Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušaće danas M.M, trećeg uhapšenog koji se dovodi u vezu sa ubistvom Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, rečeno je Portalu ETV iz tog Tužilaštva. Prethodno je zbog ovog zločina viša državna tužiteljka Ana Kalezić odredila zadržavanje do 72 sata Aleksandru Daciću i prvobitno uhapšenom Savu Kaluđeroviću. &nbsp;Kaluđeroviću je juče određen i pritvor do 30 dana. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.2735%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosumnjiceni-u-slucaju-ubistva-lipovine-i-pejakovica-na-saslusanju-u-visem-drzavnom-tuzilastvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Na saslušanje će u Tužilaštvo danas u 10 sati biti priveden M.M. - rečeno nam je iz Višeg tužilaštva, neposredno uoči privođenja osumnjičenog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112101136_dcace15bcf7414f0a8bb43291adb058e05f619ea9464931129a563a6302e93d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112101136_dcace15bcf7414f0a8bb43291adb058e05f619ea9464931129a563a6302e93d5" data-rendition-name="original" width="520" height="386" loading="lazy" alt="Privođenje osumnjičenog u Tužilaštvo"> </figure>  Lipovina i Pejaković ubijeni su 6. novembra oko 15:20 sati, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka u vozilo u kojem su se nalazili. Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović saopštio je sinoć u emisiji "Naglas" na Televiziji Crne Gore da su uhapšene dvije osobe koje se dovode u vezu sa ovim zločinom.&nbsp; Kako je kazao, a prenosi Portal Javnog servisa, jedna osoba je učestvovala neposredno u ubistvu, a druga osoba je pomagala. - Slijedi krivična prijava. Nakon pet dana uspjeli smo da razriješimo ovaj slučaj i to nadljudskim naporima. To je slučaj koji je uznemirio građane, a kriminalne grupe su pokazale bezobzirnost usred bijela dana. Preko 30 projektila je ispaljeno. Više detalja ne mogu saopštiti, a sveobuhvatni epilog biće nakon policijskih i tužilačkih aktivnosti - rekao je Šćepanović.&nbsp; Ovo krivično djelo, prema njegovim riječima, karakteriše i inostrani element. - Ubistvo usred bijela dana me i te kako zabrinjava, a policija čini sve da neutrališe organizovane kriminalne grupe - uvjerava Ščepanović.&nbsp;

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilac danas saslušava trećeg uhapšenog zbog ubistva Lipovine i Pejakovića, Dacić zadržan, Kaluđeroviću pritvor

Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore. Bolje je što ne vidi ponovna nasrtanja na državnost i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, ocijenio je ugledni kosovski advokat i nekadašnji visoki državni funkcioner iz doba Jugoslavije Azem Vlasi.
Vlasi, koji trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, obratio se pismom Međunarodnom simpozijumu posvećenom životu i djelu Vidoja Žarkovića.
- Kao i vi, imao bih šta da kažem o Vidoju Žarkoviću. Poznavali smo se, a od 1986. do 1988, smo bili članovi Predsjedništva CK SKJ i blisko sarađivali. Po mnogim pitanjima tog burnog vremena dijelili smo slična &nbsp;mišljenja i stavove. Vidoje Žarković je bio političar i državnik jugoslavenskog formata uz to uvijek odan i u službi svojoj Crnoj Gori. Mislili smo da Jugoslavija može opstati kao zajednica ravnopravnih naroda i federalnih &nbsp;jedinica. Vidoje je vjerovao da je to na dobrobit Crne Gore, ja sam vjerovao da je to na dobrobit Kosova, zapravo smo bili uvjereni da je to za dobrobit svih nas zajedno. Međutim, doživjeli smo isto razočarenje - naveo je Vlasi u pismu.
Vlasi dodaje da se nad Jugoslavijom tada nadvila tamna avet velikosrpskog klero-nacionalizma.&nbsp;
- Kad se sa tih pozicija nasrnulo na Kosovo, drugi su još vjerovali da će te mračne snage stati na tome. Komandna struktura JNA kao zajedničke vojske u kojoj su služili mladići iz svih krajeva zemlje svrstala se uz rušitelje SFRJ, uz agresivni velikosrpski nacionalizam - naveo je on u pismu.&nbsp;
Tako je, konstuje Vlasi, raspad Jugoslavije postao neminovan uz velike žrtve i tragedije, a ne civilizacijski i dogovorno. Vidoje Žarković je, ističe on, bio duboko razočaran zbog toga. &nbsp;
- O tome je javno progovorio. Njegova Crna Gora je obnovila nezavisnost. Vidoje, nažalost, to nije dočekao. Ali u njene temelje ugrađeno je i njegovo političko djelo. Ponovna nasrtanja na državnost Crne Gore i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, kojim sada svjedočimo, bolje je što ne vidi. No, uprkos tome, vjerujem, opstaće Crna Gora na dobrobit crnogorskog i svih drugih naroda i građana koji tu žive - poručio je Vlasi.

