjima pravde, istine i odgovornosti unutar crkvenih struktura – ističe u saopštenju i dodaje da je primio novi poziv za nastavak razgovora sa predstavnicima iz Turske, uključujući i bliske saradnike Vaseljenske patrijaršije. Poručio je da nastavljaju da grade „mostove razumijevanja, uz puno poštovanje prema duhovnim autoritetima i uz nadu da će istina i pravda prevladati, u interesu svih vjernika i građana“. - Opšti zaključak je nedvosmislen, SPC, kakvu danas poznajemo, često se percipira kao vjekovni stub identiteta i duhovnosti srpskog naroda. Međutim, oblik u kojem je institucionalno djelovala tokom 20. vijeka, posebno u periodu nakon Drugog svjetskog rata, nosi sa sobom slojevitu i manje poznatu istoriju. SPC u pojedinim fazama svoje novije istorije bila je dio šireg sistema kontrole društva. Riječ je o političko-bezbjednosnoj tvorevini iz perioda kada su uniforma i mantija često služile istom gospodaru. Danas svjedočimo raspadanju crkvene strukture Beogradske patrijaršije na svim nivoima: i moralnom i vjerskom. Ali to nije nusprodukt sadašnjosti, već posljedica sjemena koje je komunistička UDBA posijala u zenitu svoje vladavine na jugoslovenskim teritorijama. I mnogi koji su danas revnosni vjernici, molitvenici, parohijani ili jednostavno adepti ove organizacije, nijesu svjesni, jer im niko ništa o tome nije rekao niti objasnio, da crkva ne postoji, da suštinski od osnivanja do danas ona nikad nije bila vjerska zajednica – saopštio je Jovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081052_478d8ed3842e1fb3c14cc64d55ff36d3d0f7070498f9db0c5545ce39f574e6b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251019081052_478d8ed3842e1fb3c14cc64d55ff36d3d0f7070498f9db0c5545ce39f574e6b2" data-rendition-name="original" width="1159" height="597" loading="lazy" alt="Vaseljenska patrijaršija"> <figcaption>Vaseljenska patrijaršija (Foto: Crkva Srbije)</figcaption> </figure>  Uloga svještenika, prema njegovim riječima, danas je - obmana, da vas natjeraju da uzimate vjerske istine zdravo za gotovo suprotno hrišćanskim načelima. - Suština je obmana vjernika, stvaranje kvazi božanskog autoriteta, primjer Svetog Save, da se ne desi da otkrijete Božansko u sebi samima. U ime Svetog Save počinjeni su najveći zločini na prostoru bivše Jugoslavije. To je srž problema. SPC i slične institucije projektuju Boga izvan čovjeka, koriste Njegovo ime da bi kontrolisali, zastrašivali, manipulisali. Prava vjera je u čovjeku, u savjesti, u hrabrosti da se govori istina - pa makar protiv cijelog svijeta – poručuje Jovanović iz Instanbula.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081052_a9783b11ad79bea1501a291248071ac01aead2131f71949e523a1a0cd65fe0e5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251019081052_a9783b11ad79bea1501a291248071ac01aead2131f71949e523a1a0cd65fe0e5" data-rendition-name="original" width="688" height="456" loading="lazy" alt="Beogradska patrijaršija"> <figcaption>Beogradska patrijaršija(Photo: Nebojša Mandić)</figcaption> </figure>  <h2>PRIKRIVANJE PEDOFILIJE</h2> Prikrivanje pedofilije i seksualnog zlostavljanja je, ocjenjuje on, standard, a ne izuzetak. - Mnogi episkopi su znali, i ne samo da su ćutali, nego su aktivno štitili zlostavljače, kao i svještenici koji u većini slučajeva stoje na strani zlostavljača što ćutanjem, što direktnim aktivnostima. I da budem jasan: homoseksualnost kao privatna stvar nije tema. Tema je zloupotreba moći, manipulacija, prinuda i zločin nad nezaštićenim osobama - a to je ono što se dešavalo i još uvijek se dešava u SPC. Iza ćutanja državnih institucija stoji nešto mnogo dublje od puke nesposobnosti ili birokratske ravnodušnosti. U središtu tog sistema nalazi se mračna mreža saradnje, interesa koji vode do istih krugova. Do istih ljudi - crkva, vrh države i službe. Postoje jake indicije da su neka ubistva izvršena radi zataškavanja istine o zlostavljanjima, krađama, seksualnim aferama. SPC je u tom smislu postala više zatvorena kriminalna organizacija nego hrišćanska zajednica – kategoričan je Jovanović. Ističe da je u izlaganju detaljno uputio u mehanizme putem kojih SPC, koristeći svoj uticaj na izvršnu vlast, aktivno koristi državne resurse u svrhu prikrivanja istine i manipulacije javnošću. - Objasnio sam da se ta veza očituje kroz višestruke oblike institucionalne saradnje, političkog pokroviteljstva i sistematskog preusmjeravanja javnih sredstava u svrhe koje služe ideološkoj agendi, a ne javnom interesu. Istakao sam da SPC, kroz bliske odnose sa pojedincima i grupama unutar izvršne vlasti, uspijeva da utiče na odluke koje se odnose na finansiranje, medijsko izvještavanje i obrazovne sadržaje. Detaljno sam objasnio kako se preko ministarstava i javnih institucija obezbjeđuju logistička, pravna i finansijska sredstva koja se koriste za zataškavanje događaja, istorijskih činjenica ili savremenih pojava koje bi mogle narušiti autoritet Crkve ili njene saveznike u vlasti – saopštio je on. Posebnu pažnju, kako dodaje, posvetio je načinima na koje se javni servisi i državne medijske platforme koriste za oblikovanje narativa koji odgovara interesima SPC, dok se kritički glasovi marginalizuju, cenzurišu ili diskredituju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081056_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251019081056_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Jovanović u svojoj knjizi opisao zločine vladika Crkve Srbije"> <figcaption>Jovanović u svojoj knjizi opisao zločine vladika Crkve Srbije</figcaption> </figure>  - Ukazao sam na selektivnu primjenu zakona i zloupotrebu institucija (kao što su policija, pravosuđe) kada je to potrebno da se zaštiti imidž Crkve ili da se uguši nezavisna istraga i javna rasprava. Naglasio sam da ovakva simbioza između Crkve i države ne samo da potkopava sekularni karakter društva, već direktno šteti demokratskim principima, slobodi izražavanja i pravu građana na istinu – saopštio