U Osnovnom sudu u Podgorici završeno je jutros suđenje u predmetu koji se tiče tužbe države protiv bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić. Sudija Nikola Bošković donijeće presudu u roku od 30 dana.
Iz institucije Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Aleksandar Veljović kazao je da treba da se usvoji tužba, jer su smijenjeni direktori dokazali na sudu da im je funkcija oduzeta mimo zakona. Rekao je i da je očigledno da je kod Bratić postojala nepažnja, navodeći primjer da je donijela rješenje o smjeni umrlog lica.
Podsjetio je da je oko 150 direktora škola na sudu dokazalo da su smijenjeni mimo zakona.
Advokat Bratić Aleksandar Rmuš kazao je da tužba treba da se odbaci, te da Bratić nije kriva.
Država ovom tužbom od Bratić traži da plati odštetu od oko 27.000 za oko 30 smijenjenih direktora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Završeno suđenje Bratić, presuda u roku od 30 dana

Vještak ekonomsko-finansijske struke Srđan Pupovac procijenio je da je zbog nezakonitih smjena direktora škola u mandatu bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić budžetu nanesena šteta od oko 27.000 eura sa kamatom.
Riječ je o predmetu u kojem je podnijeta prva regresna tužba protiv Bratić, a u koji je uključeno oko 30 bivših direktora škola. U pitanju su smjene koje su obuhvaćene prvom tužbom koju je pokrenuo Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, potvrđeno je “Vijestima”.
Redakciji je objašnjeno da se tužbeni zahtjevi, prema Zakonu o obligacionim odnosima, moraju pokrenuti najkasnije u roku od šest mjeseci od nastanka štete, zbog čega se u narednom periodu mogu očekivati i druge tužbe protiv bivše javne funkcionerke.
Tokom jučerašnjeg ročišta pred podgoričkim Osnovnim sudom, zastupnik države Aleksandar Veljović i advokat Vesne Bratić Aleksandar Rmuš iznijeli su prigovore na dostavljeni nalaz vještaka, koji je u sud stigao 12. juna.
Veljović je naveo da je nalaz nejasan, posebno u dijelu koji se odnosi na stavku označenu kao presuđeni iznos od 513,66 eura. Zatražio je da Pupovac prisustvuje narednom ročištu kako bi objasnio detalje nalaza.
Sličan prigovor iznio je i advokat Bratić, koji je istakao da tužena nije mogla uticati na nastanak obračunatih iznosa, te da oni ne proizlaze iz njene namjere ili krajnje nepažnje.
- Više je nego očigledno, a imajući u vidu osnove koje je vještak utvrđivao u svom nalazu i mišljenju da tužena nije mogla uticati svojim činjenjem ili nečinjenjem na nastale parnične troškove, da su ovi iznosi prouzrokovani procesnim radnjama parničnih stranaka u tim postupcima, da zaštitnik ni na jednu odluku u odnosu na troškove postupka nije žalbom pobijao rješenje o troškovima, što se jasno vidi iz svih spisa predmeta, odnosno žalbi, a što se tiče troškova izvršnog postupka koji se odnose na predlog za izvršenje, klauzule pravosnažnosti i izvršnosti, bankarske i poštanske provizije, troškove ovjere od strane notara, nagrade za rad javnog izvršitelja, isti iznosi nemaju dodirne tačke sa odgovornošću tužene - kazao je Rmuš.
Sud je, imajući u vidu prigovore obje strane, donio rješenje o odlaganju ročišta, te je odlučeno da se Pupovac pozove da prisustvuje sljedećem ročištu, uz dostavljanje zapisnika radi pojašnjenja dostavljenog nalaza.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je u aprilu rečeno su dostavili Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dokumentaciju u vezi sa nezakonitim smjenama direktora vaspitno-obrazovnih ustanova tokom 2021. godine, a taj resor do sada je isplatio više od 400.000 eura po tom osnovu, kazala je tada ministarka u tom resoru Anđela Jakšić-Stojanović.
Ona je u aprilu kazala da je do tada okončano 139 sporova i da su u svim slučajevima donijete pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva iz 2021. poništena kao nezakonita.
- U vezi sa tužbama radi naknade materijalne štete, okončano 38 postupaka pravosnažno. Ukupan iznos iznosi 392.312,33 eura. U 2023. isplaćeno je 119.325 eura, u 2024. - 222.043 eura, a u ovoj godini 50.943,02 eura. Po osnovu nezakonitog razrješenja članova Etičkog komiteta iz budžeta je isplaćeno 106.000 eura. Svu evidenciju vodi Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji zastupa Ministarstvo - kazala je Jakšić Stojanović.