Portal ETV

Vlasi: Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore

Ljudi poput Vidoja Žarkovića Crnoj Gori potrebniji su sada možda više nego ikada u njenoj modernoj istoriji. U situaciji kada imamo brutalne nasrtaje na državne institucije i lokalne samouprave, koje su pod snažnim političkim i finansijskim uticajem drugih država i njihovih autokratskih režima, i koji su se &nbsp;usudili da pokušaju da izvrše restauraciju davno poraženih političkih programa i ideologija, u kojima Crnu Goru ne gledaju kao državu nego je posmatraju isključivo kao teritoriju, negirajući njeno autentično nacionalno biće i sadržaje što &nbsp;je nepobitna karakteristika Crne Gore vjekovima, ocijenio je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.
U Podgorici je danas održan Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“, a kako nije mogao prisustvovati događaju, Mesić je uputio pismo koje je pročitano na skupu.
- Veseli me, da se organizuje današnji simpozijum, jer bez podsjećanja na istoriju, posebno na ljude, koji su je obilježili u najpozitivnijem značenju te riječi - naveo je Mesić u pismu.
Mesić je istakao da je Vidoje Žarković bio sinonim jednom vremena. To je, kako je rekao, potrebno posebno isticati i naglašavati zbog današnje situacije ne samo u Crnoj Gori nego uopšte u regiji i svijetu. &nbsp;&nbsp;
- Humanističke ideje, borba za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalna jednakost i pravda i beskompromisna borba protiv fašizma su osobine koje su krasile Vidoja &nbsp;Žarkovića - ocijenio je Mesić.
On je konstatovao da Crna Gora proživljava najturbulentnije razdoblje od njene nezavisnosti i samostalnosti. Napadi na njenu nezavisnost i samostalnost su, smatra on, svakodnevni.
- Žele se afirmisati poražene politike i ideologije, koje su usmjerena ka samom negiranju bića Crne Gore i u suprotnosti su sa njenim temeljnim vrijednostima kao što je antifašizam, građansko društvo, multietničnost te se želi negirati postojanje crnogorske nacije. Za sve ono za šta se u svom životu i političkom djelovanju zalagao Vidoje Žarković može se uklopiti u strateška opredjeljenja Crne Gore, a to je članstvo u &nbsp;Evropskoj uniji i njena evropska perspektiva - istakao je Mesić.
Konstanta u političkom djelovanju Vidoja Žarkovića, kaže, bila je &nbsp;državotvornost, ravnopravnost, sveopšti razvoj, cjelovit i inkluzivan pristup &nbsp;ukrašen humanističkim idejama i okrenutost ka budućnosti. &nbsp;
- Zato nisam slučajno rekao da je Crnoj Gori u ovom trenutku potreban Vidoje Žarković i njegove ideje i pogledi više nego ikada. Duboko sam uvjeren da Crna Gora ima mnogo više ljudi poput Vidoja nego onih koji predstavljaju njegovu suštu suprotnost. Budimo ustrajni u stvaranju ujedinjene Evrope kao kontinente trajnog mira i dugoročne stabilnosti - poručio je Mesić.
<h2>EU zajednički dom</h2>
On je poručio da je Evropska unija naš zajednički dom, a NATO je zajednički sigurnosno-odbrambeni kišobran.&nbsp;
- Upravo to naglašavam danas, ovdje u Crnoj Gori zbog svih nasrtaja na nju i zbog toga što se žele anulirati sva ona dostignuća u proteklih nekoliko decenija, posebno njena nezavisnost i samostalnost i multietnički karakter - naglasio je Mesić.
On je poručio da je arhitektura granica u regionu završena.&nbsp;
- Niko nikada nije napao državu članicu NATO-a, a Crna Gora je članica NATO-a i duboko inkorporirana u sistem zapadnih vrijednosti i integracija. Raditi protiv Crne Gore i njenog bića je uzaludan posao. Oni neće uspjeti u svojim nakanama sve dok postoje novodobni Vidoje Žarkovići i sljedbenici njegovih nastojanja i vrijednosti u Crnoj Gori - poručio je Mesić.
<h2>Moramo se suočiti sa "redizajniranim" izazovima</h2>
Prema njegovim riječima, potreba za djelovanjem i prisutnošću međunarodne zajednice u regionu još postoji - ne samo na Kosovu, nego i u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Još uvijek moramo biti spremni da se suočimo sa novim izazovima, u stvari starim izazovima, koji su redizajnirani u nove. Iako je arhitektura granica u regionu završena proglašenjem nezavisnosti Kosova još uvijek postoje prijetnje i opasnosti od velikodržavnih projekata. Mir i stabilnost moraju biti naše demokratske svetinje, koje moraju osigurati prosperitet svih nas - ocijenio je Mesić.
Najbolji odgovor na sve izazove i prijetnje je, smatra on, evroatlantska perspektiva zemalja regije.&nbsp;

