Više hiljada ljudi protestovalo je u Podgorici i na Cetinju, četiri dana nakon drugog masakra na Cetinju u posljednje dvije i po godine, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Vesna Pejović je u masakru na Cetinju u avgustu 2022. godine, kada je napadač ubio 10 osoba, izgubila dva unuka i kćerku. Za Glas Amerike je rekla da im je država okrenula leđa nakon tragedije.
- Mi smo u prvoj tragediji izgubili kćerku i dva unuka, i dobroga (prijatelja) Mitra koji je pokušao da spasi moju đecu… U prvom trenutku dešava se šok, nevjerica, mislite da će da dođu odnekud. Kako je vrijeme prolazilo, bol je bio sve veći, a država je okretala glavu od svega ovoga. Nisu bili ljudi - rekla je ona.
Pejović je rekla da “prilikom njihove nesreće policija nije uradila ništa, no su na 50 metara od manastira stojali kao kukavice dok su zvjerski ubijani”.
- Četrdeset pet minuta je monstrum usred grada ubijao građane. Svi su nam okrenuli leđa. Političari samo sjede u krvavim foteljama. Kako koji dan, u Crnoj Gori je krv do koljena. Nema dalje. Ubijanje djece je dno države. S tim treba da se stane - rekla je Pejović koja je protestovala juče na Cetinju poslije drugog masakra, u kojem je ubijeno 12 osoba.
Oko 1.500 građana okupilo se na protestu na Cetinju, gdje su paljenjem svijeća uz simboličnih dvanaest minuta tišine odali poštu stradalim sugrađanima i zatražili hitne ostavke Šaranovića i Bečića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.1092%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Noseći transparente koji aludiraju na krvave ruke vlasti, okupljeni su poručili da vlast smatraju krivom za novi stravični zločin koji se dogodio na Cetinju, dvije i po godine nakon masakra iz 2022. u kome je stradalo deset osoba, uključujući dvoje djece.
Građanska aktivistkinja Maja Gardašević rekla je da na protest nije došla na poziv bilo koje partije ili firme, već kao slobodna građanka.
- Došli smo da tražimo odgovore, prije svega zbog čega se dogodio po drugi put masakr na Cetinju, kad su opet stradala dva nedužna djeteta - rekla je i upitala zašto na komemorativnoj sjednici nije bilo većine članova Vlade.
Ona je takođe upitala vladu što su preduzeli nakon prvog krvavog pira i da li su uzeli u obzir razmatranje Markovog i Mašanovog (dječaci stradali u masakru 2022.) zakona, te da li je neko okrenuo glavu za tim nakon prvog puta.
- Nije, jer da jeste, ne bismo danas bili ovdje - rekla je i dodala da traže od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da im se ne izvinjava, već da podnese ostavku.
Vuk Iković je rekao da “ako se drugi put dešavaju ove stvari, postoji neorganizovanost sektora bezbjednosti i građani ne mogu bezbjedno da se osjećaju u svom domu i dvorištu”
Iković je rekao da su “ovo samoorganizovani građani koji iskazuju bunt, nezadovoljstvo i traže da se uvede odgovornost”.
- Ako neko hoće da preuzme funkciju, poziciju moći i odlučivanja, mora da preuzme odgovornost. Podsjetiću vas da za ovakve stvari u iole uređenoj državi ostavka slijedi istog dana, a ne da građani traže ostavke. Ako je neko odgovoran, on će da podnese ostavku za ove stvari jer ovo je rezultat neorganizovanosti i nerada - rekao je Iković.
<h2>Veliki skup u Podgorici, zatražene ostavke Šaranovića i Bečića</h2>
Više hiljada građana okupilo se u nedjelju veče ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, tražeći ostavke Šaranovića i Bečića, demilitarizaciju društva, promjena pristupa policije prema građanima i povratak Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Protest u Podgorici počeo je odavanjem počasti stradalima u prijestonici sa dvanaest minuta tišine, nakon čega su okupljeni zatražili ostavku ministra unutrašnih poslova i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu, koje smatraju odgovornim za lošu reakciju policije na Cetinju.
