Da je funkcija direktora Uprave policije jedno od traženijih partijskih namještenja u „oslobođenoj“ Crnoj Gori govore podaci: za četiri i po godine na čelu te institucije bilo pet direktora - samo jedan u punom madatu, a četvorica u v.d. statusu! I taj podatak govori kolliko je žestoka borba partija za dominaciju u bezbjednosnom sektoru. Svi direktori su birani i postavljani u osam posebnih postupaka, od čega su dva postupka posljedica reagovanja i odluka sudske grane vlasti. Demokrate - partija koja sada upravlja bezbjednosim sektorim - osmislile su matricu uticaja na policijske funkcionere tako što većina rukovodilaca policije nema stalnu fukciju. Umjesto da im, ako ispunjavaju uslove, dodijele četvorogodšnje mandate Demokrate ih drže na ,,stalnoj privremenoj funkciji”. Drugi modalitet partijskog uticaja je zapošljavanje kadrova sa mrljama u karijeri koji su svjesni da eventualno protivljenje političkim i drugim zahtjevima može aktivirati grijehe iz prošlosti koji ih mogu ostaviti bez funkcije, ali i dovesti pod udar pravosudnih organa. <h2>ISTA MATRICA</h2> Da se vratimo na v.d. stanje u policiji koje je, prema riječima više sagovornika Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, eklatantni oblik političke kotrole rukovodstva i politizacije cjelokupnog policijskog aparata. Od decembra 2020. do 2025. godine, kako su se smjenjivale Vlade, ono što je bilo i što je i dalje karakteristično je v.d. stanje i česte kadrovske promjene u vrhu policije koje najbolje govore o političkom uticaju na polcijski aparat, koji bi po profesionalnim standardima trebalo da bude operativno samostalan i nezavistan od bilo kakvog političkog uticaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0" data-rendition-name="original" width="1444" height="963" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"><figcaption>Lazar Šćepanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Jedini koji je uspio bar na kratko da bude direktor policije bez onog „vd“ je Zoran Brđanin. Međutim politički vjetrovi, tačnije kalkulacije i trgovine brzo su ga sklonili sa te pozicije. Niko od preostale četvorice nije bio direktor Uprave policije – svi su bili vršioci dužnosti – Vesko Damjanović, Nikola Terzić, Aleksandar Radović i Lazar Šćepanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b" data-rendition-name="original" width="670" height="446" loading="lazy" alt="Vesko Damjanović"><figcaption>Vesko Damjanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Međutim, ni Brđanin nije bio pošteđen političke kombinatorike i on je bio prvo vršilac dužnosti direktora policije, da bi - nakon smjena - dva puta bio vraćan na tu pozicije odlukama Upravnog suda, sve dok na kraju nije odustao obrazloživši ostavku „neprilagodljivošću partikularnim interesima na štetu javnih interesa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović i Nikola Terzić"><figcaption>Danilo Šaranović i Nikola Terzić(Photo: MUP)</figcaption></figure>  Nije ovo bio samo slučaj sa funkcijom direktora Uprave policije jer su po istom principu postupali i sa njihovim pomoćnicima. Tako je Dragan Gorović v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti. U v.d. statusu je od marta 2021. i to traje i danas. U Sektoru za borbu protiv kriminala Dejan Knežević je u 2021. godini bio v.d. pomoćnika direktora UP, zatim i Predrag Šuković, koordinator Sektora za borbu protiv kriminala (obavljao poslove načelnika SPO i koordinirao Sektorom za borbu protiv kriminala i bez postavljenja za v.d.). Status v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala imao je Lazar Šćepanović koga je naslijedio Velimir Furtula, 15. januara 2025. godine, i na funkciji i u v.d. stanju. U Sektoru granične policije svi pomoćnici su imali v.d. status: Dragan Klikovac je imenovan u martu 2021. godine. Nakon Klikovca, bio je Milutin Vasiljević - od februara 2023. godine takođe je imao v.d. status. Tako je i sa Dejanom Bojićem koji je na toj funkciji od marta ove godine, takođe kao vršilac dužnosti. Ista šema v.d. statusa korišćena je u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti- Miloš Rakonjac je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije i imenovan je u martu 2021. Rakonjac je tek u decembru 2024. godine imenovan za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice sa mjesta v.d. pomočnika direktora UP za sektor policije posebne nemjene, kada je Miloš Peković je određen za pomoćnika direktora tog sektora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede" data-rendition-name="original" width="1920" height="1371" loading="lazy" alt="Miloš Rakonjac"><figcaption>Miloš Rakonjac(Photo: MUP)</figcaption></figure>  <h2>IZUZETAK</h2> I u Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bila je do nedavno istovjetna situacija - v.d. pomoćnik direktora bio je Saša Mašković, nakon njega Aleksandar Radović takođe postavljen kao v.d. Međutim, Aleksandar Radović je sada jedini pomoćnik direktora sa punim mandatom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Aleksandar Radović"><figcaption>Aleksandar Radović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naravno, nije to bio potez Alekse Bečića i partijskog štaba već su ministar Danilo Šaranović i Vlada bili prinuđeni da ispoštuju proceduru do kraja i postave pomoćnika direktora u punom mandatu, jer je Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao finansijsko obavještajna jedinica, funkcionalno uslovljen od međunarodnih partnera na određeni vid samostalnosti u radu. Ta samostalnost podrazumijeva i stalnost i kontinuitet funkcije izabranog rukovodioca u punom mandatu i inspektora u Sektoru. Radi se o operativnom standardu, kao uslovu za razmjenu finansijsko obavještajnih podataka sa partnerskim službama međunarodne finansijsko obavještajne zajednice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f" data-rendition-name="original" width="1006" height="672" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naši sagovornici iz bezbjednosnog sektora naglašavaju, da je starješina organa po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ovlašćen da postavlja rukovodioce u v.d. mandatu do izbora u punom mandatu, ali najduže do 6 mjeseci. U Upravi policije je očigledno kršenje zakona u kontinuitetu. Osim u slučaju Brđanina i Radovića, svi ostali visoki rukovodioci u UP (direktori i pomoćnici direktora), su postavljani u v.d. mandatu, većina njih i nezakonito više puta i ni za jednog od njih nije raspisivan javni konkurs i nijesu sprovođene zakonom propisane procedure za njihov izbor i postavljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin"><figcaption>Zoran Brđanin(Photo: gov.me)</figcaption></figure>  <h2>SUMNJIVE DIPLOME, PROPUSTI</h2> Ono što je jasno da v.d. stanje sa nivoa direktora i pomoćnika direktora Uprave policije po dubini prouzrokuje raspored policijskih službenika na rukovodeća radna mjesta - načelnike regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti, načelnika odsjeka u sektorima i komandanata Specijalne i Posebne jedinica. Na nekim rukovodećim pozicijama imamo ljude sa sumnjivim diploma, nedostatkom radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima, spornim biografijama, bezbjednosno interesantnim podacima u odnosu na profesionalni i privatni život, uz odsustvo rukovodne i komandne odgovornosti za propuste u djelovanju policije i posljedice takvog djelovanja o čemu svjedoče istraživanja Portala ETV i Televizije E. Cilj je da se u policiji stvori partijska vojska i da se politička poslušnost svede na izvršavanje političkih zahtjeva bez obzira da se sprovode u skladu sa zakonima i obavezujućim procedurama. Posljedice v.d. stanja i političkog uticaja na Upravu policija imaju uticaj na više segmeta djelovanja policije - direktno ugrožavanje policijske organizacije u sprovođenju nadležnosti i smanjenje efikasnosti u obavljanju policijskih poslova i zadataka, ugrožavanje operativne samostalnosti i policijske nezavisnosti u sprovođenju policijske funkcije. Ključna je politička instrumentalizacija i politizacija policijskog aparata, uprkos proklamovanoj depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji policijske organizacije. Posljedica je i osipanje kvalitenog rukovodećeg i operativnog kadra pa je za četiri i po godine više od 1.500 policajaca napustilo tu instituciju. Odsustvo odgovornosti u svim segmentima, čemu svjedočimo na dnevnom nivou, slabljenje policijske organizacije i nedostatak obrazovanog, iskusnog, kvalitetnog i podmlađenog policijskog kadra. Karakteristična su i protivzakonita politička zapošljavanja uz kršenje ili zaobilaženje procedura za zapošljavanje u policiji. S toga ne čude brojni postupci policije u specifičnim slučajevima u kojoj do izražaja dolazi ili smišljeno nečinjenje ili neprofesionalizam a sve s ciljem zaštite političkih mentora aktuelnog rukovodstva. Najdrastičniji primjer je upravo postupanje nakon najstravičnijeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji, kada je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba među kojima je bilo i dvoje djece. Niko ni iz polcijske organizacija, niti iz političe strukture Demokrta koji kontrolišu bezbjednosni sektor nije snosio ni minimalne posljedice.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate v.d. stanjem kontrolišu bezbjednosni sektor

Bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović kazao je da je skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću bila uspješna policijska akcija i naglasio je da su njih dvojica bili pod stalnim nadzorom čim su stupili na crnogorsku teritoriju, a kada su napustili našu državu o tome su odmah obaviještene kolege iz Srbije.&nbsp; Damjanović je u svjedočkom iskazu naveo i da je bio upoznat sa svim aktivnostima koje je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala imao prema srpskim državljanima i zahvaljujući njihovim aktivnostima spriječena su tri krivična djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231044_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028231044_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66" data-rendition-name="original" width="696" height="464" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> <figcaption>Zoran Lazović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Sve ove informacije Damjanović je predočio specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću u istrazi koja je pokrenuta protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koje, između ostalog, terete da su odgovorni za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću.&nbsp; Osim Damjanovića i iskazi visokih policijskih funkcionera Milovana Pavićevića i Milorada Žižića, koji su navedeni u optužnici u koju je portal ETV imao uvid, opovrgli su navode tužioca Šoškića. <h2>SPRIJEČENA TRI KRIVIČNA DJELA</h2> Damjanović je ispričao da je obaviješten kada su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru, ali nije mogao da se sjeti da li ga je o tome informisao neko sa granice ili načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi.&nbsp; - Nakon što sam obaviješten o njihovom ulasku pozvao sam pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike Enisa Bakovića da ga pitam zašto su ušli u Crnu Goru, na što mi je on rekao da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema njima – ispričao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da je kontaktirao Lazovića koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da se Belivuku i Miljkoviću sprema likvidacija, a potom informisao da rade na sprečavanju ubistva Marka Ljubiše Kana, koji prema evidenciji policije slovi za visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe... Treća aktivnost bila je usmjerena na osujećenje likvidacije jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Kada mu je Lazović predočio koje su akcije u toku, prema njegovim riječima, bilo je opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru. - Tako bih i ja postupio – skinuo bih im zabranu ulaska. Nekoliko dana nakon razgovora sa Lazovićem realizovani su ovi predmeti, uhapšene su osobe koje su planirale ubistvo Belivuka i Miljkovića i Kašćelana. Takođe, lišeni su slobode i osumnjičeni za pripremanje ubistva Ljubiše Kana – ispričao je bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Damjanović je objasnio i da je svaki od pomoćnika direktora Uprave policije u istoj ravni i jedan drugom ne mogu da daju naređenja. Lazović, prema riječima Damjanovića, nije mogao da naredi Bakoviću da Belivuka i Miljkovića skine sa mjera zabrane ulaska u Crnu Goru.&nbsp; - Ukoliko je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala imao operativne aktivnosti uobičajeno je da se na njihov zahtjev Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska. Imajući u vidu da se sa Lazovićem dugo poznajem, bilo bi mi logično da je mene zvao prije Enisa Bakovića da se Belivuku i Miljkoviću skine mjera – smatra Damjanović.&nbsp; Naglasio je i da mu je poznato da su Belivuk i Miljković saslušani u Odjeljenju bezbjednosti Kotor, da su detaljno pretreseni i da su bili pod stalnim nadzorom. On je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije „sveto pismo“ i podložan je promjenama. Nikad se nije desilo, kako je rekao, da ga Lazović nije informisao o aktivnostima Sektora ne čijem je čelu. Poneđeljkom su bili kolegijumi u policiji i Lazović ga je uvijek o svim akcijama informisao. Ukoliko bi bilo nekih dešavanja i između redovnih kolegijuma Lazović ga je telefonom ili lično upoznao o njima. <h2>VAŽAN POZIV IZ SRBIJE</h2> I nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, takođe su potvrdili da su Belivuk i Miljković bili pod stalnim nadzorom, te da ih je o njihovom ulasku obavijestio visoki funkcioner srpske polcije kao i da su kolege iz Srbije obaviještene kada su napustili Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231036_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028231036_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>Milovan Pavićević(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  Pavićević je ispričao da ga je 16. januara 2021. godine u večernjim časovima obavijestio načelnik beogradske policije Veselin Milić da će u Crnu Goru 17. januara ući Belivuk i Miljković i da će sletjeti na aerodrom Tivat. Nakon razgovora Milić mu je, prema riječima Pavićevića, poslao poruku sa detaljima kada treba da uđu – datum, vrijeme i broj leta kojim će doći iz Beograda u Tivat. - Miliću sam rekao da Centar bezbjednosti Podgorica, odnosno