Ako govorimo konkretno o investiciji na Velikoj plaži, govorimo o investiciji o kojoj imamo idejnu skicu te investicije, jednu vrstu medijske promocije, koja je na jednoj strani izazvala dosta kritika, sa druge strane izazvala jednu vrstu euforije. Ono što je vrlo problematično je nedostatak informacija o toj investiciji, takozvani problem sa nedovoljnim brojem pravih, relevantnih informacija, i dok ne budemo imali transparentan čitav projekat, bićemo skeptični kada je taj ptrojekat u pitanju-kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, analitičar tržišta Jovo Rabrenović.
Crna Gora je imala investicije koje su, prema njegovim riječima, značajno doprinijele njenom razvoju i prepoznatljivosti, a prije svega imidžu Crne Gore u svijetu i postupku izgradnje brenda Crne Gore.
- Trenutna situacija u Crnoj Gori nije tako povoljna i nije baš najčistija kao što je to bilo u nekim godinama ranijeg perioda, iz puno razloga, političke i druge nestabilnosti, koje u Crnoj Gori vladaju. Crna Gora je dosta nesigurno područje za ulaganje, a najbolji pokazatelji &nbsp;investicione situacije u Crnoj Gori su broj investicija koje imamo u Crnoj Gori, a taj broj je značajno niži nego što je to bilo ranije, i ne radi se o tim velikim, kapitalnim investicijama koje su Crnoj Gori neophodne, već se radi o puno manjim investicijama, koje na neki način ne uspijevaju da promovišu Crnu Goru kao investicionu destinaciju - rekao je Rabrenović.
Posljednjih dana je aktuelna, podsjeća on, uveliko najavljenja investicija u Ulcinju, Velikoj plaži, a pominju se i neke druge lokacije u Crnoj Gori kao vrlo atraktivne i interesantne stranim ulagačima.
Po dostupnim informacijama, kaže Rabrenović, radi se o jednoj vrsti tranzicione investicije koja može promijeniti ne samo izgled Ulcinja, već i cijele Crne Gore.
- Crna Gora sama po sebi jeste zanimljiva, jeste interesantna, jeste primamljiva investitorima, sad da li su svi ti investitori na pravi način prezentovani Crnoj Gori i da li su njihove namjere uvijek onakve kakve bi mi željeli da budu, i na kakve smo navikli od velikih investitora, to je u ovom trenutku vrlo teško ocijeniti i reći, jer prosto nemamo dovoljno informacija ni o investitorima, ni o investicijama, sem ako govorimo konkretno o investiciji na Velikoj plaži, govorimo o investiciji o kojoj imamo idejnu skicu te investicije, jednu vrstu medijske promocije, koja je &nbsp;na jednoj strani izazvala dosta kritika, sa druge strane izazvala jednu vrstu euforije. Ono što je vrlo problematično je nedostatak informacija o toj investiciji, takozvani problem sa nedovoljnim brojem pravih, relevantnih informacija, i dok ne budemo imali transparentan čitav projekat, bićemo skeptični kada je taj ptrojekat u pitanju - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Za investiciju na Velikoj plaži imamo samo idejnu skicu te investicije

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu saopštio je da je sa zaprepašćenjem ispratio intervju premijera Milojka Spajića u kojem je, kako kaže, iznio niz stavova i tvrdnji koje su u potpunosti u suprotnosti sa onim što je prethodno saopštavao odbornicima i predstavnicima lokalne samouprave u Ulcinju. Ističe i da će svaki pokušaj da se zaobiđe lokalna zajednica izazvati dalju polarizaciju i tenzije.
- Zbog potrebe da javnost bude korektno i istinito informisana, navodima, prije svega, da je neistinita tvrdnja premijera da nije bilo govora o konkretnim projektima na Velikoj Plaži. Naprotiv, odbornicima Skupštine opštine Ulcinj jasno je rečeno da postoji ozbiljno interesovanje za investicije na prostoru Velike plaže, što predstavlja konkretan i vrlo osjetljiv lokalni resurs. Dodatno, premijer je u intervjuu rekao da nema informacije o projektima za koje su navodno zainteresovani investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, da bi zatim, na direktno pitanje novinara, priznao da je imao komunikaciju sa gospodinom Alabarom, koji je, kako kaže, zainteresovan za “veliki projekat na primorju”. Ova kontradiktornost sama po sebi baca sumnju na transparentnost i konzistentnost vladine komunikacije - kazao je Nimanbegu.
Pokušaj premijera da lično diskredituje njegov integritet, predstavljajući &nbsp;kao osobu koja „priča različite verzije priče“, kako dodaje Nimanbegu, predstavlja nisko i nedolično ponašanje koje ne priliči premijeru jedne suverene države.
- Na svim našim sastancima, a bilo ih je šest u deset dana bili su prisutni poslanici, predsjednici opština i drugi predstavnici političkih partija. Od prvog dana jasno i dosljedno ukazujem na potrebu da se svaki investicioni plan u Ulcinju uskladi sa važećom planskom dokumentacijom, principima održivog razvoja i interesima lokalne zajednice, sve ostale konstatacije predstavljaju grubu neistinu - naveo je on.
Podsjeća da je na prvom sastanku jasno istakao da je za Opštinu Ulcinj neprihvatljivo da jedno preduzeće – pa makar bilo i državno – preuzme upravljanje kompletnim prostorom Velike plaže, jer je to izuzetno važan prostor sa višestrukim vrijednostima koje moraju biti pažljivo sagledane kroz institucionalni dijalog.
- Retorika i stavovi Vlade, nažalost, mijenjaju se iz dana u dan. Prvo ste tvrdili da ne znate ko je Mohamed Alabar, zatim ste ga bez prethodnog upozorenja predstavili odbornicima „paf-paf“ na sastanku, da biste na kraju rekli da sada čekate „pismo namjere“ iz UAE. Takav način rada izaziva sumnju i nepovjerenje – i to ne bez razloga. Pozivam Spajića da uvaži stavove i sve zaključke Skupštine opštine Ulcinj, te svoje djelovanje uskladi sa međunarodnim konvencijama, Ustavom i zakonima Crne Gore i potrebama građana Ulcinja. Vi nijeste predstavnik nijednog entiteta niti druge države, vi ste premijer Crne Gore, te Vas pozivam da postupke i ponašanje uskladite shodno funciji kojoj obavljate i u skladu ustavnih obaveza koje nosite. Svaki pokušaj da se zaobiđe lokalna zajednica će izazvati dalju polarizaciju i tenzije, a nedavni protest jasno je pokazao da iza institucionalnog stava Opštine Ulcinj stoji volja građana - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu Spajiću: Svaki pokušaj da se zaobiđe lokalna zajednica će izazvati dalju polarizaciju i tenzije

