Supruga Stefana Đukića, Danijela Mandić, danas je puštena da se brani sa slobode, a izrečena joj je mjera zabrane napuštanja stana.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Višeg suda.
Mandić se sudi za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja stoji iza ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića.&nbsp;
Pored Mandić na optužnici je njen suprug Stefan Đukić kojeg je Specijalno državno tužilaštvo označilo kao direktnog izvršioca ubistva Klisića i ranjavanja Gardaševića.
Optužnicom SDT su obuhvaćeni i Đukićeva majka i polubrat - Zorica Đurović, Vuk Lakićević, Marko Vujadinović (27), Hasip Murić (44), Andrija Glavičanin i Bojan Vuksanović.
Đukić je optužen i da je dva i po mjeseca prije ovog zločina naoružan automatskom puškom upao u barski lokal „Savojo“ da bi likvidirao Gardaševića - ali on tada nije bio na toj lokaciji.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danijela Mandić puštena da se brani sa slobode, izrečena joj zabrana napuštanja stana

Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo je danas Dušana Boljevića zbog &nbsp;osnova sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.
On se sumnjiči da je pomagao u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića 2019. godine u Baru.
- Predmet postupka je, navode, između ostalog i ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića, iz automatskog vatrenog oružja, u Baru, u novembru 2019. godine, a u vezi kog događaja je Specijalno državno tužilaštvo već podnijelo optužnicu protiv optuženogStefana Đukića,za krivično djelo teško ubistvo, ali i protiv istog optuženog i optuženih,V.L., M.V., H.M. A.G., B.V., D.M. i Z.Đ., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo u pokušaju i tri krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - navodi SDT.
Boljević je saslušan u svojstvu osumnjičenog od strane specijalnog tužioca i određeno mu je zadržavanje najduže 72 časa od časa hapšenja.
- Postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, da će ponoviti krivično djelo i jer je zadržavanje nužno radi nesmetanog vođenja postupka, a u pitanju je krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža i koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica - kazali su iz SDT-a.
Podsjećamo, u pucnjavi koja se u novembru 2019. godine dogodila u Baru ispred restorana “Savoja” u Baru, ubijen je Jovan Klisić (28), a ranjen Velizar Gardašević.
Nakon što je u Klisića i Gardaševića ispaljeno više hitaca, napadači su tokom bjekstva napravili karambol na parkingu u Ulici Jovana Tomaševića, i tom prilikom oštetili veliki broj automobila i nekoliko kontejnera.
Klisić i Gardašević su od ranije poznati policiji i policija ih je označila kao bezbjednosno interesantne osobe.

Portal ETV

Uhapšen Dušan Boljević, osumnjičen za pomaganje u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića

​Suđenje Stefanu Đukiću, Emilu Tuzoviću i ostalim članovima njihove kriminalne organizacije, koji se terete za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika, privedeno je kraju, javlja <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/hronika/sudenje-dukicu-i-grupi-za-planiranje-likvidacija-tuzilaca-i-policijskih-sluzbenika-zavrsne-rijeci-17-marta-5336227">Dan.</a>
Sudija Višeg suda u Podgorici Zoran Radović zakazao je iznošenje završnih riječi za 17. mart.
​Prethodno je odbrani uručio izmijenjeni činjenični opis optužnice, koji je dostavio specijalni tužilac Miroslav Turković. Takođe, advokatu Gorana Milašinovića dostavljen je dopis pravosudnih organa Francuske, o kojem će se odbrana izjasniti na narednom ročištu.​
​Tokom postupka, ključna tačka sporenja ostala je zakonitost dokaza pribavljenih putem SKY ECC aplikacije. Advokat Nikola Tomković tvrdi da se ovi podaci ne mogu koristiti kao dokaz jer su pribavljeni suprotno odredbama Zakona o krivičnom postupku. ​Odbrana tvrdi da su podaci prikupljeni "hakovanjem".
Pored Đukića, Tuzovića i Milašinovića, optužnicom su obuhvaćeni ​Zoran Perović, Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović i Bojan G. Lopičić. Prema policijskim evidencijama, oni se dovode u vezu sa "barskim klanom", ogrankom kriminalne strukture koju navodno predvodi Luka Bojović.

