Profesorica i članica Vijeća Fakulteta političkih nauka dr Vesna Simović Zvicer kazala je da bi na nivou Vijeća ponovo podržala neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve, ali to nije mogla da učini jer, kako kaže, formalno nije zakazana i održana sjednica tog tijela.
Simović Zvicer je među članovima Vijeća koja je ostala uzdržana na inicijativu doc. dr Zlatka Vujovića koju im je uputio mailom nakon što je prvobitno Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz "Kamo śutra". Njeno ime je među brojnim profesorima koji su početkom januara javno istupili i dali podršku ovom studentskom pokretu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je Simović Zvicera pojasnila za Portal ETV, kako tada i tako danas studenti iz "Kamo śutra" imaju njenu podršku, ali na zahtjev Vujovića nije odgovorila jer, kako kaže, po Poslovniku Vijeća FPN-a potrebno je formalno zakazati sjednicu da bi ova tačka bila na dnevnom redu.
- Ja sam svoj potpis podrške stavila i ne vidim potrebu da radim to još jednom. Bilo mi je besmisleno da podržim nešto što sam već podržala. Prema Poslovniku o radu, da bi Vijeće FPN-a donijelo zvanično odluku mora se sazvati sjednicu sa tom tačkom dnevnog reda. Stoga, inicijativu koja je stigla na mail nisam mogla tretirati kao tačku dnevnog reda sjednice tog tijela. Studentska grupa "Kamo śutra" ima moju podršku, tu se ništa nije promijenilo - kazala nam je Simović Zvicer.
<h2>Vukićević i Vujisić bez odgovora</h2>
Na inicijativu Vujovića ostali su uzdržani i dekan FPN-a Boris Vukićević i članovi iz reda studenata Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao Vukićevića i Vujisića, ali oni još ne odgovaraju na naše pozive i poruke.
U međuvremenu, Vijeće Pravnog fakulteta dalo je podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima, koje vide kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva. Od 12 članova Vijeća tog Fakulteta, njih deset je stalo uz zahtjeve studenata. Prema informacijama Portala ETV, uzdržani su bili članovi - predstavnici studenata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-zahtjevi-kamo-sutra-su-iskrena-zelja-za-ozdravljenje-drustva-nadlezni-da-imaju-sluha-za-djelovanje-studenata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
"Kamo śutra", koje je podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove - prijestonicu, Nikšić, Kotor, Budvu, Bar i Herceg Novi...

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Simović Zvicer: "Kamo śutra" ima moju podršku, da bi Vijeće FPN-a donijelo odluku mora se zvanično sazvati sjednica

