V.d. generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor Vesna Bigović saopštila je da je Ekološka inspekcija naložila TE „Pljevlja“ da sprovede novi postupak procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju „Maljevac“.
Ona je za portal „PV Informer“ dala nove informacije vezane za rad deponije Maljevac - s obzirom da su se u prethodnom periodu na deponiji Maljevac odlagali pepeo i šljaka, a sada vlažna mješavina šljake, pepela i gipsa i novi način transporta do deponije u odnosu na raniji period rada TE Pljevlja.
Na pitanje da li je izvršena hemijska analiza gipsa koji se odlaže na Maljevcu, Bigović je kazala da je odlaganje gipsa kao produkta odsumporavanja u TE Pljevlja počelo prije nekoliko dana.
- Dok će hemijska analiza gipsa biti rađena dva puta godišnje (april - jun, novembar - decembar) kako je i predviđeno Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu, što će biti predmet redovne kontrole ekološke inspekcije - istakla je ona.
Subjekat nadzora ima, podvlači Bigović, obavezu sprovođenja monitoringa, nakon konačnog puštanja u rad rekonstruisane TE u skladu sa Elaboratom o pricjeni uticaja na životnu sredinu i integrisanom dozvolom.
Prema njenim riječima, u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju Maljevac propisano je da je potrebno površinu deponije održavati prekrivenu vodom, odnosno održavati što veće vodeno ogledalo na površini deponije, kao i uspostaviti sistem prskanja suvih dijelova (plaža) deponije, što je EPCG - TE Pljevlja u obavezi da sprovodi.
- Takođe u prethodnom periodu je vršeno i prekrivanje površine deponije glinom kako bi se spriječilo dizanje prašine - dodala je Bigović.
Na pitanje da li postoji sistem orošavanja ili prekrivanja deponije kaže da sistem za prskanje suvih djelova deponije Maljevac postoji.
- Tokom posljednje kontrole, kada je usljed vjetra došlo do dizanja prašine sa deponije Maljevac, utvrđeno da isti ne funkcioniše. &nbsp;U skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem usmenim rješenjem na zapisnik je naloženo EPCG - TE Pljevlja da preduzme mjere iz elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju Maljevac kako bi se smanjilo dizanje prašine, a zbog nepoštovanja mjera iz Elaborata podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - navela je Bigović.
EPCG – TE Pljevlja u skladu sa predviđenim godišnjim monitoringom, kaže ona, vrši mjerenje kvaliteta vazduha – imisijaska mjerenja u okolini deponije Maljevac u 4 ciklusa tokom kalendarske godine.
Za deponiju Maljevac TE “Pljevlja” posjeduju, kaže Bigović, izrađen Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju “Maljevac” – odlaganje nusprodukata sagorijevanja uglja iz TE “Pljevlja”, a za koju posjeduje saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.
- S obzirom da su se u prethodnom periodu na deponiji Maljevac odlagali pepeo i šljaka, a sada vlažna mješavina šljake, pepela i gipsa, ekološka inspekcija je naložila TE “Pljevlja” da sprovede postupak procjene uticaja na životnu sredinu za lokaciju skladištenja nusprodukata sagorijevanja - vlažne mješavine šljake, pepela i gipsa. Takođe, Saglasnost na Plan upravljanja otpadom je istekla a EPCG je po rješenju ekološke inspekcije u postupku pribavljanja nove saglasnosti - navela je Bigović.
Na pitanje da li su građani izloženi suspendovanim česticama iz deponije, Bigović je ukazala da povremeno usljed jačih duvanja vjetra dolazi do dizanja prašine, te da u zavisnosti od pravca duvanja dolazi do kretanja u pravcu naselja uz deponiju.
- U cilju sprječavanja ovakvih situacija ekološka inspekcija kako je prethodno navedeno preduzimala mjere i podnosila zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupka - istakla je Bigović.
Nakon saznanja da usljed vjetra dolazi do dizanja prašine sa deponije Maljevac ekološka inspekcija je, ističe ona, izlazila na teren i preduzimala mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju TE “Pljevlja” je, navodi Bigović, predviđen kamionski transport produkata sagorijevanja.
