Sačuvaćemo svaku lokaciju, bez obzira na ishod današnjeg glasanja, a poslanici neka glasaju po savjesti, poručeno je sa današnjeg protesta Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" organizovanog ispred Skupštine Crne Gore sat uoči početka današnje sjednice, a u znak otpora sporazumu između crnogorske Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji podrazumijeva otimanje crnogorskog tla kršeći zakon, bez javnih procedura i tendera. Građani su nosili transparente "Postaćemo stranci u sopstvenoj državi", "Ko se na Ulcinjsku solanu opeče u sporazum duva", "'Oćete li se najest'?", "Račune neispunjenih obećanja plaćaju građani"...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110512_2db51b2b2cfd1595b34208d6d1357eba952a81ab6f598683f34c709701910247.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250529110512_2db51b2b2cfd1595b34208d6d1357eba952a81ab6f598683f34c709701910247" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa današnjeg protesta ispred Skupštine"> <figcaption>Sa današnjeg protesta ispred Skupštine(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Jovana Božović iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) kazala je da su se danas okupili kako bi zajedno izgradili bolju i pravedniju budućnost "koju dugujemo generacijama, koju su gradili naši preci". - Moramo se oduprijeti represiji i zamisliti budućnost koju gradimo po mjeri čovjeka, a ne investitora - istakla je Božović. Ona je rekla da će sačuvati svaku lokaciju, bez obzira na ishod današnjeg glasanja, a poslanicima je poručila da glasaju po savjesti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110512_d98b7759753caec8648c85bce6ffb767a9f25afb722e71d950539fa2295ebee2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250529110512_d98b7759753caec8648c85bce6ffb767a9f25afb722e71d950539fa2295ebee2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Jelena Božović"> <figcaption>Jelena Božović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Božović je rekla i da zahtijevaju transparentnost u donošenju odluka uz uključivanje društvenih činilaca poput Univeziteta, građana, civilnog sektora... Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa poručila je da Crna Gora nije na prodaju.&nbsp; - Ovakvo institucionalno nasilje nikada neće proći u Crnoj Gori. Nismo vesla sisali. Nećemo pristati da se pod plaštom javnog interesa naši najvrjedniji resursi pretvore u privatno vlasništvo. Ne voli se Crna Gora tako - naglasila je Mićanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110520_d2f16bf63c215e4dc95c169d4df8c352d132e26f489e14d3ea0e569c98cb89ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529110520_d2f16bf63c215e4dc95c169d4df8c352d132e26f489e14d3ea0e569c98cb89ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Andrijana Mićanović"> <figcaption>Andrijana Mićanović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ksenija Medenica iz CZIP-a kazala je za Televiziju E kazala je da su im sada vezane ruke, i da ne mogu ništa učiniti osim da se nadaju da će poslanici i poslanice glasati protiv Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE. - Kao što smo rekli, ovaj Sporzum je protiv naših zakona, ispunjava želje investitoru, a radi protiv građana i značajno utiče, ne samo na našu ekonomiju i turizam, već na ono što nam je najvažnije i što nas najviše boli, a to je što će naša najvrednija i zaštićena područja biti pogođena realizacijom ovakvih projekata - istakla je Medenica. Pozvala je Vladu i Skupštinu da čuju očekivanja NVO sektora. - A naša očekivanja su da čuju glas lokalne zajednice i struke koja je tu da da smjernice kako jedan ovakav Sporazum može loše uticati - naglasila je Medenica. Mustafa Canka, istaknuti novinar i publicista iz Ulcinja citirao je stare Paštroviće. - Oni su govorili: "Ko prodaje zemlju, prodaje slobodu". Budva je danas dokaz da ih potomci nisu poslušali - istakao je Canka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110528_39fd2f8ec1086a40d17aabf812b2c19420af0a0fad43e675c79452529214aa6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250529110528_39fd2f8ec1086a40d17aabf812b2c19420af0a0fad43e675c79452529214aa6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Predali Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore"> <figcaption>Predali Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon obraćanja predstavnici Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" predali su Skupštini Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore koju je uradila Inženjerska komora. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5rJzrdYMQsI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ako njih neće da saslušaju onda je pitanje koga hoće i za čije interese rade - kazala je Ksenija Medenica iz CZIP-a. Iz Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" juče su u najavi napomenuli da Sporazum sa UAE derogira nacionalno zakonodavstvo i ne predviđa nikakvu odgovornost investitora, što je suprotno Zakonu o zaštiti prirode i drugim relevantnim propisima.&nbsp; - Takođe, izostala je javna rasprava i konsultacije sa lokalnom zajednicom, što predstavlja kršenje Arhuske konvencije - saopšteno je juče iz te koalicije. Kako su kazali, u trenutku kada se odlučuje o budućnosti najvrjednijeg javnog dobra koje imamo, vlast pokušava na brzinu, bez javne rasprave i mimo zakonom propisanih procedura, da prepusti dragulje naše zemlje poput u Velike plaže, Buljarice, Bjelasice i Sinjajevine na eksploataciju investitorima bliskim režimima koji nemaju veze ni sa održivošću, ni sa interesima građana Crne Gore. Rekli su da je danas popravni test ispit za poslanike i poslanice u kojem imaju priliku da ne glasaju za izdaju zemlje stranim investitorima- Zato im se, dodaju, obraćaju i pitaju:“Oćete li se više najest’?”  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052911050_7fe8022f8b4963a1529a29265b08c12640345b287cbcd429cc1c252b901f8daa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025052911050_7fe8022f8b4963a1529a29265b08c12640345b287cbcd429cc1c252b901f8daa" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest ispred Skupštine"> <figcaption>Protest ispred Skupštine(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Dosta je bilo tajnih dilova, sitih stomaka i praznih obećanja. Dosta je bilo izdaje javnog interesa zarad kratkoročnog profita i političke koristi - poručuju. Koalicija organizacija Velika plaža ili velika laža poziva sve slobodne građane i građanke, ekološke pokrete, sindikate, studente, umjetnike, novinare i sve kojima je stalo do javnog dobra i samopoštovanja – da zajedno poruče da: Crna Gora nije na prodaju!. - Upozoravamo poslanike i poslanice da će svaki glas za ovaj sramni sporazum ostati zabilježen – ne samo u stenogramima, nego i u sjećanju ovog društva koje više ne pristaje na izdaju. Vidimo se u 11h ispred Skupštine - zaključili su u najavi. Koalicija Velika plaža ili velika laža čine organizacije: Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP, NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network i NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Biciklo.me, Expeditio, NVO Gradionica i Centar za građansko obrazovanje CGO i NVO Naša akcija