Kada je u pitanju penzionisanje sudija Ustavnog suda prekršene su procedure, jer je Ustavni odbor preuzeo ono što su nadležnosti Ustavnog suda, koji o tome treba da odlučuje na sjednici, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, nekadašnja predsjednica Sudskog savjeta univerzitetska profesorica Vesna Simović Zvicer.
Političari su, dodaje ona, kreativni kad kvalifikuju određene situacije, pa uvijek imaju neki termin, poput ustavnog puča, koji je prijemčiv za široke narodne mase.
- Cjelokupnu situaciju, koja se odnosi na penzionisanje sudija, bih dovela u vezu sa jednim problemom koji vidim, a to je slabost naših institucija. Kao država koja je na putu ka Evropskoj uniji, i najozbiljniji kandidat za članstvo, moramo da jačamo naše institucije. Plašim se da smo daleko od toga cilja, sve dok se mi ponašamo na način da su nam lični interesi iznad prava, iznad opšteg interesa. Nažalost, to se potvrđuje i kroz primjer Ustavnoga suda - kazala je Simović Zvicer.
Tome je, kako kaže, mogla da svjedoči i kao dugogodišnja članica i u jednom periodu predsjednica Sudskog savjeta. Dodaje kako je u jednom trenutku bila zbunjena reakcijama dijela javnosti, prije svega političke.
- Sve se dešava i u vezi sa sudijama Ustavnog suda, dakle imamo slični scenario, i imamo reakcije zavisno od toga da li neka politička partija može ubrati koji politički bod, da ne kažem glas, na nekim izborima više - rekla je Simović Zvicer.
Druga strana priče, prema njenim riječima, je to da li su se zaista stekli uslovi za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda. Smatra da jesu jer se u ovoj situaciji primjenjuje samo Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju.
- Meni je prosto nevjerovatno da mi o tome uopšte raspravljamo, jer je to pitanje koje studenti na prvoj godini prava uče, šta je predmet Zakona o radu, a šta je predmet Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju. Predmet Zakona o radu nikad nije bio regulisanje uslova za ostvarivanje prava na penziju, već imamo jednu odredbu, na koju se pozivaju i političari, i pojedinci, onda kada im to odgovara, zavisi o kome se personalno u konkretnom slučaju radi - objašnjava ona.
Prema njenim riječima problem je nastao zbog toga što su decenijama unazad postojala identintična rješenja u Zakonu o penzijsko invalidskom osiguranju, u pogledu gornje starosne granice, kada se stiču uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju i u Zakonu o radu.
- A onda smo 2020. godine došli do situacije da je izmijenjen Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju, i da su se uslovi promijenili, da više nemamo istu starosnu granicu kada je u pitanju prestanak radnog odnosa, po sili zakona to ističe, i sticanje uslova za penziju. Kada su sudije u pitanju, kako sudije redovnih sudova, tako sudije Ustavnog suda, jedan od razloga za prestanak funkcije, po sili Ustava jeste kada neko lice, neki sudija ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju. To nije ona situacija kada nekom drugom zaposlenom u Crnoj Gori po sili zakona prestaje radni odnos. Onda smo ušli u jedan potpuni pravni haos, u 2021.godine, koji traje i do danas - istakla je Simović Zvicer.
Podsjetila na izmjene Zakona o radu, koji je mijenjan, kako kaže, samo zbog jednog čovjeka - bivšeg glavnog specijalniog tužilaca.
- Tužilački savjet nije htio da konstatuje prestanak funkcije, zbog ispunjenja uslova za penziju. Jedna situacija potpuno identična ovoj, u kojoj se mi danas nalazimo, da bi onda poslanici bili dosjetljivi i rekli ,,dobro, pošto se vi pozivate na Zakon o radu, mi ćemo prenijeti odredbe iz Zakona o PIO-u, Zakon o radu”, &nbsp;što je jedna tragikomična situacija, iz razloga što je nastao pravni haos za veliki broj naših građana, koji zbog toga ne mogu da ostanu na tržištu rada onoliko koliko bi trebalo - naglašava Simović Zvicer.
U slučaju sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića i Dragane Đuranović, objašnjava Zvicer, primjenjuje se isti zakon, a to je Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju.
- Moramo da vodimo računa o pravu, a ne o interesu pojedinca. Jeste, može se desiti da se blokira rad Ustavnog suda, ali to je činjenica o kojoj smo mi morali da razmišljamo prije, a ne sada, jer postoje procedure kada je potrebno obavijestiti nadležno skupštinsko tijelo, o tome da su se stekli uslovi o ostvarivanju prava na penziju - navela je ona.
Prema njenim riječima, strašno je to što se desilo na sjednici Ustavnog suda I to što su sudije dovele u pitanje sam integritet Ustavnog suda.
- Što se tiče sudije Gogića, koji je ranije penzionisan, potpuno smo imali drugačije ponašanje i pozicije i opozicije. Ja sam vjerovala tada, želim da vjerujem i sada, da sudije treba da služe jedino Ustavu i zakonu, a ne ni jednoj političkoj partiji. Nažalost, ovo što se desilo nakon što je konstatovan prestanak funkcije sudiji Gogiću, me, moram da kažem, pomalo uplašilo, i pomalo poljuljalo moj prethodni stav da vjerujem da oni služe jedino Ustavu i zakonu, jer znamo što se dešavalo nakon toga, i gdje se on sada nalazi - istakla je Zvicer.
Bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović, smatra Zvicer, će vjerovatno osporavati odluku pred redovnim sudovima, i, za očekivati je da će uspjeti u tim sporovima.
- Odluka za sutkinju Đuranović je donijeta suprotno procedurama koje su jasno predviđene Ustavom, tako da će ona u tom smislu doći do pravde. Govorila sam o materijalnim uslovima, i jedan i drugi sudija se nalaze u istoj situaciji, i u jednom i u drugom slučaju je trebalo primijeniti samo Ustav i Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju, zapravo u svim slučajevima je trebalo tako postupati - kazala je Simović Zvicer.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvDlWHpgA5Bw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simović Zvicer: Crna Gora mora da jača institucije