Mesić: Afirmišu se ideologije usmjerene ka negiranju bića CG, više nego ikad zemlji potreban jedan Vidoje Žarković

Skup posvećen liku i djelu Vidoja Žarkovića ima i dodatnu vrijednost zbog toga što se održava u vremenu prebrzog zaborava velikih rezultata blistave pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. U vremenu krize ideje ujedinjene Evrope, vremenu arogantnog nasrtaja desničarskih politika i jeftinog populizma u Evropi i svijetu, što je zapljusnulo i Crnu Goru i naš region, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je na Simpozijumu o Vidoju Žarkoviću, jednom od najistaknutijih Crnogoraca 20. vijeka, kazao da je Žarković sebe, još u najranijoj mladosti, uvrstio u legendarni spisak crnogorskih 13. julskih ustanika i oslobodilaca zaslužnih za uspjeh Narodonooslobodilačke borbe jugoslovenskih partizana, kao i za obnovu crnogorske države i crnogorskog nacionalnog identiteta u okviru Jugoslavije.&nbsp; Žarkovića ističe kao jednog od najzaslužnijih za ekonomski preporod, institucionalni i demokratski razvoj Crne Gore, kao i za prosperitet i afirmaciju SFRJ. - Imao sam privilegiju da kao student, član CK SKJ upoznam Vidoja Žarkovića u vremenu kada je obavljao najodgovornije partijske i državne dužnosti u Jugoslaviji i Crnoj Gori, i da iz takve blizine svjedočim njegovom samoprijegornom radu i odgovornosti. Jugoslovensko društvo je već uveliko ulazilo u duboku ekonomsku i političku krizu, ali još uvijek se nije slutio krvavi raspad zajedničke države, niti su se jasno nazirali i razumjeli procesi koji će uskoro promijeniti političku konfiguraciju evrope i svijeta. Splet okolnosti je učinio da ti procesi obilježe i kraj blistave političke karijere Vidoja Žarkovića i veoma uspješne generacije poslijeratnih političkih &nbsp;podvižnika u Crnoj Gori. &nbsp;Neposredno potom ja sam se našao u najužem partijskom, uskoro i državnom rukovodstvu Crne Gore, nakon tektonskih političkih procesa koji su se dogodili 90-tih. Takve promjene neizbježno nose osjećaj gorčine za ljude koji napuštaju političku pozornicu, ali i opomenu i razumljiv strah kod onih koji na nju tek stupaju. Posebno u ambijentu kakav je &nbsp;tradicionalno crnogorski, sklon revolucionarnim preokretima, s manjkom poštovanja prema onima koji odlaze i viškom neutemeljenog povjerenja &nbsp;prema onima koje ne poznaje i koji tek dolaze. Ambijentu koji ne pogoduje razvijanju kulture zahvalnosti čak ni prema najzaslužnijima - naveo je Đukanović u govoru. Veliki ljudi su i u odlasku veliki, a Vidoje Žarković je, ističe, jedan od najboljih primjera za to. Kako kaže, nastavio je život vođen vjerom u iste ideale koji su ga i kroz rat i u godinama mira i prosperiteta pokretali na velika pregnuća, bezrezervno posvećen dobru i napretku svoje Crne Gore, razborito sjetan zbog epiloga kakav je doživjela jugoslovenska ideja. - Mogu s ponosom reći da smo se, iako generacijski udaljeni, poslije kratkog vremena zbližili i izgradili prijateljski odnos, uz puno uzajamno uvažavanje. Nije to bilo teško, jer sam imao osjećaj da Vidoje željno isčekuje prvi nagovještaj da Crna Gora izlazi iz političkog košmara u kojem se našla zahvaljujući neodgovornim nacionalističkim politikama većih i uticajnijih u tom zlom vremenu kraja jugoslovenske države, kao i zbog &nbsp;apsolutnog neiskustva novog državnog rukovodstva da se adekvatno pozicionira u procesima koji su bili generisani krupnim geopolitičkim promjenama, prvenstveno na evropskom kontinentu - naglasio je Đukanović. Kad je, kako ističe, vidio prvi takav signal nije se ustezao da pokaže spremnost da podrži to buđenje i otrežnjenje Crne Gore, da joj stavi na raspolaganje svo svoje ogromno političko iskustvo, da pomogne da u iskušenja, za koja je znao da ih nosi okretanje svojim nacionalnim interesima, uđemo što spremniji i da izvedemo Crnu Goru iz njih sa što manje novih ožiljaka.