<p>Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušaće danas <b>M.M</b>, trećeg uhapšenog koji se dovodi u vezu sa ubistvom Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, rečeno je Portalu ETV iz tog Tužilaštva.</p> <p>Prethodno je zbog ovog zločina viša državna tužiteljka <b>Ana Kalezić</b> odredila zadržavanje do 72 sata <b>Aleksandru Daciću</b> i prvobitno uhapšenom <b>Savu Kaluđeroviću</b>. &nbsp;Kaluđeroviću je juče određen i pritvor do 30 dana.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.2735%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosumnjiceni-u-slucaju-ubistva-lipovine-i-pejakovica-na-saslusanju-u-visem-drzavnom-tuzilastvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Na saslušanje će u Tužilaštvo danas u 10 sati biti priveden M.M. - rečeno nam je iz Višeg tužilaštva, neposredno uoči privođenja osumnjičenog.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112101136_dcace15bcf7414f0a8bb43291adb058e05f619ea9464931129a563a6302e93d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112101136_dcace15bcf7414f0a8bb43291adb058e05f619ea9464931129a563a6302e93d5" data-rendition-name="original" width="520" height="386" loading="lazy" alt="Privođenje osumnjičenog u Tužilaštvo"> </figure>  <p><br/></p> <p>Lipovina i Pejaković ubijeni su 6. novembra oko 15:20 sati, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka u vozilo u kojem su se nalazili.</p> <p>Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala <b>Lazar Šćepanović</b> saopštio je sinoć u emisiji "Naglas" na Televiziji Crne Gore da su uhapšene dvije osobe koje se dovode u vezu sa ovim zločinom.&nbsp;</p> <p>Kako je kazao, a prenosi Portal Javnog servisa, jedna osoba je učestvovala neposredno u ubistvu, a druga osoba je pomagala.</p> <p>- Slijedi krivična prijava. Nakon pet dana uspjeli smo da razriješimo ovaj slučaj i to nadljudskim naporima. To je slučaj koji je uznemirio građane, a kriminalne grupe su pokazale bezobzirnost usred bijela dana. Preko 30 projektila je ispaljeno. Više detalja ne mogu saopštiti, a sveobuhvatni epilog biće nakon policijskih i tužilačkih aktivnosti - rekao je Šćepanović.&nbsp;</p> <p>Ovo krivično djelo, prema njegovim riječima, karakteriše i inostrani element.</p> <p>- Ubistvo usred bijela dana me i te kako zabrinjava, a policija čini sve da neutrališe organizovane kriminalne grupe - uvjerava Ščepanović.&nbsp;</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilac danas saslušava trećeg uhapšenog zbog ubistva Lipovine i Pejakovića, Dacić zadržan, Kaluđeroviću pritvor