je Jovanović. <h2>POLITIČKI ANGAŽMAN CRKVE SRBIJE</h2> Govorio je i o ulozi SPC „u političkim i ratnim zbivanjima tokom 90-tih. godina“. - Tokom raspada Jugoslavije, dio visokog svještenstva SPC otvoreno je podržavao ideju „Velike Srbije“, a pojedini episkopi i svještenici učestvovali su u kreiranju narativa koji je pravdao ili relativizovao zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom. Liturgijsko prisustvo sveštenika na ratištima, blagosiljanje paravojnih formacija i otvorena saradnja sa političkim strukturama koje su predvodile ratne politike ostaju tamna mrlja u savremenoj istoriji crkve – naglasio je Jovanović. I danas, kako je napisao u saopštenju, SPC ostaje važan politički faktor, naročito u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, gdje je često u funkciji očuvanja srpskog nacionalnog identiteta na način koji podriva sekularnost i građanski karakter tih država. - U savremenom geopolitičkom kontekstu, SPC se sve češće identifikuje kao važan instrument tzv. „meke moći“ Ruske Federacije na Balkanu. Kroz snažne veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom i ideološku bliskost sa politikama Moskve, SPC promoviše narativ „pravoslavnog bratstva“ i antizapadnih vrijednosti. U kriznim tačkama regiona, kao što su Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, ruski narativ o „odbrani pravoslavlja“ nerijetko se prenosi upravo preko crkvenih struktura – piše u Jovanovićevom saopštenju. Domaćinima je ukazao i na činjenicu da „ovakvo djelovanje predstavlja izazov za političku stabilnost i evropski put zemalja regiona, jer SPC, svjesno ili ne, djeluje kao kanal za širenje proruskih stavova, koji su često u suprotnosti sa demokratskim i proevropskim procesima u državama Zapadnog Balkana“. - Jedno od ključnih pitanja za stabilnost i duhovni preporod regiona jeste obnova i osnaživanje autokefalnih i autentičnih vjerskih organizacija – poput Hrvatske pravoslavne crkve, Crnogorske pravoslavne crkve i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koje nepravedno trpe zbog monopola Srpske pravoslavne crkve. SPC, koja realno okuplja jedva tri odsto pravoslavnih vjernika u regionu, odavno je izgubila i duhovni i moralni autoritet, čak i unutar same Srbije. Neophodno je da Vaseljenski patrijarh bude detaljno obaviješten o ovim pitanjima, kako bi se stalo na put instrumentalizaciji vjere u političke i imperijalne svrhe – saopštio je Jovanović na sastanku. <h2>PREZENTOVAO AUDIO SNIMAK</h2> Ponovio je poziv Vaseljenskoj patrijaršiji da se bez odlaganja aktivno uključi u rješavanje problema seksualnog zlostavljanja koje se, kako je rekao, u kontinuitetu dešava unutar pravoslavnih vjerskih organizacija koje nominalno djeluju pod njenom jurisdikcijom. - Prezentovao sam audio snimak svjedočenja visokog crkvenog velikodostojnika o tome koja su djeca najčešće birana i o drugim zvjerstvima unutar SPC koje sam dokumentovao. Važna tema je i istraga od strane tužilaštva i Interpola o ubistvu djeteta u manastiru SPC gdje je bio psihički i fizički zlostavljan – piše u saopštenju Jovanovića. On je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri. Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda. Specijalno tužilaštvo Crne Gore formiralo je predmet na osnovu materijala koji im je predao Jovanović, a koji, prema njegovim riječima, dokazuju da je i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Crkve Srbije Joanikije Mićović učestvovao u prikrivanju pedofilije, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. U kojoj je fazi istraga u ovom slučaju javnosti nije poznato. Jovanović tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.&nbsp;

Jovanović: SPC smetnja za političku stabilnost i evropski put zemalja regiona

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono što je mogla - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o našoj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.
Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutrašnje političke situacije propustila jednu veliku priliku.
- Što je šteta - naglasio je on.
Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu - kako u Podgorici, tako i u Briselu.
- Postoji obostrana želja da političko proširenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima - ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
On je istakao da je dobro što u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.
- Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i neptrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda - naglasio je Picula.
<h2>Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU</h2>
Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina - a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori - iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.
- Što se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se poštuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od šest država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji - rekao je Picula.
Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.
- Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU - naveo je on.
Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar prošlosti - jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.
- Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU - jasan je Picula.
<h2>Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni promašaj</h2>
Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodišnjeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najviše zbog bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
- Danas je to teško, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni promašaj - naveo je Picula.
U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi nešto suzdržaniju u pohvalama.
- Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije - a oni nažalost još nijesu ni na početku - dodao je Picula.

Tag: velika-nagrada-azerbejdzana