Evropski savez izražava punu podršku građanima Ulcinja i njihovim političkim predstavnicima, cijeneći da njihovi jasni i jedinstveni stavovi nijesu usmjereni samo na zaštitu lokalnih, već i na očuvanje temeljnih državnih interesa Crne Gore.&nbsp;
- Neozbiljnost, neprofesionalnost, površnost, užurbanost i netransparentnost koje prate predstavljanje ovog projekta neodoljivo pozivaju na oprez i bude ozbiljne razloge za sumnju. Tu sumnju dodatno produbljuje agresivna i neprimjerena diskvalifikacija svih koji se usude da izraze rezervu prema ovom, navodno „poslu vijeka“ - naveli su iz Evropskog saveza.&nbsp;
Odluke, kako kažu, koje imaju ovako dalekosežne posljedice po državu i društvo ne mogu i ne smiju se donositi preko noći, pod pritiskom, bez ozbiljnih analiza, bez multidisciplinarnog pristupa i bez uključivanja svih društvenih grupa koje će snositi posljedice takvih odluka.
- Najveću štetu ovom projektu nanio je upravo premijer, svojim neodgovornim, neozbiljnim i politikantskim pristupom. Svođenjem rasprave na prosto etiketiranje „za“ ili „protiv“ investicija i razvoja, svjesno se pokušava skrenuti pažnja sa suštine i, ispod radara, progurati rješenja koja dugoročno mogu imati pogubne posljedice - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Sporazum, kako navode, koji je premijer samovoljno potpisao precizno definiše obaveze države Crne Gore – da obezbijedi zemljište, izgradi infrastrukturu, prilagodi plansku dokumentaciju željama investitora, obezbijedi sve potrebne dozvole, pa čak i izmijeni zakonsku regulativu – dok su obaveze investitora, odnosno entiteta svedene na minimum, nejasne i teško provjerljive.&nbsp;
Jasno je, podvlače, šta sve dobija investitor, ali se u Sporazumu nigdje ne navodi šta to konkretno dobija država Crna Gora.
- Nesporno je da se investicije u luksuzne turističke kapacitete mogu tretirati kao strateški interes, ali je neprihvatljivo da se kroz ovaj sporazum, na perfidan način, pokušava i izgradnja nekretnina za prodaju – čitaj stanova – proglasiti za javni interes. Država preuzima ozbiljne finansijske obaveze otkupa zemljišta i izgradnje infrastrukture, a da nije jasno iz kojih sredstava će se to finansirati, niti postoji garancija bilo kakvog povrata za državu i građane - kazali su iz Evropskog saveza.
Posebno upozoravaju: Ulcinj nikada neće prihvatiti betonizaciju Velike plaže. Velika plaža pripada građanima, Crnoj Gori, njenoj prirodi i njenoj budućnosti – a ne privatnim interesima. Ulcinj nikada neće pristati da kompletan prostor Velike plaže ustupi bilo kome – bio on sa istoka, zapada ili sa bilo kojeg drugog kraja svijeta.
Građani Ulcinja, ističu, ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore, njen suverenitet i njen evropski put. Suprotstavljaju se neznanju, aroganciji i gramzivosti onih koji su privremeno zaposjeli državne funkcije i pokušavaju da pod plaštom „investicija“ uruše sve ono što je mukotrpno građeno decenijama.
- Evropski savez će i ubuduće stajati uz građane, istinom protiv manipulacija, principima protiv improvizacija - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

1250x600

1084x550

ES: Ulcinjani ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore

Uvažavajući stavove, želje i potrebe građana Ulcinja, te izvanredan potencijal Opštine Ulcinj naš zajednički cilj je razvoj koji će donijeti benefite cjelokupnoj lokalnoj zajednici, kao i Crnoj Gori, poručio je premijer Spajić u čestitki predsjedniku Opštine Genciju Nimanbeguu i predsjednici Skupštine opštine, Ivani Popović.
Spajić je istakao da planirajući strateški razvoj države, Vlada stvara ambijent i uslove kako bi svaka regija i opština na najbolji način iskoristila svoje resurse, na korist svih građana.
- U tom smislu, Ulcinj ima šansu da, poštujući tradiciju, autohtonost i neponovljivost prirodnog, istorijskog, kulturološko – sociološkog obrasca ovog kraja, ali i potrebe nadolazećih generacija i sveukupnog društva, uz podršku Vlade, počne velike razvojne projekte. Uvjeren da je namjera donoslilaca odluka na svim nivoima dobrobit svih građana, radujem se daljem zajedničkom radu koji će, uz široki konsenzus, rezultirati optimalnim rješenjima za Ulcinj - zaključuje premijer u čestitki.