<p>Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore. Bolje je što ne vidi ponovna nasrtanja na državnost i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, ocijenio je ugledni kosovski advokat i nekadašnji visoki državni funkcioner iz doba Jugoslavije <b>Azem Vlasi</b>.</p>
<p>Vlasi, koji trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, obratio se pismom Međunarodnom simpozijumu posvećenom životu i djelu Vidoja Žarkovića.</p>
<p>- Kao i vi, imao bih šta da kažem o Vidoju Žarkoviću. Poznavali smo se, a od 1986. do 1988, smo bili članovi Predsjedništva CK SKJ i blisko sarađivali. Po mnogim pitanjima tog burnog vremena dijelili smo slična &nbsp;mišljenja i stavove. Vidoje Žarković je bio političar i državnik jugoslavenskog formata uz to uvijek odan i u službi svojoj Crnoj Gori. Mislili smo da Jugoslavija može opstati kao zajednica ravnopravnih naroda i federalnih &nbsp;jedinica. Vidoje je vjerovao da je to na dobrobit Crne Gore, ja sam vjerovao da je to na dobrobit Kosova, zapravo smo bili uvjereni da je to za dobrobit svih nas zajedno. Međutim, doživjeli smo isto razočarenje - naveo je Vlasi u pismu.</p>
<p>Vlasi dodaje da se nad Jugoslavijom tada nadvila tamna avet velikosrpskog klero-nacionalizma.&nbsp;</p>
<p>- Kad se sa tih pozicija nasrnulo na Kosovo, drugi su još vjerovali da će te mračne snage stati na tome. Komandna struktura JNA kao zajedničke vojske u kojoj su služili mladići iz svih krajeva zemlje svrstala se uz rušitelje SFRJ, uz agresivni velikosrpski nacionalizam - naveo je on u pismu.&nbsp;</p>
<p>Tako je, konstuje Vlasi, raspad Jugoslavije postao neminovan uz velike žrtve i tragedije, a ne civilizacijski i dogovorno. Vidoje Žarković je, ističe on, bio duboko razočaran zbog toga. &nbsp;</p>
<p>- O tome je javno progovorio. Njegova Crna Gora je obnovila nezavisnost. Vidoje, nažalost, to nije dočekao. Ali u njene temelje ugrađeno je i njegovo političko djelo. Ponovna nasrtanja na državnost Crne Gore i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, kojim sada svjedočimo, bolje je što ne vidi. No, uprkos tome, vjerujem, opstaće Crna Gora na dobrobit crnogorskog i svih drugih naroda i građana koji tu žive - poručio je Vlasi.</p>

Portal ETV

Vlasi: Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore

<p>Ljudi poput Vidoja Žarkovića Crnoj Gori potrebniji su sada možda više nego ikada u njenoj modernoj istoriji. U situaciji kada imamo brutalne nasrtaje na državne institucije i lokalne samouprave, koje su pod snažnim političkim i finansijskim uticajem drugih država i njihovih autokratskih režima, i koji su se &nbsp;usudili da pokušaju da izvrše restauraciju davno poraženih političkih programa i ideologija, u kojima Crnu Goru ne gledaju kao državu nego je posmatraju isključivo kao teritoriju, negirajući njeno autentično nacionalno biće i sadržaje što &nbsp;je nepobitna karakteristika Crne Gore vjekovima, ocijenio je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.</p>
<p>U Podgorici je danas održan Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“, a kako nije mogao prisustvovati događaju, Mesić je uputio pismo koje je pročitano na skupu.</p>
<p>- Veseli me, da se organizuje današnji simpozijum, jer bez podsjećanja na istoriju, posebno na ljude, koji su je obilježili u najpozitivnijem značenju te riječi - naveo je Mesić u pismu.</p>