Noseći transparente “Tuga, revolt, bijes, nema nazad”, “Raspad sistema, opasnost za sve”, “Bečiću i Šaranoviću, ajte polako”, “Kad po igračkama krv pada, bijes vlada”, okupljeni su uzvikivali “Ostavke”, “Ubice”, “Ruke su vam krvave” i “Bečiću, Vučiću”.
Jedan od organizator protesta, student Milo Perović, podsjetio je na prošlogodišnju izjavu ministra Šaranovića koji je svog prethodnika pozivao na odgovornost zbog propusta tokok masovnog ubistva na Cetinju 2022.
- Zato, u ime neformalne grupe studenata Kamo sjutra mi sada tražimo od vas, ministre unutrašnjih poslova i potpredsjedniče Vlade za odbranu i bezbjednost isto. Zahtijevamo ostavke. Budite fer i korektni, u vaše vrijeme su stradali nedužni građani. Vi ste ti koji treba da nas štitite. Niste uspjeli u tome i zato dajte ostavke - rekao je Perović.
U zahtjevima neformalne grupe studenata “Kamo śutra?", koji su pročitani ispred zgrade MUP-a, navedeno je da je "ostavka moralni čini i simboličan gest koji vraća povjerenje građana u vlast i kojom se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost za posljedice nastale tokom političkog vođenja".
"Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera razlog su zbog kojeg se traži odgovornost za gubitak života. Potrebno je da bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen, već resor koji vode stručnjaci", navedeno je u obrazloženju prvog zahtjeva.
Zatražena je i "demilitarilizacija društva", oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja, kao i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru lica koja posjeduju oružje i ozbiljne, a ne samo fomalne, psihijatrijske i druge ljekarske preglede na godišnjem nivou”.
Zahtjevima neformalne grupe studenata “Kamo śutra?", pridruženi su i raniji zahtjevi Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava koji se odnose na "proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje oružja do izmjene Zakona o oružju".
Zatraženo je i onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, kao i pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja i jača kontrola streljačkih klubova koji "građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja".
Jedan od zahtjeva odnosi se na uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja.
Organizatori protesta, neformalna grupa studenata, ranije su saopštili da "kolektiv crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i protest organizuju bez ikakvih partijskih upliva".
Oni navode da je “Kamo śutra?” neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta, okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog društva.
Aco Martinović ubio je 1. januara na Cetinju na pet lokacija dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, nekoliko sati prije nego što je, prema policijskih izvještajima, izvršio samoubistvo.
Čelnici policije saopštili su da je u trenutku zločina u gradu bilo prisutno samo nekoliko policajaca, pravdajući se da je glavnina policije bila angažovana u gradovima koji su organizovali doček Nove godine na trgovima.
Premijer Milojko Spajić najavio je, nakon sjednice vijeća za nacionalnu bezbjednost, donošenje novog zakona o oružju, koji će preispitati postojeće dozvole za legalno oružje i propisati drakonske kazne za posjedovanje i nošenje nelegalnog.
On nije htio direktno da odgovori na pitanje hoće li tražiti ostavku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, navodeći da svi koji se bave zahtjevnim političkim poslovima treba da osjećaju neku vrstu moralne odgovornosti za sve što se dešava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Država nam je okrenula leđa, političari sjede u krvavim foteljama

