"Da li biste mogli mirno gledati svoju djecu kako se šetaju i igraju pored postrojenja koje nosi oznaku najveće opasnosti od eksplozije, znajući da su se one već dešavale u razvijenim državama?"
Ovim pitanjem se advokatica Vesna Čejović, koja zastupa grupu građana i aktivista iz Bara, prije godinu i po obratila tadašnjem ministru energetike Saši Mujoviću.
Time je ukazala na opasnosti najavljene izgradnje terminala za tečni prirodni gas (LNG) i gasne termoelektrane u Luci Bar, stotinjak metara udaljenog od stambenih zgrada, škola, šetališta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fopasne-igre-premijera-spajica-sa-sudbinom-bara-ili-projekat-za-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Isto je ponovila aktuelnom ministru Admiru Šahmanoviću nakon što je 10. septembra sa japanskom energetskom kompanijom JERA potpisan Memorandum o saradnji za razvoj terminala i gasne elektrane.
Na ovo pitanje, koje u najkraćem ilustruje zabrinutost Barana, advokatica Čejović nije dobila odgovor - ni tada, ni danas.
- Prema evropskoj direktivi o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća, ovakvi objekti svrstani su u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija - ističe Čejović u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Za stanovnike Bara, primorskog grada sa nešto više od 40.000 stanovnika, dodatno je alarmantno što je grad u najosjetljivjoj seizmički aktivnoj zoni, što izgradnju ovakvih objekata čini potencijalno katastrofalnom.
O ovoj temi raspravljano je u lokalnom parlamentu a, kako je rekao predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, Crna Gora nema vrednijih resursa od prostora te da je on eksplicitno protiv izgradnje terminala.
<h2>Vlade uporno potpisuju, građani uporni u otporu</h2>
Planovi o izgradnji terminala u Luci Bar, u kojem bi se skladištio a potom distribuirao gas ka Evropi, počeli su početkom 2020. godine.
Tada je još na vlasti bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, koja je iste godine izgubila trodecenijsku vlast.
Vlasti koje su ih naslijedile, ostale su pri istoj namjeri.
Tako je 2023. godine Vlada Dritana Abazovića potpisala memorandum sa američkim kompanijama Enerflex i Wethington, bez javne rasprave.
Projekat je opravdavan "smanjenjem zavisnosti od ruskog gasa" i predstavljan kao strateški energetski interes.
Nakon potpisivanja, Raičević je predstavnicima američkih kompanija poručio da je u pitanju odluka koja određuje sudbinu grada i da za Bar nije prihatljivo da o tome odlučuje Vlada već građani na referendumu.
- Želite da turisti koji dolaze kruzerima u Bar gledaju u termoelektranu - pitao je Raičević.
RSE je poslala upit ovim američkim kompanijama o planovima. Odgovor na konkretne pomake i planirani početak radova 2025. nije stigao.
SAD je najveći proizvođač nafte i tečnog gasa u svijetu.
I evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je par mjeseci kasnije kazao da je EU spremna da sarađuje s Crnom Gorom na razvoju LNG terminala u Baru, targetirajući ga kao potencijalno regionalno energetsko čvorište.
Ta podrška nikada nije formalizovana ali je izjava naišla na osude dijela stručne javnosti i civilnog sektora.
Ujedno, podrška fosilnim gorivima, u koje spada i tečni gas, u suprotnosti je sa Evropskom zelenom agendom i ciljevima dekarbonizacije do 2050. i sa planom RePower 2030, koji predviđa smanjenje korišćenja gasa za 50 odsto.
Uprkos protivljenjima, Vlada Milojka Spajića i japanska energetska kompanija JERA potpisale su 10. septembra ove godine Memorandum o razumijevanju na istu temu.
- Japanska firma i Ministarstvo sprovešće studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničku, komercijalnu i finansijsku održivost LNG terminala i gasne elektrane, uključujući analizu više potencijalnih lokacija - kazali su iz Vlade.
Studija će, kako se dodaje, pružiti konkretne podatke o isplativosti i budućem razvoju oblasti tečnog gasa u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1966038400638882033%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966038400638882033%7Ctwgr%5E6a374fc15afa59bd1f857d4ba905c11f515d0d75%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
I ovaj Memorandum je potpisan bez javne rasprave, konsultacija s građanima i saglasnosti lokalne samouprave.
U međuvremenu usvojen je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji nije predvidio izgradnju gasne termoelektrane i LNG infrastrukture u Luci Bar.
Za RSE iz Ministarstva energetike nisu komentarisali protivljenje više desetina ekoloških organizacija i eksperata ovom projektu.
Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto se insistira na nečemu što ne predviđa Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
- Legitimno je da svaki investitor izražava interesovanje da plasira projekte i time rješava sopstvene probleme. Ali je nelegitimno i nezakonito da naše vlasti prihvataju ovakvu vrstu projekata - kaže Čejović.
Iz japanske kompanije nisu za RSE objasnili kako su izabrali Crnu Goru kao potencijalnu lokaciju, kad planiraju izradu studije, niti kako će iskomunicirati sa zabrinutom lokalnom zajednicom.
Analitičari u Japanu navode da su kompanije poput Jere suočene s padom potražnje i izazovom plasmana viškova i da zemlja ulazi u period prekomjerne ponude LNG-a, zbog čega traže alternativna tržišta uključujući Balkan.
Čejović citira nalaze Instituta za ekonomiju energetike iz Amerike, koji je ukazao da je zbog problema prevelikog broja LNG terminala u svijetu, a posebno u Japanu, došlo do drastičnog smanjenja potražnje LNG-a.
- Predviđa se da će već naredne godine, Japan biti suočen sa velikim problemima plasmana LNG-a, zbog čega se oni usmjeravaju na alternativna tržišta - rekla je ona.
<h2>Šta je LNG terminal i zašto je opasan?</h2>
LNG terminali služe za prijem, skladištenje i pretovar prirodnog gasa ohlađenog kako bi se pretvorio u tečno stanje.
Prema važećim evropskim standardima, LNG terminali se svrstavaju u postrojenja prve kategorije opasnosti od eksplozije, zbog ekstremno visokog pritiska i zapaljivosti gasa u tečnom i gasovitom stanju.
- U slučaju bilo kakve tehničke greške ili ljudske nepažnje, prirodnih nepogoda ili seizmičkih aktivnosti posljedice mogu biti katastrofalne: eksplozije, požari, ljudske žrtve - ukazuje advokatica Čejović.
U svijetu ima oko 60 LNG terminala i većina njih nije izgrađena na obalama gradova, već na plutajućim platformama u moru, kilometrima daleko od naseljenih zona, upravo da bi se smanjio rizik po ljude i okolinu.
U slučaju Luke Bar, planirani terminal bio bi na svega nekoliko stotina metara od stambenih zgrada, škole, doma zdravlja, šetališta.
- Takva postrojenja jednostavno se ne rade i po EU direktivi ne smiju da se rade blizu naselja, javnih saobraćajnica, javnih površina dostupnih građanima, a to još manje u trusnim područjima - kaže Čejović.
Prema njenim riječima, ekonomski efekti su beznačajni, s obzirom na negativan uticaj na turizam, cijene nekretina i ostalu privredu.
<h2>Kakva su iskustva ostalih zemalja?</h2>
Primjeri iz Evrope pokazuju da LNG terminali često izazivaju otpor građana i ne rade punim kapacitetom.
U Italiji, sa 8.000 kilometara obale, postoje tri LNG terminala od kojih jedan radi sa oko 90 odsto kapaciteta, dok druga dva koriste manje od 50 procenata.
Najnoviji, izgrađen prošle godine, biće izmješten naredne zbog masovnih protesta građana.
U Grčkoj, koja ima 13.600 kilometara obale, jedini LNG terminal radio je sa svega 12 odsto kapaciteta.
Novi terminal, koji je prošle godine pušten u rad, finansira EU, a nalazi se 17 kilometara od obale, na otvorenom moru. Radio je dva mjeseca, nakon čega je zbog tehničkih problema prestao sa radom. Navodno, treba ponovo da se pusti u rad, ali samo sa 25 odsto kapaciteta.
Hrvatska, sa 6.000 kilometara obale, ima jedan terminal na ostrvu Krk. I njegovo postavljanje je naišlo na otpor mještana i lokalne vlasti, koji tvrde da je projekat nametnut bez njihovog pristanka.
