Upravni sud prihvatio je tužbu bivše vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković i odredio joj pravo na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine. Sud je time preinačio odluku Sudskom savjeta od 26. februara kojom je odbijen zahtjev Vučković.
Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Tužbu je predala 12. marta Upravnom sudu, ističući da je Sudski savjet, uprkos presudi Upravnog suda, odbio da prihvati njen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, u skladu sa zakonom.
- Upravni sud je usvojio zahtjev tužilje dr Vesne Vučković, ranije sudije Vrhovnog suda Crne Gore, za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije, u trajanju od jedne godine, počev od 4. decembra 2024.godine kao dana prestanka sudijske funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje - navedeno je u odluci Upravnog suda.
Podsjećaju da je Sudski savjet odlukom od 4. decembra 2024. godine konstatovao prestanak sudijske funkcije Vučević na lični zahtjev. Upravni sud je početkom februara poništio odluku SS kojom je odbije zahtjev Vučković i konstatovao da ona u zakonskom roku podnijela zahtjev za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz odgovarajuće usklađivanje. Međutim, Sudski savjet je na sjednici 25. i 26. februara opet odbio njen zahtjev.
- U izvršenju navedene presude tuženi je donio osporenu odluku kojom ponovo odbija zahtjev tužilje pri čemu ni u ponovljenoj odluci nije dao valjane razloge već se pozvao na pravno neutemeljeno tumačenje odredbe člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, suprotno pravno obavezujućim pravnom shvatanju i primjedbama presude ovog Suda, nalazeći opravdanje za teleološku redukciju u tumačenju zakonske odredbe člana 36 u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa da se ovo pravo ne može ostvariti u slučaju prestanka funkcije na lični zahtjev, a koja izmjena zakona nije stupila na snagu,kako se navodi u obrazloženju presude - naveli su u Upravnom sudu.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Sudski savjet nije postupio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o upravnom sporu. 
Postupak ide na realizaciju u Vrhovni sud, a ukoliko ne ispoštuju presudu, Vučković će se naplatiti preko Izvršitelja.
Podsjećamo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Upravni sud odlučio: Vesna Vučković ima pravo na naknadu po prestanku funkcije

Bivša vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković danas je na suđenju saopštila da se njena takođe bivša koleginica Vesna Medenica interesovala za status tri predmeta - Cijevna komerc, Carine i Port of Adria ali da od nje nikada ništa nezakonito nije tražila.
- Niko nije vršio pritisak na mene. Da je neko mogao da vrši pritisak na mene i klimam glavom i danas bih bila ovdje - kazala je Vučković.
Osim Vesne Medenice sudi se i njenom sinu Milošu Medenici koje se, prema navodima SDT, tereti da je bio organizator višečlane grupe.
Sutkinja Vesna Kovačević konstatovala je da je &nbsp;svjedokinja Vučković dva puta saslušavana u SDT- u i da je 2024. godine izjavila da je iz interesovanja Vesne Medenice " zaključila da se zalaže za donošenje odluke u korist Cijevne komerc".
Vučković je danas u sudnici objasnila da je tačno da se Medenica interesovala za predmet Cijevne komerc, ali ne u koristi ili na štetu bilo koje stranke.
- Možda je moja greška što nijesam pročitala svaku riječ koja je unijeta u zapisnik. Medenica se nije zalagala da se donese presuda u koristi nekoga, niti me pitala za odluku u slučaju Carina već se samo interesovalo za taj predmet- navela je Vučković.
Sutkinja Kovačević je ponovo upitala za razlike na što je svjedokinja rekla da se " radi najverovatnije o " igri riječi".
- Bila sam razočarana ono što sam doživjela posle 38 godina sudijske funkcije. Moguće da je bila igra riječi, moguće je da sam iz tog nekog revolta ispričala to- kazala je Vučković.
Na današnje ročište odbrana Vesne Medenice ukazala je da nemaju CD na kojima su komunikacije njihove klijentkinje. Sutkinja Kovačević potvrdila je da odbrani nije dostavljen taj CD.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović kazao je da su podnosili nekoliko urgencija ali bezuspješno, a da su razgovori i poruke njihove klijentkinje punili novinske stupce.
Sutkinja Kovačević je naložila SDT-u da u roku od osam dana izdvoji samo komunikacije koje se odnose na konkretan predmet, kako ne bilo povrijeđeno pravo na privatnost.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka.
Na optužnici &nbsp;su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