Odloženo suđenje Vesni Bratić: Vještak procijenio štetu na 27.000 eura

Specijalno državno tužilaštvo ni nakon skoro dvije i po godine nije okončalo izviđaj protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić koja je 2021. godine nezakonito smijenila više od 240 direktora škola. Na pitanja Portala ETV Specijalno državno tužilaštvo više od mjesec nije odgovorilo na pitanja u kojoj fazi je postupak protiv Bratić nakon više od dvije godine i da li se „uskoro“ može očekivati donošenje odluke. Nevladina organizacija Centar za Građansko obrazovanje je u decembru 2022. godine podnijela krivičnu prijavu protiv Vesne Bratić zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja - nezakonite smjene više od 240 direktora vaspitno - obrazovnih ustanova. Godinu kasnije prijavu protiv Bratić podnio je advokat Mihailo Volkov koji zastupa većinu direktora i te dvije prijave su objedinjene. <h2>BEZ OPRAVDANJA</h2> Advokat Volkov kazao je za Portal ETV da je prijavu protiv Bratić podnio jer je smatrao da je nanijela štetu državi Crnoj Gori nezakonitim smjenama direktora. - Prošlo je dosta vremena od kada sam tu krivičnu prijavu predao i zaista teško da mogu naći razumijevanje i opravdanje za činjenicu da do današnjeg dana grđani Crne Gore nemaju informaciju u kom statusu se nalazi taj predmet. Ono što znam a o čemu su me upoznali razriješeni direktori da su neki od njih morali da dostavljaju dokumentaciju kao i da su škole dostavile dokumntaciju na zahtjev SDT - kazao je Volkov.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250430140432_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250430140432_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Mihailo Volkov"><figcaption>Mihailo Volkov(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Prema riječima Vokova, on razumije da taj izviđaj duže traje iz razloga što se radi o obimnoj dokumentaciji, ali cijeni da je dvije i po godine više nego dovoljno da se taj postupak završi. Advokat je naglasio da građani Crne Gore treba da dobiju informaciju u kojoj je fazi postupak. Volkov smatra da u radnjama Bratić postoji osnov sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja, ali svakako potrebno je sačekati stav i odluku Specijalnog državnog tužilaštva a u konačnom ukoliko dođe do podizanja optužnog akta onda potvrdu suda. Volkov takođe ističe da je prošlo više nego dovoljno vremena i da je taj slučaj trebalo da bude završen. <h2>ZA SVE ISTO OBRAZLOŽENJE</h2> Ministarka Bratić je 2021. godine bez zakonskog uporišta, a iz političkih razloga, donijela odluku o smjeni više od 240 direktora vaspitno - obrazovnih ustanova. Obrazloženje Bratić bilo je istovjetno za sve direktore, a svoju odluku o smjenama je pravdala time što direktori nijesu formirali školske odbore. Ipak, direktori su pred sudom dokazali da je formiranje školskih odbora bilo nemoguće jer Ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike u ta tijela. U obrazloženjima presuda jasno je navedno da su nezakonito ostali bez funkcije, te da država treba da im isplati nastalu štetu od dana kada su razriješeni do prestanka mandata. Kako je Portal ETV nedavno objavio građani su do sada platili 400.000 eura zbog nezakonitih smjena. - Po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist direktora škola, država je platila oko 400.000 eura - saopštili su ranije Portalu ETV u resoru provjete kojim sada rukovodi Anđela Jakšić Stojanović.

Marija Žižić

Volkov: Nema opravdanja da nakon dvije i po godine nije okončana istraga protiv Bratić

