Vesna Pejović primila je Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu u ime svih onih koji su preko 300 dana stajali na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu i odgovornost zbog dva zločina na Cetinju, u kojima je život izgubilo 23 ljudi - među kojima četvoro djece.
Ovu nagradu dodjeljuje Centar za građansko obrazovanje u okviru festivala „Ubrzaj“ tokom kog se prokazuju filmovi koji kao glavnu potku imaju borbu za ljudska prava i njihovo kršenje, a uručila joj je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica te NVO.
U potresnom govoru, koji je obavio muklom tišinom prepunu salu KIC-a Budo Tomović, Pejović je kazala da je tokom mukotrpne borbe shvatila da ima dobrih ljudi.
Govorila je o svojim padovima, o tome da je uzdizao cilj da traži pravdu za svu djecu, i odgovornost onih koji treba da obezbijede normalno djetinjstvo.
Kazala je da nije tražila nemoguće, da vrati one koji su nastradali, već da je boli svako dijete koje doživljava tešku sudbinu u ratu.
- A kad gubite nešto na pravdi Boga u jednoj državi, u jednoj lijepoj Crnoj Gori, gdje nema rata, onda se pitate gdje ste živjeli, zašto ste se borili. Glasala bih uvijek da život ima pravo, a to pravo bi bilo - da se ide redom. Ali, taj red kod mene nije imao pravila – rekla je ona.
Od svih institucija u Crnoj Gori izdvojila je Ombudsmana, jer je to, kako je kazala jedina koja je toj borbi krenula pravim putem.
- Da ja nisam vidjela da su napravljeni propusti, ne bih krenula u tu borbu. Bilo je strašno, bilo je užasno. Nije meni bilo da deset mjeseci stojim po najvećem nevremenu i kiši, nije meni bilo da stojim na ulici... Ali, upravo mi je sistem ostavio tu jedinu alternativu, da tu stojim – rekla je ona.
Istakla je da to nikada ne bi mogla sama, bez onih koji su uz nju stajali na Kruševom ždrijelu, koji je nikada nijesu ostavili.
Poručila je da je samo htjela da institucije rade svoj posao kako treba.
- Nije tu bilo ničeg izmišljenog, sve je očigledno, ali su ljudi zažmurili. A ja sam od njih tražila samo malo, za ovo moje mnogo. Ali, nijesu nam se udostojili pojedini, niti to odobravali – kazala je Pejović.
Poručila je da im je kazala da je stavila tačku.
- Jer, ja sam izgubila, a ne vi – rekla je ona.
Kazala je i da djeci Cetinja treba vratiti osmijeh i da je na Kruševom ždrijelu stajala upravo zbog toga – jer cetinjski parkovi više nijesu oni sa dječijim smijehom.
- Oni se boje od pucnja, jer taj grad je ranjen. I svima koji su komentarisali kako ne treba, opraštam, jer nisu znali što su pričali. I ne daj Bože niko moju ranu da nosi – rekla je Pejović i uputila izraze neizmjerne zahvalnosti