Vučković: Medenica od mene ništa nije tražila nezakonito

Donedavna vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković tužila je Sudski savjet Upravnom sudu zbog odbijanja da joj odobri pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Njena advokatica Zorica Đukanović istakla je u tužbi da je pravo na naknadu jasno propisano zakonom.
- Navedena odredba ne daje prostor da se na bilo koji način drugačije tumači, osim ‘prima naknadu’. Dakle, to pravo imperativno pripada tužilji, pa se ni na koji način to ne može dovesti u pitanje, kod pravilnog tumačenja zakona - naglasila je Đukanović.
Donošenjem osporene Odluke, smatra da je namjerno i svjesno prekršen član 36 navedenog zakona.
- Ujedno je i tužilja dovedena u diskriminatorski položaj u odnosu na druge podnosioce koji su ovo pravo ostvarili, po istom osnovu i istom Zakonu, brojnim odlukama (01-3727 /23-2 od 15.06.2023 – Branki Zeković; 01-8216/23-2 od 22.12,2023.- Draganu Šćepoviću; 01-229/24-2 od 29.01.2024 Miladinu Pejoviću; 21.i 22.12.2023. po zahtjevu Milivoja Rašovića sa zapisnika XXVII sjednice Sudskog savjeta; 16,09.2024. po zahtjevu Marije Bilafer-zapisnik sa XXV sjednice Sudskog savjeta od 16.09.2024.- u posljednjoj su učestvovali i ZA glasali članovi Sudskog savjeta, koji su sada u istoj stvari glasali protiv) - rekla je Đukanović.
Tvrdi da su brojne odluke u periodu od 2021. do danas. donijete o istoj stvari, povodom iste situacije.
- Na istoj sjednici kada je donijeta osporena Odluka, tuženi organ u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, broj U.6763/24 od 15.11.2024. godine, donio Odluku o priznavanju prava tužiocu Fadilu Kardoviću i to za drugu godinu. Dakle, postavlja se pitanje – ako se u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, donosi odluka kojom se priznaje naknada i na istoj sjednici tužilji se odbija to pravo, šta to znači - pita advokatica.
Podsjetimo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Vučković tužila Sudski savjet, traži naknadu godinu po prestanku funkcije