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Građani ispred Skupštine poručili: Sačuvaćemo svaku lokaciju, bez obzira na ishod glasanja

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata - dokument koji već sada nosi potencijalno nesagledive posljedice po javni interes, prirodna bogatstva i suverenitet zemlje - ponovo će se uskoro naći pred poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore, podsjetila je grupa nevladinih organizacija, potpisnica inicijative “Velika plaža ili velika laža”.
Nakon što je predsjednik države iskoristio svoje ustavno ovlašćenje i vratio zakon na ponovno odlučivanje, kažu, pred Skupštinom je druga šansa.
- U pitanju je, slikovito rečeno, popravni ispit koji će ostati zabilježen u političkoj biografiji svakog poslanika i svake poslanice. Ali gdje je struka? Gdje su nadležne institucije koje treba da brane javni interes? Zašto ćute - upitali su potpisnici inicijative „Velika plaža ili velika laža“.
Oni su pozvali ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te Agenciju za zaštitu životne sredine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, ali i Univerzitet Crne Gore, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti (CANU) i Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti (DANU) da se hitno oglase i jasno iznesu svoj stav o potencijalnoj realizaciji ovog Sporazuma.
- Očekujemo da kažu: Kako gledaju na mogućnost da se megalomanski građevinski projekti realizuju na zaštićenim i ekološki osjetljivim područjima, uključujući Veliku plažu, Buljaricu, Bjelasicu, Hajlu? Kakve će biti posljedice po prirodne resurse, biodiverzitet i ustavni poredak ako se Sporazum ratifikuje? Zbog čega uporno izostaje stručno mišljenje o dokumentu koji briše javnu kontrolu, ukida pravne mehanizme zaštite i potkopava princip održivog razvoja? Ćutanje institucija i akademske zajednice u ovako važnom trenutku nije neutralan stav. Ćutanje je saučesništvo - navode u saopštenju.
Pozvali su struku da preuzme odgovornost i prestanu da posmatraju iz prikrajka dok se odlučuje o budućnosti Crne Gore, te da javno i nedvosmisleno iznesu stručne argumente na osnovu kojih će poslanici i poslanice moći da donesu informisanu i odgovornu odluku.
- Ovo nije pitanje političke pripadnosti. Ovo je pitanje profesionalne etike, akademskog integriteta i moralne obaveze prema društvu. Ako sada ne progovorite, kada ćete? Zakon o potvrđivanju Sporazuma je pred Skupštinom ponovo. Ovo je trenutak da struka stane ispred interesa investitora. Neka vas ne pamte po tome što ste ćutali. Neka vas pamte po tome što ste branili najvrijednije što ima Crna Gora - ističu iz ove inicijative.
Podsjećamo, inicijativu „Velika plaža ili velika laža“ potpisali su Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, KANA/ko ako ne arhitekt, Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, CEE Bankwatch Network, Crnogorsko društvo ekologa, Green Home, MogUL Portal, Portal Ulcinj info, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Expeditio, EnvPro, Organizacija KOD, Biciklo.me, Centar za građansko obrazovanje CGO i Gradionica.

Portal ETV

Potpisnici inicijative "Velika plaža ili velika laža": Vrijeme je da struka progovori

Nisam bila dio tima koji je radio na izradi Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, niti sam bila dio tima koji se bavio pregovaranjem, kazala je večeras u emisiji “Minula neđelja” ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Bila sam upoznata samo sa Nacrtom sporazuma. Bilo mi je jako značajno da je jedan član u skladu sa EU putem i da neće biti u suprotnosti sa sporazumom o pridruživanju Evropskoj uniji. To je član sporazuma koji je dostupan javnosti. Potpisali su ga premijer Milojko Spajić i članovi sporazuma iz UAE. Oni su svjesno potpisali taj član, znajući da nije u suprotnosti sa EU putem i da neće naštetiti naš evropski put”, rekla je Gorčević.
Gorčević razumije da kod dijela građana postoji strah zbog dovođenja stranih investitora.
- Postoje istrage koje bi mogle utvrditi tačnost za sve što se dešava - rekla je ministarka.
Gorčević je tokom gostovanja na Aplus televiziji kazala da je u javnosti bilo raznih tumačenja pisma evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
- Dio NVO sektora i opozicija su podvlačili jedne rečenice, a parlamentarna većina druge. Bilo je raznih spekulacija o investitoru, pa i oko lokacije - rekla je Gorčević.
Istakla je da je oko sporazuma bio problem oko komunikacije.
- Komunikacija je trebala da bude pravovremena. Ali, sigurno nije bilo loše namjere nije bilo ni za Ulcinj, ni za bilo koju drugu opštinu. Vodilo se računa i o tome da bude ravnomjeran raspored investicija i na sjeveru, gdje realno postoji manja zainteresovanost investitora - poručila je Gorčević.
<h2>Za imenovanje Krivokapića sam saznala iz medija</h2>
Gorčević je u emisiji prokomentarisala to što je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimovića bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića imenovao na poziciju ambasadora savjetnika.
- Za imenovanje Ranka Krivokapića saznala sam iz medija. Spajić je rekao da će razgovarati sa Ibrahimovićem. Stav Pokreta Evropa sad je da je kontradiktorno da neko ko je opozicija i počasni predsjednik opozicione partije bude savjetnik resoru iz parlamentarne većine - rekla je ministarka.
Gorčević tvrdi da nema saznanja da li je Spajić razgovarao sa Ibrahimovićem oko Krivokapića.
- Samim tim, ne bih mogla to da komentarišem - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Nisam bila dio pregovaračkog tima oko sporazuma sa UAE, loše namjere nije bilo za Ulcinj

Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
- Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi - naveo je arapski investitor.
Alabar je pojasnio da je nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
- Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite. Na osnovu onoga što sam vidio i pročitao shvatio sam da ljudi ne žele investicije na tom prostoru i mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima - kazao je Alabar.
Pojasnio je da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih ali i sjevernih crnogorskih opština.
- Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija - kazao je Alabar.
Dodao je da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
- Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju - rekao je on.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
- Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera - dodao je Alabar.
Nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
- Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje - zaključio je Alabar.&nbsp;

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek, kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu u otvorenom pismu upućenom biznismenu Mohamedu Alabaru.
- Od našeg susreta, koji se desio u kabinetu premijera Crne Gore prošlo je dosta vremena. Ostavili ste na mene utisak razumnog i odgovornog čovjeka sa jasnom vizijom i jasnom odlučnošću. Taj utisak dodatno je učvrstila Vaša izjava da nikada ne zaboravljate riječi Vaše majke: da treba poštovati domaćine u čije domove i zemlje želite ulagati. Posebno me dojmila Vaša iskrena emocija kada ste rekli da ste imali sreću da budete rođeni u veličanstvenom gradu, u pravo vrijeme - dodao je Nimanbegu. 
On je kazao da i Ulcinjani, osjećaju sličnu privilegiju - jer su rođeni u najstarijem gradu na Jadranu, u najživopisnijem dijelu Mediterana. 
- Naš grad je stoljećima bio raskrsnica civilizacija i imperija, a tragovi tih velikih epoha i danas žive među nama. Sve su te imperije nestale, a Ulcinj, čvrst u svojoj tradiciji i načinu života, i dalje stoji — i tako će, vjerujemo, ostati do Sudnjeg dana. Ulcinj je jedan od najtolerantnijih gradova na Mediteranu. Kroz našu istoriju ovdje su se plodonosno preplitale kulture, religije, jezici i narodi. Danas je to jedinstvena kulturna i turistička destinacija, svijetla alternativa zaboravu, komercijalizaciji i gubitku identiteta - ističe Nimanbegu u pismu. 
Dodao je da su ponosni na svoju istoriju, kulturu, običaje, ali možda najviše na prirodu, te da iskreno vjeruju da je Ulcinj najljepši grad na svijetu. 
- Bog nam je podario sve što je potrebno za dostojanstven i kvalitetan život, i na tome smo Mu zahvalni. Zato naši stari i kažu da je ovo „zemlja do duše". Naši preci su imali možda manje nego mi danas, ali zahvaljujući njihovoj mudrosti, mi gotovo svi živimo u svojim domovima. Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek. Zahvalni smo i Vama i našoj Vladi jer su, možda i neplanirano, ojačani duh jedinstva, solidarnosti i brige za javni interes u našoj zajednici. U tom duhu, Skupština opštine Ulcinj je dva puta u martu jednoglasno usvojila zaključke kojima izražava jasno i duboko neslaganje sa namjerom da se, bez konsultacija sa nama, sklope sporazumi o ustupanju naše imovine stranim investitorima za gotovo čitav jedan vijek - navodi se u otvorenom pismu upućenom Alabaru. 
Nimanbegu je podsjetio na prethodno oraganizovana masovna okupljanja građana i reagovanje na isto. 
- Organizovali smo masovna okupljanja građana, reagovao je civilni sektor u Ulcinju i cijeloj Crnoj Gori, kao i sam predsjednik države. Svi su jasno stavili do znanja da ovakav pristup razvoju nije prihvatljiv. U danima koji dolaze, donijećemo dodatne odluke koje će učvrstiti naš stav: da se gradnja na Velikoj plaži, u ovom trenutku i na ovakav način, ne može dozvoliti. Pokrenuli smo otvoreni javni dijalog o tome kako odgovorno razvijati to područje koje je već zaštićeno kao Spomenik prirode. Takođe, na našu inicijativu, delta Bojane - čiji je neraskidivi dio Velika plaža - kandidovaće se za UNESCO rezervat biosfere. Postoji i realna osnova da uđe u mrežu Natura 2000 kao zaštićeno područje na nivou Evrope. Zato Vas ovim putem informišemo, poštovani gospodine Alabbar, da će mogućnost za međunarodne konkurse i investicione projekte postojati tek kada završimo ovaj proces osmišljavanja održive i vizionarske strategije razvoja cijelog prostora. Sve drugo, izvan tog okvira i mimo volje građana Ulcinja, za nas je neprihvatljivo i naići će na odlučan institucionalni i društveni odgovor. U nadi da Vas ovo pismo zatiče u dobrom zdravlju i raspoloženju, primite izraze mog poštovanja i srdačne pozdrave iz Ulcinja - naveo je Nimanbegu.