Nasuprot tome, Crna Gora ima 100 kilometara obale i samo pet primorskih opština.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajićeva Vlada ne odustaje od gasnog terminala u Baru uprkos protivljenjima

Skupština Crne Gore je usvajanjem Prostornog plana Crne Gore rekla ne LNG postrojenjima, kao što su to odlučili građani Bara u Skupštini opštine Bar, brojne nevladine organizacije, intelektualci i organizacije - kazala je advokatica Vesna Čejović reagujući na tekst Portala ETV "Opasne igre premijera Spajića sa sudbinom Bara ili projekat za budućnost". Komentarišući memorandum sa japanskom firmom JERA, dokument prema kom je predviđeno razvijanje terminala za tečni prirodni gas i gasne elektrane, istakla je da su građani odlučni da spriječe ovakav mračni scenario na kome se, kako navodi, nezakonito insistira. Nadaju se, prema riječima Čejović, i da neće biti prinuđeni da, u saradnji sa međunarodnim organizacijama i inostranim kolegama advokatima, pokreću krivične odgovornosti protiv crnogorskih i inostranih učesnika u ovom poslu. Čejović se zahvalila novinaru Slobodanu Jovanoviću što je posvetio značajnu pažnju ovoj problematici, te navela da reagovanje dostavlja radi potpunog i pravilnog informisanja javnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fopasne-igre-premijera-spajica-sa-sudbinom-bara-ili-projekat-za-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Reagovanje Čejović prenosimo u cjelosti: „Novinar Slobodan Jovanović je u pomenutom članku obradio vrlo osjetljivu temu vezanu za ideju izgradnje termoelektrane i LNG terminala u Baru i iznio navode iz mog otvorenog pisma tadašnjem ministru energetike, gospodinu Saši Mujoviću, objavljenog u „Vijestima“ još u aprilu 2024. godine, a koji su se odnosili na javnu raspravu povodom izrade nacrta Prostornog plana Crne Gore. Treba, međutim, ukazati da su nakon održane javne rasprave u vezi nacrta Prostornog plana uvažene sve primjedbe koje sam iznijela lično i kao punomoćnik velikog broja građana, kako u otvorenom pismu tadašnjem ministru energetike, tako i u obraćanju svim drugim nadležnim institucijama Crne Gore, a takođe su uvažene primjedbe koje je usvojila Skupština Opštine Bar, te primjedbe brojnih NVO u vezi ovakvih eventualnih investicija. &nbsp;Prostorni plan Crne Gor.e koji je nedavno usvojen od strane Skupštine Crne Gore, isključio je mogućnost izgradnje gasne Termolektrane i LNG terminala u Baru. Tim planera u kome je učestvovalo, između ostalog 30 doktora nauka, ocijenio je na 76 mjesta u svom izvještaju o javnoj raspravi da su &nbsp;primjedbe koje su se odnosile na gasnu termoelektranu i LNG opravdane. Kao što je poznato, Prostorni plan nije samo planski dokumenat, već se često kaže da je to poslije Ustava, najvažniji zakonski akt jedne države, koji, naravno, obavezuje sve subjekte da ga moraju poštovati. Suprotno postupanje sadrži obilježja niza ozbiljnih krivičnih djela. Inače, ostajem u svemu pri svim argumentima koje sam iznijela u otvorenom pismu ministru energetike iz aprila 2024. godine. Nisam ja ta koja tvrdi da se radi o izuzetno opasnim postrojenjima, već je to utvrđeno Evropskom direktivom o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća, po kojima su ovakvi objekti svrstani u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija. Postavila sam pitanje tadašnjem ministru energetike, a postavljam ga i sadašnjem ministru i članovima Vlade - da li bi oni, imajući to u vidu, mogli mirno da gledaju da se njihova djeca šetaju i igraju glavnim gradskim šetalištem koje je u blizini takvog postrojenja, strijepeći da li će danas ili sjutra odletjeti u vazduh, u eksplozijama koje kod ovakvih postrojenja nisu rijetke. Još takoreći juče, od jačeg vjetra, srušile su se džinovske dizalice u Luci Bar. U zemljotresu 1979. godine lučki dokovi su na pojedinim mjestima potonuli i tri metra. Kao što sam objasnila u pomenutom otvorenom pismu, spojevi cijevi kojima „putuje“ gas od LNG terminala do skladišta ne mogu da „izdrže“ pomijeranja veća od samo 20 centimetara koja se dešavaju pri ovako jakim vjetrovima, kao i prilikom zemljotresa. Pri najmanjem pucanju cijevi, gas bi počeo da „šišti“ bez mogućnosti ikakve kontrole. A samo 100 kubika iscurjelog tečnog gasa stvara