Koliko još treba vremena da Specijalno državno tužilaštvo (SDT), shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu koštale stotine hiljada eura, pitali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO), povodom informacije da je država dosad isplatila skoro pola miliona eura za nezakonite smjene direktora škola u vrijeme mandata Vesne Bratić.
Od oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova koji su pokrenuli sporove, 139 je dobilo pravosnažne presude u upravnim postupcima, a 38, do sad, i u postupcima za naknadu materijalne štete.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović nedavno je u parlamentu saopštila da je na osnovu toga isplaćeno 392.312,33 eura - 119.325,74 u 2023, 222.043,57 u 2024. i 50.943,02 eura do aprila 2025.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.9149%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjaksic-stojanovic-direktorima-skola-koje-je-smijenila-bratic-drzava-do-sada-isplatila-skoro-400-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatno je isplaćeno 106.793,92 eura za nezakonito razriješene članove Etičkog komiteta. Ukupno je 499.106,25 eura isplaćeno iz državne kase.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je 2021. godine, uoči i kad su izmjene Opšte zakona o vaspitanju i obrazovanju donešene, upozoravao da se smjenama ne može pristupati „uravnilovkom“, te da će političko-ideološki revanšizam imati ozbiljne finansijske i sistemske posljedice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1913534326945284586&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U decembru 2022. godine, CGO je podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koji su organizovano učestvovali u nezakonitom razrješenju direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021.
Prema riječima ministarke Jakšić-Stojanović, SDT je tek nedavno tražio i dobio dokumentaciju od Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.
- Koliko još treba vremena da SDT, shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu koštale stotine hiljada eura? A koliko je sličnih slučajeva moglo biti spriječeno da je reakcija SDT bila pravovremena - pitaju u CGO-u.

CGO: Koliko treba vremena SDT-u da pokrene postupke zbog štete od više stotina hiljada eura?

Po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist razriješenih direktora škole za vrijeme mandata Vesne Bratić država je platila skoro 400.000 eura.
To je kazala ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović u odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću koga je interesovalo koliko je postupaka okončano pravnosnažnom presudom, a koliko postupaka se i daije vodi zbog nezakonite smjene direktora vaspitno obrazovnih ustanova tokom mandata Bratic.
Dizdarevića interesuje i koliko novca je do sad isplaćemo prosvjetarima na osnovu nezakonite smjene i naknade štete.
Jakšić-Stojanović je u odgovoru navela da je oko 140 bivših direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, koji su razriješeni rješenjima od 12. jula 2021. godine, pokrenulo upravne sporove pred nadležnim osnovnim sudovima, tražeći poništenje tih odluka.
- Na osnovu evidencije Odjeljenja za drugostepeni upravni postupak i nadzor, do sada je okončano 139 upravnih sporova i u svim slučajevima donijete su pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva od 12. jula 2021. godine poništena kao nezakonita - navela je ministarka.
U vezi sa tužbama koje su razriješeni direktori pokrenuli radi naknade materijalne štete zbog nezakonitog razrješenja, do sada je, kazala je Jakšić Stojanović, okončano 38 postupaka i doneseno 38 pravosnažnih presuda.
- Ukupan iznos koji je, zaključno sa aprilom 2025. godine, isplaćen po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist razriješenih direktora iznosi 392.312,33 eura, i to: u 2023. godini 119.325,74 eura; u 2024. godini: 222.043,57 eura i 2025. godini (do aprila): 50.943,02 eura - istakla je ona.
Ona je napomenula i da je osnovu nezakonitog razrješenja članova Etičkog komiteta, iz budžeta isplaćeno 106.793,92 eura.
- Napominjemo da ažurnu i potpunu evidenciju o ukupnom broju pravosnažnih presuda, kao i o broju postupaka koji su još u toku, vodi i posjeduje Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koji u svim navedenim predmetima zastupa Ministarstvo. Takođe, ta institucija vodi evidenciju o ukupno isplaćenim presudama po osnovu sudskih odluka. Ministarstvo ostaje otvoreno za punu saradnju i na raspolaganju je za dostavijanje svih podataka - poručila je Jakšić-Stojanović.
Na dopunsko pitanje Dizdarevića kolika bi mogla biti ukapna šteta po osnovu nezakonitih razrješenja direktora škola, Jakšić-Stojanović je rekla da nema taj podata.
- Ali Ministarstvo stoji na raspolaganju za dostavljanje svih informacija na ovaj, i bilo koji drugi način - istakla je ona.
Saopštila je i da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) od Ministarstva tražilo da se dostavi dokumentacija svih osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori gdje je došlo do razrješenja direktora.&nbsp;
- Mi smo uputili dopis svim školama i institucijama i one su dostavile potrebnu dokumentaciju i Ministarstvo je ustupilo SDT-u. Mislim da je to bilo prije nekih mjesec - poručila je Jakšić-Stojanović.