Doskorašnja vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković podnijela je ostavku na sudijsku funkciju i napušta taj sud, potvrđeno je Pobjedi.
Ostavka je uslijedila nakon što je u petak za predsjednicu vrhovnog suda izabrana Valentina Pavličić, koja je juče pred Sudskim savjetom položila zakletvu. Ona je izabrana nakon devet neuspješnih konkursa.
Vučković je bila na v. d. poziciji nekoliko mandata, a ključna pozicija u Vrhovnom sudu bila je upražnjena od decembra 2020, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica.
Medenica je na toj funkciji provela tri mandata, iako to nije bilo u skladu sa Ustavom koji izbor predsjednika Vrhovnog suda limitira na najviše dva puta. Uprkos tome njen treći mandat 2019. jednoglasno je podržalo čak 18 sudija Vrhovnog suda, a potom i tadašnji saziv Sudskog savjeta.
Nakon Medenice, za vršiteljku dužnosti predsjednice izabrana je Stanka Vučinić, a nakon nje, od septembra 2021. godine Vučković, koja je tu funkciju pokrivala do petka.
Vučković je bila kandidat nekolikom puta za puni mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali nije birana. Jednom je bila predložena i od Opšte sjednice Vrhovnog suda, ali njena kandidatura nije potvrđena na Sudskom savjetu.
Prilikom izbora u januaru prošle godine nije joj bilo omogućeno glasanje na Opštoj sjednici Vrhovnog suda, a tada je dobila podršku 12 kolega, ali njena kandidatura tada nije potvrđena.
Vučković se žalila Upravnom sudu, koji je usvojio njenu žalbu, pa je Sudski savjet ipak obavio intervju sa njom u junu ove godine, ali ni tada nije dobila podršku tog tijela. Sud je ocijenio da je glasovima 12 sudija, tužilja ostvarila neophodnu podršku da bude kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Opštoj sjednici je tada prisustvovalo 15 sudija Vrhovnog suda. S obzirom na to da je za izglasavanje prijedloga, naveli su tada iz Vrhovnog suda, neophodna dvotrećinska većina sudija u toj instituciji, a imajući u vidu da ih je ukupno 19, uključujući i predsjednika, 12 glasova nije omogućio Vučković da bude predložena za čelnu poziciju Vrhovnog suda.
- Odluka se smatra donešenom ako je za nju glasalo više od polovine ukupnog broja sudija - piše u obrazloženju odluke Upravnog suda.
- Ako se računa dvotrećinska većina u odnosu na postojeći broj sudija, koji je na dan glasanja iznosio 17, glasovi 12 sudija su dovoljni jer predstavljaju dvotrećinsku većinu. Kriterijum postojećeg broja sudija već je bio primijenjen prilikom glasanja za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, kada je utvrđen prijedlog sudije Miraša Radovića, u kom trenutku je Vrhovni sud imao 14 sudija, što se utvrđuje iz zapisnika sa Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore od 31. marta 2021. godine - piše, između ostalog, u obrazloženju odluke Upravnog suda.
Takav zaključak, navode, "Upravni sud temelji na činjenici da je na dan održavanja Opšte sjednice Vrhovni sud imao 17 sudija".
Sudski savjet je nakon toga u junu obavio intervju sa Vesnom Vučković, ali nije dobila potreban broj glasova tog tijela. Vučković je tokom glasanja dobila samo tri glasa, dok je šestoro članova Sudskog savjeta bilo protiv da ona i u punom mandatu rukovodi Vrhovnim sudom.
Vučković se nije javljala na posljednje oglase za čelnicu Vrhovnog suda, sedmi i osmi.
Na sedmi oglas, 15. marta ove godine, Opšta sjednica Vrhovnog suda odlučivala je o dva prijavljena kandidata sa sedmog oglasa – dr Ranku Vukiću i Ani Vuković, ali nijedno nije dobilo dvotrećinsku većinu, pa prijedlog nije ni dopirao do Sudskog savjeta. Uslijedio je novi oglas koji je početkom aprila raspisao Sudski savjet sa nadom da će, zbog značaja koji izbor predsjednika Vrhovnog suda nosi u kontekstu eurointegracija, stolica konačno biti popunjena.
Na osmi Vučković se ponovo nije javila, već je Opšta sjednica raspravljala o kandidaturama Ane Vuković i predsjednika Upravnog suda Miodraga Pešića.
Na devetom konkursu, na koji se Vučković ponovo javila, izabrana je Pavličić u petak.