Novoizabrani ombudmsan RTCG Ivan Ivanović ne ispunjava uslove za tu poziciju. Savjet RTCG se prilikom ovog izbora nije vodio profesionalnim standardima, nego ponovo prijateljskim i poslovnim vezama predsjednika Veselina Drljevića, ocijenili su kandidati za ombudsmana Javnog servisa Vesna Pejović i Žarko Božović.
Zbog ovoga su Pejović i Božović podnijeli tužbu protiv Savjeta RTCG kao kandidati za Ombudsmana RTCG, na petom ponovljenom konkursu od 25. oktobra 2024. godine. Na prethodna četiti konkursa, pored njih, prijavila se i bivša Ombudsmanka Danijela Popović, uz ostala dva kandidata iz RTCG.
Iako su, kako kažu, i u prethodnim konkursima ispunjavali sve uslove propisane konkursom i zakonom, (pa je čak na četvrtom Vesna Pejović bila jedini kandidat nakon povlačenja kandidatura Danijele Popović i Žarka Božovića u njenu korist), Savjet RTCG pod vrlo čudnim okolnostima se nije odlučio ni za jednog ponuđenog kandidata.
- Zbog neodgovornog odnosa Savjeta, RTCG nije imala ombudsmana punih šest mjeseci, tačnije građani Crne Gore nijesu imali mogućnost da se žale na kršenje profesionalnih standarda, kojih je u Javnom servisu u tom periodu bilo puno. (Svjedoci smo javnog reagovanja dva univerzitetska profesora od kojih je jedan ranije bio član Savjeta RTCG, izvrgavanje ruglu naše dvije koleginice i da ne nabrajamo jer je propusta bilo previše) - navedeno je u obrazloženju tužbe.
Zbog svega navedenog, a i, kako cijene, evidentne samovolje Savjeta RTCG, "po čijem ukusu nije bilo čak pet istaknutih novinara i dokazanih profesionalaca-dugogodišnjih urednika u RTCG", u više navrata su javno reagovali, a Vesna Pejović je uputila i otvoreno pismo ambasadoru Evropske komisije u Crnoj Gori Johanu Zatleru, koji im je uputio poziv za razgovor, koji će se desiti naredne nedjelje.
- Savjet je nesumnjivo imao svog kandidata, koji čak nije ni ispunjavao uslove konkursa i koji je zbog našeg javnog reagovanja povukao kandidaturu - tvrde Pejović i Božović.
Na petom ponovljenom konkursu objavljenom 25. oktobra prijavila su se četiri kandidata - troje koji su konkurisali u više navrata i koji su, tvrde Pejović i Božović, ispunjavali uslove i po starom zakonu kojim je bilo predviđeno radno iskustvo u trajanju od 10 godina, i izabrani kandidat za čiji su izbor saznali iz medija.
- On je nama i javnosti Crne Gore potpuno nepoznat i ne ispunjava uslove konkursa kojim se traži da je afirmisani medijski stručnjak - navode Pejović i Božović u obrazloženju tužbe.
U pisanoj formi, 25. novembra, preko arhive RTCG uputili su zahtjev Savjetu RTCG, u kome smo tražili da im se u pisanoj formi, u zakonom predviđenom roku, dostavi odluka o izboru Ombudsmana RTCG. 
Takođe su tražili i uvid u dokumentaciju izabranog kandidata Ivana Ivanovića. 
- Savjet RTCG je ignorisao naš zahtjev, čak i pravnik koji daje pravna mišljenja Savjetu nas je samo uputio na sajt RTCG. Na sajtu RTCG smo pronašli samo obavještenje bez obrazloženja zašto se Savjet odlučio baš za tog kandidata a ne za ostale i bez pravne pouke. Iako smo upozorili pravnika Balšu Milića da to nije odluka i da tražimo da nam se ona dostavi, to nije učinjeno već je i taj naš zahtjev ignorisan - kažu Pejović i Božović.
Dodaju da je ignorisan i njihov zahtjev da im se dozvoli uvid u dokumentaciju izabranog kandidata, što su, napominju, bili u obavezi da im kao protivkandidatima omoguće.
- Sve ovo, a i ranije odluke Savjeta nas navode na sumnju da i ovoga puta nijesu postupili u skladu sa zakonom, pa smo koristeći naše dugogodišnje novinarsko iskustvo istražili biografiju za nas do sada NN lica - Ivana Ivanovića. Ako je vjerovati podacima koje je naveo u svom CV-u, pomenuti kandidat je profesor fizičke kulture i za 46 godina života najmanje radnog vremena je proveo u medijima. Pripravnički staž u trajanju od godinu odradio je u radiju Crne Gore, a u IN televiziji jedno vrijeme se bavio sportskim novinarstvom - istakli su u obrazloženju tužbe.
Pejović i Božović dodaju da u Poreskoj upravi nema dokaza o uplaćenim doprinosima i porezima za vrijeme njegovog rada u tom mediju. On je kao dokaz o potrebnom radnom iskustvu i nauci o medijima, koji se traži konkursom, podnio papir - potvrdu od 8. 07. 2019, potpisanu od strane stečajnog upravnika, koji potvrđuje da je Ivan Ivanović iz Podgorice, bio u radnom odnosu u “IN Co“ DOO Podgorica od 1. aprila 2008. do 9. januara 2014. na poslovima novinara i prezentera u informativnoj i sportskoj redakciji televizije “ IN CO” DOO Podgorica, sa visokom stručnom spremom.
- Nameće se pitanje šta je novinar radio u mediju koji je već u maju 2012. prestao da emituje program, a stečaj uveden 25. 12. 2013?! Kako se vidi iz njegovog CV-a, već više od deceniju bavi se poslovima koji nemaju dodirnih tačaka sa medijima i naukom o medijima, pa je upitna i njegova sposobnost i kvalifikovanost da se bavi jednim više nego delikatnim poslom - da procjenjuje i odlučuje da li je bilo kršenja profesionalnih standarda na pritužbe građana, kao i da sam uočava i javno ukazuje na kršenja novinarskog kodeksa kojeg je u programu RTCG u izobilju - naglašeno je u obrazloženju tužbe.
Sve navedeno, kako kažu Pejović i Božović, kao i dosadašnje sporne odluke Savjeta, kada je riječ o izboru Ombudsmana RTCG, navode na sumnju da se Savjet nije vodio profesionalnim standardima, nego ponovo prijateljskim i poslovnim vezama predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, koji je osnivač i predsjednik Udruženja sportskih novinara, "a koji je prethodno pokušao da na ovo mjesto instalira svog dugogodišnjeg prijatelja i poslovnog partnera koji je nakon našeg javnog reagovanja povukao dokumenta".
- Zašto isto to Veselin Drljević ne bi uradio i sa novopostavljenim ombudsmanom, koji se između ostalog bavi poslovima vezanim za sport, a što navodi na moguću korupciju. Podsjećamo i da je konkursom precizirano da ne mogu biti izabrane osobe koje su u poslovnim i prijateljskim vezama sa članovima Savjeta RTCG - zaključuju Pejović i Božović.