Tamara Klikovac

Jakšić-Stojanović: Smjene direktora škola državu koštale skoro 400.000 eura, SDT-u dostavljena dokumentacija

Advokat Mihailo Volkov, koji zastupa više od sto smijenjenih direktora škola, koji su masovno dokazali na sudu da ih je ministarka prosvjete Vesna Bratić 2021. godine mimo zakona razriješila, kazao je juče Pobjedi da mu je stigla još jedna prvostepena presuda sa, do sada, najvećim iznosom odštete. Dosuđeno je da se direktoru jedne rožajske škole isplati - 33.000 eura.
Advokat kaže da ne sumnja da će Viši sud da potvrdi ovu presudu.
On je Pobjedi objasnio da je direktor smijenjen sa te pozicije, te da nije nastavio da radi kao profesor, jer nije bilo slobodnih časova za njega, odnosno nijesu imali gdje da ga rasporede. Kako smijenjeni direktor nije radio, dosuđen mu je veći iznos, jer ostali direktori su mahom nastavili da rade kao profesori, te su novčanu nadoknadu preko suda dobili u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate.
Volkov je saopštio da broji 65 predmeta koji se tiče direktora, a da su u radu – ti predmeti su u osnovnim sudovima ili se čeka izjašnjenje Višeg suda po žalbi na prvostepenu presudu.
Pobjeda je ranije pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Nedavno je Pobjedi rečeno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da je taj resor po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatio 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori.
Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Dvije prijave su zbog ovoga podnesene SDT-u. Jednu je podnio Volkov u oktobru 2022. godine, a drugu u decembru Centar za građansko obrazovanje. U januaru 2023. godine SDT je objedinio prijave protiv Bratić zbog smjene direktora, kazao je tada Pobjedi specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
SDT više od dvije godine ne donosi odluke po prijavama protiv Bratić zbog masovne dokazano nezakonite smjene više od 150 direktora.
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka. On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavanje radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor, pa su morali ići na sud.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Ona je izjavljivala tada, kako su prenosili mediji, da je to mali iznos u odnosu na onaj koji su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori.
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem.
No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.

Direktoru škole iz Rožaja zbog smjene 33.000 eura

Sjutra se navršavaju dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava Specijalnom državom tužilaštvu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja na način što su nezakonito razriješeni direktori preko 220 vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.
Na to su podsjetili u Centru za građansko obrazovanje (CGO) uz pitanje koliko još treba čekati na pravdu u ovom slučaju.
- Koliko je ovo pravno jasna stvar ukazuje podatak iz maja 2024. godine - od 140 pokrenutih postupaka čak 130 pravosnažno je, do tada, okončano u korist smijenjenih direktora, sa tendencijom da i ostali imaju taj ishod. Vlada je za odštetu inicijalno predvidjela 300.000 eura - no taj iznos je već gotovo potrošen, a dio direktora nije obeštećen - što znači da će šteta za građane i građanke Crne Gore dodatno rasti - ustvrdili su u CGO.
Oni pitaju što je još nejasno SDT-u.
- &nbsp;Kada će doći red na profesionalno procesuiranje ovog nespornog slučaja? Zašto Vesna Bratić uživa drugačiji tretman u odnosu na druge javne funkcionere protiv kojih su podnešene krivične prijave Tužilaštvu? - podvukli su u CGO.
Javnost, dodaju oni, zaslužuje i odgovor na pitanje: dokle se stiglo sa regresnom tužbom koju je protiv Bratić najavljivala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa?
- Selektivna primjena zakona ozbiljno ugrožava inače nisko povjerenje u pravosudni sistem, ali i predstavlja opasnu kočnicu uspostavljanju funkcionalne vladavine prava - zaključili su u CGO.

Sjutra će biti dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava protiv Bratić, koliko još treba čekati na pravdu?