Kazala je da želi da živi toliko dok ne stavi tačku na sve za što se borila i završila sa citatom Dostojevskog
- Svi ideali svijeta nijesu vrijedni suze jednoga djeteta – poručila je ona.
Muk u sali je razbio gromoglasni, dugotrajan aplauz, kao znak podrške zbog istrajnosti i snage koju su pokazali.
Daliborka Uljarević je, otvarajući festival kazala da je ovogodišnji moto festivala „osvijetli sijenke“ koji poručuje da se krupne stvari odvijaju van reflektora politike i javnosti, ljudi koji najčešće ćute jer su naučili da ih niko ne sluša.
- Danas svjedočimo društvu u kojem se pravda mjeri različitim aršinima, u kojem se vrijednosti povlače pred pragmatizmom, a institucije ćute upravo onda kada bi morala najglasnije da govore. Ta tišina koja se unutar sistema doživljava možda kao politički najbezbijednije, za društvo je najopasnija – kazala je Uljarević.
Istakla je da kroz film pokazujemo ono što se krije iza statistika, saopštenje i fraza.
- Jer film ne prihvata izgovore. Film pamti, svjedoči, razotkriva. Crna Gora živi u sjenkama neprocesuiranih nepravdi, duboko ukorijenjenoj korupciji, revizionističkih narativa, govora mržnje i političkih eksperimenata koji se prelamaju preko lica i leđa građana i građanki – kazala je ona.
Istakla je da se ispod privida stabilnosti kriju pokotine sistema, institucionalne slabosti, društvena podijeljenost, normalizowana diskriminacija i umor građanstva o stalnih prevara i nispunjenih obećanja.
- Ako to ne osvijetlimo, , pretvoriće se u mrak koji puta sve pred sobom – rekla je Uljarević.
Gocvoreći o borcima za ljudska prava, istakla je da Crna Gora ima takve ljude - a to su građani i građanke koji su postali simbol dostojanstva, nepokolebljive borbe za istinu, pravdu i odgovornost.
- Ljudi koji su izabrali otpor nepravdi i gubitku koji bi većinu slomio. Njihova borba ogolila je institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i solidarnosti i otvorila pitanja na koje država i dalje čuti. Pitanja u kojima vidimo koliko je Crna Gora danas strana sama sebi – rekla je ona.
Poručila je da su ti ljudi umjesto zaštite dobili terat, umjesto podrške tišinu...
- Zbog njihove snage i istrajnosti i brige za javno dobro, zbog toga što su u trenutku kolektivne ranjivosti bili glas razuma, nepokolebljivost i solidarnosti, građani i građanke sa Kruševog Ždrijela nesporni su dobitnici nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu – rekla je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pejović: Ćutnja institucija mi je ostavila jedinu alternativu – da stojim na ulici