Spajić: Naš zajednički cilj je Ulcinj razvijati u interesu građana

Ulcinj sa preko dvije hiljade godina istorije, mjesto dodira kultura Orijenta i Zapada, sa prirodnim ljepotama Ade Bojane i Velike Plaže, ali i izvanrednim ljudskim potencijalom, osim što predstavlja neprocjenjivo prirodno i kulturno-istorijsko blago naše zemlje, pravi je dragulj Mediterana, kazao je Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputivši srdačne čestitke povodom 5. aprila Dana opštine Ulcinj, rukovodstvu opštine, odbornicama i odbornicima i svim stanovnicima tog grada.&nbsp;
- Multietnički i multikonfesionalni sklad koji generacije Ulcinjanki i Ulcinjana brižno njeguju, primjer je zajedništva i razumijevanja koji na ovom prostoru dobijaju svoje najupečatljivije izraze. Upravo ta raznolikost, utkana u kosmopolitsku dušu grada, čini Ulcinj izuzetnim mjestom za život i posjetu i značajno doprinosi turističkoj ponudi naše zemlje - istakao je Milatović.&nbsp;
Stoga, dodaje predsjednik Crne Gore, razvojne politike koje se tiču Ulcinja moraju biti kreirane u skladu sa potrebama lokalne zajednice, održive i transparentne, kako bi se sačuvao neponovljivi mediteranski duh oslonjen na bogatu kulturnu zaostavštinu i tradiciju.
- Žao mi je što ovog puta nijesmo u prilici da svečano obilježimo Dan opštine, ali vjerujem da će se kroz dijalog i zajedničke napore svih strana doći do rješenja koje će zadovoljiti sve građane Ulcinja i doprinijeti daljoj izgradnji ovog grada i Crne Gore - kazao je Milatović.&nbsp;

Milatović: Razvojne politike koje se tiču Ulcinja moraju biti kreirane u skladu sa potrebama lokalne zajednice, održive i transparentne

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je izjavio da Vlada ipak nije usvojila sve zaključke SO Ulcinj dodajući da oni ne prihvataju projekat na Velikoj plaži.&nbsp;
- Po našim informacijama četvrti zahtjev je izmijenjen, a ti zaključci su sa sjednice koja je održana 21. marta. Mi smo imali poslije toga drugu sjednicu 28. marta na kojoj smo se jasno izjasnili da ne prihvatamo projekat - kazao je Nimanbegu za Antenu M.&nbsp;
U Ulcinju će sjutra u podne, umjesto svečane sjednice lokalnog parlamenta, biti održan protest na Maloj plaži, na koji poziva prvi čovjek grada i predstavnici svih političkih partija u toj opštini.&nbsp;
Komentarišući sjutrašnji protest u Ulcinju na jučerašnjem presu premijer Milojko Spajić kazao je kako je Vlada prihvatila zaključke SO Ulcinj, te da ne razumije šta bi neko dodatno mogao da traži od izvršne vlasti.
Nimanbegu je kazao da je sve zaključke koje su donijeli na SO Ulcinj proslijedio Ambasadi Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><iframe width="500" height="583" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgenci.nimanbegu%2Fposts%2Fpfbid02imVRecZbNPBPA8Lg9MFgLcqaYTj4Hu5XTsSkACbUmRMsfoBuYgVJ3yXHdeZ9MPPNl&amp;show_text=true&amp;width=500" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; border: none; overflow: hidden;"></iframe></div>
Konsultacije kod premijera Milojka Spajića u vezi sa Sporazumom o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima počele su danas.
Prvi sastanak premijer je imao sa poslaničkim klubom Evrope sad, nakon toga sa Bošnjačkom strankom.
Iz obje partije nakon sastanka je poručeno da im je sporazum prihvatljiv.&nbsp;
Narednih dana premijer bi trebalo da održi konsultacije i sa ostalim poslaničkim klubovima.

Nimanbegu: Vlada ipak nije usvojila sve zaključke SO Ulcinj, mi ne prihvatamo projekat na Velikoj plaži

Planovi arapskog investitora da na ulcinjskoj Velikoj plaži izgradi megaturstički kompleks, vrijedan 30 milijardi eura, koje je javnosti prezentovao premijer Crne Gore Milojko Spajić, degradirali bi životnu sredinu Ulcinjske solane.
Ovu ocjenu ekološki aktivisti potkrepljuju činjenicom da je Solana jedno od najvažnijih staništa ptica u Evropi.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjećaju i da je njena zaštita jedan od uslova za zatvaranje poglavlja o životnoj sredini u pregovorima sa EU.
- Značaj tog područja je za građane Crne Gore mnogo veći od 30 milijardi eura - kaže za RSE programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Ksenija Medenica.
Solana, zajedno sa deltom rijeke Bojane i Velikom plažom dugom 13 kilometara, čini jedinstvenu ekozonu koja je među najvažnijim područjima biodiverziteta na Balkanu i važno stanište za migratorne ptice, navode u CZIP.
<h2>Lika: Kao da je neko pao iz svemira</h2>
Vijest da se na tom području planira masovna izgradnja je "odjeknula kao bomba", kaže Zenepa Lika iz ekološkog udruženja "dr Martin Šnajder Jacobi”.
Lika podsjeća da na ovu temu nije bilo javnih rasprava, iako građani Crne Gore, a posebno Ulcinja, imaju pravo da znaju što će se tu graditi.
- Ovdje je suverenitet Crne Gore stavljen pod znak pitanja kad dajete 13 kilometara obale jednom investitoru - kaže Lika za RSE.
Dodaje da bi masovna urbanizacija, manje od kilometra udaljena od Ulcinjske solane, imala veoma negativan uticaj na njen biodiverzitet.
- Sve izgleda kao da je neko pao iz svemira sa idejom koja nema nikakvih dodirnih tačaka ni sa Crnom Gorom, ni našom kulturom, mentalitetom, a pogotovo ne sa podnebljem koje je globalno prepoznato kao ključno biodiverzitetsko područje - navodi Lika.
Da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) žele da grade turistički kompleks u Ulcinju posredstvom kompanije "Emmar" Mohameda Alabara, objavio je premijer Spajić uoči potpisivanja sporazuma o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju 28. marta.
Ta arapska firma, kako je naveo Spajić, zainteresovana je da uloži u "megaprojekat" - turističke objekte, izgradnju aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, dva univerziteta, marine i renoviranje ulcinjskog Starog grada.
<h2>Aerodrom uz stanište za ptice</h2>
Megalomansko preoblikovanje ulcinjske obale bi trajno devastiralo zaštićena područja, kažu u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Status zaštićenog područja Solana je dobila jer je na njenom području registrovano oko polovine od oko 530 vrsta ptica u EU, uz flamingose kao vodeću vrstu, podaci su iz Plana njenog upravljanja.
Procjenjuje se da preko 100.000 vodenih ptica posjeti to područje u proljeće i jesen, dok zimi tu svakodnevno boravi preko 15.000 ptica.
Medenica smatra da je posebno loša ideja izgradnja aerodroma uz stanište za ptice, koje mogu biti ozbiljan bezbjedonosni problem za njegovo funkcionisanje.
- Zaista je neverovatno da se tim velikim planovima targetiraju najvrijednija područja koja imamo u Crnoj Gori - kaže Medenica, i podsjeća da su potpisane i međunarodne obaveze o zaštiti Solane.
Solana, čija je površina preko 14,5 kvadratnih kilometara, proglašena je 2019. Parkom prirode.
Zaštićena je i kao Ramsar područje - vlažno stanište međunarodne važnosti, kandidat je za Emerald status - područje od posebnog interesa za zaštitu prirode i potencijalna članica Natura 2.000 mreže - zaštićena područja u EU.
<h2>Solana u poglavlju 27</h2>
Zaštita Ulcinjske solane je i jedan od uslova za zatvaranje poglava 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
To poglavlje propisuje uslove koje Crna Gora mora ispuniti u pregovorima sa EU.
- U Akcionom planu se čak 19 od 60-ak aktivnosti za zaštitu prirode odnose na područje Solane, što dovoljno govori koliko je važna njegova zaštita - naglašava Medenica.
Lika napominje da je Ulcinjska solanaclosing bench mark (mjerilo za zatvaranje poglavlja).
- I zaista ne razumijem kako mislimo sa ovakvim ophođenjem to u uskorije vrijeme i postignemo - kaže Lika.
Dodaje da je sadašnjim stanjem Solane, kada njom niko zvanično ne upravlja, poslata poruka da za Crnu Goru zaštita prirode nije prioritet.
<h2>Solana prepuštena sebi</h2>
O Ulcinjskoj Solani trenutno niko zvanično ne brine, jer je početkom februara istekao ugovor o njenom zakupu sa državnim preduzećem Nacionalni parkovi.
To preduzeće je odlukom Vlade od 2015. privremeno upravljalo Solanom na osnovu ugovora o zakupu sa stečajnom upravom fabrike, koji je periodično produžavan.
Posljednji ugovor je istekao 7. februara i nije obnovljen, za što treba saglasnost Ministarstva ekologije.
Na koincidenciju da ugovor nije produžen baš sada kada se pojavio investitor za Veliku plažu i njeno zaleđe, ukazuju iz CZIP.
- Ne verujemo da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje - kažu u toj organizaciji.
RSE je pitao Ministarstvo ekologije da li će biti produžen zakup sa Nacionalnim parkovima, ali nisu odgovorili, kao ni na pitanje što je razlog da još nije formirana upravljačka struktura za Solanu.
Naime, već petu godinu o tome pregovaraju ministarstva ekologije i finansija, i Opština Ulcinj.
Ranije je planirano da Opština, zajedno sa Vladom, preuzme upravljanje Solanom, ali do danas nisu stvorene pravne pretpostavke da se formira takvo preduzeće.