<p>Mesić je istakao da je Vidoje Žarković bio sinonim jednom vremena. To je, kako je rekao, potrebno posebno isticati i naglašavati zbog današnje situacije ne samo u Crnoj Gori nego uopšte u regiji i svijetu. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>- Humanističke ideje, borba za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalna jednakost i pravda i beskompromisna borba protiv fašizma su osobine koje su krasile Vidoja &nbsp;Žarkovića - ocijenio je Mesić.</p>
<p>On je konstatovao da Crna Gora proživljava najturbulentnije razdoblje od njene nezavisnosti i samostalnosti. Napadi na njenu nezavisnost i samostalnost su, smatra on, svakodnevni.</p>
<p>- Žele se afirmisati poražene politike i ideologije, koje su usmjerena ka samom negiranju bića Crne Gore i u suprotnosti su sa njenim temeljnim vrijednostima kao što je antifašizam, građansko društvo, multietničnost te se želi negirati postojanje crnogorske nacije. Za sve ono za šta se u svom životu i političkom djelovanju zalagao Vidoje Žarković može se uklopiti u strateška opredjeljenja Crne Gore, a to je članstvo u &nbsp;Evropskoj uniji i njena evropska perspektiva - istakao je Mesić.</p>
<p>Konstanta u političkom djelovanju Vidoja Žarkovića, kaže, bila je &nbsp;državotvornost, ravnopravnost, sveopšti razvoj, cjelovit i inkluzivan pristup &nbsp;ukrašen humanističkim idejama i okrenutost ka budućnosti. &nbsp;</p>
<p>- Zato nisam slučajno rekao da je Crnoj Gori u ovom trenutku potreban Vidoje Žarković i njegove ideje i pogledi više nego ikada. Duboko sam uvjeren da Crna Gora ima mnogo više ljudi poput Vidoja nego onih koji predstavljaju njegovu suštu suprotnost. Budimo ustrajni u stvaranju ujedinjene Evrope kao kontinente trajnog mira i dugoročne stabilnosti - poručio je Mesić.</p>
<h2>EU zajednički dom</h2>
<p>On je poručio da je Evropska unija naš zajednički dom, a NATO je zajednički sigurnosno-odbrambeni kišobran.&nbsp;</p>
<p>- Upravo to naglašavam danas, ovdje u Crnoj Gori zbog svih nasrtaja na nju i zbog toga što se žele anulirati sva ona dostignuća u proteklih nekoliko decenija, posebno njena nezavisnost i samostalnost i multietnički karakter - naglasio je Mesić.</p>
<p>On je poručio da je arhitektura granica u regionu završena.&nbsp;</p>
<p>- Niko nikada nije napao državu članicu NATO-a, a Crna Gora je članica NATO-a i duboko inkorporirana u sistem zapadnih vrijednosti i integracija. Raditi protiv Crne Gore i njenog bića je uzaludan posao. Oni neće uspjeti u svojim nakanama sve dok postoje novodobni Vidoje Žarkovići i sljedbenici njegovih nastojanja i vrijednosti u Crnoj Gori - poručio je Mesić.</p>
<h2>Moramo se suočiti sa "redizajniranim" izazovima</h2>
<p>Prema njegovim riječima, potreba za djelovanjem i prisutnošću međunarodne zajednice u regionu još postoji - ne samo na Kosovu, nego i u Bosni i Hercegovini.&nbsp;</p>
<p>- Još uvijek moramo biti spremni da se suočimo sa novim izazovima, u stvari starim izazovima, koji su redizajnirani u nove. Iako je arhitektura granica u regionu završena proglašenjem nezavisnosti Kosova još uvijek postoje prijetnje i opasnosti od velikodržavnih projekata. Mir i stabilnost moraju biti naše demokratske svetinje, koje moraju osigurati prosperitet svih nas - ocijenio je Mesić.</p>
<p>Najbolji odgovor na sve izazove i prijetnje je, smatra on, evroatlantska perspektiva zemalja regije.&nbsp;</p>