Vesna Pejović, majka i baba tri žrtve stravičnog masakra u Medovini na Cetinju iz avgusta 2022. godine, u potresnom svjedočanstvu u Drugačijoj radio vezi Antene M &nbsp;iznijela je teške optužbe na račun sistemskih propusta i neodgovornosti ključnih aktera, posebno se fokusirajući na Gorana Jokića, bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar".
Pejović je najteže optužbe iznijela na račun ponašanja policijskih službenika tokom masakra, naglašavajući Jokićevu ulogu u izdavanju naređenja. Ona je navela da je pet pripadnika nikšićke Interventne jedinice stajalo ispred Cetinjskog manastira, dok je Borilović 53 minuta obavljao krvavi pir. Prema njenim tvrdnjama, Jokić im je naložio da se ne povlače.
- Naređuje gospodin Jokić, naređuje da ih Tomković (tadašnji starješina u CB Cetinje) slučajno ne povlači, kao jedan da stoji ispred manastira, a četvorica, Bože moj, na put. Zamislite vi &nbsp;- na put. A ovamo čovjek ubija. Da li je to strategija? Krivim i tih pet policajaca. Nose uniformu, zakleti su ljudi. I da im je Jokić naredio, ta naredba pada u vodu kad se radi o takvim stravičnim slučajevima, kada su pitanju životi građana – kazala je ona
Još šokantniji je navod Pejović o ponašanju Jokića u kritičnom trenutku.
- Dvadeset dva minuta, zamislite 22 minuta, on razgovara nonšačantno, u vidno pijanom stanju, a došao je tako i u Medovinu kad se sve završilo. Pričao je navodno sa ovim što su ga sad uhapsili, ovim Dejanom Kneževićim, da je taj Dejo žurio da ga uzme iz tog njegovog restorana koji se nalazi u Podgorici i da ga dovedu na Cetinje – kazala je Pejović.
Odgovornost, smatra ona, seže dalje od policijskog nečinjenja, jer su čak i ranjenom Aleksandru Drecunu, koji je tražio pomoć, policajci odbili prevoz do bolnice.
- Oni su rekli: ne. Mi stojimo ispred Manastira. Nama je naređeno od gospodina Jokića da stojimo ovdje – navodi ona.
Pejović je skeptična da je Jokić smijenjen, navodeći da nijesu, kako kaže, progutali policijsko saopštenje u kojem se navodi da on neće obavljati dužnost iz objektivnih razloga, a kao osobu &nbsp;koja ga štiti direktno je označila Andriju Mandića, Predsjednika Skupštine Crne Gore.
- Blago rečeno, znate kako su ga umotavali, kao u neko perije da on tako odleprša. Neće onaj čovjek odlepršati. Razumijem položaj direktora policije. Gorana Jokića štiti neko drugi. Andrija Mandić, predsjednik Skupštine. U saznanju sam da nije uzeo bolovanje, da nije predao doznake, i da će primiti punu uplatu i da koristi službeno vozilo. Što će onda on da lomi glavu? Neka lome drugi koji su mu dali poziciju i drže ga još tu – kazala je Pejović.
Ona je navela da je na privremeno obustavljanje protesta na Kruševom Ždrijelu pristala zbog poštovanja prema direktoru policije Lazaru Štjepanoviću, ali da je to ipak privremeni ustupak.
- Izašli smo u susret. Najviše zbog ovih novogodišnjih I božićnih praznika, iako za nas to više ne postoji – kazala je Pejović
Na pitanje vidi li kraj i ima li u tom smislu nade da će ova priča ipak institucionalno na kraju zaokruži, Pejović je poručila da “prvi put moli Boga da joj da da živi dok dođe kraj”.