Ekolozi upozoravaju: Planovi Vlade i arapskog investitora opasnost za Ulcinjsku solanu

Vlada Crne Gore i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji će omogućiti dugoročni zakup i “valorizaciju” naših najvrijednijih prirodnih lokaliteta. Ovim sporazumom, investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida, navodi nevladina organizacija Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Ova organizacija, zajedno sa NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info i NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS pokrenuli su peticiju kao prvi korak u borbi za očuvanje Velike plaže, poštovanje njene zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou i uključivanje građana u procesima donošenja odluka.
- Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 km Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane/ke. Posebno zabrinjava činjenica da se ovako važan dokument donosi iza zatvorenih vrata, bez javne rasprave i uvida građana/ki. Planirano je da zemljište bude dodijeljeno u skraćenoj proceduri bez javnog nadmetanja i tendera, u suprotnosti sa važećom (iako upitnom i već problematičnom) prostorno-planskom dokumentacijom, što stvara ozbiljan rizik od korupcije i zloupotrebe državnih resursa- ističe ova NVO.
Ovakav sporazum, dodaju, ne samo da nije ustavan i krši zakone države Crne Gore, već ne poštuje ni međunarodne konvencije čije smo potpisnice, poput Arhuške koja građanima garantuje pravovremeno i potpuno informisanje, učestvovanje u donošenju odluke i pristup pravdi u pitanjima životne sredine.
- Prva ideja za investicije, koja je entuzijastično predstavljena javnosti kao prilika koja se ne smije propustiti, odnosi se na područje Delte Bojane koja je prepoznata u svim relevantnim strateškim dokumentima Crne Gore kao područje od izuzetnog značaja koje je neophodno zaštititi zbog svoje jedinstvene biološke raznovrsnosti i ekološke vrijednosti. Pored toga, ova područja uživaju zaštitu na nacionalnom i međunarodnom nivou kroz statuse IBA, IPA, Ramsar, Emerald i potencijalne Natura 2000. Stoga smatramo krajnje neprimjerenim &nbsp;da se na ovom najvrijednijem prostoru, koji je već zaštićen važećim zakonodavstvom, planira potpuna i trajna devastacija- ističu.
Nedopustivo je, kažu, da se ignorišu i ne poštuju strateški planovi države Crne Gore koji se odnose na zaštitu prirodnih vrijednosti.
- Zbog toga pozivamo donosioce odluka da budu dosljedni u sprovođenju strateških planova- dodaju u reagovanju.
Pored navedenog, izražavaju ozbiljnu zabrinutost u vezi sa situacijom u Ulcinjskoj solani.
- Konkretno, ugovor o zakupu između stečajne uprave i Nacionalnih parkova nije produžen i trenutno se ovim područjem upravlja zahvaljujući dobroj volji radnika koji već dva mjeseca nisu primili platu. Ugovor nije produžen baš sada kada se arapski investitor interesuje za Veliku plažu i njeno zaleđe. Svega smo se naslušali i nagledali, a ne verujemo ni da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo &nbsp;da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje- navode .
Zato su pokrenuli peticiju.
- Pokretanje ove peticije je prvi korak u borbi za očuvanje Velike plaže, poštovanje njene zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou i uključivanje građana u procesima donošenja odluka- ističu.
Link peticije: <a href="https://chng.it/6xBbccP2XB" target="_blank">https://chng.it/6xBbccP2XB</a>