Vučković podnijela ostavku na sudijsku funkciju

Crnogorski sudovi od početka godine, imali su ukupno u radu 137.884 predmeta, od čega su primili 70.320, tako da je stopa ažurnosti 87 odsto, a broj starih, neriješenih predmeta je 6.680. Sudskom sistemu nedostaju 63 sudije, od čega tri predsjednika suda, uključujući i predsjednika Vrhovnog suda, kazala je prolikom obilježavanja Dana crnogorskog sudstva vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković.
Vučković je podsjetila da VD stanje u Vrhovnom sudu traje skoro četiri godine, ali naglašava da je Vrhovni sud, u tom periodu, ispunjavao sve obaveze iz nacionalnog okvira, kao i iz pregovaračkog procesa.
- Međutim, apelujem da svi državni činioci daju sve od sebe da izađemo iz ovakvog stanja. Zato, danas širimo poruku da se unutar sudske vlasti razumijemo, da čujemo jedni druge i da ćemo dati doprinos za izbor lidera crnogorskog sudstva. Okončanje VD stanja u ovom momentu je prioritet, ne samo zbog evropske agende, već zbog afirmacije vladavine prava u građanskoj Crnoj Gori, posvećenoj promociji, poštovanju i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda - poručila je Vučković.
<h2>Renovirano više zgrada sudova</h2>
Tokom protekle godine, uspješnim korišćenjem sredstava iz IPA fonda Evropske unije, u okviru Projekta unapređenje efikasnosti sudstva, renovirane su i predate na upotrebu zgrade devet sudova.
- Uloga sudske vlasti ostala je vidljiva u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz učešće njenih predstavnika u Radnim grupama, za Pregovaračka poglavlja 23 i 24. Prvenstveno u izmjenama i dopunama seta pravosudnih zakona, čije usvajanje je dovelo do Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila – IBAR - kazala je Vučković.
Takođe, na 66. Plenarnoj sjednici MANIVAL-a, održanoj krajem prošle godine u Strazburu, usvojen je Konačan izvještaj za Crnu Goru.
- Dobili smo pozitivnu ocjenu, izbjegli smo "sivu" listu i to nas obavezuje da ubuduće to potvrđujemo i svojim odlukama - ocijenila je Vučković.&nbsp;
Nakon prijema mišljenja Evorpske komisije, Vrhovni sud je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom izradio Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, na temelju Analize Vrhovnog suda o kaznenoj politici za najteža krivična djela.&nbsp;
- U kontekstu sagledavanja potreba za poboljšanjem rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijet je Plan za osiguranje funkcionisanja Specijalnog odjeljenja, koji sadrži 24 efikasne mjere za ključne segmente rada tog odjeljenja. Vidjeli smo probleme Specijalnog odjeljenja, prepoznali i registrovali sve pritiske koji se vrše na ovo Odjeljenje. Radili smo i radićemo i dalje kako bi kolegama ovog Odjeljenja još više pomogli - poručila je Vučković.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim državnim organima, potpisan je Sporazum o međunarodnoj saradnji u oblasti trgovine ljudima koji drži u fokusu zaštitu prava žrtav, &nbsp;sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, četiri ministarstva, tri javne ustanove i tri nevladine organizacije.
Na sastanku predsjednika svih sudova, Vrhovni sud je sugerisao sudovima da komuniciraju sa javnošću, saopštenjima koja treba da sadrže kratke razloge presude u dijelu obrazloženja o vrsti i visini izrečene kazne, naročito u predmetima nasilja nad ženama i maloljetnicima.
Nastavljena je aktivna međunarodna saradnja, učešćem predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim i regionalnim konferencijama i sastancima.&nbsp;
U okviru sprovodjenja EUROL III projekta, nastavljene su redovne aktivnosti usmjerene na rješavanje starih predmeta i izradu Plana racionalizacije pravosudne mreže.&nbsp;