Nimanbegu uputio otvoreno pismo Alabaru: Naša zemlja nije roba, ona nosi dušu našeg identiteta

Usvajanjem Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kontra stava EU, vlast i formalno postaje antievropska - poručio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović. &nbsp;
Vlast je, kako je ukazao, pod Mandićevim vođstvom, a Joanikijevim ideološkom palicom.
- Suštinski ne samo antievropska već i anticilizacijska - istakao je Vujović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, raskubanje Velike plaže treba samo da olakša i otimanje istorije i kulturnih dobara Crne Gore.&nbsp;
- Duklja i Velika plaža su dva prostora na kojima se najbolje ogledaju devastatorske namjere izdajničke vlasti prema Crnoj Gori. Jedna treba da bude simbol političke, a druga ekonomske okupacije Crne Gore - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Usvajanjem Sporazuma sa UAE, kontra stava EU, vlast i formalno postaje antievropska

Najava dugoročnog zakupa ulcinjske plaže radi gradnje stambeno-turističkog kompleksa od više milijardi eura, sedmicama je u fokusu crnogorske javnosti. Mještani Ulcinja i naselja u zaleđu Velike plaže uglavnom su skeptični prema 'megaprojektu', koji premijer Milojko Spajić i skupštinska većina promovišu, što se vidi iz razgovora koje su sa njima vodili novinari Radio Slobodna Evropa. 
- To je sramota. Daj bože da neko izađe i to zabrani - kazala je Nirveta Gagica iz Donjeg Štoja.
Sličnog mišljenja je i Muzafer Mehanović, koji je pitao kako to da za jednu prodavnicu od 200 kvadrata treba tender, ali za tri miliona kvadrata nije moralo.
Hazbija Adrović je poručio da su mogli dati i ljudima iz Crne Gore da prave hotele, ali nije im dato, dok je je Hazbija Korać istakao da se ne može samo tako potpisati ugovor, bez plana i šta treba ostaviti građanima i mlađoj generaciji.
Da nijesu svi u Štoju imali isto mišljenje, pokazuje primjer ugostiteljke u Donjem Štoju Brane Plavšić, koja se slaže da treba ulagati u ovakave investicije.
- Mi tu ne živimo, ali treba nešto da se događa, da se nešto ulaže. Bolje nego da stoji ovako. Puno se izgradilo i sve je lijepo, samo što treba svako da unese korisnog rada ispred svog lokala, ispred svoje prodavnice, malo da se čisti da se uređuje, i put do plaže ima jako puno smeća- kazala je Plavšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.slobodnaevropa.org%2Fa%2Fmjestani-ulcinj-arapski-megaprojekat-velika-plaza-investicija-kompleks-anketa%2F33401401.html%3Futm_medium%3Daffiliate&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz RSE podsjećaju da je u zaleđu Velike plaže i Solana, čija je zaštita jedan od važnijih segmenata u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji.

RSE: Mještani Ulcinja uglavnom skeptični prema arapskom 'megaprojektu' na Velikoj plaži

Koalicija nevladinih organizacija, u ime 11 790 potpisnika peticije koji je inicirao Centar za zaštitu i proučavanje ptica, uputila je danas pismo poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore, uz simboličan poklon – pješčani sat, navodeći da još nije kasno da pokažu da rade za građane a ne za privatne interese.
&nbsp;- Ovaj gest predstavlja podsjetnik da sa svakim zrnom pijeska koje padne, vrijeme ističe, a odgovornost onih koji odlučuju postaje sve veća. Povod za ovu akciju je ponovno odlučivanje o spornom Sporazumu između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je predsjednik države vratio Skupštini na ponovno razmatranje”- pojasnili su.
U pismu poslanicima, kako dodaju, jasno se ističe da se pred njima ne nalazi tek formalna odluka, već najvažniji politički “popravni ispit” njihove karijere – odluka koja direktno utiče na očuvanje prirodnih resursa, zakonitost, suverenitet države i budućnost lokalnih zajednica.
U pismu se upozorava da usvajanje ovog Sporazuma otvara vrata netransparentnim investicijama na brojnim lokacijama širom Crne Gore, izbjegavajući demokratske i zakonske procedure, bez ikakve sudske ili arbitražne zaštite za državu. Posebno se ističe opasnost od devastacije zaštićenih područja, poput Velike plaže, kroz projekte koji su u suprotnosti sa strateškim razvojnim dokumentima države i principima održivosti.
Kako su dodali, Peticiju pod sloganom “Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese” do sada je potpisalo 11.790 građana i građanki, a ona predstavlja jasan signal javnosti protiv ovog Sporazuma i sličnih pokušaja ugrožavanja javnog interesa.
- Poruka poslanicima je jasna – “Još nije kasno da pokažete da radite za građane, a ne za privatne interese. Da zaštitite prirodu, zakonitost i čast Crne Gore”- poručili su.