Pejović i Božović tužili Savjet RTCG: Izbor ombudsmana po prijateljskim i poslovnim vezama Drljevića

Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) Vesna Pejović uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru Borisu Raoniću.
- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.
Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.
- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.
Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.
- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.
Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.
- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.
Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.
- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.
- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.
U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.
- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.
Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.
- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

Cetinjanka Vesna Pejović, majka Nataše Martinović i baba Mašana i Marka, ubijenih u masakru koji je Vuk Borilović počinio 12. avgusta 2022. godine, kada je ubio još sedam osoba, danas je direktno optužila sugrađanina Filipa Adžića, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, da nije želio da pokrene lanac odgovornosti.
Kada je porodicama na ulasku u naselje Medovina prišao Zoran Brđanin, direktor Uprave policije, Vesna Pejović je, pozdravljajući se sa njim, kazala da niko od porodica ubijenih ili ranjenih ,,ne treba na njega da nosi žalost”.&nbsp;
,,Ko nas je izdao? Izdao nas je naš Filip Adžić, Cetinjanin koji je bio ministar unutrašnjih poslova. Zato što je čovjek (Brđanin), u noći kada se desila krvava Medovina, tražio da svi podnesu ostavke. Međutim, gospodin Adžić je rekao - ,,ne”, jer je njemu milija fotelja, nema empatije prema svojim sugrađanima iako se svi mi poznajemo ovđe. Neću da žalost nosi niko od porodica ubijenih i ranjenih na ovog čovjeka”, kazala je Pejović pokazujući na Zorana Brđanina, direktora Uprave policije. &nbsp;

Duško Mihailović

Pejović: Izdao nas je naš sugrađanin Filip Adžić, on nije htio da se podnesu ostavke

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. 
 