Pokrenuta peticija za spašavanje Velike plaže: Za buduće generacije, ne za privatne interese

Svečana sjednica Skupštine opštine Ulcinj povodom dana opštine, ove godine neće biti održana, zato što su odbornici odlučili da se priključe građanima koji će u subotu 5. aprila biti održan u ovom gradu.
Kako je kazao predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu u izjavi dostavkjenoj medijima, zbog svega što se desilo i što se i dalje dešava, na ovaj dan, koji označava završetak berbe maslina i početak sezone plovidbe, neće im biti do slavlja.
- Vrijeme je da podignemo glas i zajedno sa vama izađemo na veličanstveni protest kako bismo zaštitili Ulcinj od odluka koje se donose bez nas i bez da su čuli vaš glas - poručio je Nimanbegu građanima Ulcinja.
Građani će se okupiti u 12 sati na Maloj plaži kako bi iskazali protest zbog iskazane namjere Vlade da investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da na korišćenje na 90 godina, ili 99 kako je najavljivao premijer Milojko Spajić, kompletno zaleđe Velike plaže.
- Ako im nije dovoljan glas odbornika, dođite da im vi pošaljete poruku da jesmo za investicije, ali želimo da razvoj bude održiv i baziran na našim planovima, a ne na planovima drugih. Želimo transparentnost i odgovornost od onih koji donose odluke za nas, a bez vas. Želimo da Ulcinj sačuva svoj identitet i značaj, da Solana bude glavno stanište ptica u Evropi, da maslinjaci budu najzelenija i najljepša zona na Mediteranu. Želimo da Ulcinj bude koljevka vaše djece, od danas i u buduće. Proslave i dječji koncerti će biti održani, jer ovo što radimo - radimo za našu djecu - poručio je Nimanbegu.
Podsjećamo, dva sporazuma koje je premijer Crne Gore Milojko Spajić potpisao sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o ekonomskoj i saradnji u turizmu, koji otvaraju put za zakup Velike plaže u Ulcinju, za lokalnu zajednicu su neprihvatljivi.

Nimanbegu: U subotu umjesto proslave Dana opštine protest protiv sporazuma sa UAE