&nbsp; - Osjećao sam, nije pretjerano reći, neku vrstu političkog roditeljstva kojom je Vidoje zračio tada prema &nbsp;meni i svakom ko je bio akter tog zahtjevnog i rizičnog zaokreta &nbsp;u koji je Crna Gora ulazila krajem prve polovine poslednje decenije 20. vijeka - naveo je Đukanović. Čitajući knjige znamenitih Crnogoraca tih generacija, Đukanoviću nije promakla još jedna Vidojeva ljudska osobina za koju misli da je manje karakteristična za naše sunarodnike.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911140944_b7ee3c8147c2ecb7d6f2293e86fa6db02b28976d118fdaec265c64c558e69c53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911140944_b7ee3c8147c2ecb7d6f2293e86fa6db02b28976d118fdaec265c64c558e69c53" data-rendition-name="original" width="12000" height="9000" loading="lazy" alt="Simpozijum Vidoje Žarković"> </figure>  - Milovan Đilas u dnevniku, u knjizi ''Raspad i rat'' piše o susretu sa Jovom Kapićićem polovinom 1991. I o čemu bi dva Crnogorca, pa i takve veličine kakve su bili Đilas i Kapičić, kad se nadju u Beogradu mogli govoriti prije nego o Crnoj Gori. Jovo je rezignirano pričao o izdaji kao nacionalnoj crti, navodeći primjere za to. Đilas je na to reagovao opaskom: ''nadje se čovjek''... i zaključio: pa Crna Gora i jeste ''nadje se čovjek''; ti rijetki ljudi i čine sliku o Crnoj Gori, o njenom čojstvu i junaštvu. A Vidoje Žarković u svom dragocjenom ratnom dnevniku ''Stazama slobode'' demantuje oštrinu njihove kritike opisujući cijelu galeriju ličnosti iz njegovog rodnog kraja i čitave Crne Gore, onih koji su položili živote za slobodu i onih koji su imali sreću da prežive i da časno daju doprinos &nbsp;izgradnji i obnovi zemlje, sugerišući da bi svako od njih mogao biti baš taj izuzetak iz Đilasove knjige. Hoću reći, uz ostalo što je manje – više opšte poznato, Vidoje je imao širinu da razumije da su ne samo pojedinici nego i narodi i države satkani od vrlina i mana, da se u životu svih smjenjuju usponi i padovi. On je posjedovao i emitovao optimizam da se tamo gdje postoji moralna supstanca kao u Crnoj Gori, poslije posrnuća opet mora obnoviti uzlet. Da ne govorim o duboko emotivnim opisima njegovog odnosa sa majkom, rano preminulim bratom Lukom, ujacima Jevremom i Radojem Dakićem, koji otkrivaju drugačiju osjećajnost od partizanske i državničke - napomenuo je Đukanović. Đukanović je istakao da, nažalost, živimo u vremenu i u zemlji u kojoj se zaboravljaju primjeri herojstva i čestitosti ljudi kao što je bio Vidoje Žarković. - Čovjeka koji je potekao iz durmitorskog kraja gdje su, kako on piše, ljudi samo poštenja imali u izobilju, čiji je jedan đed poginuo na Skadru, a drugi kao komita. A proglašavaju se svecima četnički koljači, popovi koji su macom ubijali partizane i njihove porodice. Kao da smo, opet vjerujem privremeno, zaboravili na priče koje su bile svojevrsne lekcije o domovini, o slobodi, moralu, o čojstvu i junaštvu i o sramoti izdaje kojima se Vidoje kako piše u djetinjstvu nadahnjivao - naglasio je bivši predsjednik države. <h2>I kao dječak veliki čovjek</h2> Đukanović kaže da je Žarković i kao