eksplozivni oblak koji dostiže dimenzije od preko jednog kilometra, te „pokriva“ postojeća zapaljiva i eksplozivna skladište nafte, mazuta, sirćetne kisjeline, zatim skladište toksičnih materija, potom preostale lučke obale, marinu sa jahtama i čamcima, ali i stambene zgrade koje počinju odmah preko puta glavne lučke kapije. Takav oblak eksplodira i pri najmanjem statičkom elektricitetu. Možemo zamisliti kakav bi se horor desio u slučaju napada (terorističkog ili bilo kojeg drugog) dronom na takvo postrojenje, a koliko znamo, za takve slučajeve ne posjedujemo adekvatnu zaštitu. Pitanje zagađenja je takođe značajno. LNG terminali, prema posljednjim istraživanja koje je objavio BBC, su veliki zagađivači. Ispostavilo se da oni u Americi kumulativno zagađuju više nego što je to bilo od zagađenja termoelektrana na ugalj u ranijem periodu. Oni zagađuju i more tonama varakine koja se ispušta radi održavanja cijevi i zaštite od algi. Ekonomske računice su vrlo upitne. Znamo da na Krku, autokamp daje 4 puta veći prihod od LNG terminala, a da je struja iz gasnih termoelektrana koje se snabdijevaju tečnim gasom najskuplja struja na svijetu, što je potvrdio i sam tadašnji ministar Mujović. Postavlja se pitanje ko bi plaćao tako skupu struju – građani Crne Gore ili tržište koje &nbsp;samo u krajnjoj nuždi kupuje takvu struju ili, kako je rekao tadašnji ministar Mujović, „na kašičicu“.&nbsp; Pojedine gasne termoelektrane u SAD-u bankrotirale su, a zajednicama ostavile ogromna prazna postrojenja sa kojima ne znaju šta da rade. Upotreba gasa drastično je opala u EU. U samom Japanu zadnjih godina se bilježi značajan pad potražnje LNG-a. Kanadski parlament je prošle godine odlučio da više neće graditi nijedan LNG terminal. Nekoliko svjetskih banaka je odustalo od već započetih finansiranja velikih LNG projekata.&nbsp; Ovi i mnogi drugih argumenati, uticali su na odluku planera da ovakva postojenja isključe iz Prostornog plana Crne Gore kojeg je usvojila Skupština Crne Gore. Skupština Crne Gore je usvajanjem Prostornog plana Crne Gore rekla ne ovakvim idejama, kao što su to odlučili građani Bara na Skupštini opštine Bar, brojne NVO, intelektualci i organizacije. Oni su odlučni da spriječe ovakav mračni scenario na kome se nezakonito insistira zaključenim memorandumom sa japanskom firmom JERA. Nadaju se da neće biti prinuđeni da, u saradnji sa međunarodnim organizacijama i inostranim kolegama advokatima, pokreću krivične odgovornosti protiv crnogorskih i inostranih učesnika u ovom poslu. Važno je na kraju napomenuti da ovo nije i ne smije biti pitanje bilo koje partije. Ovo je pitanje elementarnog opstanka građana." Čejović je dostavila i tekstove Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike vezano za, kako kažu, „rapidan pad“ potražnje LNG-a u Japanu posljednjih godina, zbog čega su prinuđeni da se orjentišu na plasman na nova tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091312098_66395117d9285df52b823730a52e0130a95d2697d8eb051a2241230d22890323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091312098_66395117d9285df52b823730a52e0130a95d2697d8eb051a2241230d22890323" data-rendition-name="original" width="1907" height="913" loading="lazy" alt="Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike"> <figcaption>Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913120912_03a3557ba52452312f0a43a2846a59c7dc7b05472baab0cb1a3b6c6add2ffc89.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250913120912_03a3557ba52452312f0a43a2846a59c7dc7b05472baab0cb1a3b6c6add2ffc89" data-rendition-name="original" width="1847" height="849" loading="lazy" alt="Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike"> <figcaption>Tekst Instituta za ekonomiju energije i finansijske analize iz Amerike</figcaption> </figure>

Čejović: Skupština Crne Gore usvajanjem Prostornog plana rekla ne LNG postrojenjima