Demokratija se zasniva na ideji otvorenoga društva, koje se integriše preko raznih političkih ideja, dok populizam funkcioniše u okvirima zatvorenog i homogenog kolektivnog jedinstva, prodajući demagošku matricu o navodnoj jedinstvenoj narodnoj volji, odnosno, „naaaarodnoj volji“. Pritom se često bježi od toga da se ta „naaarodna volja“ provjeri. Načelo „rule of law“ je prije svega sredstvo za ograničavanje državne moći i garant individualnih ljudskih i građanskih prava. Odavno je liberalna tradicija Džona Stjuarta Mila i Aleksisa de Tokvila ukazivala na tu ulogu zakona i poštovanja prava u zaštiti sloboda, kao i da načelo većine u sebi ponekad može imati za posljedicu tiraniju. Upravo svjedočimo da ono što se događa u Crnoj Gori i Srbiji predstavlja upravo to naličje demokratije, u kojoj se sprovodi teror većine sa potonjih izbora, upitne legalnosti i legitimnosti, iako postaje sve očiglednije da ni jedna ni druga vlast trenutno nemaju legitimetet. <h2>Premijer šibicar</h2> Populizam ugrožava demokratiju u njenoj samoj srži i razara njene osnove. Pobjedom Donalda Trampa na izborima u Americi populizam, šarlatanstvo i prevarantstvo su dobili novi impuls, iako se demokratska društva u Evropi već duže vrijeme suočavaju sa ovom pošasti naličja demokratije. Kad pogledamo ko se sve radovao pobjedi Trampa, jasno nam je da se radi o najvećem udaru na principe demokratije u aktuelnom stoljeću. Tu su u prvom redu autokratski lideri, demagoški populisti, ekstremni desni bašibozuk i šovinisti i fašisti raznih fela. Jednom riječju, evropski i svjetski politički treš. Dirljivo je kako Predrag Danilović vjeruje budalastim podacima koje iznosi Tramp o vlasti u vrijeme Bajdena i tome kako su ljudi sa 360 godina primali socijalnu pomoć. Ne čudi ni to što se aktuelni premijer Crne Gore često poziva na Trampa kad pokušava da šibicari neku prodaju magle građanima Crne Gore. Jasno je da se ekonomija Crne Gore od promjene vlasti 2020. godine zasniva na klasičnim populističkim marifetlucima i da nijedan ekonomski parametar nije zasnovan na realnom rastu društvenog bogatstva, novostvorenoj vrijednosti, već isključivo na monetarnim manipulacijama, zaduživanju i rekordnoj inflaciji. Pred svake izbore slušamo epp o straobalnim uspjesima i milijardama budućih investicija. Počev od onih milijardi iz Japana i National Panasonica, koji jedva čeka da napravi fabriku u Crnoj Gori, ili onih pola milijardi ulaganja u Pljevlja. Uz nezaobilazno fakinsko ponašanje za govornicom u Skupštini, premijer nam je objasnio da je potpisan epohalni državni sporazum sa UAE (Ujedinjeni Arapski Emirati), kojim UAE garantuju za projekte koje će navodno raditi Mohamed Alabar u Crnoj Gori. Kao starom spoljnotrgovincu, koji je bio svjedok stotinama potpisanih sporazuma, memoranduma, protokola od kojih nije bilo ništa, vrlo dobro znam da taj međudržavni ugovor ne garantuje nikakvo ulaganje. Međudržavni trgovinski ugovori uvijek se bave zaštitom sopstvenih firmi i zaposlenih u njima na teritoriji na kojima posluju izvan svoje zemlje. Niti države u biznisu mogu odlučivati o ulaganjima privatnih privrednih subjekata.O tome odlučuje njihov interes. U tom smislu je smiješno mahanje premijera da je njegova zasluga što je u pravnim sporovima subjekat privatna firma, a ne UAE. Pa to su notorne stvari u biznisu i nema veze sa zaslugama Spajića. Smiješan je taj Spajićev populizam pred izbore, mahanje Trampom i kako Tramp izgibe da potpiše isti ugovor sa UAE i Mohamed Alabarom i njegovom firmom Imar Propertis sa ulaganjima hiljada milijardi. Koliko znam kapital Imar Propertis je procjenjen na cca 31 milijardu USD. Dok je njegova druga firma, Igl Hils, na našim prostorima najpoznatija po projektu „Beograd na vodi“, ružnoj spavaonici u najelitnijem dijelu Beograda, u basenu rijeke Save.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi"><figcaption>IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi(Photo: N1)</figcaption></figure>  Beograđani dobro znaju o kakvom biznisu se radi. Grad je uložio ogromna sredstva u infrastrukturu, a planira se i enormno zaduženje za izgradnju metro linije koja će prolaziti kroz „Beograd na vodi“, kako bi se podigla atraktivnost i prodali još neprodati brojni stanovi. Igl Hils je uložio samo par stotina miliona USD, pa je prodajom gotovih, preskupih stanova obezbjeđivao nova sredstva za dalju izgradnju. Svojevremeno sam pisao da bi i moja rahmetli baba, da je živa, dobila od svake banke tih par stotina milona USD da joj neko pokloni takvu atraktivnu lokaciju i na isti način izgradila to izvikano naselje – spavaonicu kao Igl Hils. Kao da vam neko da u Njegoševom parku u Podgorici da zidate stambene zgrade. To je uobičajena praksa za Vučićev režim, kada država obezbjeđuje svojim sredstvima uslove da privatni kapital uzima ogromne profite. Zato se po Srbiji masovno „pumpa“. <h2>Prljava kampanja </h2> Ako misli Spajić da će mu Igl Hils raditi infrastrukturu i aerodrom za čarter letove na Velikoj Plaži, grdno se zeznuo. Moraće Crna Gora dobrano da odriješi kesu da bi Mohamed mogao da gradi i ubira profit. Drugo, investicije, govorim iz iskustva, nije nešto što se završava u godinu – dvije, to traje i traje. Tako da mu te pjesmice pred izbore u Nikšiću neće mnogo pomoći, dok zadužuje Crnu Goru za novu milijardu i kusur. Treće, ko je radio sa arapskim zemljama zna da su u tom svijetu provizije uobičajena stvar, vizavi Spajićeve priče o tome da nema korupcije. Svjestan da novo zaduženje govori više od riječi, Spajić je krenuo sa pokvarenom pločom o „zlu“ koje je radio DPS, kao jedinim „argumentom“. Da ga podśetim da je u vrijeme DPS-a bilo preko 11 milijardi eura grinfild stranih investicija. Plus autoput.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96" data-rendition-name="original" width="1200" height="781" loading="lazy" alt="AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža"><figcaption>AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Nepostojanje bilo kakvog realnog ekonomskog uspjeha postojeće vlasti razlog je i za anketni odbor koji je formirala vlast za istraživanje tobožnjih političkih ubistava. Jedino političko ubistvo je ono što oni rade Crnoj Gori! U normalnom svijetu anketni odbor je instrument opozicije, jer vlasti imaju mogućnost preko institucija da istraže sve što ih interesuje. Nema potrebe za anketnim odborima, za razliku od opozicije. Jasno je da je sve to u funkciji izbora u Nikšiću. Kad nemaš čime da se pohvališ – (lažno) ocrni protivnika. U populističkim, nedemokratskim režimima, u kojima vlada teror većine umjesto zakoni, mediji se pretvaraju u propagandno sredstvo. Tako je Javni servis Crne Gore ušao u prljavu kampanju prema opoziciji pred izbore u Nikšiću. U tu svrhu su doveli provjerene mrzitelje sadašnje opozicije u liku Vanje Ćalović i sličnih. Zanimljivo je sa kojom lakoćom Vanja Ćalović govori o stvarima u kojima je totalni laik, bez formalnog obrazovanja i bez praktičnog iskustva, koje je neophodno da bi se neko bavio onim čime se ona često bavi. Još pamtim njenu izjavu da je sigurna da će nekadašnji ministar finansija, Milojko Spajić, odgovorno trošiti novac od prodaje državnih obveznica krajem 2020, iako svakom sa zrnom soli ta prodaja debelo smrdi na korupciju. Em što je urađena kršeći bar nekoliko zakona i odluku Skupštine o budžetskim limitima. Ali Vanja je ta koja odlučuje kome se može vjerovati, a ko je bezrezervno lopov. „Nikada se nije posumnjalo da su istina i politika u prilično lošim međusobnim odnosima i, koliko je meni poznato, nikada se istinoljublje nije ubrajalo u političke vrline... Da li je prava suština istine u njenoj nemoći, a prava suština moći u podmuklosti?“ (Hana Arent „Istina i politika“). Kao da je Hana slušala crnogorskog premijera na premijerskom satu, koji bez pardona ubroji u zaduženje države prije promjene vlasti 2020. godine i kredit kojim je, prodajom državnih obveznica, on zadužio Crnu Goru nepunu milijardu sa kamatama. Bez trunke stida reče da je bilo zaduženje 105% BDP i da je on „maestralno“ smanjio taj procenat, vraćajući u narednoj godini dospjelo zaduženje od 350 miliona eura od para kojima je on dodatno zadužio Crnu Goru? To se ne može drukčije nazvati, g-đo Arent, nego podmuklost. Takođe, premijer optuži „nekadašnju vlast“ da se zaduživala za tekuću potrošnju. Kao i skoro sve izjave Spajića, ni u ovoj nema mnogo istine. Makar kad je u pitanju regionalni vodovod i autoput. Mada znam da i to nije sve. Ali, zato, zahvaljujući Milojku Spajiću kao ministru finansija i predśedniku vlade, pomenutom prodajom obveznica 2020. godine u iznosu 750 miliona eura sa kamatom 2,9%, sa aktuelnom prodajom obveznica u vrijednosti 850 miliona eura po kamatnoj stopi od 5,125% i 750 miliona eura s kamatom od 5,8% u 2024. godini, Crna Gora se dodatno zadužila preko tri milijarde i dvjesta miliona sa kamatama. Ako bi vjerovali Milojku Spajiću, što je izuzetno teško, da je vraćeno dvije milijarde duga iz vremena DPS-a, ispada da je Mickey dodatno zadužio Crnu Goru poprilično preko toga, a da nijedan projekat nemamo. Oprostite mi što ne vjerujem da je dvije milijarde eura iz vremena DPS-a dospjelo na naplatu od 31. 10. 2023. godine, kada je formirana njegova vlada. Bilo bi fer da Ministarstvo finansija izađe sa tabelom dinamike zaduženja i vraćanja zatečenih kredita po datumima, sa strukturom o kojim kreditima se radi, kao i kako su i na što trošena inozaduženja. Ali pod krivičnom odgovornošću da su podaci tačni! Da jednom stavimo tačku na taj šibicarski PR, jer ko bi normalan vjerovao njemu i njegovoj vladi na časnu riječ.