Advokat smijenjenih direktora škola Mihailo Volkov je nakon što je na sudu dokazano da su ostali bez posla mimo zakona, a mnogima je isplaćen novčani iznos zbog te štete, zatražio je od države da se pred Centrom za alternativno rješavanje sporova dogovore da dobiju i pravičnu naknadu zbog pretrpljenih duševnih bolova, povrede časti i ugleda.
Ukoliko država odbije taj zahtjev, Volkov će, kako piše Pobjeda, podnijeti tužbe.
Advokat je kazao ovom dnevnom listu da je samo nekoliko direktora odustalo od ovih potencijalnih tužbi, nakon što su na sudu dokazali da su razriješeni mimo propisa. Volkov zastupa oko stotinjak direktora.
Volkov se poziva na međunarodnu praksu i navodi da direktori i na ovu vrstu nadoknade imaju pravo.
- Dokazano je da su direktori smijenjeni mimo zakona. Ministarstvo je donijelo rješenja da su ostali bez posla zbog neobavljanja radnih obaveza, rečeno je, u suštini, da su neradnici. To je uticalo na njihovo zdravlje, narušen ugled kada su tražili negdje drugo da se zaposle... – rekao je on.
Volkov je već zastupao jednog direktora koji je dobio prvostepenu presudu u kojoj je dosuđeno da mu se isplati 800 eura zbog pretrpljenih duševnih bolova, povrede časti i ugleda. Advokat kaže da presuda još nije postala pravosnažna, na nju se žalila država i čeka se izjašnjenje Višeg suda.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatilo 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori, rečeno je nedavno Pobjedi iz ovog resora.
Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu.
Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.
Volkov kaže da su tužbe direktora zbog naknade štete nakon izgubljenih direktorskih funkcija u završnoj fazi. Istakao je da su jednoj trećini isplaćeni iznosi, trećina je dobila prvostepenu presudu koja još nije pravosnažna, te da je trećina njih u fazi dobijanja prvostepenih presuda.
Volkov je tada kazao da visina naknade sa zateznom kamatom zavisi od slučaja do slučaja, koliko je direktoru ostalo do kraja mandata, je li prešao da radi na drugo mjesto ili je potpuno ostao bez posla.
Ranije smo pisali i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke OŠ ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Iz Ministarstva prosvjete je upozoravano nedavno da bi sudski postupci bivših direktora škola državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura. Poručivali su da se u postupcima nastoje smanjiti troškovi na način što će se priznavati tužbeni zahtjevi u kojima teče parnica, a nastali troškovi dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda.
Volkov je tražio tada da se sporovi riješe mirnim putem, ali je, ipak, odlučeno na kraju za sudske sporove.
Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu da mirnim putem riješe probleme kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor.
– Država nije odgovorila pozitivno, nažalost, nije imala sluha i razumijevanja da su to postupci u kojima oni maltene nemaju ni izgleda da uspiju – kazao je tada Volkov.
Protiv Bratić je podnijeto i nekoliko krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
U januaru prošle godine objedinjene su dvije koje su podnijete zbog zloupotrebe službenog položaja – jednu je podnio advokat Volkov, a drugu Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka.
Napisao je i da smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi bivša ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Protiv Bratić su u procesu i regresne tužbe koje je u februaru prošle godine podnijela zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović. Njima se traži da Bratić isplati državi štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova.
Nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to odrediti vještak finansijske struke.
Bivša ministarka Bratić je reagovala na podnošenje tužbi i kazala da je ,,nečuveno i presedan“ da su pokrenute protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to nužno bilo kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.

Prijete nove tužbe direktora zbog povrede časti i ugleda

Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za više milionski iznos, nostrifikovala je 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih Univerziteta i fakulteta iz regiona, saznaje nezvanično portal Standard od izvora iz MInistarstva prosvjete.
Bratić je još 2021.godine odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, najavila da će provjeriti lažne diplome koje su kupovane u bh. entitetu Republici Srpskoj i Srbiji, no osim provjere, kako kaže izvor Standarda, za vrijeme njenog mandata je nostrifikovano njih 6.000.
Nakon odrađene nostrifikacije osobe koje su imale ove diplome mogle su bez ikakvih problema da se zaposle u javnoj upravi Crne Gore, što je postalo gorući problem.
Kako je Standard ranije pisao, najviše lažnih diploma se otkrilo u sistemu zdravstva, što je posbno šokantna činjenica, jer se radi o ljudima koji trebaju da brinu o zdravlju građana, a u stvari nemaju nikakvo znanje iz tih oblasti, već su diplome kupili u regionu.
Najviše diploma stiglo je sa univerziteta iz Republike Srpske.
U tom entitetu Bosne i Hercegovine septembra mjeseca krenula su masovna hapšenja, kad je otkriveno da su rukovodeće osobe sa tih Univerziteta prodavale diplome po cijenam od 3.000 konvertibilnih maraka do 10.000 u zavisnosti od duzine trajanja dobijanja diplome.
Na diplome se u zavisnosti od cijene čekalo od tri do devet mjeseci.
Na listi obrazovnih ustanova našli koje su prodavale diplome našli su se NUBL” Banja Luka; visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej” Banja Luka; ,,Victoria International University” iz Mostara, kao i visoka škola ,,Union” u Mostaru.
Osim ovih, diplome su prodavali i Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM” Banja Luka.
Zbog prodavanja diploma početkom septembra u Bosni i Hercegovini uhapšeni su rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić, poznat i po tome da je nekada bio čak i kandidat za predsjednika Republike Srpske., zatim suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke „Prometej” Banjaluka Dragan Ilić.
U ekipi koja je štancala i prodavala diplome kao polovna auta, našao se i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” Mostar Vladimir Stojanović, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović.
U Crnoj Gori, se prema riječima izovra Standarda, upravo sa ovih obrazovnih ustanova dolazi najveći broj kupljenih ili lažnih diploma, pa se sada postavlja pitanje koliko je ljudi bez formalnog znanja, ali sa kupljenim diplomama zaposleno u javnoj upravi.
Kao kontramjeru u borbi protiv lažnih diploma Ministarstvo prosvjete je ove obrazovne ustanove iz regiona stavilo na crnu listu i njihove diplome više neće biti priznate u Crnoj Gori, no šteta je već napravljena u mandatu Vesne Bratić koja je nostrifikovala prethodnih 6.000.
Sada, kako je i ministarstvo ranije najavilo, slijedi detaljno preispitivanje nostrifikovanih diploma i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba za lažne i neistinite obrazovne isprave.