ja kao načelnik, sigurno nećemo imati aktivnosti za te osobe, s obzirom da sam znao kako se vode u evidencijama, ali da ću informaciju podijeliti sa nadležnim u Sektoru za borbu protiv kriminala – ispričao je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231040_3d1ab5e42832352b9a0455ccf783196356e6393fad21d4cf9d2a76c8aaf119a4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028231040_3d1ab5e42832352b9a0455ccf783196356e6393fad21d4cf9d2a76c8aaf119a4" data-rendition-name="original" width="1241" height="811" loading="lazy" alt="Veselin Milić, načelnik policije Beograda"> <figcaption>Veselin Milić, načelnik policije Beograda(Photo: ATAImages)</figcaption> </figure>  On je dodao da je iz tih razloga pozvao Žižića i saopštio mu operativne podatke. Nakon što su završili razgovor, kako je Pavićević rekao, proslijedio mu je poruku od Milića. Dodao je da se, što se tiče dolaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, tu završavaju njegove aktivnosti kao načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. Istakao je da su službenici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica preko svojih saradnika došli do saznanja da se sprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i to tokom njihovog povratka u Beograd. Sva ta saznanja, kako je objasnio nekad prvi čovjek Centra bezbjednosti Podgorica, dokumentovana su, označena stepenom tajnosti i dostavljena Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pavićević smatra da je to bila uspješna akcija i ponosan je na sve policijske aktivnosti koje su preduzimane prema Belivuku i Miljkoviću. - Prvo sam ponosan što sam dobio informaciju da ovakva dva lica dolaze u Crnu Goru i da crnogorska policija može da ih opservira. Posebno sam ponosan na činjenicu da su službenici Centra bezbjednosti Podgorica od saradnika dobili operativnu informaciju da Belivuk i Miljković treba da budu lišeni života - ispričao je Pavićević. Koliko je, kako kaže, bila značajna akcija govori i podatak da su nagrađeni svi članovi specijalnog istražnog tima, među kojima su bili i dva službenika Centra bezbjednosti Podgorica.&nbsp; Naglasio je da kada ga je Milić obavijestio da će u Crnu Goru doći Belivuk i Miljković nije imao informaciju da su te osobe izvršile bilo koje krivično djelo, niti da se pripremaju da ga počine u Crnoj Gori. U slučaju da je te informacije imao proslijedio bi ih nadležnom sektoru. <h2>KONTAKTI BELIVUKA I MILJKOVIĆA</h2> I Milorad Žižić potvrdio je da ga je Pavićević obavijestio da su ga zvali iz Srbije i da su mu saopštili da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. Žižić je rekao da je o tome odmah obavijestio nadređenog starješinu Zorana Lazovića. Prema riječima Žižića, on je predložio Lazoviću da zbog kratkog perioda pozove načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Gorana Banićevića da vidi kod koga su došli, ko će ih sačekati na Aerodromu i gdje će biti smješteni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231044_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028231044_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Milorad Žižić, policijski funkcioner "> <figcaption>Milorad Žižić, policijski funkcioner(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Banićević me je obavijesto da je u blindiranom „audiju“ Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić i da su nakon izlaska sa aerodroma kolima uhvatili jedan krug po Tivtu, zatim se uputili prema naselju Kavač. Mješovita patrola koju su činili uniformisana policija i Kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je opservirala put koji vodi u naselje Kavač u Kotoru. Tim putem se jedino može izaći i ući u naselje Kavač – ispričao je Žižić. On je istakao da je, osim stalne komunikacije koju je imao sa Banićevićem, imao komunikaciju i sa službenicima SBPOK-a u Srbiji. Kolegama iz Srbije, kako je rekao, prenio je sve detalje – kada su Belivuk i Miljković stigli, ko ih je sačekao, gdje su prevezeni u naselje Kavač. - Pošto su kolege iz Srbije iskazale veliko interesovanje za njihove kontakte rekao sam im da zvanično preko Interpola traže te podatke – ispričao je Žižić. On je saopštio i podatak da su tokom 2020. godine podnijeli 13 krivičnih prijava i 26 posebna izvještaja kao dopune krivične prijave protiv 91 osobe za 129 krivičnih djela. Iz kavačke kriminalne grupe, kako je naveo, procesuirane su 43 osobe, a iz škaljarske 14 osoba.&nbsp; U predmetima su imali i pet svjedoka saradnika i sa specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem radili su više od 80 odsto predmeta. Prema riječima Žižića, u 2021. godini rezultati rada su bili još bolji jer su imali podršku EUROPOL-a. Tada su procesuirane sve vođe kavačke i škaljarske grupe, a i veliki broj članova i vođa je uhapšen. Prema podacima Portala ETV, za vrijeme dok je glavni specijalni tužilac bio Milivoje Katnić, a njegov zamjenik Saša Čađenović, podignuto je 89 optužnica protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, a sudski je privremeno blokirano oko 200 miliona eura. Sve to pokazuje da mnogi imaju interes da se obesmisle sva ranija postupanja specijalnih tužilaca i na taj način ,,deblokiraju" ogromna sredstva...

