Crna Gora može i mora biti zemlja u kojoj se znanje i nauka cijene više od partijskih knjižica i u kojoj sve žene i djevojke osjećaju da je njihov rad prepoznat, vrijedan i na ponos cijeloj državi, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci, Milatović je razgovarao putem video-poziva sa Vesnom Mačić, prvom crnogorskom naučnicom koja boravi na Antarktiku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVkoY7rjCckk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vesna Mačić, naučnica Instituta za biologiju mora iz Kotora, drugi put boravi na Antarktiku, gdje učestvuje u istraživačkom radu u bugarskoj naučnoj bazi Sv. Kliment Ohridski. Njeno angažovanje dio je inicijative predsjednika Milatovića koja je realizovana prilikom njegove zvanične posjete Bugarskoj.
- Priča Vesne Mačić je snažan primjer kako znanje, posvećenost i istrajnost mogu pomjeriti granice, te poruka svim djevojkama i ženama u Crnoj Gori da se hrabro upuste u naučne izazove i vjeruju u svoje potencijale - poručeno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Na Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci ovaj razgovor, ističu u Kabinetu Milatovića, predstavlja podsjetnik da je država dužna da pruži sistemsku i kontinuiranu podršku nauci i onima koji svojim radom doprinose razvoju društva i međunarodnom ugledu Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milatović razgovarao sa prvom crnogorskom naučnicom na Antarktiku: Poruka svim ženama da vjeruju u svoje potencijale

Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvuju u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.
Dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović stigli su na Antarktik, u stanicu Bugarskog instituta za polarna istraživanja, gdje će, zajedno sa još 33 kolege iz inostranstva, boraviti do 20. februara 2026. godine. Istraživanja počinju naredne sedmice.
Naučnici iz Crne Gore će zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421. Njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici.
Nakon desetodnevne plovidbe bugarskim naučno-istraživačkim brodom „Sveti Kirilo i Metodije“ dr Aleksandar Joksimović za TVCG je kazao da su u toku pripreme, te da istraživanja počinju naredne sedmice.
- Nadamo se da 2. januara krenemo sa našim istraživanjima, uzorkovanjem mikroplastike, sedimenta, vode, nekih organizama, prilepaka sa obale. U ovoj ekspediciji učestvujemo dr Vesna Mačić i ja, zajedno sa još 33 naučnika iz Bugarske, Saudijske Arabije, Grčke i Japana. Većina njih će se iskrcati u baznoj stanici, dok ćemo mi ostati na brodu i sve vrijeme boraviti na njemu, a gumenjakom odlaziti do obale radi uzorkovanja potrebnog materijala, nakon čega ćemo se uvijek vraćati na brod - kazao je Joksimović.
Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.
Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.
- Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima s akcentom na zagađenje obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu. Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja saradnje i afirmacije Unicerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja - naveli su iz Instituta za biologiju mora.

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da 24. februara objavi plan za predsjedničke izbore i referendum, objavio je Financial times, pozivajući se na ukrajinske i evropske zvaničnike uključene u planiranje.
Prema izvještajima, u okviru plana koji razmatraju američki i ukrajinski pregovarači, svaki eventualni mirovni sporazum sa Rusijom bio bi podnet na referendum ukrajinskih birača, koji bi istovremeno glasali i na nacionalnim izborima, prenosi Rojters.
Raniji izvještaji sugerisali su mogućnost održavanja izbora i referenduma u maju, ali sada Ukrajina zvanično počinje planiranje procesa koji bi obuhvatio predsjedničke izbore i glasanje o potencijalnom mirovnom sporazumu.