Iz kabineta predsjednika države su saopštili da je to prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije Crnoj Gori. 
 
- Zvanična posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je posjeta Sandu snažan signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. 
 
Milatović će Sandu dočeti u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti. 
 
Milatović će Sandu će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju. 
 
Sandu će u prisustvu Milatovića položiti vijenac na Spomenik Partizanu-borcu na brdu Gorica.

Predsjednica Moldavije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Iz Auto-moto saveza Crne Gore saopštili su da učesnike u saobraćaju ovog jutra očekuju pretežno suvi kolovozi, uz moguću pojavu sitnijih odrona na putevima koji prolaze duž klisura i usjeka. Vozačima se savjetuje oprez i prilagođavanje vožnje vremenskim i saobraćajnim uslovima.
Aktuelne obustave i izmjene režima saobraćaja
<ul>
 <li>Regionalni put R-10 Đurđevića &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Tara – Mojkovac (mjesto Sokolovina): Totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;zbog sanacije odrona.</li>
 <li>Magistralni put M-2 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Ribarevine–Poda–Berane): Obustave od 09:00 do 12:00 i od 14:00 do 17:00 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sati, do 31. maja.</li>
 <li>Magistralni put M-3 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Plužine–Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje): Obustave svakog dana osim &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;nedjeljom od 10:00 do 12:00 i od 13:00 do 15:00 sati.</li>
 <li>Regionalni put R-29 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Bar–Kamenički most–Krute): Potpune obustave u terminima 08:00–11:00 i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;13:00–16:00 sati do 31. maja.</li>
 <li>Magistralni put M-1 (Krtolska &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;raskrsnica–Budva): Obustave od 23:00 do 05:00 sati zbog radova na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;osvjetljenju tunela Mogren, do 20. maja.</li>
 <li>Put Berane–Kolašin &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Lubnice–Jezerine): Povremene potpune obustave do 15 minuta i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;naizmjenično odvijanje saobraćaja od 07:00 do 19:00 sati, do 6. juna.</li>
 <li>Magistralni put M-6 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Pljevlja–Đurđevića Tara): Saobraćaj se odvija jednosmjerno zbog radova.</li>
 <li>Magistralni put M-10 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Cetinje–Budva, lokalitet Boreti): Jednosmjerno odvijanje saobraćaja do 20. maja.</li>
 <li>Magistralni put M-2 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Lepenac–Ribarevine): Naizmjenično odvijanje saobraćaja, uz mogućnost &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;povremenih obustava do 30 minuta, do 31. maja.</li>
 <li>Magistralni put M-5 i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;regionalni put R-5 (Berane–Rožaje): Asfaltiranje, naizmjenično odvijanje saobraćaja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;i povremene obustave do 15 minuta, od 07:00 do 19:00 sati, do 20. maja.</li>
 <li>Tunel Sozina: Naizmjenično odvijanje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saobraćaja uz povremene potpune obustave u noćnim satima (22:00–06:00) do &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;28. maja, zbog sanacije pukotina.</li>
 <li>Magistralni put Nikšić–Vilusi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(dionica Nikšić–Kuside): Jednosmjerni režim saobraćaja zbog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;rekonstrukcije mosta Autobaza.</li>
 <li>Magistralni put M-5 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Rožaje–Most Zeleni): Jednosmjerni režim saobraćaja od 07:00 do 19:00 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sati, do 1. juna.</li>
 <li>Tunel Vjeternik (autoput Podgorica–Mateševo): Zatvaranje po jedne &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saobraćajne trake zbog radova na odvodnji.</li>
 <li>Više putnih pravaca – zone &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;škola i raskrsnice: Do 15. juna predviđene su naizmjenične &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;regulacije i povremene obustave do 15 minuta zbog radova na signalizaciji &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;i bezbjednosnim mjerama.</li>
</ul>
Sezonske zabrane za teretni i specijalni saobraćaj
Od 15. juna do 15. septembra zabranjuje se saobraćaj teretnim vozilima preko 7,5 tona na više magistralnih i regionalnih puteva, u periodu od 17:00 do 22:00 sata. Od 9. maja do 15. septembra, zabrane se odnose i na pojedine regionalne dionice, svakog dana od 07:00 do 22:00 sata.
Takođe, od 9. maja do 15. septembra važi zabrana kretanja za autobuse kategorije M2 i M3 i kamper vozila na pojedinim regionalnim dionicama, uključujući pristup Lovćenu i dionice kroz Bar, Ulcinj i Kotor.
Zabrane se ne odnose na vozila sa pravom prvenstva prolaza, pomoć na putu, prevoz opasnih materija, kvarljive robe, betona, vode i druge izuzetke definisane odlukom nadležnih organa.
Prema podacima AMSCG, u prethodna 24 sata dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, a tri osobe lakše povrede.
AMSCG podsjeća da vozačima na raspolaganju stoji služba tehničke pomoći na putu, uključujući otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informacije i pomoć dostupni su 24 časa putem brojeva: 19807, 020 234 999 i 063 239 987.