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država donirala je opremu za multimedijalnu salu Vrhovnog suda u vrijednosti 150.000 eura.
U cilju bolje transparentnosti, početkom ove godine, usvojena je Komunikaciona strategija za sudove i Sudski savjet 2024. do 2026. godine, i Akcioni plan za ovu godinu, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope.Vrhovni sud realizovao je projekat napredne obuke sudija portparola i članova Sudskog savjeta, kao i dvodnevnu radionicu na kojoj su se, nakon skoro decenije, sastali sudije portparoli, članovi Sudskog savjeta i predstavnici medija, kako bi pre poznali i otklonili eventualne probleme u komunikaciji.
Predstavnici Vrhovnog suda učestvovali su i u Radnoj grupi Ministarstva kulture i medija, u radu na izmjenama tri medijska zakona koji su i usvojeni.
Uspješno je završen projekat ENEMLOS, namijenjen studentima, a posebna pažnja Vrhovnog suda usmjerena je na pripravnike.
Inicirani su brojni sastanci od strane Vrhovnog suda sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u sudovima.&nbsp;
- Već godinama ukazujemo na potrebu formiranja Službe za obezbjeđenje sudova - Pravosudne policije, ali i podizanja nivoa bezbjednosti svih zaposlenih i građana koji imaju pristup sudovima. Pogotovo, ako se uzmu u obzir brojne dojave o postavljanju bombi u sudovima, koje su, na sreću bile lažne, i dalje ćemo insistirati na povećanoj bezbjednosti zgrada sudstva - podsjetila je v.d. predsjednika Vrhovnog suda.
<h2>Mediji, političari i NVO sektor, budimo partneri u interesu građana</h2>
Dodala je da fokus sudova mora ostati i na poboljšanju uslova u pravcu izgradnje infrastrukturnih kompleksa za potrebe pravosuđa, kao i uspostavljanju novog informacionog sistema.
Izazovi, kako je istakla, iz istorije crnogorskog sudstva i dalje postoje, a u aktuelnom trenutku građani Crne Gore traže pravdu po mjeri građana Evropske unije, u široj mjeri i sa većim pragom očekivanja.
Sudovi su pod veoma oštrom lupom javnosti, što je, kako je rekla prihvatljivo,ali i istakla da dostojanstvo sudije ne smije biti ugroženo u demokratskom društvu i državnom sistemu, koje teži poštovanju svih međunarodnih standarda.
- Zato pozivam predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da poštuju Mišljenje Venecijanske komisije i ulože dodatne napore u postizanju konsenzusa na putu usvajanja najboljeg zakonodavnog rješenja, kojim će se uspješno riješiti i ovo pitanje - kazala je Vučković.
Sudstvo se, rekla je Vučković, oslobađa blokada u komunikaciji sa javnošću istupanjem sve više u javnost.
- Ali moramo da primijetimo da je sudstvo, kao samostalna grana vlasti, pod često spornim i neprimijerenim pritiskom političara, medija, raznih interesnih grupa i nevladinog sektora. Svaka kritika je dobro došla kada je argumentovana i konstruktivna, i mi ćemo je kao takvu i prihvatiti. Međutim, odlučno odbijamo svaki neprimjereni, nedobronamjerni i politički napad na sudski sistem. Naša odbrana mora biti stručno argumentovana - poručila je Vučković.
Ona je poručila da sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, činioce iz medija i nevladinog sektora, iskreno doživljava kao partnere u složenim procesima i vremenu u kojem živimo i radimo.&nbsp;
- Nadam se da će i oni shvatiti da sa sudovima moraju postati partneri, u zonama naših odgovornosti i nadležnosti, a ne suprotstavljene strane, jer je cilj zaštita prava građana - zaključila je Vučković.
Nakon svečanosti obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, održan je redovni sastanak predsjednika svih sudova.