Peticija 17 NVO: Pred poslanicima popravni ispit, još nije kasno da pokažete da radite za građane, a ne za privatne interese

Koalicija "Velika plaža ili Velika laža" u petak i subotu će organizovati dvodnevni javni kamp na tom dijelu naše obale.
Kako navode, kamp će biti organizovan pod sloganom "Sloboda plaži", a ključna poruka je da Velika plaža mora ostati slobodna za ljude, prirodu i za buduće generacije.
- Velika plaža u Ulcinju – jedno od posljednjih prirodno očuvanih prostranstava Jadrana – suočava se s namjerama koji prijete da je pretvore u još jednu privatizovanu, uništenu zonu. Zato se 2. i 3. maja okupljamo na njenim obalama, da je branimo, slavimo i sačuvamo. Pod nazivom „Sloboda plaži!“, organizuje se dvodnevni javni kamp sa ciljem da građanima, medijima i donosiocima odluka pošaljemo jasnu poruku: Velika plaža mora ostati slobodna – za ljude, prirodu i buduće generacije- istakli su oni.
Javni kamp biće održan u kajtbording centru "Laguna".
- Dobrodošli su svi – djeca, roditelji, prijatelji, kućni ljubimci i kamperi. Događaj okuplja ljude iz svih krajeva Crne Gore – naučnike, umjetnike, aktiviste, sportiste i porodice – u znak podrške očuvanju prirodnog i javnog karaktera Velike plaže. Program uključuje tematske radionice, izložbe, razgovore, umjetničke instalacije, aktivnosti za djecu i puno druženja i razmjene- navode oni.
U duhu kampovanja i zajedništva, zajedno će, kako dodaju, promovisati brigu za prostor koji dijelimo – bez otpada, buke i betona.&nbsp;
- Pozivamo građane da ponesu svoje šatore, flašice za vodu, kremu za sunčanje i dobro raspoloženje. Osigurali smo prostor za kampovanje, dok je svaka podrška za očuvanje plaže dragocjena. Velika plaža nije samo turistički potencijal, Velika plaža nije pustinja. Ona je mreža kompleksnih ekosistema mnogih rijetkih životinjskih i biljnih vrsta, mjesto sjećanja i identiteta, prostor koji diše slobodom. Ako sada ne stanemo u njenu odbranu – uskoro bi mogla postati još jedan izgubljeni dio prirodne Crne Gore. Zato se pridruži. Dođi, slušaj, nauči, poveži se i postani dio ove borbe. Sloboda plaži – sloboda svima- zaključili su oni.