Brojne obustave i izmjene režima na saobraćajnicama

Iako je Crna Gora u 2024. godini zabilježila rast stranih direktnih investicija od 13% u odnosu na prethodnu godinu, ulaganja su i dalje značajno ispod nivoa iz 2022. godine, pokazuje nova analiza Savjeta stranih investitora. Najveći izazov, međutim, nije u količini već u strukturi investicija – produktivni sektori sve više ostaju po strani, dok dominira kapital usmjeren na kupovinu nekretnina.
Izvještaj koji je na godišnjoj skupštini Savjeta predstavio predsjednik Odbora direktora Tamaš Kamaraši, a čiji je autor ekonomski analitičar mr Mirza Mulešković, analizirao je tokove stranih direktnih investicija u periodu od 2018. do 2024. godine.
Dok je u 2021. godini više od 31% stranih investicija bilo usmjereno ka bankarskom sektoru i realnoj privredi, taj procenat u 2024. godini iznosi svega 12,8%. Istovremeno, naglo je porastao udio investicija u sektor nekretnina, koji, iako dobrodošao, kako se navodi, ne doprinosi jednako dugoročnom ekonomskom razvoju.
Osim globalnih okolnosti poput inflacije, geopolitičkih tenzija i usporavanja najvećih svjetskih ekonomija, izvještaj naglašava i brojne unutrašnje prepreke: političku nestabilnost, česte i nepredvidive zakonske izmjene, izostanak strateškog pristupa i slabu institucionalnu efikasnost.
Posebno se izdvaja problem nedostatka sveobuhvatnog sistema za statističko praćenje stranih ulaganja po sektorima. Crna Gora je, prema ocjeni autora izvještaja, jedna od rijetkih zemalja u regionu koja još uvijek ne posjeduje funkcionalan mehanizam za precizno mapiranje sektorskih tokova investicija.&nbsp;
Iz Savjeta istiću da bi jasna klasifikacija investicija po sektorima omogućila kvalitetan uvid u to koliki dio stranih direktnih investicija odlazi u produktivne djelatnosti, a koliki na kratkoročne plasmane, poput ulaganja u nekretnine.&nbsp;
- Takva baza podataka pružila bi odgovore na ključno pitanje koji sektori privlače strane investitore, a koji ostaju zapostavljeni. Istovremeno, omogućila bi relevantna poređenja sa zemljama regiona, dajući jasniju sliku o konkurentskim prednostima Crne Gore i prostorima za dalji napredak – zaključuje se u saopštenju.