Mesić: Afirmišu se ideologije usmjerene ka negiranju bića CG, više nego ikad zemlji potreban jedan Vidoje Žarković

<p>Skup posvećen liku i djelu Vidoja Žarkovića ima i dodatnu vrijednost zbog toga što se održava u vremenu prebrzog zaborava velikih rezultata blistave pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. U vremenu krize ideje ujedinjene Evrope, vremenu arogantnog nasrtaja desničarskih politika i jeftinog populizma u Evropi i svijetu, što je zapljusnulo i Crnu Goru i naš region, kazao je bivši predsjednik Crne Gore <b>Milo Đukanović</b>.</p> <p>Đukanović je na Simpozijumu o Vidoju Žarkoviću, jednom od najistaknutijih Crnogoraca 20. vijeka, kazao da je Žarković sebe, još u najranijoj mladosti, uvrstio u legendarni spisak crnogorskih 13. julskih ustanika i oslobodilaca zaslužnih za uspjeh Narodonooslobodilačke borbe jugoslovenskih partizana, kao i za obnovu crnogorske države i crnogorskog nacionalnog identiteta u okviru Jugoslavije.&nbsp;</p> <p>Žarkovića ističe kao jednog od najzaslužnijih za ekonomski preporod, institucionalni i demokratski razvoj Crne Gore, kao i za prosperitet i afirmaciju SFRJ.</p> <p>- Imao sam privilegiju da kao student, član CK SKJ upoznam Vidoja Žarkovića u vremenu kada je obavljao najodgovornije partijske i državne dužnosti u Jugoslaviji i Crnoj Gori, i da iz takve blizine svjedočim njegovom samoprijegornom radu i odgovornosti. Jugoslovensko društvo je već uveliko ulazilo u duboku ekonomsku i političku krizu, ali još uvijek se nije slutio krvavi raspad zajedničke države, niti su se jasno nazirali i razumjeli procesi koji će uskoro promijeniti političku konfiguraciju evrope i svijeta. Splet okolnosti je učinio da ti procesi obilježe i kraj blistave političke karijere Vidoja Žarkovića i veoma uspješne generacije poslijeratnih političkih &nbsp;podvižnika u Crnoj Gori. &nbsp;Neposredno potom ja sam se našao u najužem partijskom, uskoro i državnom rukovodstvu Crne Gore, nakon tektonskih političkih procesa koji su se dogodili 90-tih. Takve promjene neizbježno nose osjećaj gorčine za ljude koji napuštaju političku pozornicu, ali i opomenu i razumljiv strah kod onih koji na nju tek stupaju. Posebno u ambijentu kakav je &nbsp;tradicionalno crnogorski, sklon revolucionarnim preokretima, s manjkom poštovanja prema onima koji odlaze i viškom neutemeljenog povjerenja &nbsp;prema onima koje ne poznaje i koji tek dolaze. Ambijentu koji ne pogoduje razvijanju kulture zahvalnosti čak ni prema najzaslužnijima - naveo je Đukanović u govoru.</p> <p>Veliki ljudi su i u odlasku veliki, a Vidoje Žarković je, ističe, jedan od najboljih primjera za to. Kako kaže, nastavio je život vođen vjerom u iste ideale koji su ga i kroz rat i u godinama mira i prosperiteta pokretali na velika pregnuća, bezrezervno posvećen dobru i napretku svoje Crne Gore, razborito sjetan zbog epiloga kakav je doživjela jugoslovenska ideja.</p> <p>- Mogu s ponosom reći da smo se, iako generacijski udaljeni, poslije kratkog vremena zbližili i izgradili prijateljski odnos, uz puno uzajamno uvažavanje. Nije to bilo teško, jer sam imao osjećaj da Vidoje željno isčekuje prvi nagovještaj da Crna Gora izlazi iz političkog košmara u kojem se našla zahvaljujući neodgovornim nacionalističkim politikama većih i uticajnijih u tom zlom vremenu kraja jugoslovenske države, kao i zbog &nbsp;apsolutnog neiskustva novog državnog rukovodstva da se adekvatno pozicionira u procesima koji su bili generisani krupnim geopolitičkim promjenama, prvenstveno na evropskom kontinentu - naglasio je Đukanović.