Slobodan Jovanović

Singapurski komedijaš

Irska uprava za zaštitu podataka (DPC) koja djeluje u ime Evropske unije, danas je otvorila istragu o upotrebi ličnih podataka od strane društvene mreže X radi obuke njene vještačke inteligencije, posebno njenog četbota Grok.
Istraga se odnosi na upotrebu ličnih podataka uključenih u objave dostupne javnosti koje korisnici stavljaju na društvenu platformu X, u Evropskoj uniji i Evropskom ekonomskom prostoru, navodi se u saopštenju.
Mreža X se obavezala u septembru da više ne koristi neke lične podatke svojih evropskih korisnika da obučava svoj program vještačke inteligencije.
Tada je irska uprava DPC objavila da je povučen sudski postupak koji je pokrenula u irskom Visokom sudu oko tog slučaja.
Objava u septembru se odnosila na lične podatke korišćene između 7. maja i 1. avgusta prošle godine. Ali kompanija je poslije tog datuma nastavila da razvija svoje modele vještačke inteligencije.
Irska uprava će prema tome razmotriti usklađenost tog razvoja sa odredbama evropskih propisa za zaštitu podataka, posebno kada je riječ o legalnosti i transparentnosti obrade podataka, dodaje se u saopštenju.
Irska uprava za zaštitu podataka nadležna je da djeluje u ime EU zato što je evropsko sjedište X u Irskoj, kao što je i sjedište brojnih gigantata Silikonske doline.
Američki tehnološki giganti, čiji je dio i X, su u središtu trgovinskih razgovora EU i SAD.
Ako razgovori ne uspiju Evropska komisija mogla bi da odluči da ih oporezuje, zaprijetila je predsjednica Ursula fon der Lajen.

EU ispituje mrežu X zbog upotrebe ličnih podataka za obuku vještačke inteligencije

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić izjavio je danas da bi eventualni pregovori sa predsjednikom bh. entuteta Republika Srpska (RS) Miloradom Dodikom o presudi, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH, možda privremeno doveli do smirivanja političke situacije u BiH, ali bi i otvorili vrata novim krizama. 
 
Komšić je ocijenio da institucije BiH – sudovi, tužilaštva i policija, moraju pokazati da mogu raditi svoj posao, čak i pod pritiskom.
- Naravno, to je težak put, sa rizicima, ali to je jedini put kojim BiH treba ići. Eventualni novi pregovori s Dodikom oko kazne zatvora možda bi privremeno doneli smirenje, ali bi otvorili vrata novim krizama - rekao je Komšić za turski list Džumhurijet.
Zato BiH i njene institucije moraju djelovati u skladu sa zakonima i Ustavom.
Komšić je ocijenio da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali nije riješio sve probleme u toj zemlji niti je „eliminisao politike koje su imale za cilj uništenje BiH“.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući snažnom prisustvu međunarodne zajednice situacija je godinama bila pod kontrolom, ali su se sa slabljenjem uticaja međunarodnog faktora počeli pojavljivati problemi koje Dejtonski sporazum i Ustav nisu mogli riješiti.
- Politike koje su napale BiH, koje su imale za cilj njeno uništenje i ukidanje kao nezavisne države, zapravo nikada nisu nestale sa političke scene. I upravo je to situacija s kojom se danas suočavamo - naglasio je Komšić.
Dodao je da je današnju nestabilnost u BiH pokrenuo Dodik.
- On je taj proces pokrenuo zbog svoje pravne borbe – osuđen je, iako presuda još nije pravosnažna, na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Iako on u prvi plan stavlja svoj slučaj, tvrdim da pravi razlozi leže mnogo dublje - kazao je Komšić.
Ocijenio je da je suštinski problem to što Dejton nije riješio sve, kao što nisu nestale ni destruktivne politike prema BiH, a zemlja nije napravila stvaran iskorak ka Evropskoj uniji (EU).
- Bezbjednost i stabilnost BiH leže u njenom punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - zaključio je Komšić.
Članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić učestvuju na Diplomatskom forumu u Antaliji od 11. do 13. aprila, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Komšić: Pregovori s Dodikom bi privremeno smirili stanje u BiH, ali bi otvorili vrata novim krizama

Odbojkašice Herceg Novog prve su finalistkinje EPCG Superlige.
Herceg Novi je večeras u Igalu, u drugom meču polufinala, savladao Albatros 3:0 (25:18, 25:18 i 25:14).
Maksimalnim rezultatom dobio je i prvi međusobni duel.
Najefikasnija u redovima Herceg Novog bila je kapitenka Ralitsa Vasileva sa 15, Anamarija Galić je upisala 12, dok je Daria Čabonenko dodala 10.
Kod Albatrosa, Karolina Pidhurska je bila najefikasnija sa sedam, dok je poen manje upisala Marija Tuševljak.
Protivnika u finalu, Herceg Novi će saznati u nedjelju, kada će se u 16 sati u dvorani Topolica, u odlučujućem meču, sastati Luka Bar i Budućnost Volley.