Vučković: Nedostaju 63 sudije, prioritet okončanje VD stanja u Vrhovnom sudu

Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.
Zaključak da su sudije Vrhovnog suda krivotvorili podatke - koji je poražavajući za aktuelno crnogorsko pravosuđe - neumitno proizilazi iz uporedne analize dva dokumenta: Prijedloga za produženje pritvora za Katnića i Lazovića koji je sačinio 9. jula specijalni tužilac Miloš Šoškić i Rješenja Vijeća Vrhovnog suda od 12. jula.
<h2>Krivične prijave protiv tri sutkinje</h2>
Upravo je skandalozna odluka Vijeća Vrhovnog suda bila osnov pravnom zastupniku Zorana Lazovića, advokatu Zoranu Piperoviću, da Specijalnom državnom tužilaštvu 13. avgusta podnese krivične prijave protiv predsjednice sudskog vijeća Vesne Vučković, te članica Ane Vuković i Marijane Pavićević.
„Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile da odrede pritvor Lazoviću, povezujući ga sa ubistvom iz Spuža iz 2020, iako im je bilo jasno da su Veljko Belivuk i Marko Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine“, obrazložio je Piperović motive za podnošenje krivične prijave, naglašavajući da je riječ o „do sada neviđenim stvarima u pravosuđu“.
Dokumentacija koju posjeduje Portal ETV potvrđuje riječi advokata Piperovića.
<h2>„Putovanje kroz vrijeme“</h2>
„Da je okrivljeni Zoran Lazović organizator kriminalne organizacije proizilazi iz činjenica da on donosi odluke od značaja za funkcionisanje kriminalne organizacije i to da se omogući Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru i ostvare neposredni kontakt sa Radojem Zvicerom“, piše, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora koji potpisuje specijalni tužilac Šoškić.
Iako specijalni tužilac ni jednim dokazom ne potkrepljuje svoju tvrdnju, u priču o skidanju zabrane dvojici mafijaških vođa iz Beograda ubačen je i bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je, tvrdi specijalni tužilac, skupa sa Lazovićem „obmanjivao javnost oko skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.
Priča o famoznom skidanju zabrane je samo dio 140 strana obimnog prijedloga SDT kojim se traži produženje pritvora za Katnića i Lazovića. I premda je materijal specijalnog tužilaštva vrlo sporan, jer sadrži i skandalozne optužbe protiv šestoro istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca, čak ni specijalni tužilac Šoškić nije otišao tako daleko da Katnića i Lazovića optuži da su saučesnici u zločinu koji su počinili Belivuk i Miljković tokom boravka u Crnoj Gori.
Za razliku od Šoškića, sutkinje Vrhovnog suda Vučković, Vuković i Pavićević upravo su napravile taj skandalozni čin – optužile su Katnića i Lazovića da su bili saučesnici Belivuku i Miljkoviću prilikom likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu!
<h2>Kad sudije postanu i tužioci i presuditelji</h2>
I sve je to „dokumentovano“ u Rješenju o produženju pritvora od 12. jula, konkretno za Zorana Lazovića.
„Ne preduzimajući krivično gonjenje protiv istaknutih članova kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i njegovih pripadnika sa kojima je blisko sarađivao, te da je pripadnicima druge kriminalne organizacije iz republike Srbije omogućio nesmetan ulazak u Crnu Goru i boravak na teritoriji Crne Gore, gdje su potom, od pojedinih pripadnika te organizacije na brutalan način izvršena teška krivična djela, sa posljedicom nevinih žrtava crnogorskih državljana, što je opšte poznato i o čemu je javnost svakodnevno obavještavana putem medija“, zaključuje Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore.
Nije poznato kojim se pravnim, ali i etičkim, normana i standardima rukovodilo troje sudija kada je pisalo ovakvo neistinito obrazloženja. Ili nijesu uopšte pročitali prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora Katniću i Lazoviću ili su – što je još gore - odlučili na svoju ruku da okrivljenima na teret stave i zločine koji nijesu počinjeni u tom periodu. &nbsp;
<h2>Povratak u budućnost</h2>
Postupak Vučković, Vuković i Pavićević jeste presedan u crnogorskom pravosuđu: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
Da su htjele da budu elementarno informisane, sutkinje Vrhovnog suda su morale da znaju da je Viši sud potvrdio optužnicu protiv grupe odbjeglog Kotoranina Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.
„Radoje Zvicer je kao organizator, u vremenu između kraja jula i druge polovine avgusta 2020. godine, okrivljenima Radoju Živkoviću, Milanu Vujotiću, Draganu Kneževiću, Marku Miljkoviću i Veljku Belivuku, naredio da se pronađu i u pogodnoj prilici otmu, a zatim na podmukao način, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda - netrpeljivosti i mržnje i radi uspostavljanja prevlasti, liše života pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije“, navodi se u optužnici koju je potvrdio Viši sud.
Dakle: izvjesno je da su dvojica članova škaljarskog kriminalnog klana likvidirana četiri mjeseca prije nego što su Belivuk i Miljković, nakon što im je ukinuta zabrana ulaska, redovnom linijom Beograd-Tivat, došli u Crnu Goru.
Zato je i nemoguće saučesništvo u zločinu koji se desio u drugoj polovini jula ili u avgustu 2020. godine pripisati Katniću i Lazoviću.
Prema operativnim podacima, kako saznaje Portal ETV, Belivuk i Miljković su sredinom 2020. godine ilegalno, uhodanim kriminalnim kanalima, prešli crnogorsku granicu i sasvim je moguće da su upravo oni bili organizatori monstruoznog ubistva Hodžića i Spahića.
Ali, to ne može da opravda postupanje sutkinja Vrhovnog suda koje su se - zloupotrebljavajući pravo, bez elementarnih dokaza, čak i bez indicija i uz lažne vremenske odrednice - usudile da osumnjiče Lazovića i Katnića za saučesništvo u zločinu.
I na taj način, između ostalog, opravdale odluku o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru.
Prema ovako obrazloženom rješenju Vrhovnog suda, pritvor okrivljenom Milivoju Katniću može trajati do 14. oktobra 2024. godine do 06:06 sati, a Zoranu Lazoviću do 14. oktobra 2024. godine do 06:10 sati.
Naravno, ukoliko neko od sudija ne odluči da ponovo putuje kroz vrijeme.