DAMJANOVIĆ: I ja bih skinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, spriječili smo tri ubistva

Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti saopštilo je da će federalni imigracijski agenti raspoređeni u Mineapolisu, u saveznoj državi Minesoti, uskoro dobiti tjelesne kamere.
Objava dolazi u trenutku kada se vlada suočava s negativnim reakcijama zbog smrti dvoje američkih državljana prošlog mjeseca — Aleksa Pretija i Rini Gud — nakon naglog povećanja broja federalnih imigracijskih službenika u oblasti Mineapolisa, u okviru pojačane akcije suzbijanja imigracije.
„Od ovog trenutka postavljamo tjelesne kamere svakom policajcu na terenu u Mineapolisu“, kazala je sekretarka Ministarstva domovinske sigurnosti Kristi Noum.
Medicinski istražitelj okruga Henepin proglasio je Pretijevu smrt, koja se dogodila 24. januara, ubistvom.
Prema podacima Američke carinske i granične zaštite, dva agenta umiješana u Pretijevu smrt u trenutku incidenta nosila su tjelesne kamere.
Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država pokrenulo je istragu o mogućem kršenju građanskih prava u vezi s Pretijevom smrću.
Noum je dodala da će se program tjelesnih kamera proširiti na cijelu zemlju čim budu obezbijeđena potrebna sredstva.
Administracija je kritikovala Mineapolis zbog politike takozvanog „grada utočišta“, kojom se gradskim službenicima zabranjuje sprovođenje saveznih imigracijskih zakona.