</p> <p>Kad je, kako ističe, vidio prvi takav signal nije se ustezao da pokaže spremnost da podrži to buđenje i otrežnjenje Crne Gore, da joj stavi na raspolaganje svo svoje ogromno političko iskustvo, da pomogne da u iskušenja, za koja je znao da ih nosi okretanje svojim nacionalnim interesima, uđemo što spremniji i da izvedemo Crnu Goru iz njih sa što manje novih ožiljaka.&nbsp;</p> <p>- Osjećao sam, nije pretjerano reći, neku vrstu političkog roditeljstva kojom je Vidoje zračio tada prema &nbsp;meni i svakom ko je bio akter tog zahtjevnog i rizičnog zaokreta &nbsp;u koji je Crna Gora ulazila krajem prve polovine poslednje decenije 20. vijeka - naveo je Đukanović.</p> <p>Čitajući knjige znamenitih Crnogoraca tih generacija, Đukanoviću nije promakla još jedna Vidojeva ljudska osobina za koju misli da je manje karakteristična za naše sunarodnike.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911140944_b7ee3c8147c2ecb7d6f2293e86fa6db02b28976d118fdaec265c64c558e69c53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911140944_b7ee3c8147c2ecb7d6f2293e86fa6db02b28976d118fdaec265c64c558e69c53" data-rendition-name="original" width="12000" height="9000" loading="lazy" alt="Simpozijum Vidoje Žarković"> </figure>  <p>- Milovan Đilas u dnevniku, u knjizi ''Raspad i rat'' piše o susretu sa Jovom Kapićićem polovinom 1991. I o čemu bi dva Crnogorca, pa i takve veličine kakve su bili Đilas i Kapičić, kad se nadju u Beogradu mogli govoriti prije nego o Crnoj Gori. Jovo je rezignirano pričao o izdaji kao nacionalnoj crti, navodeći primjere za to. Đilas je na to reagovao opaskom: ''nadje se čovjek''... i zaključio: pa Crna Gora i jeste ''nadje se čovjek''; ti rijetki ljudi i čine sliku o Crnoj Gori, o njenom čojstvu i junaštvu. A Vidoje Žarković u svom dragocjenom ratnom dnevniku ''Stazama slobode'' demantuje oštrinu njihove kritike opisujući cijelu galeriju ličnosti iz njegovog rodnog kraja i čitave Crne Gore, onih koji su položili živote za slobodu i onih koji su imali sreću da prežive i da časno daju doprinos &nbsp;izgradnji i obnovi zemlje, sugerišući da bi svako od njih mogao biti baš taj izuzetak iz Đilasove knjige. Hoću reći, uz ostalo što je manje – više opšte poznato, Vidoje je imao širinu da razumije da su ne samo pojedinici nego i narodi i države satkani od vrlina i mana, da se u životu svih smjenjuju usponi i padovi. On je posjedovao i emitovao optimizam da se tamo gdje postoji moralna supstanca kao u Crnoj Gori, poslije posrnuća opet mora obnoviti uzlet. Da ne govorim o duboko emotivnim opisima njegovog odnosa sa majkom, rano preminulim bratom Lukom, ujacima Jevremom i Radojem Dakićem, koji otkrivaju drugačiju osjećajnost od partizanske i državničke - napomenuo je Đukanović.</p> <p>Đukanović je istakao da, nažalost, živimo u vremenu i u zemlji u kojoj se zaboravljaju primjeri herojstva i čestitosti ljudi kao što je bio Vidoje Žarković.</p> <p>- Čovjeka koji je potekao iz durmitorskog kraja gdje su, kako on piše, ljudi samo poštenja imali u izobilju, čiji je jedan đed poginuo na Skadru, a drugi kao komita. A proglašavaju se svecima četnički koljači, popovi koji su macom ubijali partizane i njihove porodice. Kao da smo, opet vjerujem privremeno, zaboravili na priče koje su bile svojevrsne lekcije o domovini, o slobodi, moralu, o čojstvu i junaštvu i o sramoti izdaje kojima se Vidoje kako piše u djetinjstvu nadahnjivao - naglasio je bivši predsjednik države.</p> <h2>I kao dječak veliki čovjek</h2> <p>Đukanović kaže da je Žarković i kao dječak, najmlađi borac Četvrte crnogorske proleterske brigade, i kao jedan od najistaknutijih političkih i vojnih rukovodilaca Jugoslavije, i kao bivši funkcioner nakon njenog raspada - bio veliki čovjek.</p> <p>- Kao 14-ogodišnjak, s puškom u ruci dok su ga tjerali da se vrati kući znao je da odbrusi i Moši Pijade i Savi Kovačeviću i Ivanu Milutinoviću i Savu Oroviću i Stani Tomašević; da odbije ponudu svog ujaka Radoja Dakića da ga pošalje na školovanje u Sovjetski Savez, iako bi, kako kaže, bio srećan da je ta ponuda došla od nekog drugog. Kako je samo aktuelno njegovo svjedočanstvo o crnogorskim podjelama u ratu čije refleksije i danas živimo. O tome kako su u Bosnu dolazili i crnogorski partizani i crnogorski četnici. Kako su i jedni i drugi nosili kape crnogorske i pjevali iste crnogorske pjesme, citirali Njegoša... ali su po svemu drugom bili dva različita svijeta - kazao je Đukanović.</p> <p>Kao državnik Vidoje Žarković je, ističe Đukanović, pripadao možda i najplodnijoj crnogorskoj političkoj generaciji. Naravno, kako kaže, na ruku im je išlo poslijeratno vrijeme stabilnosti i neupitnog autoriteta vlasti kojoj su pripadali.&nbsp;</p> <p>- No, to ne dovodi u pitanje činjenicu da je Crna Gora od 1945. do 1990, predvodjena tom generacijom ostvarila gigantski napredak u ukupnom društvenom razvoju i u značajnoj mjeri savladala ogroman jaz zaostajanja u odnosu na druge republike u &nbsp;SFRJ. To se posebno odnosi na izgradnju državnih, naučnih, akademskih, obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih, medijskih i drugih institucija koje su doprinosile prevazilaženju teških posledica nasilničkog prisajedinjenja i državnog diskontinuiteta s kraja Prvog svjetskog rata. Bilo je to i vrijeme medjunarodne afirmacije Crne Gore i njenih prvaka. Vidoje Žarković je bio medju članovima jugoslovenskih delegacija koje je predvodio Tito u posjetama Americi, Kanadi, Velikoj Britaniji, na šestom samitu nesvrstanih u Havani, bio njegov specijalni izaslanik sa posebnim misijama u nizu zemalja - rekao je Đukanović.</p> <p>Ponovio je da je Žarković bio veliki kada je uzavreli nacionalizam i lutanje Crne Gore 90-tih pokušalo da sve to ospori.&nbsp;</p> <p>- Kao neupitnu ljudsku veličinu, rezignacija ga nije &nbsp;odvela u sukob sa Crnom Gorom. Naprotiv, sve je učinio da joj pomogne da se što brže dozove. Zbog svega toga Vidoje Žarković zaslužuje najljepše sjećanje i najdublje poštovanje njegove Crne Gore. A politička generacija kojoj je pripadao neizmjernu zahvalnost za pouzdane temelje antifašističke, gradjanske, evropske i prosperitetne Crne Gore čiju arhitekturu će nadograđivati njena nova pokoljenja - poručio je Đukanović.</p> <h2>Na političkoj sceni incident koji će proći</h2> <p>Đukanović je na panelu ocijenio da je Crna Gora u periodu od 1995. do 2020. godine prešla važnu dionicu emancipacije.</p> <p>- Mislim da je danas u Crnoj Gori više identifikacije sa evropskim sistemom nego u bilo kojoj drugoj državi na zapadnom Balkanu. &nbsp;Padovi su sastavni dio života - kazao je Đukanović.</p> <p>On je ocijenio da je ono što imamo na političkoj sceni incident koji će proći.</p> <p>- Crna Gora ima dobre antifašističke, građanske i proevropske temelje. Pokazuje sposobnost da se odupre potpuno pomahnitalom velikodržavnom nacionalizmu i imperializmu. Da se odupre površnosti zapadne politike koju je generisao monopol jedne supersile nakon kraja Hladnog rata. Crna Gra, ipak, opstaje u tom vrtlogu. Siguran sam da će smoći snage da izađe iz tog vrtloga - kazao je Đukanović.</p>