Draško Đuranović

Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

Bankomati širom Bugarske biće privremeno van funkcije u noći između 31. decembra i 1. januara zbog prelaska zemlje na euro, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka Džejms Jolovski.
Prekid rada bankomata trajaće oko dva do tri sata, a u tom periodu plaćanja karticama i podizanje gotovine neće biti dostupno, piše portal Novinite.
Bankomati će tokom tranzicije izdavati novčanice eura, dok će levski depoziti biti prihvaćeni u posebnim kasetama, sistem koji je osmišljen kako bi se izbjegli problemi viđeni u drugim zemljama, poput Hrvatske, prenosi B92.
Građanima se savjetuje da ne paniče i da ne žure sa zamjenskim transakcijama, jer komercijalni objekti i dalje mogu da prihvataju novčanice i kovanice u levima tokom januara naredne godine.&nbsp;
Banke će besplatno da zamjenjuju leve do kraja juna naredne godine, po fiksnom kursu konverzije.
&nbsp;Svi bankovni računi u levima automatski će biti konvertovani u eure bez dodatnih troškova, a postojeće bankovne kartice ostaće važeće.&nbsp;
&nbsp;Jolovski je naglasio da tranzicija ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema.&nbsp;
&nbsp;Banke se pripremaju za prelazak od 2020. godine i sprovedene su opsežne provjere kako bi se obezbijedila nesmetana promjena.

Bankomati u Bugarskoj će satima biti van funkcije za Novu godinu

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav su podnijeli krivične prijave protiv Dž. M. zbog sumnje da je nelegalno gradio u zoni Nacionalnog parka Prokletije i protiv E. M. zbog sumnje da je počinio šumsku krađu iz ovog nacionalnog parka, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su procesuirani, kako se dodaje, u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv ekološkog kriminala, a terete se za krivična djela na štetu životne sredine u zoni Nacionalnog parka.
Krivična prijava protiv Dž.M. iz Plava podnijeta zbog sumnje da je počinio protivpravno zauzimanje zemljišta i građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, na način što je tokom septembra na državnom zemljištu počeo izgradnju vikendice u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“ u mjestu Metjahića katun na teritoriji opštine Gusinje.
Plavska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa i protiv E. M. iz Plava podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu zbog sumnje da je izvršio sječu stabala crnog bora u zoni nacionalnog parka „Prokletije”.

