Ako dozvolimo uvođenje dvojnog državljanstava na čemu insistira Beograd, a to znači da bi preko 200 hiljada građana Srbije dobilo crnogorski pasoš, što istovremeno znači da bi ti ljudi sjutra mogli da glasaju i biraju vlast, to bi značilo dugoročno cementiranje srpskog uticaja u Crnoj Gori, kazao je u intrervjuu za Al Džaziru istoričar i profesor na Fakultetu za Crnogorski jezik i književnost, Boban Batrićević.
Ako mi uspijemo da zadržimo, kako je rekao Batrićević, makar na papiru ovo što sad imamo i uđemo u EU, onda će srpski režim i velikosrpski kreatori plana kako bi Balkan trebalo da izgleda - izgubiti.&nbsp;
- Ali, ako mi uđemo u EU sa redefinisanim Ustavom, redefinisanim pitanjem građanskog uređenja mi dobijamo novog Orbana ili novog Fica u Evropskoj uniji, mi ćemo da budemo jako problematičan član zato što će na nas kao satelita gledati ne samo Srbija nego i ove produžene ruke Putinove politike u Centralnoj Evrop - dodao je Batrićević.&nbsp;
On je govorio i o osnovnim karakteristikama crnogorskog društva danas, o crnogorskom identitetu, te ključnim izazovima u njegovoj daljnjoj afirmaciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAMm8HXB0Uec%3Fsi%3DC7EU265TdFa-EZib&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Batrićević: Uvođenje dvojnog državljanstva bi značilo dugoročno cementiranje srpskog uticaja u Crnoj Gori

Pitanje proširenja Evropske unije je prioritetno - ali mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao ruski ili nečiji drugi „trojanski konj“ u Evropi - poručio je poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
On je to izjavio tokom predstavljajući očekivanja i prioritete novog saziva Evropskog parlamenta sa svojim kolegama.
Jednom od grešaka Evrope je nazvao „apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji“.
- Dopustila je da Srbija širi svoj uticaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao - ne samo dio vladajuće koalicije - nego i dio Vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo - ocijenio je Sokol zatraživši veću podršku Zapada za proevropske snage u Crnoj Gori.
<h2>EU će se definisati preko odnosa prema Ukrajini</h2>
Poslanik Tonino Picula (S&amp;D) kazao je da su s diplomatima razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, te o izazovima za Uniju u sljedećih pet godina, nazvavši ovo vrijeme „vjerovatno najdramatičnijem trenutkom u svjetskoj istoriji nakon završetka Hladnog rata“.
- EU će se sigurno definisati preko odnosa prema Ukrajini, gdje i dalje treću godinu bjesni rat, prema krizi koja eskalira na Bliskom istoku, ali jednako tako i na sjeveru Afrike postoje određeni problemi, koji rezultiraju povećanim migracijama, što ima ozbiljan politički efekt na samu Evropsku uniju - kazao je Picula.
Prije nego što izabrani američki predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, Picula smatra da ćemo se „mi naći u izazovnoj vakuum-situaciji“.
- Sigurno će mnogi u svijetu pokušati iskoristiti taj period vakuuma kako bi eventualno nametnuli neka svoja rješenja ili se što bolje pozicionirali u budućim pregovorima oko cijelog niza kriza. To vidimo sad u Gruziji i Ukrajini i u svim dijelovima svijeta u kojima će se na neki način očekivati reakcija Zapada. Dakle, za Evropsku uniju će to biti izazovno vrijeme jer u mnogim stvarima ona ne uspijeva naći zajednički jezik… Unija će prije svega morati poraditi na jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike - kazao je on.
<h2>Borba za položaj</h2>
Evropski poslanik Karlo Resler (EPP) je istakao da Evropa jednostavno mora shvatiti da više niko ništa neće pokloniti.
- Nego da ćemo se i za geopolitički, ali i za privredni i tehnološki položaj izboriti sami - naveo je on.
Kao prioritete svoje političke grupacije je istakao smanjenje regulatornog opterećenja, pametnije promišljanje o svakom novom zakonodavstvu i „svakoj novoj obavezi koja se postavlja pred evropske građane“.
Naglasio je pritom da je, u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem budžetu Evropske unije, važno da se „uspijemo izboriti za povoljan tretman hrvatskih korisnika, za nastavak snažne kohezijske politike koja čini praktički trećinu cijelog evropskog budžeta“.
- Ali u isto vrijeme da shvatimo da bez održivijih investicija u nove tehnologije, u konkurentnost, u evropsku privredu, Evropa neće moći pratiti korak s nekim dinamičnijim dijelovima svijeta - kazao je Resler, ponovno pozvavši na „manje regulacije“ i „manje administrativnog tereta“.
<h2>Pravila igre</h2>
Predstavnica građana Željana Zovko (EPP), koja je diplomatima govorila o transatlantskim odnosima, rekla je da u Americi „još nije rečeno kako će se reagovati prema Evropi, koja je strateški partner“, naglasivši da je riječ o situaciji u kojoj „mi trebamo postaviti pravila igre“.
- Mi ne možemo uticati na odluke koje će oni (američki zakonodavci) donositi, no ono na što možemo uticati je da zajednički, strateški radimo i kroz naše privredne komore - istakla je.
Kazala je da misli da će se sada, kada vlast preuzme Tramp, „mnogo jednostavnije razgovarati, možda manje diplomatskim rječnikom, ali će se brže dolaziti do dogovora“.
- Da naša veza bude bazirana na uzajamnoj trgovini i snabdijevanju neophodnim kritičnim sirovinama, plinom, koji neće dolaziti od nekih autokratskih režima, na čemu smo se do sada bazirali. Nakon Rusije mi smo išli k Azerbajdžanu, Kataru ili nekim drugim mjestima, što nije bilo sigurno - kazala je Zovko.
Njen stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je „očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu“, te da će Evropa morati gledati svoje interese.
- Naglasak je na tome da Evropa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Evropi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Europe ovisnijom o trećim državama - naveo je on.