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma

Protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić država je podnijela tri tužbe i od nje potražuje oko 250.000 eura jer je suprotno zakonu smijenila više od 100 direktora vaspitno – obrazovnih ustanova. 
To je Portalu ETV saopštila zaštitnica imovinsko - pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.
-Više od 100 razriješenih direktora škola i obrazovnih ustanova je podnijelo tužbe za poništaj rješenja o razrješenju i tužbe za naknadu štete za izgubljenu zaradu za period od razrješenja do isteka mandata – navodi se odgovorima Ćirović.
Pojasnila je i da se od Bratić potražuje oko 250.000 eura i da se taj iznos odnosi na nastalu štetu iz postupaka za poništaj rješenja o razrješenju.
Ćirović je na naša pitanja saopštila da nema tačan podatak koji iznos direktori potražuju zbog izgubljenih zarada s obzirom na to da su vještačenja još uvijek u toku. Do danas su u nekim završenim pravosnažnim postupcima novčana potraživanja do 4.000 eura.
Iz Osnovnog suda u Podgorici, na upit Portala ETV, kazali su da su, prema evidenciji, zbog nezakonite smjene direktora škola zadužili 112 predmeta, te i da je 55 predmeta ustupljeno drugim sudovima, dok je 57 predmeta završeno.
- Od toga je 39 tužbenih zahtjeva usvojeno i potvrđeno od Višeg suda, pet tužbenih zahtjeva je odbijeno, pet tužbi povučeno, djelimično usvojenih tužbenih zahtjeva je sedam, dok je u jednom predmetu obustavljen postupak zbog smrti - naveli su iz Osnovnog suda. 
Ministarka Bratić je 2021. godine bez zakonskog uporišta, a iz političkih razloga, donijela odluku o smjenama 187 direktora vaspitno - obrazovnih ustanova.
Obrazloženje Bratić bilo je istovjetno za sve direktore, a svoju odluku o smjenama je pravdala time što direktori nijesu formirali školske odbore. Ipak, direktori su pred sudom dokazali da je formiranje školskih odbora bilo nemoguće jer Ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike u ta tijela.
U obrazloženjima presuda jasno je navedno da su nezakonito ostali bez funkcije, te da država treba da im isplati nastalu štetu od dana kada su razriješeni do prestanka mandata. 
Kako je Pobjeda objavila u avgustu ove godine, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija po raznim osnovama je u dosadašnjem periodu isplatilo 282.344 eura u predmetima koji su formirani zbog nezakonite smjene direktora.
Bivša ministarka je i pod lupom Specijalnog državnog tužilaštva jer je protiv nje podnijeto više krivičnih prijava. Međutim, epilog tih prijava nije poznat kao ni dokle se stiglo u tim slučajevima jer iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu saopštavali jesu li okončali istrage.
U januaru prošle godine advokat Mihailo Volkov koji zastupa većinu direktora je podnio prijavu protiv Bratić zbog zloupotrebe službenog položaja, dok je drugu podnio Centar za građansko obarazovanje. Te dvije prijave su objedinjene u jednu.

Država od Bratić potražuje oko 250.000 eura

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: vesna-bratic