1250x600

1084x550

Vesna Pejović u DRV: Jokića štiti Mandić, skeptična sam da je smijenjen

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Dugogodišnja medijska radnica i kandidatkinja za ombudsmana RTCG Vesna Pejović oštro je kritikovala ombudsmana RTCG zbog zahtjeva za disciplinski postupak protiv sportskog novinara Nebojše Šofranca, ocjenjujući da je on profesionalno izvještavao o incidentima na utakmici Crna Gora – Hrvatska, dok ombudsman, kako tvrdi, selektivno reaguje i postupa po nalozima.
- Takozvani Ombudsman RTCG prije dva dana nas je, nakon jednogodišnjeg sna od kada je izabran, konačno podsjetio da postoji i da, kada ustreba, po zadatku, (zbog čega je i izabran baš on) može da se probudi i da bude i te kako bučan. Prekinuo je ćutanje sramnim zahtjevom , što naravno ne iznenađuje, za pokretanje disciplinskog postupka protiv sportskog novinara TVCG Nebojše Šofranca zbog načina na koji je komentarisao incidente na tribinama na fudbalskoj utakmici Crna Gora Hrvatska, tačnije što nije jasno osudio ekstremističke ispade navijača - kazala je Pejović.
Pejović pita da li treba da čudi što "neznaveni ombudsman" ovim demonstrira totalno nepoznavanje Kodeksa novinara Crne Gore. Napominje da je jasno svima koji su gledali prenos da je Šofranac profesionalno odradio svoj posao i zadržao potrebnu distancu, što bi morao da zna i ombudsman.
- Očigledno ne zna ili se pravi da ne zna jer mora da postupi po naređenju nalogodavca koji bi svim silama, pa evo i preko jav(D)nog servisa da još više usložni ionako komplikovani odnos Crne Gore sa Hrvatskom - navedeno je u obraćanju Pejović.
Ona pita i da li bilo koga iznenađuje što je taj isti ombudsman nedavno, prilikom objave najnovijeg izvještaja EU o Crnoj Gori, ćutao i nije reagovao iako u centralnoj informativnoj emisiji na Radiju Crne Gore nije ni pomenut dio koji se odnosi na sporno imenovanje generalnog direktora RTCG. 
- U istoj informativnoj emisiji više minuta emitovan je nelegalni generalni direktor sa tiradama o novom kolektivnom ugovoru i blagostanju koje predstoji toj kući kojom rukovodi.Ovo dvostruko kršenje Kodeksa novinara evidentno nije zasmetalo „ombudsmanu“ - konstatuje Pejović.
Ona podsjeća da ombudsman nije reagovao, a morao je, i zbog emisije "Naglas" posvećene Pavlu Đurišiću zbog stavova jednog od učesnikana u kojoj se „urednik nije snašao“.
Pejović dodaje da je poduži spisak kršenja kodeksa novinara ove kuće koje je, kako kaže, tzv. ombudsman prespavao.
- Ali, uprkos tome, svakoga mjeseca, bez trunčice stida, u svoj džep trpa apanažu iz džepova građana Crne Gore. Kao, uostalom i Savjet RTCG koji ga je izabrao pored petoro istaknutih profesionalaca te kuće od kojih je svaki pojedinačno svojom stručnosću, profesionalizmom, dugogodišnjim iskustvom zaslužio da obavlja taj odgovoran posao - navela je Pejović.
Ona je podsjetila da su Savjetu i javnosti, ali i evropskim institucijama ukazivali da novoimenovani „ombudsman“ RTCG ne ispunjava elementarne uslove koji se traže Konkursom, a kamoli kada je riječ o iskustvu i profesionalnim referencama. 
- Na sva ova nepočinstva i naše apele da se spriječi protivzakonito imenovanje sportskog novinara koji ne ispunjava minimalne uslove za tu poziciju ćutala je kompletna crnogorska javnost- intelektualci, institucije počev od Ministarstva kulture, predsjednici države i Vlade, ombudsman, sve NVO, partije... Svi oni koji su gromoglasni kad su neki njihovi interesi ugroženi - istakla je Pejović.
Najviše zabrinjava, navodi ona, ćutanje Upravnog suda kome su ona i Žarko Božović 13. decembra 2024. podnijeli tužbu sa molbom da zbog važnosti same pozicije ombudsmana odluči u što kraćem roku.
- Nakon gotovo godinu dana Upravni sud nije našao za shodno da razmotri tužbu - saopštila je Pejović.
Pejović je poručila da će o postupcima ombudsmana RTCG obavijestiti evropske institucije.

Pejović: Tzv. ombudsman RTCG ćutanje prekinuo sramnim zahtjevom protiv Šofranca, a ćuti o krupnim propustima Javnog servisa