dječak, najmlađi borac Četvrte crnogorske proleterske brigade, i kao jedan od najistaknutijih političkih i vojnih rukovodilaca Jugoslavije, i kao bivši funkcioner nakon njenog raspada - bio veliki čovjek. - Kao 14-ogodišnjak, s puškom u ruci dok su ga tjerali da se vrati kući znao je da odbrusi i Moši Pijade i Savi Kovačeviću i Ivanu Milutinoviću i Savu Oroviću i Stani Tomašević; da odbije ponudu svog ujaka Radoja Dakića da ga pošalje na školovanje u Sovjetski Savez, iako bi, kako kaže, bio srećan da je ta ponuda došla od nekog drugog. Kako je samo aktuelno njegovo svjedočanstvo o crnogorskim podjelama u ratu čije refleksije i danas živimo. O tome kako su u Bosnu dolazili i crnogorski partizani i crnogorski četnici. Kako su i jedni i drugi nosili kape crnogorske i pjevali iste crnogorske pjesme, citirali Njegoša... ali su po svemu drugom bili dva različita svijeta - kazao je Đukanović. Kao državnik Vidoje Žarković je, ističe Đukanović, pripadao možda i najplodnijoj crnogorskoj političkoj generaciji. Naravno, kako kaže, na ruku im je išlo poslijeratno vrijeme stabilnosti i neupitnog autoriteta vlasti kojoj su pripadali.&nbsp; - No, to ne dovodi u pitanje činjenicu da je Crna Gora od 1945. do 1990, predvodjena tom generacijom ostvarila gigantski napredak u ukupnom društvenom razvoju i u značajnoj mjeri savladala ogroman jaz zaostajanja u odnosu na druge republike u &nbsp;SFRJ. To se posebno odnosi na izgradnju državnih, naučnih, akademskih, obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih, medijskih i drugih institucija koje su doprinosile prevazilaženju teških posledica nasilničkog prisajedinjenja i državnog diskontinuiteta s kraja Prvog svjetskog rata. Bilo je to i vrijeme medjunarodne afirmacije Crne Gore i njenih prvaka. Vidoje Žarković je bio medju članovima jugoslovenskih delegacija koje je predvodio Tito u posjetama Americi, Kanadi, Velikoj Britaniji, na šestom samitu nesvrstanih u Havani, bio njegov specijalni izaslanik sa posebnim misijama u nizu zemalja - rekao je Đukanović. Ponovio je da je Žarković bio veliki kada je uzavreli nacionalizam i lutanje Crne Gore 90-tih pokušalo da sve to ospori.&nbsp; - Kao neupitnu ljudsku veličinu, rezignacija ga nije &nbsp;odvela u sukob sa Crnom Gorom. Naprotiv, sve je učinio da joj pomogne da se što brže dozove. Zbog svega toga Vidoje Žarković zaslužuje najljepše sjećanje i najdublje poštovanje njegove Crne Gore. A politička generacija kojoj je pripadao neizmjernu zahvalnost za pouzdane temelje antifašističke, gradjanske, evropske i prosperitetne Crne Gore čiju arhitekturu će nadograđivati njena nova pokoljenja - poručio je Đukanović. <h2>Na političkoj sceni incident koji će proći</h2> Đukanović je na panelu ocijenio da je Crna Gora u periodu od 1995. do 2020. godine prešla važnu dionicu emancipacije. - Mislim da je danas u Crnoj Gori više identifikacije sa evropskim sistemom nego u bilo kojoj drugoj državi na zapadnom Balkanu. &nbsp;Padovi su sastavni dio života - kazao je Đukanović. On je ocijenio da je ono što imamo na političkoj sceni incident koji će proći. - Crna Gora ima dobre antifašističke, građanske i proevropske temelje. Pokazuje sposobnost da se odupre potpuno pomahnitalom velikodržavnom nacionalizmu i imperializmu. Da se odupre površnosti zapadne politike koju je generisao monopol jedne supersile nakon kraja Hladnog rata. Crna Gra, ipak, opstaje u tom vrtlogu. Siguran sam da će smoći snage da izađe iz tog vrtloga - kazao je Đukanović.