Procesuirani Plavljani zbog zauzimanja zemljišta, nelegalne gradnje i šumske krađe u zoni NP Prokletije

Ni jedne godine Crna Gora nema dobro organizovanje u sektoru turizma, nema umrežavanje hotela, nema propisa i aktivnosti koje bi podstakle takvo što, nema dplazaka studijskih grupa i koje bi sugerisale šta da se uradi i popravi, uz &nbsp;probleme avio dostupnosti i loše infrastrukture, pa je ocjena Bijele knjige o sektoru 4,3 suzdržana i diplomatska - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, turizmolog prof.dr Rade Ratković.
Savjet stranih investitora objavio je Bijelu knjigu ,,Investicionu klimu u Crnoj Gori 2025. godine” kojom ukazuje na značajna upozorenja za crnogorski turizam. Iako je ukupni indeks lakoće poslovanja ostao stabila, ocjena 6,5, turizam koji je strateški ključan za državu jedini je sektor koji je zabilježio pad u ocjeni na samo 4,3, u Izvještaju se naglašava da su među &nbsp;problemima infrastrukturne slabosti, regulativa i predvidljivost investicija.
Svaka kriza je prilika, kaže Ratković, međutim ta kriza predugo traje u crnogorskom turizmu, koja počela, podsjeća on, još devedesetih godina početkom raspada Jugoslavije.
Ukazuje da upozorenje od partnera i najavljeni odlazak zbog promjena u zakonima za strance je veliki razlog za brigu i takvo stanje bi trebalo da bude motiv da se pokrenu značajne promjene u turizmu.
- Nikako da dođemo na pravi put održivog turizma, mislim da je i ova ocjena pristojna, diplomatska, malo suzdržana, a ipak je njom rečena suština, o čemu mi već i pričamo 25 - 26 godina, možda i preko 30 godina i nikako da popravljanje i vraćanje turizma na najjača emitivna tržišta Evrope, sređivanje destinacije, nikako da dođe na agendu - rekao je Ratković.&nbsp;
Dodaje da se godinama upozorava na nedostatak adekvatnog &nbsp;destinacijskog menadžmenta, na neadekvatno upravljanje turizmom od strane države i, ističe on, nedostatak alternativnih rješenja.
- Turista koji dođe vidi da je došao kod nepripremljenog domaćina, domaćina koji ne poštuje goste i to je veliki problem. Sljedeći problem je što imamo neprekidnu gradnju stanova za tržište &nbsp;i napravili smo neopisivu gužvu u destinaciji koje ne prati infrastruktura, tako da &nbsp;se unutar destinacije se &nbsp;teško funkcioniše, ljudi se umore kada dođu kod nas da odmaraju - zaključio je Ratković.

Ratković: Sređivanje destinacije nikako da dođe na agendu

U Francusku je stigao talas hladnog vazduha koji je poosebno pogodio region Il de Frans u centralnom dijelu države.
&nbsp;U tom dijelu zemlje je u svih osam departmana proglašen narandžasti stepen uzbune zbog očekivanog snijega i leda, dok je u ostatku Francuske aktiviran žuti meteo-alarm.
&nbsp;Narandžasti meteoalarm koji se odnosi na cijeli region Il de Frans – Pariz, Senu i Marnu, Ivelin, Eson, O de Sen, Senu Sen Deni, Val de Marn i Val d Oaz, stupa na snagu u 20 sati, prenosi Tanjug.
&nbsp;Na zapadu regiona Il de Frans se očekuju sniježne padavine i debljina sniježnog pokrivača od pet do sedam centimetara (cm), a na istoku sniježni pokrivač od dva do pet cm.
&nbsp;U Parizu i najbližim predgrađima očekuje se jedan do dva cm snijega, saopšteno je na sajtu Meteo Frans.

Francuska na udaru talasa hladnog vremena

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: vesna-vuckovic