Vesna Pejović, majka i baba tragično stradalih u masakru na Medovini, uputila je pismo javnosti, jer institucije i dalje nijesu učinile ništa da izađu u susret porodicama žrtava koje već mjesecima blokiraju put Cetinje-Budva na Kruševom ždrijelu tražeći odgovornost.
Pismo Pejović prenosimo integralno:
“Obraćam se javnosti više nemam strpljenja za tišinu koju ne mogu da trpim. Pored toga želim da upoznam crnogorsku javnost, da odgovornost za trosatnu blokadu puta Cetinje Podgorica snose isključivo institucije države. Svojom neodgovornošću, zataškavenjem istine i pokušajima da dva masovna zločina ne Cetinju bače u zaborav.
Godinama tražim istinu, pravdu i makar jedno pošteno lice u institucijama ove države. Od tog dana država me ne samo napuštila. nego me je i ponizila i izdala. Godinama se obraćam institucijama koje se nazivaju ‘nadležne’, ali nijedna vrata na koja sam pokucala nijesu bila vrata pravde, već vrata obmane.
Ne tražim ništa što mi ne pripada: istinu o smrti svoje đece i odgovornost onih koji su to morali da spriječe, a nijesu. Kao što nijesu sprijčili masakr 1. januara ove godine. Umjesto toga, institucije su me dočekale kao teret, kao problem koji treba sakriti ili skloniti, a ne kao majku koja traži pravdu.
Ovo je moj glas i moje upozorenje: neću stati I neću se povući . Neću pristati da moja porodica bude žrtva nečijeg prikrivanja, političkih kalkulacija i manipulacija. Slomili ste mi đecu, ali mene nijeste. Ja ću istinu tražiti dok dišem, a oni koji danas misle da me mogu prevariti, zastrašiti ili ućutkati ,neka znaju da im to neće proći.
Ljudi koji stoje na Kruševom Ždrijelu ne stoje tamo samo zbog mene I zbog moje đece,već zbog svih stradalih u Medovini i 1. januara na Cetinje. To su ljudi koji vide nepravdu, koji ne pristaju na ćutanje i koji su smogli snage da se zajedno sa mnom suprotstave sistemu koji godinama ćuti,a poslednju godinu I ignoriše. Njihova podrška je dokaz da se istina ne može ugušiti, ma koliko je vlast pokušavala potisnuti.
Neka bude potpuno jasno: ti ljudi nijesu ničiji, nijesu izmanipulisani, nijesu vođeni interesom. Valjda su oni savjest ovog naroda. Oni stoje tamo jer ne žele da cetinjski zločini budu gurnuti pod tepih, niti da iko ikada više prođe kroz ono kroz šta sam ja prošla.
Ne ponovilo se nikad više.
I zato poručujem premijeru Spajiću, institucijama i svima koji misle da će me umoriti ili natjerati da odustanem, neću stati. Sve što tražim jeste istina, odgovornost i pravda. Moram naglasiti I to, da je najveće razočaranje za mene lično bio je premijer Milojko Spajić. Čovjek koji bi morao biti prvi da reaguje, prvi da pokaže brigu, prvi da se bori za istinu. Primio me, rekao svoje, obećao… i zatim nestao. To nije ni liderstvo ni odgovornost , to je bijeg. I neka to čuje cijela država.
I nakon svega izrečenog I obećanog, ne prostaje mi ništa drugo, zajedno sa ljudima od kojih imam podršku u svojim zahtjevima ,osim da javno najavimo radikalniji pristup našeg protesta na Kruševom ždrijelu.”

Pejović: Poručujem Spajiću i institucijama da neću odustati ni stati; Sve što tražim su istina, odgovornost i pravda

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Premijer Milojko Spajić sastao se u zgradi Vlade sa dijelom građana koji više od sedam mjeseci blokiraju put Cetinje - Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Oni traže odgovornost za dva maskra na Cetinju u kojima su stradale 23 osobe. Zbog toga što je Spajić odbijao da ih do sada primi, građani su proteste sa dva sata povećali na tri svaki dan, a nedjeljom na četiri sata.
Premijer je juče najavio današnji sastanak, rekavši da će sa građanima razgovarati o prevazilaženju problema.
Da će do susreta doći, potvrdila je juče Pobjedi Vesna Pejović majka i baba ubijenih Nataše Martinović i Mašana i Marka Martinovića.
- Sjutra će nas primiti premijer Milojko Spajić. Na sastanak idemo ja, moj suprug Bato i Milenko Marković. Biće to jedan dug sastanak tokom kojeg ćemo premijera upoznati sa svim našim zahtjevima - kazala je Pejović dodavši i da će premijeru uputiti pitanje da li je on „samo premijer za ekonomiju ili za sva druga pitanja“.
Kako je naglasila, ako se ovo zataška - ponovo će se zlo desiti.
- Ako premijeru neko smeta da reaguje, neka nam tako i kaže. Ako su mu „vezane“ ruke od strane Mandića ili nekog drugog i to neka nam kaže. Poštenije je da kaže nego da ga bruči narod - kazala je Pejović.

Počinje sastanak Spajića sa građanima koji protestuju na Kruševom ždrijelu

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tag: vesna-pejovic