Građani Bara su sa razlogom uznemireni i riješeni da se bore protiv gradnje LNG terminala u Luci Bar i dvije termoelektrane na gas, đe se pominje jedna flotilna u moru i jedna na kopnu, iza brda Volujica, ali i sa mogućnošću lociranja i na drugom mjestu (moguće i u samoj Luci Bar).&nbsp; Iako su na javnoj raspravi, u početku, obrađivači plana tvrdili da LNG terminal i termoelektrana (ili njih dvije), nisu predviđeni planom, tokom diskusije se potvrdilo, ne samo da je to predviđeno u Nacrtu prostornog plana, već i da je u okviru tima planera o tome bila opširna diskusija, da li da se ova rješenja plana potpuno brišu iz nacrta ili da se nakon javne rasprave opredijele u vezi toga. Kao razlog se navodi plansko rješenje iz Prostornog plana posebne namjene priobalnog područja iz 2018, iako se novi Prostorni plan upravo radi da bi se otklonili nedostaci dosadašnjih planova.&nbsp; <h2>&nbsp;MASKA ZA PLINSKU ELEKTRANU</h2> Advokatica mr Vesna Čejović, koja zastupa nevladine organizacije i građane koji se protive gradnji uvjerena je da Baru prijeti velika opasnost i kaže da je najveći imperativ da se „blagovremeno može preventivno djelovati i spriječiti nastupanje ogromne štete po prostor, bezbjednost života ljudi, degradaciju životne sredine, poguban uticaj na turističku ekonomiju, na pad vrijednosti nekretnina i na ostale vidove ekonomskih djelatnosti“, jer navedena rješenja iz 2018. nijesu realizovana, pa nema razloga ni da opstaju u novom Nacrtu. Advokatica Čejović kaže da je odgovornost planera, ne samo profesionalna, već i krivično-pravna, da je i u tekstu Prostornog plana iznesen eksplicitan stav, koji su saopštili na javnoj raspravi, da su protiv gradnje LNG terminala u Luci Bar i gradnje gasne elektrane. Ovo iz razloga, što svako, pa i izvršna vlast, može da iznosi svoje ideje, preporuke i interese, ali je krajnja odgovornost planera koji potpisuju plan, za rješenja koja su definisana. Kategorična je da argument planera da se mora izgraditi gasna infrastruktura, budući da postoji evropski plan gradnje gasovoda koji bi dolazio do Bara, potpuno neuvjerljiv, jer je pitanje da li će i kad zaživjeti taj projekat. Ona to smatra pukim izgovorom kako bi se zamaskirali pravi ciljevi, koji se ogledaju u činjenici da se LNG terminal definiše kao „prethodnica izgradnji velikog potrošača – plinske termoelektrane“. Kao argumente kakve opasnosti nosi takav projekat po grad Bar i njegove građane, ona navodi da je po kriterijumima EU direktive o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća takvo postrojenje „svrstano u postrojenje prve kategorije opasnosti od eksplozija“ i da su eksplozije u sličnim postrojenjima „prilično učestale i to u sasvim redovnim prilikama i u vrlo razvijenim državama“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_fa57978b1f22ddb9de782baacab95c36552f0f6c68d318f8568405149f9cb7ab.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250912060956_fa57978b1f22ddb9de782baacab95c36552f0f6c68d318f8568405149f9cb7ab" data-rendition-name="original" width="660" height="440" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>NE OBAZIRE SE NA JAVNE RASPRAVE: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;OPASNOST OD EKSPLOZIJE&nbsp;</h2> Advokatica Čejović tvrdi i da se „postrojenja visoko eksplozivnog gasa, apsolutno ne rade u područjima gdje postoji povećan rizik od zemljotresa“, u koja Bar sigurno spada. Tada dolazi do ispuštanja gasa i nije moguće spriječiti njegovu eksploziju pri najmanjoj iskri, koje su uvijek prateća pojava zemljotresa.&nbsp; Stručnjaci kažu da do ispuštanja gasa dolazi prilikom pomjeranja cijevi većim od 25 cm, pa je opasnost za Bar očigledna kad znamo da je u zemljotresu 1979. godine došlo do pomjeranja tla oko 3 metra. Praksa u razvijenim zemljama je da se kod planiranja ovakvih objekata uzima najgori scenario. Očito da nas crnogorska vlast smatra kao zemlju trećeg svijeta kad ih ne interesuje nijedan scenario.&nbsp; I u najpovoljnijem scenariju, tvrdi Čejović, „ukoliko bi došlo do curenja manje od jednog procenta tečnog gasa, npr. količine od 100 m3, ta količina prelaskom u gasovito stanje dobija uvećanu zapreminu, te se dalje miješa sa vazduhom, čime se stvara eksplozivni oblak koji dostiže zapreminu od 2.000.000 m3 ili npr. 1.000 m dužine, 200 m širine i 10 m visine“.&nbsp; - Pod pretpostavkom da nema uopšte vjetra, on već sam po sebi, dolazi do stambenih zgrada u blizini Luke i dijela šetališta. Naravno, obuhvata marinu sa jahtama i čamcima i lučku infrastrukturu sa brodovima. Pokriva i seriju postojećih rezervoara sa naftom, benzinom, mazutom, sirćetom, kao i postojeće skladište toksičnih materija. Ovakav oblak eksplodira pri najmanjoj iskri, ali i pri statičkom elektricitetu . upozorava Čejović i dodaje da bi brdo Volujica „pomoglo“ da se eksplozija usmjeri prema gardskim kvartovima.&nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_f2a92e3e8fe77f549011d085bfe72ff4f5ccb8240171e0fec58fdc4ddc8d82a6.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250912060956_f2a92e3e8fe77f549011d085bfe72ff4f5ccb8240171e0fec58fdc4ddc8d82a6" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Vesna Čejović"> <figcaption>ZASTUPNICA GRAĐANA: Vesna Čejović (Photo: Primorski portal)</figcaption> </figure>  <h2>JAVNI ILI LIČNI INTERESI</h2> Zastupnica građanki i građana Bara, advokatica Čejović, koja se konsultovala sa mnogim međunarodnim, domaćim i regionalnim stručnjacima i koristi iskustva sličnih projekata, tvrdi da projekat LNG terminala, sa gradnjom gasnih termoelektrana nije uopšte ekonomski isplativ. Recimo, stanovnici Krka, prema njenim riječima, đe je u Omišju izgrađen LNG terminal, kažu da četiri puta više prihoduju od obližnjeg turističkog auto-kampa, nego od LNG terminala.&nbsp; - Svi stručnjaci koje smo konsultovali, tvrde da je LNG čisti gubitak, kako za samu Luku, tako i za prateće agencijsko-špediterske djelatnosti. Brod regasifikator, dug preko 300 metara i širok preko 40 metara, mora biti trajno vezan, uz obalu. Uz brod regasifikator, dolaze brodovi snabdjevači gasom, istih dimenzija, te i taj prostor mora biti slobodan. Oni trajno zauzimaju značajan prostor dužine 300 i širine skoro 100 m, od inače veoma ograničenog prostora Luke i sprječavaju normalno servisiranje i prihode od drugih brodova – ističe Čejović.&nbsp; Iako se mnogi stručnjaci protive ovom projektu izvršna vlast, iz samo njima znanih razloga, insistira na njemu. Kao da nijesu uspjeli ništa drugo smisliti za Crnu Goru do bezbjednosno, ekološki i ekonomski štetan projekat. Ovo insistiranje dovodi do sumnje da li se radi o opštem ili ličnim interesima.&nbsp; Postavlja se pitanje što stoji iza ideje da se u Crnoj Gori gradi gasna elektrana u momentu kada se gase postojeće, kada se pokazalo da se zbog cijene tečnog gasa dovodi u pitanje njihova rentabilnost, a i što u vremenu borbe protiv klimatskih promjena zagađuju vazduh, zbog čega se EU, planom RePower 2030, obavezala da će do te godine smanjiti potrošnju gasa za 50 %.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_6a1834b21af0888ebcd151475bb0a5d97454f90bdaa982e01df82c7c1d264289.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250912060956_6a1834b21af0888ebcd151475bb0a5d97454f90bdaa982e01df82c7c1d264289" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Bar"> <figcaption>GRAĐANKE I GRAĐANI ZABRINUTI ZA BEZBJEDNOST: Bar (Photo: Opština Bar)</figcaption> </figure>  &nbsp; Prema informacijama kojima raspolažemo, Memorandumom koji potpisuje premijer Milojko Spajić predviđa se gradnja LNG terminala i termoelektrane u kojem se zahtijeva da Vlada „razmotri“ da učestvuje u ovom projektu dodjelom zemljišta, ostvarivanjem slobodnog putnog i vodovodnog koridora i prioritetom u priključivanju na njih, priključivanju na postojeću elektro mrežu, pojednostavljenim i ubrzanim dobijanjem dozvola uz pomoć države, izborom tačno definisanog proizvođača opreme, itd. Dio memoranduma je proglašen tajnim. Građani moraju da znaju da je struja dobijena iz gasnih elektrana najskuplja struja. Ono što je dodatno zapanjujuće jeste da se u Memorandumu predviđa mogućnost gradnje termoelektrane u samoj Luci Bar, ako tako izabere investitor. <h2>&nbsp;RJEŠENJE – GRAĐANSKI BUNT</h2> Na kraju, zašto se sve dešava „ispod žita“, zašto gtrađani Crne Gore nijesu obaviješteni o namjerama Vlade da se gradi LNG terminal i gasne termolektrane u Baru, koje zagađuju taman kao Termoelektrana u Pljevljima. Zašto parlament Crne Gore nije raspravljao o tome, zašto nemamo uvid u fizibiliti studiju tog projekta?