1250x600

1084x550

Đukanović: Živimo u vremenu u kom se zaboravljaju heroji, a svecima proglašavaju četnički koljači

<p>Udruženje Pivljana u Podgorici, Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore organizuje međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“ koji će se održati sjutra u Podgorici - u hotelu Hilton sa početkom u 10 sati.</p>
<p>Na prvoj sesiji tematskih radova govoriće: doc. dr Dragan V. Žarković, general major Dragutin Drakić, Milan Kučan, prof. dr Živko Andrijašević, Branislava Žarković i akademik Radovan Radonjić.</p>
<p>Na drugoj sesiji, panel diskusiji, učestvovaće: Milan Kučan, Milo Đukanović, Radovan Radonjić...</p>
<p>Učesnici međunarodnog simpozijuma biće: dr Damjan Šećković, dr Adnan Prekić, Jovanka Babić, dr Tatjana Koprivica, Aleksandar Popov, dr Dragan Žarković, me Milojica Drakić, prof. dr Mirosav Doderović, prof. dr Dragutin Papović, mr Jadranka Selhamović, dr Nebojša Čagorović i Vladimir Šibalić, mr Zlatoje Martinov, akademik Goran Sekulović, Snežana Rakonjac, dr Slavko Burzanović. Učestvovaće i admiral u penziji Mihailo Žarković, prof. dr Šerbo Rastoder, akademik Zlatko Bulić, Radoš Šućur, akademik Nenad Vuković, dr Milivoj Bešlin, Vlado Keković, Marko Špadijer, akademik Blagota Eraković, Radmilo Žarković, Slavko Žarković, Jelena Marković, Milinko Bojat, Stevo Vučinić, prof. dr Husnija Kamberović, Nenad Čanak, mr Miluša Bakrač i Azem Vlasi.</p>
<p>Organizatori su objasnili da je cilj simpozijuma da se osvijetli život i djelo Vidoja Žarkovića, koji spada u najistaknutije političke, partijske i državne funkcionere Crne Gore i SFRJ od sredine šezdesetih do kraja osamdesetih godina dvadesetog vijeka.</p>
<p>- Jedan je od najmlađih učesnika NOR-a kao četrnaestogodišnjak. Član je KPJ od 1943. godine. Obavljao je najodgovornije funkcije u Vojsci, Crnoj Gori i Jugoslaviji. Pamtimo ga kao čovjeka izuzetnih ljudskih i moralnih kvaliteta koji je svoj život posvetio najhumanijim idealima čovječanstva, boreći se za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalnu jednakost, pravdu i promociju antifašizma. Dao je značajan doprinos međunarodnom ugledu i razvoju Jugoslavije, Crne Gore i posebno njegove Pive - naveli su organizatori.</p>
<p>U Organizacionom odboru su: doc. dr Dragan V. Žarković, Dragan S. Žarković, Miodrag Bakrač, Radoš Šućur i akademik Zlatko Bulić.</p>
<p>U Naučnom odboru su: prod. Dr Radenko Pejović, akademik Nenad Vuković, akademik Zuvdija Hodžić. Prof. dr Živko Andrijašević, Slobodan Delić, doc. dr Dragan Žarković i mr Milojica Dakić.</p>
<p>Moderator panela biće dr Adnan Prekić, a voditeljica programa Snežana Buzan.</p>

Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“ sjutra u Podgorici

<p>Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova <b>Marija Zaharova.</b> </p>
<p>- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.</p>
<p>Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.</p>

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski </b>reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina </b>o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.</p>
<p>- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.</p>
<p>On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.</p>

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

<p>Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) <b>Ervin Ibrahimović </b>kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti.<br/>
<br/>
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali.<br/>
<br/>
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU).<br/>
<br/>
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.<br/>
<br/>
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu.<br/>
<br/>
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu.<br/>
<br/>
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića </b>koji je <b>Aliju Balijagića </b>osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom.<br/>
<br/>
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer <b>Milojko Spajić</b>.<br/>
<br/>
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav.<br/>
<br/>
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu.<br/>
<br/>
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore <b>Milom Đukanovićem</b> "skoro kao ranije".<br/>
<br/>
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje <b>Rahmanom Husovićem</b>.<br/>
<br/>
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje.<br/>
<br/>
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.</p>

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

<p>Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;</p>
<p>Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.</p>
<p>Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće <b>Nikola Marković</b>, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem <b>Đorđijem Tatićem</b>. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja <b>Senada Šahmanovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Naša gošća biće i kustoskinja <b>Milica Bezmarević </b>sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici <b>Kiki Smit</b>, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.</p>

Jutro na Televiziji E

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: vidoje-zarkovic