''Sloboda plaži'', javni kamp u petak i subotu na Velikoj plaži

Nacionalni savjet Albanaca donio je odluku da od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke traži da se izjasni jesu li predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i ministarka javnih radova Majda Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon kada su se oglušili o zahtjev poslanika Albanske Alijanse Ilira Čapunija da se sjednica prekine dok se Vlada Crne Gore ne izjasni o tome da li se usvajanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) krši Zakon o ljudskim i manjinskim pravima u pogledu narušavanja demografske strukture Ulcinja, saznaje Portal ETV.
&nbsp;Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je tražio da se sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj su na kraju usvojeni sporazumi sa UAE, prekine - dok se nadležni predstavnici vlasti ne izjasne da li se ovim dokumentima krši Zakon o ljudskim i manjinskim pravima u članu 29 i 39 - kojim je zabranjeno da se mijenja demografska struktura gradova u kojim većinsko stanovništvo čine manjine. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ministarka Majda Adžović, koji nijesu nadležni za ova pitanja, su na to odgovorili da da se sporazumima sa UAE ne ugrožavaju prava manjinskih zajednica jer se u njima ne pominju konkretne lokacije.
Odluku da se inicijativa za izjašnjavanje uputi ministru Đeki, Nacionalni savjet Albanca je, prema &nbsp;informacijama Portala ETV, donio u subotu - a upućena mu je danas.
- Nacionalni savjet Albanca je na vanrednoj sjednici održanoj dana 26. aprila 2025. godine, između ostalog, donio odluku da se obrati sa zahtjevom za tumačenje da li je na sjednici održanoj dana 22. aprila 2025. godine, nakon zahtjeva poslanika Čapunija za prekid skupštinske sjednice, u skladu sa članovima 29 i 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, došlo do povrede parlamentarne procedure i nepoštovanja zakona od strane predsjednika Skupštine i ministarke javnih radove, koji su bili nadležni za usklađivanje stavova između poslanika koji predstavlja nacionalnu manjinu i predlagača zakona - rečeno je Portalu ETV iz Nacionalnog savjeta Albanaca.
Ministar Đeka je Portalu ETV, nakon izlaganja poslanika Čapunija, kazao da će se o ovoj<a href="https://etv.me/politika/deka-kaze-da-ce-se-o-zastiti-demografske-strukture-ulcinja-izjasniti-nakon-sto-dobiju-zvanicni-upit"> inicijativi izjasniti kad za to dobiju zvanični upit</a>. To, do sad nije bilo moguće upravo zbog činjenice da su Mandić i Adžović na ovo pitanje odgovorili verbalno, pa mu Skupština nije zvanično uputila zahtjev.
<h2>NEMA PROMJENA TAMO GDJE JE MANJINA VEĆINA</h2>
Čapuni je u saopštenju medijima, uoči sjednice na kojoj su usvojeni sporazumi sa UAE, ukazao da je Ulcinj sredina u kojoj pripadnici etničke manjine čine većinu stanovništva, te da prema međunarodnim standardima i važećem zakonodavstvu Crne Gore nijedna investicija ne smije da vodi ka demografskim promjenama koje bi mogle ugroziti kulturni, etnički ili društveni identitet zajednice.
- Ovo nije subjektivna tvrdnja - to je zvanično afirmisani zaključak Vlade Crne Gore. Zato još jednom, u ime svih koji su izrazili zabrinutost - Skupštine opštine Ulcinj, Nacionalnog savjeta Albanaca, kao i svih građana koji se osjećaju pogođeni - pozivamo na prekid sjednice i hitno usaglašavanje stavova u skladu sa zakonom. U protivnom, bićemo svjedoci direktnog udara na ustavni poredak, prava manjina i proces integracija u EU - naveo je Čapuni.
Da je promjena demografske strukture u područjima gdje manjina čini većinu stanovništva zabranjena tokom te sjednice je ukazao i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
- Međunarodnim i domaćim zakonima zabranjena je promjena demografske strukture područja gdje manjina čini većinu. To se ne smije dozvoliti - podvukao je Camaj.
<h2>ODGOVORNOST MINISTRA MANJINA - A NE RADOVA</h2>
Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika pozvala je u noći kada su sporazumi sa UAE usvojeni, putem objave na društvenoj mreži Fejsbuk, Đeku da se hitno izjasni povodom zahtjeva da se zasjedanje pauzira dok se ne oglasi o primjeni klauzule o zaštiti prava manjina. Ona je tražila i njegov stav u odnosu na, kako je kazala, diskriminatorno ponašanje Mandića prema Čapuniju.
- Gospodine Đeka, Vi ste ministar za manjine - oglasite se! To je vaša dužnost, a ne dužnost ministarke javnih radova - podvukla je Lika.
Uprkos pozivu da zaustavi sjednicu i preuzme odgovornost, Skupština nije prekinuta, a sporazumi sa UAE usvojeni su sat i po poslije ponoći.
<h2>UZALUDNI NAPORI</h2>
Čapuni je ranije u saopštenju medijima ukazao da su u posljednjim danima uložili značajne napore kako bi otvorili dijalog sa Vladom Crne Gore povodom sporazuma koji je predmet rasprave, ali da do toga uprkos njihovim pokušajima, nažalost, nije došlo.
- I pored jasno iznesenih argumenata nevladinog sektora, stručne javnosti i nas samih, nijesmo naišli na razumijevanje - naveo je on.
Sporazum sa UAE je na sjednici Vlade, kako je ustvrdio, usvojen putem komunikacije na Vocapu, a prijedlog je u skupštinsku proceduru upućen po hitnom postupku - bez opravdanja i bez mogućnosti ozbiljne rasprave.
- Parlamentarni odbori odbijaju amandmane, a institucije koje bi morale biti uključene u ovako važan proces ostaju zaobiđene - dodao je Čapuni.
Više puta su, kako je rekao, pokušali da ih odvrate od pokušaja usvajanja ovog sporazuma „preko koljena“.
- Argumentima održivog razvoja, argumentima ekonomije i javnih finansija, ukazujući na ozbiljne formalne i pravne propuste od samog početka procesa... Sve to je ignorisano. Relativizuju se čak i zvanični zaključci Skupštine opštine Ulcinj. U ovom trenutku, primorani smo da otvorimo još jedno pitanje: zaštitu demografske strukture Ulcinja - poručio je on.
Zbog svega navedenog, a pozivajući se na član 29 i član 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, zatražio je prekid sjednice radi usaglašavanja stavova sa predlagačem - Vladom Crne Gore.
- Očekujemo da će, uz prisustvo premijera i posredovanje Delegacije EU u Crnoj Gori, doći do mogućnosti za racionalan razgovor - dodao je Čapuni.
<h2>SPORNI ZAKON VRAĆEN SKUPŠTINI</h2>
Inače, predsjednik države Jakov Milatović vratio je danas Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, a potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji.
Kako je objašnjeno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, razlozi za vraćanje ovog Zakona na ponovno odlučivanje sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade Crne Gore.
&nbsp;- Glavne primjedbe odnose se na: odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu; suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma; nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti sistema javnih finansija; utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, unaprijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imovina može biti predmet interesovanja investitora; nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
<h2>„GARANCIJE“</h2>
I sedmicu pred usvajanje sporazuma sa UAE predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici su tokom zasijedanja dva skupštinska odbora detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvih sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire.
Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, bezbjednosni - ali i na naznake korupcije. Resorna ministarka Majda Adžović tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje NVO sektora i poslanika opozicije. Ipak, na jučerašnjoj sjednici je kazala da se investicije u Ulcinju neće desiti ukoliko Opština to ne želi.
- Ukoliko bilo koja opština u Crnoj Gori ne želi da sprovede projekte i investicije koje su bazirane na okvirnom sporazumu o ekonomskoj saradnji - te investicije se jednostavno neće ni dogoditi. Sa druge strane, ako bilo koja opština želi da učestvuje u investicionim projektima, Vlada će biti tu da pruži podršku i pomogne tim opštinama za dalje sprovođenje investicija. Ovo je princip od kojeg ova Vlada neće odstupiti. Nijedna investicija, kako na osnovu okvirnog sporazuma o ekonomskoj saradnji, tako ni na osnovu sporazuma u oblasti turizma, se neće dogoditi niti u jednoj opštini koja je protiv toga - poručila je Adžović.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je ocijenio da je to još jedna podvala - jer oni svakog dana mijenjaju iskaze.
- Kako ćemo da odbranimo ako sjutra odlučite suprotno? Vama svojstveno da danas govorite jedno, a sjutra drugo. Što nama garantuje da ćete održati tu riječ? S čime ćemo se branit od vaše promjene riječi? - pitao je Zenka.
Na to je dodao da će uvijek pored njih imati pet-šest svjedoka jer se svaki dan mijenja priča.
- Mi usvajamo međunarodni ugovor sa pravnim obavezama koji je iznad svakog zakona. Koja instanca je dužna u sporovima između Alabara ili potencijalne firme da zaštiti interes klijenata naroda tog područja? Koji pravni lijek imamo kad budemo usvojili ovo? Koji je pravni lijek za zaštitu interesa građana? Gdje da se žale građani kojima će biti oduzeta zemlja? Stvaramo preduslove da se to ostvari - poručio je Zenka.
Uoči zasijedanja Skupštine brojni građani i predstavnici NVO sektora održali su protest pozivajući poslanike većine da ne izdaju Crnu Goru. Ispred Skupštine su položili cvijeće za „upokojeni“ Ustav jasno poručujući da neće stati ako poslanici izaberu svoje džepove.