Pad produktivnihi ulaganja, strane investicije sve više idu u nekretnine

Liberalni gradonačelnik Varšave Rafał Tšaskovski tijesno je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj, održanom u nedjelju, ispred svog desničarskog rivala Karola Navrockog. Ova dvojica kandidata sada ulaze u neizvjesnu trku za drugi krug zakazan za 1. jun.
Tšaskovski, koji dolazi iz Građanske platforme (PO), stranke premijera Donalda Tuska, osvojio je 30,8 odsto glasova, dok je Navrocki, kojeg podržava populistička desničarska partija Pravo i pravda (PiS), dobio 29,1 odsto, prema izlaznoj anketi agencije Ipsos objavljenoj u nedjelju uveče nakon zatvaranja birališta.
Ove brojke nijesu zvanični rezultati, koji će početi da pristižu iz Državne izborne komisije Poljske tokom narednih sati.
Prednost Tšaskovskog bila je manja nego što su to najavljivale predizborne ankete, što Navrockom daje dodatni zamah pred drugi krug. Prema agregiranim podacima Politico-vog „poll of polls“, Tšaskovski je bio procijenjen na 31 odsto, a Navrocki na 26.
- Rekao sam vam prije osam mjeseci da će biti tijesno – i jeste tijesno. Ovaj rezultat pokazuje koliko moramo biti snažni i odlučni da bismo pobijedili na predsjedničkim izborima. Na završnoj smo dionici. Pobijedićemo! - poručio je Tšaskovski okupljenima na skupu svoje kampanje u nedjelju uveče.
Navrocki je zahvalio svojim pristalicama što su, kako je kazao, odoljeli „pritiscima propagande, laži i obmana, i nijesu poklekli pred moći državnih institucija Donalda Tuska“.
Gradonačelnik Varšave sada je pod pritiskom da proširi svoj doseg prema širem krugu birača, smatra Bartoš Ridlinski, politikolog sa Kardinalnog univerziteta Stefan Višinski u Varšavi.
- U narednim danima čuće se šarolike poruke upućene gotovo svim biračima koji nijesu glasali za Navrockog - ocijenio je Ridlinski.
Borba između Tšaskovskog i Navrockog vodiće se oko toga ko će uspjeti da pridobije glasače kandidata koji su otpali u prvom krugu. Tšaskovski će ciljati glasače centrističkih i ljevičarskih kandidata, dok će Navrocki pokušati da privuče pristalice ekstremno desnog Słavomira Mencena, koji je završio kao trećeplasirani sa 15,4 odsto.
- Želim da se obratim jednom od kandidata, Słavomiru Mencenu. Ovo je trenutak da spasimo Poljsku. Obojica želimo suverenu, jaku, bogatu i sigurnu Poljsku - rekao je Navrocki nakon zatvaranja birališta.
Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta i kandidat centra iz pokreta „Poljska 2050“, osvojio je 4,8 odsto glasova, dok je kandidatkinja Ljevice, Magdalena Bejat, osvojila 4,1 odsto. Obje stranke su dio vladajuće koalicije koju predvodi Tusk. Tokom kampanje pred prvi krug, obje su se suzdržale od napada na Tšaskovskog.
- Tšaskovski će vjerovatno poslati pomirljive poruke kandidatima poput Šimona Holovnije ili Magdalene Bejat - ocijenio je Ridlinski.
Ipak, upozorenje Tšaskovskom – i mogući signal šireg nezadovoljstva Tuskovom vlašću – stiglo je u vidu iznenađujuće dobrog rezultata Gržegoža Brauna, krajnje desničarskog i antisemitističkog kandidata, najpoznatijeg po tome što je vatrogasnim aparatom ugasio jevrejski menoru u poljskom parlamentu. On je zauzeo četvrto mjesto sa 6,2 odsto glasova.
Adrijan Zandberg, kandidat radikalno lijeve partije „Zajedno“, koja nije dio Tuskove koalicije, bio je peti sa 5,2 odsto.
Kada se sve sabere, kandidati koji se protive Tusku prošli su bolje od onih koji podržavaju njegovu vladu, što znači da Tšaskovskog očekuje težak uspon do eventualne pobjede 1. juna.
- Igra za sve tek počinje. Teška borba za svaki glas. Ove dvije sedmice odlučiće budućnost naše zemlje. Zato – nijedan korak nazad - poručio je Tusk na mreži X.

Centristički gradonačelnik Varšave tijesno pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: vesna-pejovic