- S obzirom da je za lokaciju odlaganja određena deponija Maljevac, kako je prethodno navedeno ekološka inspekcija je naložila da se sprovede novi postupak procjene uticaja na životnu sredinu - zaključila je Bigović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bigović: Ekološka inspekcija naložila TE „Pljevlja“ da sprovede novi postupak procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju „Maljevac“

Ekološka inspekcija ne ocjenjuje da li Termoelektrana Pljevlja zadovoljava ekološke standarde, saopštila je Portalu ETV vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor Vesna Bigović, već, kako je objasnila, „sprovođenje mjera koje su predviđene Elaboratom zaštite životne sredine za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja“. - Od strane Ekološke inspekcije nijesu izdate preporuke, već će Ekološka inspekcija, na osnovu Zakona o upravnom postupku, sprovesti mjere kojima će biti omogućeno izvršenje rješenja koja su donešena u prethodnom periodu, a odnose se na otklanjanje utvrđenih nepravilnosti – istakla je u odgovoru na pitanja koja smo uputili Ekološkoj inspekciji o rezultatima inspekcijskog nadzora u Termoelektrani. <h2>&nbsp;INSPEKCIJSKI NADZORI</h2> Podsjetila je i da ekološka rekonstrukcija Termoelektrane još nije okončana, „a odvija se u skladu sa dinamičkim planom postpisanim između izvođača radova i EPCG AD Nikšić“. - Ekološka inspekcija je u odnosu na ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja u prethodnom periodu kontinuirano vršila inspekcijske nadzore po dostavljenim inicijativama i redovnim inspekcijskim nadzorima kod pravnog lica EPCG AD Nikšić – Podružnica TE Pljevlja i preduzimala odgovarajuće mjere i radnje u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem – odgovorila je Bigović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012907010_55fe7def48c0f5f018b08b1d377a8f884f5f719d9ad1a994be8575d98e60d8e4.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012907010_55fe7def48c0f5f018b08b1d377a8f884f5f719d9ad1a994be8575d98e60d8e4" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Termoelektrana Pljevlja"> <figcaption>Termoelektrana Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Elektroprivreda Crne Gore, kako je naglasila, zahtjevom se obratila „Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera za vršenje inspekcijskog nadzora od strane Ekološke inspekcije u objektu TE Pljevlja u cilju sagledavanja završnih radova na projektima ekološke rekonstrukcije i pripreme dokumentacije za dobijanje saglasnosti za puštanje u probni rad postrojenja“.&nbsp; - Tom prilikom konstatovano je šta je do na dan inspekcijskog nadzora završeno od postrojenja koja su obuhvaćena ekološkom rekonstrukcijom, kao i mjere koje je Ekološka inspekcija u prethodnom periodu preduzela u cilju otklanjanja nepravilnosti, a to su: naložena je izrada novog Plana upravljanja otpadom i pribavljanje saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine, kao i da sprovede postupak procjene uticaja na životnu sredinu za novu lokaciju skladištenja nusprodukata sagorijevanja. Pored toga, nakon povećanih koncentracija SO₂ u Pljevljima, dana 14. 12. 2025. godine izvršen je inspekcijski nadzor, nakon čega je donešeno rješenje kojim je naložena realizacija mjera iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja – I, tj. da stavi u funkciju postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenje za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima, sa rokom za izvršenje 30 dana od dana prijema rješenja – piše u odgovoru Bigović na naša pitanja. Termoelektrana puštena je u probni rad 30. novembra prošle godine, nakon osam mjeseci ekološke rekonstrukcije, a poslije svega petnaestak dana stanje vazduha u Pljevljima bilo je alarmantno. <h2>&nbsp;SMANJENA EMISIJA AZOTNIH OKSIDA</h2> I dok su građani i građanke, ali i lokalne vlasti i institucije kao isključivog krivca označili Termoelektranu, iz Elektroprivrede su kategorično odbacili takve tvrdnje, iako su priznali da je probni rad počeo bez postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju. Prije neđelju dana, međutim, pohvalili su se da je počela „realizacija funkcionalnih proba postrojenja za denitrifikaciju dimnih gasova (DeNOx) u Termoelektrani Pljevlja“ i priznali da je emisija azotnih oksida odmah višestruko smanjena. - Tokom prvih ispitivanja potvrđeno je da postrojenje funkcioniše na visokom nivou, a početna mjerenja pokazala su izuzetno ohrabrujuće rezultate. Emisija azotnih oksida već je svedena na oko 130 mg/m³, što je u okviru projektovanih vrijednosti i višestruko niže u odnosu na prethodni