&nbsp; Grupa od 40 nevladinih organizacija, građana, stručnjaka i ekoloških aktivista uputila je 9. septembra otvoreno pismo Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade Spajiću i ministru energetike i rudarstva Admiru Šahmanoviću, pozivajući ih da obustave procedure za potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa kompanijom JERA Co. Inc. Japan, dokumenta koji se odnosi na razvoj projekata na fosilni gas u Crnoj Gori, a koji uključuje gasnu elektranu i LNG terminal sa pratećom infrastrukturom. Anatemisani DPS za sve i svašta je u onoj „kriminalizovanoj Crnoj Gori“ obezbijedio, u periodu 2006 – 2015. godina, dok nijesu počele demonstracije u Podgorici, 11,5 milijardi eura direktnih investicija iz inostranstva, uglavnom green field, dok postavgustovske vlade nijesu u stanju, sve se hvaleći kako su demokratizovale Crnu Goru, da obezbijede direktna strana ulaganja, osim stanova na najtraktivnijim crnogorskim plažama. Sada su se sjetili da novim zaduženjima „investiraju“ u projekte koji Crnoj Gori ne mogu donijeti nikakvog dobra (za njih ne znamo), koji će uništiti ekološki Bar i okolinu, ugroziti lučke poslove, turističke potencijale Bara i, što je najvažnije, dovesti u potencijalnu opasnost građane Bara.&nbsp; Je li Crna Gora zaista selo, kako je smatra premijer, pa on kao kmet može da ugovara i pregovara kao da Crna Gora nema svoj Ustav, zakone, koji se moraju poštovati? Ne poštuje se zakon o javnim nabavkama, već se direktno pregovara sa stranim firmama, u ovom slučaju koje ni ne angažuju sopstvena sredstva, derogiraju se zakonske odredbe o konkurenciji, monopolima, ... izvršna vlast se ponaša kao da su vlasnici Crne Gore i da mogu, samovoljom, da sklapaju ugovore po posebnim uslovima, koji nijesu u saglasnosti sa zakonima Crne Gore, da poklanjaju dijelove teritorije pravnim licima iz druge države, što je direktno kršenje člana 3. Ustava Crne Gore i krivično je djelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912060956_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250912060956_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"> <figcaption>PREMIJER I MINISTAR ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Pošto je jasno da crnogorsko pravosuđe mrtvijem snom spava, ombudsman takođe, građanima ostaje jedino da se sami organizuju i ne dozvole da ih izvršna vlast smatra podanicima, koji su im poklonili Crnu Goru time što su dobili većinu na izborima. Jedino se tako mogu naćerati da poštuju procedure, stručna mišljenja, mišljenja nezavisnih agencija, nevladinih organizacija i, što je najvažnije, da poštuju građane Crne Gore koji su jedini vlasnici ove države!

Slobodan Jovanović

Opasne igre premijera Spajića sa sudbinom Bara ili projekat za budućnost

U posljednje dvije godine sve nabavke oklopnih vozila za Oružane snage Ukrajine obavljaju se preko domaćih proizvođača, a ukrajinske kompanije navode da su njihova vozila od 20 do 30 odsto jeftinija od uvoznih modela.
Direktor kompanije Ukrainian Armor, Vladislav Belbas, izjavio je da su vozila proizvedena u Ukrajini znatno povoljnija od stranih rješenja i da domaća industrija sada ima kapacitet da zadovolji nacionalnu potražnju, pa čak i da premaši trenutne obime nabavki.
Ipak, naglasio je da puni proizvodni kapaciteti nijesu iskorišćeni zbog ograničenja državnog budžeta.
Prema njegovim riječima, strana oklopna vozila u Ukrajinu uglavnom dolaze kroz pakete međunarodne vojne pomoći. Tokom 2022. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine nabavljalo je i strane modele, ali u periodu kada domaće kompanije nijesu bile u mogućnosti da isporuče dovoljne količine.
Trenutno proizvodnja ukrajinskih firmi premašuje količine koje vojska nabavlja, a domaća odbrambena industrija dostigla je nivo na kojem može u potpunosti pokriti potrebe za oklopnim vozilima bez uvoza gotovih sistema.
Kompanije su svoje proizvode prilagodile povratnim informacijama i operativnim zahtjevima ukrajinskih jedinica. Kao primjer, Ukrainian Armor je samo ove godine udvostručio proizvodne kapacitete.
Uprkos tehničkoj mogućnosti za dalje povećanje isporuka, finansijska ograničenja u državnim nabavkama ostaju usko grlo. U slučajevima kada je dostupno međunarodno finansiranje, poput programa za samohodni artiljerijski sistem Bohdana, proizvođači mogu znatno povećati obim proizvodnje.

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Grad Oujda, na istoku Maroka, jutros se probudio prekriven snijegom, prizorom koji stanovnici nisu vidjeli gotovo 25 godina.