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
Od toga je 93,15 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.
U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.
- U julu je za 21 radni dan realizovano ukupno 1,43 miliona naloga, od čega 40,68 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu - navodi se u izvještaju CBCG.
Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 68,08 hiljada naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 107,81 milion eura.
U julu je za 11,45 hiljada minuta produkcije bilo 37 minuta zastoja u radu sistema, te je njegova raspoloživost bila 99,68 odsto.
CBCG je tokom maja pustila u rad novu generaciju nacionalnog platnog sistema – RTS/X, u potpunosti usklađenog sa međunarodnim standardom ISO 20022, što predstavlja najznačajniju funkcionalnu i tehnološku promjenu u radu domaćeg platnog prometa od njegovog uspostavljanja 2005. godine.

Platni promet 2,26 milijardi eura

Američki predsjednik Donald Tramp uključuje američku vojsku u napore za borbu protiv i razbijanje narko-kartela širom svijeta. Već ih je označio kao terorističke organizacije, a ove sedmice je preduzeo neke važne korake kako bi se suprotstavio.
Trampova administracija sada proširuje operaciju na Karibima blizu Venecuele, šaljući tri ratna broda, uključujući USS Gravely, kako bi se suprotstavili prijetnjama latinoameričkih narko-kartela.
- Latinska Amerika ima mnogo kartela, mnogo droge teče, tako da želimo zaštititi našu zemlju. Moramo zaštititi našu zemlju. Nismo to radili četiri godine - rekao je Tramp.
Venecuelanski lider Nikolas Maduro u utorak je izjavio da aktivira više od četiri miliona pripadnika milicija kako bi branili svoju zemlju.
Takođe ove sedmice Uprava za suzbijanje droga najavila je još jednu akciju, koju naziva "bilateralnom inicijativom" s Meksikom, usmjerenu na "čuvare kapija" - one koji kontrolišu krijumčarenje, iako je meksički predsjednik do sada negirao bilo kakav sporazum.
Međutim, ovo je signal da je u pripremi širi sporazum između dvije zemlje.
Meksiko je već izvijestio da su operacije s drogom u porastu, a zapljene fentanila u padu.