​Suđenje Đukiću i grupi za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika: Završne riječi 17. marta

Unija slobodnih sindikata se zalaže da se pravo na adekvatno stanovanje uvede kao ustavna kategorija, jer bi tako bila obavezujuća za državu koja bi trebalo da omogući dostupnost stanovanja svim njenim građnima, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović iz USSCG.
Mihajlović podsjeća da se Unija slobodnih sindikata Crne Gore više od deceniju zalaže da se pravo na stan, odnosno adekvatno stanovanje prepozna kao ustavna kategorija.&nbsp;
- Smatramo da je pravo na stan, odnosno na adekvatno stanovanje, jedno od osnovnih ljudskih prava i kao takvo treba biti prepoznato najvišim pravnim aktom jedne države kakav je Ustav. Sa druge strane činjenica je ne samo da se radi o jednom od osnovnih ljudskih prava, nego je to pravo koje je definitivno preduslov za jedan dostojanstven i kvalitetan život svakog građanina i građanke Crne Gore, odnosno bilo koje druge zemlje. Na to to nas obavezuje i ovaj naš evropski put na kojem smo, gdje se priblizavamo razvijenim evropskim zemljama od kojih većina ima zapravo definisano pravo na stan kao ustavnu kategoriju- rekla je Mihajlović.
Podsjeća da su 2014. godine sa partnerima iz nevladinog sektora formirali nacionalnu mrežu za socijalno stanovanje gdje su pravnim osnovama obrazložili potrebu promjene Ustava.
- Našu inicijativu uputili smo svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tadašnjem predsjedniku Vlade, ali nažalost nije bilo razumijevanja ili dovoljno političke volje da se pristupi izmjeni Ustava u ovom dijelu koja bi nas obavezala da kreiramo konkretne mjere koje bi omogućile da svaki naš građanin i građanka dobiju pravo na adekvatno stanovanje - zaključila je Mihajlović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3L8VFxVhjT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihajlović: Pravo na adekvatno stanovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava

Za radnu nedjelju trgovac će morati da isplati i veće zarade zaposlenima, a taj novac će morati da prihoduje na neki način, što ne isključuju novo povećanje cijena, jer trgovci postoje zbog profita i neće svoj profit smanjivati - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je proglasio neustavnim odluku o neradnoj nedjelji, i poslao novu odluku Službenom listu da je u prvom sljedećem izdanju objavi. Tim objavljivanjem, ta odluka stupa na snagu.&nbsp;
- Službeni list to može uraditi večeras, može uraditi za sedam dana u narednom broju, a nadamo se da će to biti malo kasnije i da neće žuriti sa tim. Prije svega zbog velikog broja radnika uslužnih djelatnosti koji rade u trgovinskim objektima i kojima je ta nedjelja bilo vrlo značajna i korisna - rekao je Rabrenović.&nbsp;
Smatra da je korisno da jedan dio trgovaca radi nedjeljom, kako zbog samih građana Crne Gore koji će imati mogućnost da trguju &nbsp;nedjeljom, a naročito u kontekstu turističke destinacije.
Ističe da bi se moglo primijeniti rješenje kao što je to uradila susjedna Hrvatska, pa uz zabranu rada nedjeljom velikih trgovinskih lanaca omogućila je rad malim porodičnim obrtima, što bi bilo poželjno, dodaje on, jer bi se time podsticali i jačali mali preduzetnici.&nbsp;
- U tim mjesecima ljetnje i zimske turističke sezone mora imati neke objekte koji rade i u kojima potrošači, bilo domaći, bilo inostrani, mogu da kupe određene proizvode koji su mu potrebni i na taj način da omogući sebi mozda i ugodniji boravak u Crnoj Gori - zaključio je Rabrenović.
Rabrenović kaže da je pitanje o zabrani rada prodavnica u okviru pumpi vrlo problematično i da će biti dosta diskusija jer je vrlo teško na isti način tretirati prodavnice koje postoje u jednom dijelu benzinskih pumpi.
- Način registracije benzinskih pumpi i objekata u njima je takav da su one registrovane kao jedinstven prostor i da taj prostor mora funkcionisati na potpuno otvoren način. Ne možemo blokirati kasu koja radi za plaćanje goriva i plaćanje proizvoda koji se kupuju na pumpi, da potrošači prolaze pored rafova a da pritom ne smiju uzeti proizvod koji je na rafu. U teoriji u Crnoj Gori sve funkcioniše ali u praksi to ne polazi za rukom jer ako bi se rad objekata trgovine na benzinskim pumpama zabranio, takav model ne bi funkcionisao. Bolje je omogućiti rad nedeljom radnicima koji to žele uz ono što je zakonom predviđeno a to je povećanje dnevnice za 80%. Prema analizama koje su rađene u državama Evropske unije produženje radnog vremena nije nužno uticalo na povećanje prihoda, čak je došlo do obrnuto proporcionalnih situacija gdje je došlo do smanjenja prihoda - zaključio je Rabrenović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3L8VFxVhjT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Trgovci će vrlo vjerovatno povećati cijene kako bi platili radnicima radnu nedjelju