period, kada su emisije iznosile oko 470 mg/m³ - saopštili su iz Elektroprivrede. Zbog alarmantnog stanja vazduha u Pljevljima u decembru su organizovani protesti u gradu, a burno je reagovao i predsjednik Opštine Dario Vraneš i ušao u otvoreni sukob sa čelnicima Elektroprivrede, kojom rukovode kadrovi partije iz koje i on dolazi, što mu je, prema nezvaničnim informacijama, dodatno ugrozilo poziciju i presudno uticalo da ga ni njegova Nova srpska demokratija, odnosno njeni ključni funkcioneri, više ne žele na toj poziciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012907010_d2ddb6b6b0b078708b84de0e4fa60b6b892f0f9f89ec60f02aa7e192755c46f2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012907010_d2ddb6b6b0b078708b84de0e4fa60b6b892f0f9f89ec60f02aa7e192755c46f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="U decembru organizovani građanski protesti u Pljevljima"> <figcaption>U decembru organizovani građanski protesti u Pljevljima</figcaption> </figure>  O situaciji u Pljevljima raspravljalo se i u Skupštini Crne Gore, a koncem decembra organizovano je kontrolno saslušanje čelnika Elektroprivrede i resornih ministara. &nbsp;&nbsp; <h2>&nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE</h2> Nezavisni odbornik u Skupštini opštine Pljevlja Saša Ječmenica i građevinski inžinjer Nenad Rubežić podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog nezakonitog puštanja u probni rad Termoelektrane nakon ekološke rekonstrukcije, odnosno falsifikovanja isprava, što je, smatraju oni dovelo do ozbiljnog zagađenja vazduha i ugrožavanja zdravlja građana. Kategorični su da je EPCG zloupotrijebila institut probnog rada kako bi objekat koji nije u potpunosti završen stavila u pogon na neodređeno vrijeme, bez zakonom propisane dozvole. EPCG je na taj način, ističu oni, ostvarila protivpravnu korist proizvodnjom i prodajom električne energije, uz istovremeno dugotrajno ugrožavanje zdravlja građana Pljevalja. Krivičnu prijavu 17. decembra podnio je i predsjednik Ure Dritan Abazović zbog krivičnog djela zagađenje životne sredine i zbog zloupotrebe službenog položaja. On je Specijalnom državnom tužilaštvu procesuirao prijavu protiv predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Milutina Đukanovića i članova Odbora, kao i izvršnog direktora Zdravka Dragaša i ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića. Građanski aktivista Pavle Čolović otvorenim pismom u decembru se obratio svjetskim liderima, predstavnicima UN, EU i međunarodnim ekološkim organizacijama sa zahtjevom za nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane. Iz Elektroprivrede odbacili su bilo kakvu odgovornost za enrmno zagađenje vazduha u Pljevljima i 24. decembra pozvali „sve relevantne činioce, predstavnike državnih i lokalnih organa i institucija, kao i predstavnike nevladinog sektora kojima je u fokusu očuvanje životne sredine i održivi razvoj da zaustave i spriječe ničim izazvanu hajku usmjerenu na tu kompaniju i TE Pljevlja“. Prije neđelju dana, međutim, saopštili su da je već probni rad postrojenja za denitrifikaciju emisiju azotnih oksida sveo „na oko 130 mg/m³“, odnosno, kako su naglasili, „višestruko niže u odnosu na prethodni period, kada su emisije iznosile oko 470 mg/m³“. Prema dostupnim informacijama sistem za odsumporavanje još nije u funkciji.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Ekološka inspekcija ne zna zadovoljava li Termoelektrana ekološke standarde

Što je bio uzrok pomora ribe u rijeci Lješnici 5. jula u dijelu toka koji prolazi kroz Petnjicu i dalje je nepoznanica, a odgovor bi trebalo da pruži Centar za ekotoksikološka ispitivanja, proizilazi iz onoga što je Portalu ETV danas saopšteno iz Ekološke inspekcije na pitanja koja smo im uputili 6. jula, a naglasili su i da sve okolnosti ovog ekološkog incidenta treba da utvrdi tužilaštvo.
- Dana 06. 07. 2025. godine Ekološkoj inspekciji prijavljena je pojava uginule ribe u rijeci Lješnici, a od strane Ribilovačkog društva „Sinjavac“ iz Bijelog Polja. U vezi sa prije navedenim dana 06. 07. 2025. godine izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice odnosno pojedinih lokacija u koritu rijeke Lješnice kojima se moglo prići. Obilazak je započet od mosta na lokalnom putu koji vodi od objekta „fabrika košulja“ ka Bioči, Bijelo Polje. U toku tog obilaska u koritu rijeke i vodi Lješnici nijesu uočene uginule ribe, ali ni ribe u vodi, takođe nijesu uočeni ni drugi uginuli organizmi. Nije uočena promjena boje vode ili prisustvo mirisa - ističe se u pisanim odgovroima koje nam je danas dostavila koordinatorka Ekološke inspekcije Vesna Bigović.