Tramp objavio rat narko mafiji, kartele označio kao terorističke organizacije

&nbsp;Crna Gora treba da očuva svoje antifašističke tekovine, ali i da rasvijetli sudbine nevino stradalih pod autoritarnim režimom, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
On je kazao da je Evropski dan sjećanja na žrtve nacizma, fašizma, komunizma i drugih autoritarnih režima podsjetnik koliko su krhke sloboda, ljudska prava i dostojanstvo ako ih društvo ne brani zajednički i dosljedno.
- Danas se sjećamo miliona žrtava koje su stradale pod totalitarnim i autoritarnim režimima širom Evrope i svijeta - naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, to nije samo dan sjećanja, već i poziv na odgovornost.
- Političke i ideološke razlike ne smiju zasjeniti osnovne moralne i ljudske principe - rekao je Koprivica.
Kako je naglasio, svaka nevina žrtva zaslužuje poštovanje i pomen, a svako društvo ima obavezu da se suoči sa svojom prošlošću bez relativizacije, negativnog istorijskog revizionizma ili zaborava.
- Ideologije, koje su osuđene Rezolucijom Evropskog parlamenta, ostavile su trag u Evropi, a taj trag nije zaobišao ni Crnu Goru, uz sve objektivne razlike između režima koji su bili kod nas i u nekim drugim istočnoevrooskim državama i uz nužno izbjegavanje negiranja činjenice da su pripadnici NOP-a doveli do slobode od fašističkog zavojevača - kazao je Koprivica.
On je poručio da Crna Gora pamti.
- Pamti žrtve vansudskih pogubljenja. Pamti kazne bez suđenja, pamti zatvore za "nepodobne", ćutanje iz straha, poniženja zbog drugačijeg mišljenja, pamti one koji su osuđeni bez krivice i one koji su pogubljeni bez suđenja - pojasnio je Koprivica.
Kako je dodao, Crna Gora pamti i one koji su odbijali partijske naloge da likvidiraju ili degradiraju komšije ili sugrađane, potvrđujući čojstvo kao osnovnu moralnu tradiciju Crne Gore.
- Sjećanje nije čin prošlosti, već otpora. Otpora pokušajima da se nepravda i gaženje ljudskih prava i dostojanstva zaborave ili opravdaju - naglasio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, u duhu evropskih vrijednosti istine, savjesti i sjećanja, treba da očuva svoje antifašističke tekovine i tradicije, ali i da rasvijetli sudbine nevino stradalih u ratnom i poratnom periodu, pod autoritarnim režimom.
- Omogućavajući dostojanstvo i neselektivno sjećanje, uključujući i identifikaciju masovnih grobnica, u kojima su nevini ljudi, stradali bez prava na suđenje i odbranu, kao što su Kotor jama u Nikšiću, zatim masovne grobnice na Cetinju i drugim mjestima - naveo je Korivica.
Kako je kazao, u pijetetu i sjećanju na nevine žrtve nijesmo ni lijevi ni desni, ni bijeli, ni crveni ni zeleni, već samo ljudi.
- Samo društvo koje se, na temelju istine, suočava sa tamnim stranicama svoje prošlosti ima osnov da se nada svjetlijoj budućnosti - istakao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, jedino se kroz istinu, istorijsko pamćenje i otvoren dijalog može graditi demokratska, pravedna i otporna budućnost za sve građane.
- Evropske rezolucije i deklaracije daju putokaz. Na ovaj dan izražavamo solidarnost s porodicama žrtava, ali i odlučnost da njegujemo kulturu sjećanja i obrazovanja, kako se zločini totalitarizma i autoritarnih režima nikada više ne bi ponovili - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Rasvijetliti sudbine nevino stradalih pod autoritarnim režimom

Glavni grad uveo je novi servis na portalu ePodgorica - elektronski zahtjev za izdavanje izvoda i informacija iz planskog dokumenta u nadležnosti Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj.
U sekciji za elektronska plaćanja, kako su objasnili, potrebno je uplatiti odgovarajuću taksu, a informaciju odnosno skicu sa koordinatama UP po okončanju predmeta građani mogu preuzeti na šalteru Sekretarijata ili zatražiti preporučenu dostavu poštom na adresu.
- Podnesite zahtjev, uplatite administrativnu taksu bez provizije i pratite status realizacije Vašeg predmeta na savremen i jednostavan način - ističu u saopštenju.
Više informacija na portalu elektronske uprave Glavnog grada: <a href="http://epodgorica.me/">http://epodgorica.me</a>

Elektronski zahtjev za izdavanje izvoda i informacija iz planskog dokumenta

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje je li ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković juče u marketu Idea u Mojkovcu ukrao telefon jednoj građanki.
Televiziji E je iz bjelopoljskog ODT-a saopšteno da su dežurnog državnog tužioca mojkovački policajci juče u 14.36 sati obavijestili da je građanka J.R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca", koji se nalazi u ulici Janka Vukotića, ukraden mobilni telefon marke „Xiaomi Redmi", te da ga je nakon sat B.V. vratio u isti market.
Na pitanje Televizije E da li se u ovom slučaju radi o Bećiru Vukoviću, u bjelopoljskom tužilaštvu su, dakle, potvrdili njegove inicijale.
- Policijski službenici OB Mojkovac inicirali su zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje video zapisa, nakon čega je dežurni tužilac podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video zapisa sa kamera na toj prodavnici - kazali su Televiziji E u bjelopoljskom tužilaštvu.
Dežurni državni tužilac naložio je, kako su dodali, policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi otkrivanja vrijednosti, a samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Tužilaštvo ispituje je li Bećir Vuković ukrao telefon Mojkovčanki

Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije imao je 7. avgusta u Herceg Novom - ličnu specijalnu misiju. Tog dana je imao važne razgovore sa četvoro političara iz regiona koji su svi imali posebne zahtjeve. &nbsp; Iz Banja Luke su na Tivat avionom slećeli Milorad Dodik i Željka Cvijanović. Iz Srbije se pojavio Siniša Mali, povjerljivi čovjek Aleksandra Vučića, a Grenel je imao i razgovor sa Adrianom Kastratijem, političarom sa Kosova. Svi su razgovori bili odvojeni, nemaju direktnu političku ili biznis povezanost. Zajedničko im je što je Ričard Grenel bio uvijek sa druge strane stola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović"> <figcaption>JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  TAJNI RAZGOVORI NA JAVNOM MJESTU &nbsp; Crnogorska ali i regionalna javnost već su upoznate da je u hotelu One&amp;Only u rizortu Portonovi Grenel ugostio Milorada Dodika, tada još uvijek aktuelnog predsjednika bosanskog entiteta Republika Srpska. &nbsp; Dodik je razgovarao sa Grenelom samo tri dana nakon što je Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. avgusta poništila mandat predsjedniku Republike Srpske. Već sljedećeg dana susreo se Dodik sa Grenelom. Ali nije u Crnu Goru nije došao sam: Dodiku je društvo pravila Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda. &nbsp; Dodik &nbsp;i Cvijanović su puna dva sata razgovarali sa Grenelom. &nbsp;Nakon toga, Cvijanović se vratila iz Tivta za Banja Luku, dok se Dodik uputio ka Svetom Stefanu, gdje je odsjeo u kući svog prijatelja naspram čuvenog. Dodikov prijatelj je dobrostojeći biznismen iz entiteta Republika Srpska, sa kojim Igor Dodik ima razvijenu poslovnu saradnju. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović"> <figcaption>ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović(Photo: IN4S - stop kadar)</figcaption> </figure>  TRIO: DODIK, BACKOVIĆ, NEŠIĆ &nbsp;&nbsp; Nakon što je prespavao kod svog bosanskog biznis prijatelja u Svetom Stefanu, Milorad Dodik se vratio u Tivat gdje se sastao sa popom crkve Srbije Mijajlom Backovićem. &nbsp; Bivši pripadnik 63. padobranske brigade iz Niša, osnivač ratobornog srpskog pravoslavnog bratstva ,,Sveti Pantelejmon” bio je važan sagovornik Milorada Dodika. Susret su upriličili na javnom prostoru, u restoranu Aggape, a sastanku je prisustvovao i Nenad Nešić, nekadašnji ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79" data-rendition-name="original" width="946" height="539" loading="lazy" alt="DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju"> <figcaption>DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Nešić je bliski prijatelj Dodika i njegove familije, a juna ove godine imenovan je za &nbsp;zamjenika direktora Civilne zaštite BH entiteta Republika Srpska. I to samo mjesec nakon što je pušten iz pritvora, u kojem je bio do decembra 2024. do polovine maja zbog sumnje za korupciju. Prema tvrdnjama Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Nešić je za četiri godine mandata na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS" u periodu 2016. do 2020. godine ostvario ličnu finansijsku korist od oko pola miliona eura. &nbsp; Što su se sve dogovarali njih trojica u Tivtu, nije lako odgonetnuti. Izvori ETV iz policije Herceg Novog naglašavaju da je Backović za Dodika obavio neke logističke poslove. &nbsp; Prije Dodikovog dolaska u Crnu Goru, pop Backović je, sa prijateljima iz Bratstva pravoslavne omladine, ali i preko veza u Ministarstvu unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, obavio je procjenu Dodikove bezbjednosti.&nbsp; Backovićeva ekipa imala je, nekoliko dana prije Dodikovog dolaska, zadatak da provjeri da li postoji mogućnost da njega crnogorska policija liši slobode. Tek kada je dobio garancije, Dodik se odlučio da putuje u Crnu Goru. Željka Cvijanović je trebalo da bude samo neka vrsta sigurnosti da neće biti hapšenja zvaničnika. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GRENELOVA TAJNA &nbsp; Crnogorski obavještajni sektor nema detaljne informacije o motivima i temi razgovora Ričarda Grenela i Siniše Malog, ali se naglašava da se od važnog Amerikanca očekuje da Vašingtonu objasni razloge zbog kojih Vučićev režim represivno djeluje prema pobunjenim studentima i svim građanima Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4" data-rendition-name="original" width="658" height="493" loading="lazy" alt="ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu"> <figcaption>ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Grenela zvanični Beograd smatra kao istinskog prijatelja: oktobra 2023. godine predsjednik Srbije odlikovao je američkog diplomatu, između ostalog i zato što je igrao, akko je rekao Vučić, ,,ključnu ulogu u jačanju veza SAD i Srbije”. &nbsp; A što je bila ključna tema razgovora Grenela i Kastratija – crnogorski bezbjednosni sektor nije ustanovio. &nbsp; &nbsp;Kao što je ostala velika enigma: da li je Ričard Grenel, koji je službom napustio Balkan, zaista mogao da bude od velike koristi. Tu tajnu svakako neće otkriti ni Dodik, Mali ili Kastrati, još manje Ričard Grenel koji se na kraju tog dana 7. avgusta zagonetno osmjehivao iskazujući zadovoljstvo.