Sokol: Greška EU je što je dozvolila velikosrpske stranke u Vladi Crne Gore; Picula: Ovo je najdramatičniji trenutak od kraja Hladnog rata

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovo je danas potvrdio da Izrael neće dozvoliti Iranu da posjeduje nuklearno oružje.
- Premijer je više puta jasno stavio do znanja da Izrael neće dozvoliti Iranu da dobije nuklearno oružje - navodi se u saopštenju Netanjahuovog kabineta, prenio je Tajms of Izrael.
U saopštenju se navodi da je Netanjahu, koji Iran posmatra kao najvećeg neprijatelja Izraela, „vodio bezbroj otvorenih i tajnih operacija protiv iranskog nuklearnog programa“ i da je „vodio globalnu kampanju protiv iranskog nuklearnog programa“.
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Aragči sastao se u subotu u Muskatu, glavnom gradu Omana, sa specijalnim izaslanikom američkog predsednika Stivom Vitkofom povodom nuklearnog programa Teherana, pri čemu su obje strane taj sastanak opisale kao „konstruktivan“.
Razgovori u Muskatu su uslijedili nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa početkom marta da je poslao pismo iranskim liderima, posredstvom Ujedinjenih Arapskih Emirata, u kojem predlaže pregovore o iranskom nuklearnom programu.
Iran je kasnije pristao na indirektne razgovore.

Netanjahu: Izrael neće dozvoliti Iranu da posjeduje nuklearno oružje

U Crnoj Gori se danas očekuje prestanak padavina i postepeno razvedravanje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, umjeren do jak južni vjetar tokom dana će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najviša dnevna od deset do 21 stepen.

Danas postepeno razvedravanje, do 21 stepen

Fudbaleri Celja nijesu uspjeli da se plasiraju u polufinale Lige konferencija.
Celje je, nakon poraza u prvom meču (2:1), igralo u Firenci neriješeno 2:2.
Fiorentina će u polufinalu igrati sa Betisom, koji je na gostovanju Jagjeloniji u Poljskoj igrao 1:1.
Prvi duel u Sevilji dobio je 2:0.
U drugom polufinalu sastaće se Čelzi i Đurgarden.
Čelzi je u Londonu, u revanšu, poražen od Legije 2:1, ali je nastavak takmičenja izborio zahvaljujući pobjedi u Varšavi od 3:0.
Đurgarden je u Beču, nakon produžetka, slavio protiv Rapida 4:1.
Prvi duel u Stoholmu pripao je austrijskom timu (1:0).
Polufinalni mečevi na programu su 1. i 8. maja.