Anja Ivanović

Savjet Albanaca traži da se Đeka izjasni jesu li Mandić i Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon odbijajući zahtjev Čapunija

Adaptacija objekata, kojom Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, počela je danas, a radovi su vrijedni 2,21 milion eura - saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore (UCG). 
 
Navodi se da je to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata. 
 
Kako se dodaje, ta investicija ima za cilj prilagođavanje prostora savremenim standardima nastave, rada i energetske efikasnosti, čime se stvaraju optimalni uslovi za studente i zaposlene. 
 
Rektor UCG Vladimir Božović kazao je da je adaptacija objekta Filozofskog i Filološkog fakulteta konkretan nastavak šireg plana modernizacije univerzitetske infrastrukture. 
 
On je rekao da su nažalost, brojni univerzitetski objekti godinama bili zapušteni zbog nedostatka ulaganja. 
 
- Zato smo aktivnosti usmjerili ka tri pravca - analizi stvarnih potreba, saradnji sa Vladom, posebno kroz Ministarstvo javnih radova (MJR) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), te jačanju partnerstava sa donatorima i privredom - dodao je Božović. 
 
Prema njegovim riječima, zahvaljujući tom pristupu, danas realizuju projekte koji značajno poboljšavaju uslove studiranja i rada. 
 
- Time gradimo savremeni i konkurentan Univerzitet, uporediv sa institucijama iz regiona i Evropske unije - kazao je Božović. 
 
U saopštenju se navodi da će adaptacijom biti riješeni dugogodišnji problemi grijanja, hlađenja i izolacije, čime se obezbjeđuju stabilni uslovi za nesmetano odvijanje nastave tokom cijele godine. 
 
- Ugradnjom savremenog VRF sistema obezbijediće se efikasna kontrola temperature u svim prostorijama, dok nova termoizolaciona fasada i aluminijumska stolarija sa troslojnim staklom donose značajne uštede energije i unapređuju svakodnevni komfor - navodi se u saopštenju. 
 
Poseban značaj, kako se dodaje, ima i vizuelno i funkcionalno unapređenje učionica, amfiteatara i kabineta, koji će sada u potpunosti odgovarati savremenim obrazovnim standardima. 
 
- Pored poboljšanja ambijenta, projektom se produžava vijek trajanja objekta, smanjuju troškovi održavanja i podiže ukupni kvalitet boravka i rada studenata i zaposlenih - ističe se u saopštenju. 
 
Dekanka Filozofskog fakulteta Tatjana Novović kazala je da je ovo dugo očekivan trenutak za fakultet kojim rukovodi. 
 
- Godinama smo radili u uslovima koji nisu pratili potrebe savremenog obrazovnog procesa. Sada konačno možemo govoriti o prostoru i ambijentu koji će biti funkcionalni, energetski efikasni i dostojni institucije kakva je UCG - rekla je Novović. 
 
Projekat je podržalo i MPNI, čiji je predstavnik, državni sekretar Dragan Marković, prisustvovao uvodnom sastanku. 
 
- Zadovoljstvo nam je što možemo podržati realizaciju ovako važnog projekta koji unapređuje visoko obrazovanje u Crnoj Gori. Vjerujemo da će studenti i nastavnici u novom ambijentu imati daleko bolje uslove za rad i učenje - kazao je Marković. 
 
Državni sekretar u MJR Rusmir Džudžević kazao je da taj resor nastoji da kroz strateške infrastrukturne projekte doprinese unapređenju uslova rada i učenja u svim djelovima javnog sistema, a ulaganje u obrazovne ustanove ima posebno mjesto. 
 
- Saradnja sa UCG, kao najznačajnijom visokoškolskom institucijom u zemlji, primjer je odgovornog i planskog pristupa - projekti poput ovog u Nikšiću nijesu samo građevinski zahvati, već ulaganja u znanje, ljude i budućnost države - naveo je Džudžović. 
 
Navodi se da će se radovi biti izvođeni pod stručnim nadzorom, u skladu sa projektnom dokumentacijom i definisanom dinamikom, a završetak se očekuje u roku od šest mjeseci. 
 
Dodaje se da realizacijom ovog projekta, Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, usklađene sa evropskim standardima. 
 
- Ulaganje u infrastrukturu potvrđuje opredjeljenje UCG da sistemski unapređuje akademski ambijent i gradi održivu budućnost za studente i zaposlene - istakli su u saopštenju.