Što je u rizortu Portonovi Ričard Grenel obećao Miloradu Dodiku i Siniši Malom?

Potpredsjednik Vlade za odbranu i bezbjednost Aleksa Bečić juče je oko 16:30 u dobro poznatom maniru „ekskluzivno“ objavio da su u „sklopu kontinuiranog vetinga“ suspendovana dvojica policajaca ne saopštavajući njihova imena.
O kome je riječ danas je „otkrio“ dnevnik Vijesti navodeći da je u pitanju Milorad Žižić, bivši načelnik za borbu protiv organizovanog kriminala i bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić, te da su im suspenzije uručene juče.
Bečić po ugledu na ideologa Demokrata Borisa Bogdanovića, u saopštenju poručuje da „dinamičan proces vetinga u prethodnim mjesecima jasno pokazuje da nema nedodirljivih, da nijedna funkcija u državi ne može biti zaklon za korupciju, kriminal ili bilo koju vrstu nedozvoljenog uticaja i nezakonitog djelovanja“. Kaže da je svjestan da nervoza raste kako u redovima onih koji su bili direktni akteri, tako i u dijelu društveno – političke scene koja je godinama bila pokrovitelj i štit organizovanog kriminala“. Očekuje da će mafija pokušati da uzvrati udarac, ali treba da znaju da je država spremila i svoje šake.... I tako dalje....
Floskula, za floskulom, i nezaobilazna mafija - po ko zna koji put. Doista, u ovom saopštenju, a u odnosu na sve prethodne, imamo i novi zaplet - da je država spremila svoje šake kad mafija krene. Negdje je pokupljen i termin da nervoza raste, iz nekog teksta Portala ETV, što ukazuju da svaku rečenicu čitaju a ponešto im se od formulacija „primi“.
Da je potpredsjednik Vlade za bezbjednost saopštio frešku – jučerašnju -informaciju o dvojici suspendovanih policajaca, to bi imalo nekog smisla. Ali, on daje saopštenje o nečemu što je bilo prije više od deset dana i o čemu su Televizija E i Portal ETV izvijestili još tada.
Ipak, jasan je motiv Bečića i njegovog „oštrog“ saopštenja – odgovor se krije u tekstu koji je naš medij nekoliko sati ranije objavio o rekonstrukciji Vlade i između ostalog smjenama ministara iz njihovih redova – ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tu se krije razlog Bečićeve nove obmane i nervoze, pa ne birajući terminologiju pokušava da poruka bude što jača, u pokušaju da izmjesti fokus sa onog što dolazi i što su Portal ETV i Televizija E najavili.
Jer, naš medij je još 14. avgusta objavio da je Mađariću i Žižiću uručeno rješenje o suspenziji, dok bivši načelnik nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića čeka pismenu pošiljku...&nbsp;
Očito je da brod tone, pa je razumljiva i panika zamjenika premijera, kako sebe predstavlja Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzizic-goranovic-madaric-na-meti-politickog-progona-u-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Čega se śetio Bečić kad brod tone

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>