Celje zaustavljeno u četvrtfinalu

Demokratska narodna partija predložila je amandmane u Skupštini da je OK ako investitor iz UAE odluči da otme od građana neko zemljište, samo ako se ne otima zemljište vjerskih zajednica. Možemo očekivati gradnju na Buljarici, sa čim će crkva morati da bude saglasna, s obzirom na to da tamo ima zemljište. I onda dolazimo do glavnog pitanja - što oni dobijaju tačno zauzvrat? To može biti upravo vjeronauka… Uvođenje vjeronauke u škole bio bi opasan presedan. Djeca se ne uče nauci, koja ih uči kritičkom razmišljanju i stalnom propitivanju hipoteza i teorija, već se uče indoktrinaciji. To dalje ima cilj da se stvore dobri glasači Demokratskog fronta, dobri glasači Demokrata, dobri glasači PES-a, rekao je gostujući u informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanski aktivista, Dušan Pajović.
<h2>“Velika plaža ili velika laža”</h2>
Malo je reći tragikomična, kaže Pajović, opisujući situaciju u vezi sa sporazumom Vlade i UAE. Po Crnu Goru je, nažalost više tragična, nego komična. Pajović podsjeća da je sporazum sa UAE, koji je krvoni u odnosu na zakone u Crnoj Gori, izglasan u WhatsApp grupi Vlade, da nije dobro preved na engleski jezik, da postoje razlike u engleskoj i crnogorskoj verziji, te da ima gramatičkih, kao i grešaka u padežima. Situacija poprima nove razmjere, kada se uđe dublje u tematiku.
- Jasno je da se krenulo silom na sramotu, da se brže-bolje spremi ugovor, sve dogovori iza zatvorenih vrata. Niko nije ništa pitao ni Ulcinjane, ni Ulcinjanke, niti druge građane Crne Gore. Pritom, obvezani smo Arhuskom konvencijom (međunarodni sporazum kojim se utvrđuju prava u vezi sa životnom sredinom kao osnova za uključivanje građana u politike) da se moramo društveno i javno konsolidovati kada je riječ o zaštiti životne sredine, prije svih većih odluka. To se preskočilo. Niko nije pitao ni građane, ni civilni sektor… Brze odluke su sinonim za korupciju - kaže Pajović.
Smatra i da se društvo u Crnoj Gori do sada se nije srelo sa većom dozom netransparentnosti, a dodatno zabrinajva to što su i Agencija za sprječavanje korupcije i Agencija za zaštitu konkuretnosti bile sumnjičave prilikom analize sporazuma sa UAE.
- Očigledno je da se žuri. Očigledno je da već neki dogovori postoje i da Milojko Spajić, kao premijer, ne želi da remeti te planove… Premijer smatra da je sasvim u redu da se koristi procedurama kojima se zaobilaze zakoni, građani, stručnjaci, jer on misli da zna bolje od svih ostalih - kaže Psjović.
Na Spajićev naum u vezi sa Velikom plažom jasno je negodovala ulcinjska Skupština, kao i javnost na protestima u Ulcinju i Podgorici, a peticiju koalicije organizacija “Velika plaža ili velika laža”, koju predvodi Centar za zaštitu i proučavanje ptica, za desetak dana poptisalo je 11.000 ljudi.
- Sasvim je jasno da smo mi svi na jednoj strani, a premijer i određena grupa poslanika, na drugoj. Koji su njihovi interesi da investicija, koja je sumnjiva po svim nivoima i koja očigledno neće biti, kako i sam investitor kaže, u iznosu koji je premijer najavio, ostavljam građanima da presude - naglasio je Pajović.
<h2>Vjeronauka</h2>
Govoreći o ideji da se vjeronauka uvede u formalno obrazovanje, Pajović podsjeća da je aktulena Vlada nasljednica one koja je sastavljena u manastiru, što znači i da su ljudi u njoj podređeni crkvenim interesima. Od Srpske pravoslavne crkve očekuju i pomoć, i podršku.
- Upravo je Demokratska narodna partija predložila amandmane u Skupštini da je OK ako investitor iz UAE odluči da otme od građana neko zemljište, samo ako se ne otima zemljište vjerskih zajednica. Možemo očekivati gradnju na Buljarici, sa čim će crkva morati da bude saglasna, s obzirom na to da tamo ima zemljište. I onda dolazimo do glavnog pitanja - što oni dobijaju tačno zauzvrat? To može biti upravo vjeronauka, koja ovog puta (pred skupštinskim odborom) nije prošla. Nadam se da nikad i neće. Crna Gora, ipak, ima određeno građansko i komunističko naslijeđe… Uvođenje vjeronauke u škole bio bi opasan presedan. Djeca se ne uče nauci, koja ih uči kritičkom razmišljanju i stalnom propitivanju hipoteza i teorija, već se uče indoktrinaciji. To dalje ima cilj da se stvore dobri glasači Demokratskog fronta, dobri glasači Demokrata, dobri glasači PES-a - rekao je Pajović.
U Crnoj Gori dugoročno promišlja i planira, uvjeren je Pajović, jedino Srpska pravoslavna crkva što joj se itekako isplati, jer je indoktrinirala dobar dio društva.
- Čini mi se da će ovaj drugi dio društva da se suprostavi, što se konkretno djece tiče upravo je to, možda, crvena linija. Nije u pitanju predmet vjeronauke, nije u pitanju istorija religije, istorija mitologije, nego nešto sasvim drugo. Ta djeca ne bi učila o Epu o Gilgamešu, Talmudu, Kuranu, Bibliji, razvoju paganizma, razvoju hrišćanstva, već bi se stvorile jasne podjele na djecu koja su ateisti i djecu koja su vjernici, onda unutar djece koja su vjernici bile bi podjele na djecu koja su muslimani, djecu koja su pravoslavci, katolici. To je u sartu podjela, a ne pobjeda, kako kažu Demokrate, koje se sad bore za ovo – zaključio je Pajović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dfv-OdfREn9A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajović: Situacija sa sporazumom Vlade i UAE tragikomična, krenulo se silom na sramotu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.