Objašnjava da „nizvodno od mjesta Tucanje (lokacija kamenoloma), Petnjica, od strane Ekološke inspekcije nije vršen obilazak korita rijeke Lješnice, a iz razloga što je dobijena informacija od inspektora za slatkovodno ribarstvo Vukajla Đalovića i predsjednika Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismeta Softića da je taj dio korita rijeke pregledan od strane članova i ribočuvara ovog ribolovačkog društva i da je u toku tog obilaska vršeno kupljenje ribe koja je pronađena“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmirkovic-zastide-potrovase-nas-bez-ikakve-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon ovoga, od strane ekološkog inspektora zajedno sa inspektorom za slatkovodno ribarstvo Vukajlom Đalovićem i predsjednikom Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismetom Softićem, izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice na ušću potoka Jaštak i dijela korita potoka Jaštak neposredno iznad ušća. U toku nadzora na lokaciji ušća potoka Jaštak u rijeku Lješnicu uočeno je prisustvo zelene boje na kamenju u koritu potoka Jaštak, a koja je prouzrokovana obrastanjem algama. Nije uočena promjena boje vode, niti prisustvo nekog mirisa. Potok Jaštak je vodotok koji dolazi iz zone iznad koje se nalazi fabrika HI Poliex ad Berane, na udaljenosti od oko dva kilometra. Na ušću potoka Jaštak u rijeku Ljašnicu bila je prisutna voda i ista je tekla - piše u odgovorima.
Bigović ističe da je i kompanija „Polieks“ bila „predmet inspekcijskog nadzora“.
- Dana 06. 07. 2025. godine pravno lice HI Poliex ad Berane nije radilo, pa u cilju utvrđivanja potpunog činjeničnog stanja inspekcijski nadzor je ponovljen dana 07. 07. 2025. godine i tada je od strane pravnog lica Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo Podgorica izvršeno uzimanje uzoraka vode iz potoka Jaštak (u zoni ušća), te rijele Lješnice (prije i nakon ušća), kao i otpadnih voda iz kompleksa HI Pliex ad Berane. Dana 07. 07. 2025. godine u trenutku inspekcijskog nadzora od lokacije na kojoj se vrši ispust otpadnih voda iz kompleksa HI Poliex ad Berane nije bile vode u koritu koje ide ka potoku Jaštak, odnosno iz ispusta je bila mala količina voda koja se ubrzo po isticanju gubila i korito je nizvodno bilo suvo – objasnila je Bigović.
Ukazuje da „Polieks“ posjeduje vodnu dozvolu Uprave za vode u skladu sa Zakonom o vodama.
- O događaju koji je predmet vašeg interesovanja, obaviješteno je ODT Berane od strane ribilovačkih društava, tako da će dalje postupanje Ekološke inspekcije biti usmjereno na informisanje istog o utvrđenim činjenicama i prikupljenim informacijama posredstvom OB Berane, te drugih nadležnih organa ukoliko za tim bude postojala potreba, shodno činjeničnom stanju i u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u odnosu na propise iz nadležnosti Ekološke inspekcije na
preduzimanju upravnih mjera i radnji u cilju otklanjanja istih – zaključila je Bigović.
Portal ETV objavio je 6. jula da je poljoprivredni inspektor koji je zadužen za nadzor i kontrolu sprovođenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu obišao, nakon prijave akcidenta, rijeku Lješnicu, i konstatovao je pomor ribe i drugih organizama u dužini od tri kilometra nizvodno
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović tada je našem portalu saopštila, da „se špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca“.
- Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice - kazala je ona i naglasila da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede insistirati da se slučaj ispita do kraja i zatražiće pojačane kontrole u narednom periodu za sve inspekcije iz oblasti zaštite prirode i zaštite životne sredine i zaštite zdravlja ljudi.
Mještanin Petnjice Vuk Mirković kazao je tada Portalu ETV da se ovakav incident u rijeci Lješnici ne dešava prvi put.
- Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti - rekao je Mirković.

Tužilaštvo će koordinirati „potragom“ za trovačem rijeke

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: vesna-bigovic