Federalni agenti u Mineapolisu će dobiti tjelesne kamere nakon pucanja na građane

Nastavak ranije prekinute sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost još nije zakazan, iako je bilo najavljeno da će se to desiti odmah nakon božićnih praznika.
Iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji presjedava Savjetu, kažu da čekaju da premijer Milojko Spajić potvrdi termin za sastanak.
Iz Milatovićevog kabineta "<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/spajic-nema-vremena-za-savjet-za-odbranu-5335690">Danu</a>" je potvrđeno da je sjednica bila predviđena za 2. februar i da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić potvrdio dolazak, ali su iz kabineta premijera Spajića obaviješteni da on tada ne može. Kako objašnjavaju, Spajiću je ponuđen i drugi termin, 9. februara, ali još nema potvrde da će doći. Mandić je potvrdio prisustvo i za drugi termin.
Savjet je krajem prošle godine trebalo da razmatra redovna unapređenja u Vojsci Crne Gore i druge važne vojne odluke. Međutim, zbog prekida sjednice, sve te obaveze prenesene su za početak ove godine.
"Danu" je ranije saopšteno da je predsjednik Crne Gore poziv za nastavak sjednice Savjeta upućivao i 19. januara. Predsjednik Skupštine je odgovorio pozitivno, ali je kabinet predsjednika Vlade i tada odgovorio da on ne može doći prije početka februara zbog popunjene agende.
– Odluke o unapređenjima i kadrovskim pitanjima u Vojsci Crne Gore donose se na Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji je moguće održati samo kada su prisutna sva tri člana Savjeta, uz odluke koje se donose konsenzusom. Zato danas imamo problem, jer nastavak sjednice ne može da se održi bez prisustva sva tri člana. Predsjednik Crne Gore radi svoj posao, jer odbrana i bezbjednost ne trpe odlaganje. Zato je upućivan poziv za nastavak sjednice 19. januara.
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost morala bi imati prioritet u odnosu na druge aktivnosti, a njegovi članovi trebalo bi da svoje obaveze usklade tako da se sjednice održavaju pravovremeno. Predsjednik Crne Gore svoje nadležnosti obavlja savjesno i u potpunosti u skladu sa zakonom, vodeći se isključivo interesom sistema odbrane i profesionalnog integriteta Vojske Crne Gore. 
Zbog toga neće dozvoliti da se ovako važna pitanja politizuju ili koriste za prebacivanje odgovornosti i stvaranje pogrešne slike u javnosti. Odgovornost prema Vojsci Crne Gore podrazumijeva institucionalnu ozbiljnost, poštovanje Ustava i zakona i spremnost svih da svoj dio obaveza izvršavaju bez odlaganja. Predsjednik Crne Gore je spreman da se sjednica Savjeta nastavi odmah, jer sa njegove strane ne postoji nijedan razlog koji bi opravdao dalje odlaganje – saopštili su ranije iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika države.
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost prekinuta je u drugoj polovini decembra zbog novog sukoba između ministra odbrane Dragana Krapovića i predsjednika države Jakova Milatovića, nakon udaljenja sa dužnosti komandanta Mornarice Vojske Crne Gore (VCG) Darka Vukovića.
Nedugo nakon prekida sjednice, oglasili su se iz Milatovićevog kabineta, navodeći da nezakonito udaljavanje sa dužnosti komandanta Mornarice Vojske Crne Gore Darka Vukovića predstavlja nastavak odmazde i bahatog ponašanja ministra odbrane Krapovića prema Vojsci Crne Gore i njenim časnim oficirima.
Vojne obuke stale, unapređenje čekaju 43 oficira
Na redovna unapređenja u Vojsci Crne Gore, odnosno činove, čekaju 43 oficira, od kojih neki i duže od godinu. Činovi je trebalo da im budu dodijeljeni najkasnije krajem prošle godine, ali Savjet to još nije razmatrao, zbog čega su uskraćeni za zakonska prava
Osim toga, za ovu godinu preneseno je i razmatranje izvještaja o stanju u vojsci za 2024. i o učešću pripadnika VCG u vježbama ili obuci u inostranstvu ranga voda ili višeg ranga, kao i o učešću jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim vježbama i obuci u narednoj godini. Savjet je trebalo da razmatra i predloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima i razrješenjima, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Na to je odgovorio načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović, koji je saopštio da je Darko Vuković udaljen sa dužnosti zbog pokrenutog disciplinskog postupka, jer su, kako tvrdi, njegovi postupci u posljednje vrijeme predstavljali flagrantno kršenje načela subordinacije i jednostarješinstva u komandovanju i dužnosti izvršavanja naređenja, što je i uzrok pokretanja postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti.
Do sukoba između Milatovića i Krapovića došlo je i dok je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore bio Zoran Lazarević, koji se takođe obraćao predsjedniku države.

Spajić nema vremena za Savjet za odbranu

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili na sitnije odrone duž klisura i usjeka.
Oni su vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.&nbsp;
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.&nbsp;
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi suvi, oprezno zbog odrona

Gost današnje Drugačije radio veze je dr Sead Šahman.
Tema emisije: Negator genocida u Srebrenici na Univerzitetu Crne Gore.
Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) komentariše najavljeno gostovanje Gideona Grajfa na Istorijskom institutu UCG, u kontekstu sistem(at)skog odbijanja suočavanja sa prošlošću i nenaučne revizije istorije.
Početak Drugačije radio veze na Televiziji E možete pratiti od 15.05 sati.
Autor emisije: Darko Šuković

''Drugačija radio veza'': Gost Sead Šahman

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

Nedopustiva greška policije, Medenica najvjerovatnije planirao bjekstvo

Kolumne

Državna igra ,,tutumiša”

Politika

Knežević: Trobojka na institucijama i prilikom obilježavanja praznika, državnu zastavu niko neće dirati

Tag: vesko-damjanovic