Država ima pravo i obavezu da preduzme sve ono što može da doprinese povećanju obuhvata djece vakcinacijom, čak i mjeru uslovljavanja upisa u vaspitno-obrazovne ustanove, kako bi u stvari zaštitila život, opstanak i razvoj djece, rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenica Ombudsmana Snežana Mijušković.
Aktuelne izmjene zakona koje uslovljavaju boravak djece u vaspitno-obrazovnim ustanovama vakcinacijom otvorile su kompleksno pitanje odnosa između zaštite javnog zdravlja i prava djeteta na obrazovanje. Dok UNICEF upozorava na potencijalno kršenje međunarodnih konvencija zvanični podaci ukazuju na to da je polovina djece rođene u Crnoj Gori u prethodne četiri godine nevakcinisana. 
Malo se govori o tom problemu, kaže Mijušković, jer je niska stopa obuhvata djece vakcinacijom, a sama vakcinacija se smatra u medicini, podsjeća ona, velikim dostignućem.
- Postavlja se pitanje da li ova dodatna mjera koju je zakon definisao - uslovljavanje polaska u vrtić obaveznom vakcinacijom nešto na šta je država imala pravo?! Naš zakon je u prethodnom periodu takođe poznavao obaveznu vakcinaciju i takođe je poznavao određene kaznene mjere za roditelje koji nijesu ispunjavali tu svoju obavezu - rekla je Mijušković.
Podsjeća da je sama institucija Ombudsmana 2016.godine bila na stanovištu da ne treba uslovljavati polazak djece u vaspitno obrazovne ustanove vakcinacijim, već da Ministarstvo zdravlja i zdravstveni sistem uopšte treba da učine da budu vakcinisana sva djeca koja, ističe ona, nemaju kontraindikacije za to. 
- U proteklih deset godina nijesmo imali zadržavanje onog stepena kakva je bila vakcinacija 2015. godine, nego imamo konstantan pad obuhvata djece, tako da smo danas praktično zadnji u Evropi, pa kažu i u svijetu, po obuhvatu djece vakcinacijom. Sada mi više ne možemo govoriti da bi bilo dobro da se preduzimaju neke druge mjere. Država ima pravo i ima obavezu u stvari da preduzme sve ono što može da doprinese povećanju obuhvata djece vakcinacijom, pa naravno i ovakvu mjeru, kako bi u stvari zaštitila život, opstanak i razvoj djece - zaključila je Mijušković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3L8VFxVhjT0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: velizar-gardasevic

Danijela Mandić puštena da se brani sa slobode, izrečena joj zabrana napuštanja stana

Uhapšen Dušan Boljević, osumnjičen za pomaganje u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića

Suđenje Đukiću i grupi za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika: Završne riječi 17. marta

Mihajlović: Pravo na adekvatno stanovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava

Rabrenović: Trgovci će vrlo vjerovatno povećati cijene kako bi platili radnicima radnu nedjelju

Mijušković: Danas smo praktično posljednji u Evropi i svijetu po obuhvatu djece vakcinacijom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: velizar-gardasevic

Danijela Mandić puštena da se brani sa slobode, izrečena joj zabrana napuštanja stana

Uhapšen Dušan Boljević, osumnjičen za pomaganje u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića

​Suđenje Đukiću i grupi za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika: Završne riječi 17. marta

Mihajlović: Pravo na adekvatno stanovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava

Rabrenović: Trgovci će vrlo vjerovatno povećati cijene kako bi platili radnicima radnu nedjelju

Mijušković: Danas smo praktično posljednji u Evropi i svijetu po obuhvatu djece vakcinacijom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Suđenje Đukiću i grupi za planiranje likvidacija tužilaca i policijskih službenika: Završne riječi 17. marta