Ulice i trgovi ovog grada osvanuli su prekriveni bijelim pokrivačem, izazivajući iznenađenje i brojna pitanja o uzrocima ovako rijetke zimske pojave u ovom dijelu zemlje.
Meteorološki stručnjaci navode da su sniježne padavine izazvali snažan ciklon koji je zahvatio Maroko, praćen prodorom veoma hladne zračne mase. Prema objašnjenju stručnjaka iz Arab Weathera, temperature su se spustile gotovo do nule čak i u nižim predjelima, što je omogućilo da snježne pahulje ostanu na tlu bez topljenja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBGatesIsaPyscho%2Fstatus%2F2009037103842079083%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009037103842079083%7Ctwgr%5E837815070552763a6461befbf49fbc39af7a0bba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatni faktor bila je geografska pozicija Oujde, otvorena prema hladnim sjevernim i istočnim vjetrovima, zbog čega su padavine umjesto kiše prešle u snijeg. Snijeg je počeo padati u utorak uveče, a u samom centru grada formirao se sloj debljine oko dva centimetra.
U okolnim područjima, uključujući sela Tinisan i Touissit, zabilježene su znatno obilnije sniježne padavine, s visinom snijega između sedam i deset centimetara.
Iako je hladni talas donio niske temperature, stanovnici su s oduševljenjem dočekali ovu rijetku pojavu.
- Snijeg nam je, uprkos hladnoći, donio posebnu radost. Ove padavine su dobra vijest za vodne rezerve i oživljavanje poljoprivredne sezone u regiji - ističu građani.

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

Vlada Španije i katolička crkva te zemje složile su se danas oko zajedničkog plana za nadoknadu štete žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici koji su preminuli.
Španska episkopska konferencija saopštila je da će novi sporazum omogućiti žrtvama koje ne žele da traže pomoć direktno od crkve da se obrate vladi i državnom ombudsmanu, koji je preuzeo vodeću ulogu u rasvjetljavanju zlostavljanja.
Ministar pravde Feliks Bolanjos rekao je na konferenciji za novinare u Madridu da bi žrtve čiji su agresori preminuli ili su sada veoma stari konačno mogle da dobiju priznanje za zlostavljanje i ekonomsku reparaciju koju isplaćuje crkva.
- Danas smo platili dug žrtvama. Tačno je da je država reagovala kasno, ali mi sada djelujemo. Juče žrtve nisu mogle ništa da urade jer su ovi zločini bili isključeni - rekao je on.
Španski ombudsman objavio je 2023. godine izvještaj od 800 stranica koji je istražio 487 poznatih slučajeva seksualnog zlostavljanja i uključivao anketu koja je izračunala da bi broj mogućih žrtava mogao da dostigne stotine hiljada.
Biskupi su snažno osporili tu procenu i utvrdili da je njihova sopstvena istraga otkrila 728 seksualnih zlostavljača unutar crkve od 1945. godine.
Navodi se da se većina zločina dogodila prije 1990. godine i da je 60 odsto agresora sada mrtvo.
Vlada je 2024. godine objavila namjeru da primora crkvu da nadoknadi štetu žrtvama, a biskupi su nekoliko mjeseci kasnije rekli da formiraju poseban odbor koji će saslušati žrtve, procijeniti njihove zahtjeve i osigurati njihovu "ekonomsku, duhovnu i psihološku" reparaciju.
Nadbiskup Luis Argueljo priznao je danas da se neke žrtve nisu osjećale prijatno kada su prilazile crkvenim kancelarijama, a one sada mogu da se obrate ministarstvu pravde.
Ministarstvo će predlog proslijediti ombudsmanu, koji će ga proučiti i predložiti paket nadoknade koji će potom procijeniti crkveni odbor.
Ukoliko se ne postigne dogovor sa crkvom i žrtvom, slučaj će biti razmatran pred zajedničkim odborom sa predstavnicima crkve, kancelarije ombudsmana i udruženja žrtava.
Bolanjos je zahvalio pokojnom papi Franji i aktuelnom papi Lavu XIV na otkrivanju zlostavljanja u crkvi.
Argueljo je rekao da je crkva već isplatila dva miliona eura odštete nakon što je prihvatila peticije više od stotinu žrtava od kada je njen poseban odbor osnovan 2024. godine.
Vatikanski savjetodavni odbor za zaštitu djece je u svom izvještaju prošle godine saopštio da Katolička crkva ima moralnu obavezu da pomogne žrtvama da se oporave i da su finansijske reparacije za zlostavljane i strože sankcije za zlostavljače i njihove pomagače neophodna rješenja.

Tag: vesna-cejovic