1250x600

1084x550

Đukanović: Živimo u vremenu u kom se zaboravljaju heroji, a svecima proglašavaju četnički koljači

Udruženje Pivljana u Podgorici, Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore organizuje međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“ koji će se održati sjutra u Podgorici - u hotelu Hilton sa početkom u 10 sati.
Na prvoj sesiji tematskih radova govoriće: doc. dr Dragan V. Žarković, general major Dragutin Drakić, Milan Kučan, prof. dr Živko Andrijašević, Branislava Žarković i akademik Radovan Radonjić.
Na drugoj sesiji, panel diskusiji, učestvovaće: Milan Kučan, Milo Đukanović, Radovan Radonjić...
Učesnici međunarodnog simpozijuma biće: dr Damjan Šećković, dr Adnan Prekić, Jovanka Babić, dr Tatjana Koprivica, Aleksandar Popov, dr Dragan Žarković, me Milojica Drakić, prof. dr Mirosav Doderović, prof. dr Dragutin Papović, mr Jadranka Selhamović, dr Nebojša Čagorović i Vladimir Šibalić, mr Zlatoje Martinov, akademik Goran Sekulović, Snežana Rakonjac, dr Slavko Burzanović. Učestvovaće i admiral u penziji Mihailo Žarković, prof. dr Šerbo Rastoder, akademik Zlatko Bulić, Radoš Šućur, akademik Nenad Vuković, dr Milivoj Bešlin, Vlado Keković, Marko Špadijer, akademik Blagota Eraković, Radmilo Žarković, Slavko Žarković, Jelena Marković, Milinko Bojat, Stevo Vučinić, prof. dr Husnija Kamberović, Nenad Čanak, mr Miluša Bakrač i Azem Vlasi.
Organizatori su objasnili da je cilj simpozijuma da se osvijetli život i djelo Vidoja Žarkovića, koji spada u najistaknutije političke, partijske i državne funkcionere Crne Gore i SFRJ od sredine šezdesetih do kraja osamdesetih godina dvadesetog vijeka.
- Jedan je od najmlađih učesnika NOR-a kao četrnaestogodišnjak. Član je KPJ od 1943. godine. Obavljao je najodgovornije funkcije u Vojsci, Crnoj Gori i Jugoslaviji. Pamtimo ga kao čovjeka izuzetnih ljudskih i moralnih kvaliteta koji je svoj život posvetio najhumanijim idealima čovječanstva, boreći se za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalnu jednakost, pravdu i promociju antifašizma. Dao je značajan doprinos međunarodnom ugledu i razvoju Jugoslavije, Crne Gore i posebno njegove Pive - naveli su organizatori.
U Organizacionom odboru su: doc. dr Dragan V. Žarković, Dragan S. Žarković, Miodrag Bakrač, Radoš Šućur i akademik Zlatko Bulić.
U Naučnom odboru su: prod. Dr Radenko Pejović, akademik Nenad Vuković, akademik Zuvdija Hodžić. Prof. dr Živko Andrijašević, Slobodan Delić, doc. dr Dragan Žarković i mr Milojica Dakić.
Moderator panela biće dr Adnan Prekić, a voditeljica programa Snežana Buzan.

Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“ sjutra u Podgorici

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da će danas u Crnoj Gori biti pretežno sunčano.
Na sjeveru po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima, mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje u ovim situacijama može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od -4 do devet, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Sunčano, temperatura do 19 stepeni

Građani Zete danas se na referendumu izjašnjavaju o tome da li su saglasni sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji opštine, u naselju Botun. Biračka mjesta otvorena su u 7 časova, a glasanje će trajati do 20 sati.
Pravo glasa na referendumu ima ukupno 12.747 građana. Tim povodom, Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je kol-centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu provjeriti da li su upisani u birački spisak, kao i informaciju o biračkom mjestu na kojem glasaju.
Podsjećamo da su građani Botuna prethodnih mjeseci organizovali više protesta, izražavajući protivljenje planiranoj izgradnji postrojenja. Dio mještana je prije mjesec dana postavio i šatore, za koje je Komunalna inspekcija donijela više rješenja o uklanjanju.
Mještani Botuna su u više navrata poručili da se protive izgradnji postrojenja na toj lokaciji, naglašavajući da će istrajati u svojim stavovima i daljoj borbi protiv realizacije projekta.

Počeo referendum u Zeti: Odlučuju o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: vidoje-zarkovic