Za adaptaciju Filozofskog i Filološkog fakulteta preko 2,2 miliona eura

Odvija se trgovina između Pokreta Evropa sad i Demokrata u odsustvu premijera Milojka Spajića koji nije u zemlji, vjerujem da će čekati njegov povratak da se ta vrsta pregovora i finalizuje, a ne bi me začudilo da ona rezultira, osim ovih postavljanja u policiji i vojsci, time da dobijemo neka nova ministarstva u ovoj hiperprodukciji ministarstava, pa da možda i budemo kandidat za Ginisovu knjigu rekorda - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, reditelj i kolumnista Danilo Marunović.
Način na koji je otkazano jučerašnje skupštinsko zasijedanje je, prema njegovim riječima, pokazatelj da u parlamentarnoj većini već neko vrijeme vlada ozbiljna kriza.
Vladajuća većina funkcioniše po strateškom modelu interesa, smatra Marunović, pa se odlaganje sjednice može tumačiti kao utvrđivanje pozicija u novoj raspodjeli funkcionerskog kolača.
- Sve je na štetu građana Crne Gore. U trenutku kad je ekonomija u zemlji u apsolutnoj stagnaciji, sve je stalo, ekonomija Crne Gore nema puls i onda kada vlada jedna opšta kriza na svim nivoima ta vrsta beskrupuloznosti u političkoj trgovini dobija jedan potpuno novi smisao i novu dimenziju, nakon ovoga danas čemu smo svjedočili i čemu ćemo svjedočiti u vrlo bliskoj budućnosti - rekao je Marunović.
Oni koji pričaju bajke o famoznim milijardama koje, kako je rekao, ljudi iz bivše vlasti kriju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, sami prave međudržavni najkontroverzniji ugovor koji može biti sa Emiratima.
- Tako nešto uraditi kad imamo istorijsku šansu da uđemo u EU je istorijsko kockanje sa sudbinom naše države - istakao je Marunović.
NVO sektor se, kako dodaje, neprimjereno selektivno aktivira u odnosu na određene teme, a čudno je što se određeni dio civilnog sektora uključio baš u tom trenutku, iako je bilo pregršt razloga da se uključe na mnoga pitanja od 2020.godine na ovamo.
- Mi smo imali situaciju gdje liderka MANS-a u jednoj emisiji priznaje novinarki da je tek nakon neodgovorenih poruka od premijera Spajića, tek onda odlučila, u nekakvoj rezignaciji privatnoj da, recimo, pokrene pitanje skladištenja duvana, dakle posljedica privatne rezignacije, što je potpuno nevjerovatno iz tih pobuda da kreće neka aktivnost u NVO sektoru - zaključio je Marunović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIcI30JGWElo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marunović: U trenutku kad vlada kriza na svim nivoima svjedočimo beskrupuloznosti u političkoj trgovini

Posjeta Crnoj Gori šalje jasnu poruku da će Slovačka nastaviti da bude pouzdan partner na evropskom putu Crne Gore - poručio je predsjednik ove države Peter Pelegrini na sastanku sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.&nbsp;
Pelegrini, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, ocijenio je da postoji značajan potencijal za dalje unapređenje političke i ekonomske saradnje, te naglasio spremnost Slovačke da pruža ekspertsku podršku i dijeli svoja iskustva iz procesa pristupanja EU.&nbsp;
- Pohvalio je ambiciozne ciljeve Crne Gore, ocijenivši ih dostižnim uz dosljednu realizaciju reformskih obaveza - navodi se u saopštenju Vlade.
Pelegrini je, kako dodaju, izrazio zadovoljstvo dinamikom reformi i nivoom posvećenosti koji je zatekao tokom posjete, ističući važnost nastavka ovakvih susreta i potvrdivši spremnost Slovačke da i dalje bude snažan partner i podrška Crnoj Gori na njenom evropskom putu.
Ivanović je, kako navode iz Vlade, izrazio zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom i prijateljskom saradnjom sa Slovačkom i zahvalio na kontinuiranoj podršci evropskoj integraciji Crne Gore.&nbsp;
- Vlada ostaje snažno opredijeljena ka jačanju sveukupne saradnje u oblastima ekonomije, kulture, obrazovanja, bezbjednosti i odbrane - istakao je Ivanović.
Naglasio je da Crna Gora podržava evropsku perspektivu svih zemalja regiona, ali i princip zasluga.&nbsp;
- Ulazak Crne Gore u EU kao prve zemlje iz regiona doprinio bi kredibilitetu politike proširenja i učvrstio ulogu Crne Gore kao zagovornika daljeg proširenja Unije - ocijenio je Ivanović.
Istakao je punu usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i posvećenost Vlade da privede kraju sve obaveze iz procesa pristupanja.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević upoznala je predsjednika Slovačke sa tokom pristupnih pregovora, ističući da Crna Gora ima jasan plan, da je reformski kurs nepovratan, te da će sve pregovaračke obaveze biti ispunjene.&nbsp;
- Potvrdila je punu posvećenost Vlade sprovođenju reformi i članstvu u EU kao strateškom cilju koji nema alternativu - naveli su iz Vlade.

Pelegrini sa Ivanovićem: Posjeta jasna poruka da će Slovačka nastaviti da bude pouzdan partner Crnoj Gori na EU putu

Za Vladu Crne Gore proces evropskih integracija ostaje glavni strateški prioritet - ne samo zbog ekonomskog značaja već, prije svega, zbog vizije i vrijednosti koje Evropska unija utjelovljuje - poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na sastanku sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom ekonomije Slovačke Denisom Sakovom, koja boravi u posjeti Crnoj Gori.
Đeljošaj je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, poželio dobrodošlicu slovačkoj delegaciji i istakao odličnu ekonomsku saradnju između dviju država.
Potpredsjednica Sakova je istakla da prepoznaje posvećenost Vlade Crne Gore u procesima evropske integracije i reformama te poručila da Crna Gora može računati na podršku Slovačke.
Tokom sastanka bilo je, dodaju, riječi o mogućnostima unaprijeđenja saradnje u različitim sferama privrede, kao što su zelena energija, infrastruktura, turizam, poljoprivreda i druge.
- Na kraju sastanka sagovornici su istakli dobre odnose Crne Gore i Slovačke, te dogovorili nastavak komunikacije i intenziviranje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - zaključili su u saopštenju.

Đeljošaj - Savkova: Proces integracija ostaje glavni strateški prioritet zbog vizija i vrijednosti

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Tag: velika-plaza