Herceg Novi prvi finalista

Crnogorski turizam je izrazito osjetljiv na ekonomska kretanja u Evropi, pa bi usporenje njihove ekonomije od 0,5 odsto, u Crnoj Gori moglo biti 0,9 odsto, kaže Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW) za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Očekuje da bi zbog nepovoljnije ekonomske situacije i straha od inflacije izazvane aktuelnim trgovinskim ratom, do koga je došlo povećanjem carina od strane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropljani mogli trošiti manje na putovanja.
Da će Evropi podići carine na 20 odsto, američki predsjednik Donald Tramp objavio je 2. aprila. Sedmicu kasnije tu odluku je pauzirao na 90 dana ostavivši carine na 10 odsto.
Oko trećina turista u Crnoj Gori dolazi iz Evropske unije.
Svako slabljenje ekonomije na evropskom i globalnom nivou povlači smanjenje broja gostiju i njihove potrošnje.
A turizam Crnoj Gori donosi skoro 30 odsto bruto nacionalnog dohotka.
<h2>Evropljani se mogu okrenuti bližim morima</h2>
Jovanović kaže da postoji rizik da usporavanje evropske ekonomije bude i izraženije od 0,5 odsto, koliko je trenutna trenutna procjena WiiW.
Iako bi to moglo usporiti turističku aktivnost u Crnoj Gori, on smatra da postoje dva pozitivna rizika za Crnu Goru.
- Prvi je da bi ekonomska situacija u Rusiji mogla biti bolja od ranije očekivane, uz mogućnost ublažavanja ili čak ukidanja pojedinih sankcija, što bi moglo dovesti do povećanog broja ruskih turista u Crnoj Gori - rekao je Jovanović.
Kao drugi navodi da bi zbog krize Evropljani mogli manje putovati na daleke destinacije poput Maldiva ili Tajlanda, i birati bliže lokacije, kao što je Crna Gora.
- Ako bi se ovi pozitivni rizici ostvarili, usporavanje rasta u Crnoj Gori moglo bi biti manje od predviđenih 0,9 procenata u osnovnom scenariju - zaključuje Jovanović.
<h2>Dvojak uticaj carina</h2>
Efekat carina na turizam može biti dvojak – sa zapadno-evropskih i sa tržišta SžAD, kaže za RSE profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za Biznis i turizam u Budvi Ivo Županović.
Jedan je da slabljenjem dolara, što je bio slučaj u prethodnih dana, u očima Amerikanaca poskupljuju aranžmani u Evropi, što može smanjiti njihova putovanja ka Starom kontinentu.
A drugi je, dodaje Županović, mogućnost da, ukoliko opstanu carine u sadašnjem obliku, članice EU zbog manjeg izvoza u SAD uđu u stagnaciju ili recesiju.
On ne očekuje da ekonomska nestabilnost utiče na već ugovorene aranžmane za ovu sezonu. No, ukoliko se ona nastavi, smatra da će uticati na postsezonu i naredne turističke godine.
U Crnoj Gori je prošle godine bilo preko 840.000 gostiju iz EU, što je oko trećina registrovanih turista, a iz SAD oko 50.000 – nešto više od dva odsto, podaci su Uprave za statistiku.
<h2>“Turizam je, ipak, žilav”</h2>
I u susjednoj Hrvatskoj carine su izazvale zabrinutost zbog mogućih posledica po turizam.
- Ako se budu primjenjivale na srednji i duži rok, uticaće na ekonomije najznačajnijih emitivnih tržišta EU – Njemačke, Italije, Austrije – pa je moguće da takve zemlje upadnu u recesiju, što bi se odrazilo na turistička kretanja - kaže za RSE Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Uz to, turizam je veoma žilav, što je pokazao i njegov brzi oporavak nakon pandemije, dodaje Ostojić.
- Turistička putovanja, godišnji odmori, postali su dio svakodnevice Evropljana, kojeg se jako teško odriču, i vjerujem da će neovisno o tome što će se događati prometa ipak biti - rekao je on.
Ostojić ne očekuje da bi u slučaju negativnog scenarija – recesije i manje putovanja – došlo do poskupljenja turističkog proizvoda.
- Ako vam je potražnja manja, nemate prostora za poskupljenje - dodao je on.
Kako kaže, u velikim hotelskim kompanijama za sada nema otkaza rezervacija ili usporavanja bukinga.
<h2>Odluke države veća prepreka od spoljnih uticaja</h2>
Ni u budvanskoj agenciji Guliver Montenegro, koja posluje sa stranim turoperatorima, ne očekuju otkazivanja aranžamana za sezonu koja počinje već krajem aprila.
Dodaju da su evropski turisti najvećim dijelom već odlučili gdje će i izdvojili sredstva za odmor.
- Teorijski, ekonomska nestabilnost može da utiče ako se ostvare sumorne prognoze o novoj ekonomskoj krizi. Ipak mislim da bi to više uticalo na buduće sezone, nego na ovu - kaže za RSE direktorica agencije Danica Kažanegra Gregović.
Prema njenim riječima, na ovogodišnju sezonu više utiče domaća cjenovna politika i državne odluke nego američke carine.
Osim što je PDV u turizmu povećan više nego duplo, navodi i da uoči sezone Nacionalni parkovi najavljuju poskupljenje ulaznica, a neke turističke organizacije razmišljaju o povećanju cijena boravišnih taksi.
- Takve odluke u nevrijeme mnogo više utiču na naš rad i rentabilnost nego trenutne svjetske ekonomske prilike - kaže Kažanegra Gregović.
Od ove godine porez je sa sedam povećan na 15 odsto za hotelski smještaj i određene proizvode i usluge u turizmu.
Kako je ta odluka donijeta kada je već bilo zaključeno preko 90 odsto ugovora sa turoperatorima, iz Privredne komore su je ocijenili “završnim udaracem” za konkurentnost domaćeg turizma.
Inače, prvi put od obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora je prethodne godine zabilježila pad turističkih prihoda sa izuzetkom pandemijske 2020.
Pad je tokom 2024. u odnosu na godinu prije bio 3,6 odsto.

Turizam u Crnoj Gori u indirektnom riziku zbog američkih carina Evropi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: velika-plaza