Financial times: Zelenski će 24. februara predstaviti plan za izbore i referendum

Uvođenjem standardnih operativnih procedura garantuje se jednaka, sigurna i kvalitetna zdravstvena usluga za sve građane, bez obzira na to gdje se liječe ili ko je u tom trenutku u smjeni - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
On je, na inicijalnom sastanku Komisije za uvođenje standardnih operativnih procedura u zdravstveni sistem koji je održan juče, kazao da takav pristup smanjuje prostor za greške, olakšava i ubrzava donošenje odluka, te povećava nivo sigurnosti - kako za pacijente, tako i za zdravstvene radnike
Ovim sastanku počinje proces uspostavljanja jasnog i jedinstvenog normativnog okvira za unapređenje kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite.
Šimun je, kako se navodi u saopštenju, naglasio važnost temeljitog i odgovornog razmatranja predloženih procedura, uz njihovo usklađivanje sa važećim pravnim okvirom, kao i sa realnim organizacionim, kadrovskim i tehničkim kapacitetima zdravstvenog sistema Crne Gore.
- Komisija će djelovati kontinuirano, uz otvorenost prema inovacijama koje su u skladu sa savremenom medicinskom doktrinom - rekao je Šimun.
Posebno je ukazao na značaj saradnje sa domaćim i međunarodnim ekspertima, naglašavajući da uključivanje eksternih stručnjaka predstavlja važan korak ka usklađivanju crnogorskog zdravstvenog sistema sa praksama razvijenih zdravstvenih sistema, što će se direktno odraziti na kvalitet zdravstvene zaštite dostupne građanima.
Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović ocijenila je ovu inicijativu kao izuzetno važan iskorak ka unapređenju kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Saradnja struke i institucija predstavlja temelj snažnog i funkcionalnog zdravstvenog sistema - navela je ona.
Prof. dr Dragan Laušević je ukazao na potrebu da se u okviru SOP-ova jasno definišu ključni indikatori i kritične kontrolne tačke, koje će služiti kao mjerljivi pokazatelji njihove primjene u praksi.
Kroz formiranje ove Komisije Ministarstvo zdravlja još jednom potvrđuje svoju stratešku opredijeljenost ka sistemskom unapređenju zdravstvene zaštite, kroz jasno definisane procedure, veću efikasnost u radu i viši stepen bezbjednosti pacijenata.

Šimun: Uvođenjem standardnih operativnih procedura uspostavlja se sigurna i jednaka zdravstvena zaštita za sve građane

U protestima koji su sinoć održani u Tirani, povrijeđeno je najmanje 16 policajaca, a uhapšeno je 13 osoba.
Ovi protesti su bili posljednji u nizu nemirnih antivladinih skupova koje je sazvao lider opozicije Sali Beriša.
Mete su bili i parlament i sjedište vlade. Neki demonstranti su bacali molotovljeve koktele, dok je policija koristila vodene topove kako bi rastjerala gomilu.
Beriša, bivši premijer i ogorčeni rival sadašnjeg socijalističkog lidera Edija Rame, rekao je da je poslanik iz njegove stranke desnog centra prevezen u bolnicu sa povredama.
Političke tenzije eskalirale su od decembra, nakon što je Posebno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Ramine zamjenice Belinde Baluku zbog navodnog miješanja u javne tendere za velike infrastrukturne projekte i pogodovanja određenim kompanijama, što Baluku negira.
Hiljade ljudi na glavnom trgu u Tirani nosile su zastave i transparente te uzvikivale: "Rama, idi kući, ova korumpirana vlada treba podnijeti ostavku".

Tag: vesna-macic

Milatović razgovarao sa prvom crnogorskom naučnicom na Antarktiku: Poruka svim ženama da vjeruju u svoje potencijale

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Milatović razgovarao sa prvom crnogorskom naučnicom na Antarktiku: Poruka svim ženama da vjeruju u svoje potencijale

Financial times: Zelenski će 24. februara predstaviti plan za izbore i referendum

Šimun: Uvođenjem standardnih operativnih procedura uspostavlja se sigurna i jednaka zdravstvena zaštita za sve građane

Epilog brutalnih protesta u Albaniji: Povrijeđeno 16 policajaca, uhapšeno 13 osoba

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO