Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941–1945. godine Glavnog grada Podgorice i OBNOR-a 1941–1945. godine Opštine Zeta položile su danas vijenac na Spomenik strijeljanim rodoljubima u Farmacima. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, potpredsjednik SOBNOR-a Aleksandar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c" data-rendition-name="original" width="2048" height="1525" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  O ovom značajnom događaju iz istorijske prošlosti govorio je član Upravnog odbora OBNOR-a Podgorica Dragan I. Radović. On je istakao da je obilježena 82. godišnjica strijeljanja 57 rodoljuba iz Nikšića, Podgorice i Danilovgrada, koje su nacisti strijeljali na ovom mjestu. – Okupili smo se danas pred ovim zdanjem, na ovom časnom mjestu, da zajedno obilježimo ovaj bolni dan, kada su prije 82 godine nacisti u Farmacima strijeljali 57 rodoljuba – časnih junaka koji su dali svoje živote za slobodu i ljudsko dostojanstvo, ne pokazujući ni trunku straha pred smrću. Danas smo se poklonili njihovim sjenima i djelu, položili cvijeće i odali počast na ovom ponosnom mjestu – rekao je Radović. On je podsjetio da su 27. decembra 1943. godine njemačke okupacione snage iz zatvora Jusovača izvele 57 vezanih rodoljuba i poveli ih na gubilište u Farmake. Kako je naveo, borci su tokom cijelog puta, od Nikšića do Jusovače, a zatim od Jusovače do Farmaka, prkosili okupatoru prezirom, klicanjem slobodi i pjesmom, čak i ispred uperenih fašističkih cijevi. – Mlade djevojke iz Nikšića pjevale su: „Mi smo mlade partizanke, rodom Nikšićanke“, ali su fašistički rafali zauvijek prekinuli njihove prkosne strofe – kazao je Radović. Podsjetio je na crnogorskog oficira Mata Perova Raičevića, koji je, kako je naveo, ratni put započeo i završio u Lješkopolju. Prema zapisima, Raičević je nad rakom, pred zaprepašćenim fašistima, izdao posljednju zapovijest: „Ova borba zahtijeva, kad se gine, da se pjeva“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01" data-rendition-name="original" width="2048" height="2015" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  Radović je poručio da se nada da će časni i junački životi palih rodoljuba strijeljanih u Farmacima biti trajni uzor mladim generacijama, te da će ovaj spomenik slobode vječno podsjećati na njihovu žrtvu. – Sa željom da se ova nedjela nad nedužnim ljudima i ženama nikada ne zaborave niti ponove, pozdravljam vas i poručujem: Neka vječno žive sjećanja na 57 rodoljuba i slobodara strijeljanih na ovom mjestu i neka vječno živi sjećanje na našu slavnu Narodnooslobodilačku borbu – zaključio je Radović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Časni i junački životi palih rodoljuba u Farmacima trajan uzor mladim generacijama

Predstavnici Udruženja Lješansa luča i Fondacije “Sula Radov” danas su, u čast Crnogorcima, koji su 3. oktobra 1796. godine izvojevali pobjedu u bici na Krusima, položili vijenac na spomen-obilježju, podignutom u njihovu čast.&nbsp; Bitka na Krusima imala je presudan značaj u procesu državne i nacionalne emancipacije Crnogoraca i dovela do punog međunarodnog priznanja državnosti Crne Gore. Današnjim okupljanjem i obilježavanjem ovog značajnog jubileja crnogorske istorije, nastavljena je viševjekovno zajedništvo Lješnjana i Komana, koji su vazda bili u zajedništvu u volji i nevolji i na braniku Crne Gore i njene slobode. Na to zajedništvo su u svom obraćanju podsjetili profesor Miomir Radunović i član Senata Fondacije “ Sula Radov” Boro Pejović. Predstavnici dvije organizacije dogovorili su da se naredne godine, povodom jubileja 230 godina od ove znamenite bitke, organizuje Naučni skup i niz drugih aktivnisti kojima će se ovaj jubilej obilježiti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Lješnjani i Komani "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>

Lješnjani i Komani vazda bili u zajedništvu i na braniku Crne Gore i njene slobode

Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica, OBNOR-a 1941 – 1945 Zete, danas su položili cvijeće na spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR Crne Gore Radojica Radojevic, potpredsjednik Aleksanadar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.
Nakon polaganja cvijeća Radojević je između ostalog istakao da su danas na ovom časnom mjestu da zajedno obilježe ovaj svijetli dan 25. maj, kada je Josip Broz Tito rođen u Kumrovcu u hrvatskom Zagorju maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obelježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.
“Manifestaciju „Dan mladosti” održavamo tradicionalno ovdje u Podgorici, ovog puta organizovali smo posjetu ovom Spomeniku i položili smo cvijeće. Čast mi da vas sve skupa pozdravim u ime SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica i zahvalim Vam se na prisustvu da zajedno obilježimo ovaj značajan datum 
iz naše istorijske prošlosti”, kazao je Radojević.
Tito je, podsjetio je on, simbol jednog vremena u kojem su postizani izvanredni ekonomski, socijalni, društveni i kulturni rezultati koji danas ni iz bliza nijesu takvi kao što su nekad bili.
“Josip Broz Tito, je bio neprikosnoveni vođa i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije, maršal, vrhovni komandant i doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, države stvarane u moru krvi tokom 20. vijeka. Bio je lider jugoslovenskih komunista, ličnost koja je obilježila jedan istorijski period na balkanskim prostorima. Tito je predvodio narodnooslobodilački pokret koji je oslobodio Jugoslaviju u Drugom svetskon ratu 1945. i od tada, do smrti, bio je na čelu i države i Komunističke partije/ da posjetim u ovom periodu se navršilo 106. godina od kada je nastala KPJ”, kazao je on.
Bio je prvi predsjednik i osnivač SUBNOR-a SFRJ, umro je 4. maja 1980. godine u Kliničkom centru u Ljubljani. Tito je sahranjen u Beogradu 8. maja, na pogrebnoj svečanosti kakvu svijet u dotadašnjoj modernoj istoriji nije vidio. Četiri dana kasnije u Beograd je, na sahranu doživotnog jugoslovenskog predsjednika, došlo oko 700.000 ljudi, među 
kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja. To je bio najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju poštu Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada su odali 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština. Iz svijeta podijeljenog po hladnoratovskim linijama, došli su državnici iz oba bloka.
“Danas živimo u vremenu kada pojednci i grupe pokušavaju negirati lik i djelo druga Tita i nasu slavnu antifačističku prošlost, kada je fašizam uzeo maha, kada se pokušavaju veličati one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, kada fašizam, to najveće zlo čovječanstva ubija ljude u cijelom svijetu. U tom smislu izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji ovih dana veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma. Na ovaj svijetli praznik, želim da opomenem one protogoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog naroda i da se kane svega onog što vrijadja naša antifašistička osjećanja, kao i svim onim grupama i pojednincima koji negiraju lik i djelo druga Tita, trobojku sa petokrakom a time i naš NOP”, istakao je Radojević.
Prema njegovim riječima Titovo ime ćemo pamtiti kao simbol jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja, nezavisnosti Jugoslavije, ljubavi i jedinstva svih nacionalnosti u zemlji, a takođe kao simbol politike nesvrstavanja.
“Više od 60 godina borbenog iskustva druga Tita, predstavlja ga i kao nepokolebljivog borca u međunarodnom komunističkom pokretu i istaknutog branioca nezavisnosti, suvereniteta i svjetskog mira… Ostavio je dubok istorijski trag kao veliki revolucionar i borac za socijalizam”, zaključio je Radojević.
Na današnjem skupu govorio je i predsjednik Udruženja vojnih penzionera Glavnog Grada pukovnik Pavle Bandović.

Povodom Dana mladosti položen vijenac na Titov spomenik

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas je, u svojstvu najvišeg predstavnika zakonodavne vlasti, položio vijenac na spomen-obilježje u Murinu povodom obilježavanja 26 godina od NATO bombardovanja ovog mjesta i pogibije civila.&nbsp;
Na vijencu koji je Mandić položio bila je lenta sa bojama srpske zastave.
Na to je ukazao i predsjednik Crnogorske konzervativne partije Boris Lalović.
- Je li ovo postojeća državna zastava i zvanično zamijenjena trobojkom, a da to ne znamo, jer Mandić ovdje očigledno nastupa ispred Skupštine Crne Gore, kao njen predsjednik, a ne u svojstvu partijskog funkcionera - naveo je Lalović na mreži X.
Ovo nije prvi put da Mandić na ovaj način odaje poštu, koristeći simbole koji nijesu zvanični državni, već imaju snažnu nacionalno-identitetsku konotaciju, što često izaziva podijeljene reakcije u javnosti. 
&nbsp;
Tako je, pored ostalog, i na na spomenik na Bojnoj Njivi u Mojkovcu položio vijenac sa lentom u bojama trobojke.

Mandić u Murinu položio vijenac sa trobojkom; Lalović: Je li ovo postojeća državna zastava i zvanično zamijenjena?

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Milunom Zogovićem, vijence u kasarnama Masline i Danilovgrad u znak sjećanja na heroje koji su prije 26 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije, ali i nevine civilne žrtve tog sukoba, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta. Mandić je u Maslinama vijence posvetio „Junacima naše zemlje“, ističući da se sa ponosom sjećamo tih hrabrih ljudi koji su vođeni najčistijim osjećanjima patriotizma i ljubavi prema rodnoj grudi, stali u odbranu zajedničke države i njoj dali sve, uključujući i vlastiti život. U Danilovgradu Mandić je vijenac posvetio prvoj žrtvi NATO bombardovanja, mladom vojniku Saši Stajiću, kao i, kako je rekao, svim junacima koji su položili svoje živote u odbrani "naše zajedničke otadžbine ističući da se sa pijetetom sjećamo svih nevinih civilnih žrtava". - Vječan im pomen - poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="polaganje vijenaca"> </figure>

Mandić položio vijence u Maslinama i Danilovgradu: S ponosom se sjećamo hrabrih ljudi koji su stali u odbranu zajedničke države

Nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR, odnosno zaštitu podataka o ličnosti, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.
- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pojasnili su da se pod privatnim podacima u smislu GDPR smatraju svi podaci o identitetu lica, ili podaci iz kojih se može jednoznačno utvrditi identitet lica, te podaci o političkoj, seksualnoj orijentaciji, rasi, imovnom stanju, ali i podaci kao što su istorija pretraga, meta podaci na fajlovima koje je napravila određena osoba, a koji mogu otkriti identitet, podaci o zdravlju, imovnom stanju, kretanju, navikama, te drugi personalni podaci čijim bi se objavljivanjem ili zloupotrebom mogla ugroziti osoba.

Vlada utvrdila amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u: U potpunosti omogućeno usklađivanje sa GDPR

Medijski savjet za samoregulaciju izražava ozbiljnu zabrinutost povodom pravosnažne odluke Višeg suda za prekršaje u Bijelom Polju, kojom su trojica punoljetnih okrivljenih oslobođeni odgovornosti za napade i prijetnje novinarima tokom izvještavanja iz Gornjeg Zaostra u avgustu 2025. godine.
Kako podsjećaju, reporteri Pobjede i Vijesti bili su izloženi uvredama, prijetnjama, fizičkom kontaktu i oduzimanju opreme dok su profesionalno obavljali svoj posao, pokušavajući da dokumentuju uklanjanje nezakonito postavljenog spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću.&nbsp;
Uprkos tome, dodaju, epilog prekršajnog postupka je - nema dovoljno dokaza.
- Posebno zabrinjava neujednačenost u kvalifikaciji radnji koje su se dogodile tokom istog događaja i imale za cilj onemogućavanje novinara da obavljaju svoj posao. Dok se u jednom predmetu vodi krivični postupak za djelo prinude nad novinarom, u prekršajnom postupku je oduzimanje telefona i sprečavanje snimanja ocijenjeno kao radnja bez elemenata fizičkog napada, uz obrazloženje da nije bilo kontakta „tijelo o tijelo” - naglasili su iz MSS.&nbsp;
Sve to, prema njihovim riječima, može da nametne pitanje dosljednosti primjene prava i ujednačenosti sudske prakse u predmetima koji se odnose na bezbjednost medijskih radnika.
- Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su i drugi postupci koji se vode u vezi sa ovim događajem obilježeni višestrukim odlaganjima ročišta, što produžava pravnu neizvjesnost i slabi povjerenje u efikasnost pravosuđa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Medijski savjet podsjeća da je u javnosti više puta ukazivano na ulogu crkvenih struktura u kontekstu podizanja spomenika čije je uklanjanje bilo povod za napad na novinare.&nbsp;
Posebno, poručuju, zabrinjava činjenica da spomenik Pavlu Đurišiću, nakon uklanjanja u crkvu, pa u manastir, nikada nije pronađen, niti je javnosti dato jasno i uvjerljivo objašnjenje o postupanju nadležnih organa u tom dijelu slučaja.
- U demokratskom društvu legitimno je postaviti pitanje da li su sve institucije u ovom predmetu postupale jednako efikasno, nepristrasno i bez uticaja bilo kakvih vaninstitucionalnih autoriteta i da li je zaštita novinara bila tretirana kao prioritet u odnosu na druge interese. Svaka percepcija da vjerski ili politički autoriteti mogu imati veći uticaj od zakona predstavlja ozbiljan problem za vladavinu prava - navode iz MSS.&nbsp;
Medijski savjet za samoregulaciju, kako navode, ne prejudicira odgovornost bilo kojeg subjekta, ali smatra da izostanak uvjerljivog i dosljednog institucionalnog odgovora stvara percepciju nekažnjivosti.
- Ona može negativno da utiče na slobodu medija i spremnost novinara da izvještavaju o temama od javnog značaja. Nastavićemo da pratimo ovaj i sve druge slučajeve napada na novinare, insistirajući na transparentnosti, dosljednosti i odgovornosti institucija, jer bez stvarne zaštite novinara nema ni suštinske slobode medija - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Epilog slučaja Gornje Zaostro produbljuje sumnje u efikasnost institucionalne zaštite novinara

Prof. dr Martin Ćalasan dobitnik je nagrade za najuspješnijeg naučnika u oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Komisija za dodjelu nagrada za naučna dostignuća je, nakon sprovedenog postupka razmatranja i vrednovanja prijava pristiglih po Javnom pozivu za dodjelu nagrada za naučna dostignuća u 2025. godini, u skladu sa Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Pravilnikom o bližim uslovima i kriterijumima za dodjelu nagrada za dostignuća u oblasti naučnoistraživačke djelatnosti, utvrdila prijedlog dobitnika nagrada.
Na osnovu Izvještaja Komisije i ukupnog broja ostvarenih bodova, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija donijelo je Odluku o dodjeli nagrada za naučna dostignuća u 2025. godini.
Pored Ćalasana, nagrade su dobili i dr Teodora Stanković, Univerzitet Crne Gore za najuspješniju mladu naučnicu do 35 godina života u oblasti društvenih i humanističkih nauka i dr Mihail Micev, Univerzitet Crne Gore za najuspješnijeg mladog naučnika do 35 godina života u oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka.
Javni poziv za dodjelu nagrada za naučna dostignuća u 2025. godini objavljen je 29. decembra 2025. godine, a do isteka roka za podnošenje prijava zaprimljeno je ukupno 19 prijava za sve kategorije nagrada, dok su tri prijave odbačene kao neblagovremene.
- Komisija je prilikom ocjenjivanja i bodovanja prijava primjenjivala kriterijume utvrđene Javnim pozivom i Pravilnikom, vodeći računa o naučnoistraživačkom karakteru prijavljenih doprinosa, njihovoj relevantnosti i ostvarenju u 2025. godini, kao i o dostavljenim dokazima o ispunjenosti propisanih uslova - pojasnili su iz MPNI.
Nagrade za naučna dostignuća dobitnicima će uručiti ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ćalasan, Stanković i Micev dobitnici nagrada za naučna dostignuća u 2025.

Iniciranje potpisivanja Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Crne Gore i Irske je u obostranom interesu, poručio je predsjednik Crne 
Gore Jakov Milatović.
Milatović se zahvalio ministru za saobraćaj, klimu, energetiku i životnu sredinu Irske Darah O'Brajen na srdačnom dočeku i konstruktivnom razgovoru. &nbsp;
- Irska pruža snažnu podršku Crnoj Gori i želi da nam, kroz konkretne inicijative i razmjenu iskustava, pomogne u daljem razvoju i jačanju naših kapaciteta - naveo je Milatović na mreži X.
On je istakao da je poseban fokus bio na uspostavljanju direktnih avio-linija između Crne Gore i Irske, što bi, navodi on, predstavljalo snažan podsticaj turističkoj i ekonomskoj saradnji, kao i dodatno učvršćivanje veza između naših građana. &nbsp;
- Saglasili smo se da je u obostranom interesu da se odmah inicira potpisivanje Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između naše dvije zemlje - naglasio je Milatović.
Mialtović i O'Brajen su razgovarali i o jačanju saradnje u oblasti investicija, održivog razvoja, energetike i klimatskih politika, uz razmjenu znanja i dobrih praksi.
- Crna Gora i Irska imaju značajan potencijal za produbljivanje partnerstva, a jačanje saobraćajne povezanosti predstavlja snažan impuls u tom pravcu - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2026990810097467885%3Ft%3DmxYKo7twBzT_WvMGj8-lnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: vijenac