Formiranje Odbora za mir, koji treba da se bavi pitanjem Gaze i drugim regionalnim sukobima, bilo je neophodno jer druge međunarodne organizacije ne uspijevaju da održe globalni mir i stabilnost, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.
- Tokom posljednjih decenija međunarodne organizacije nisu uspjele da ispune svoju ulogu u očuvanju mira i stabilnosti širom svijeta. Stoga su potrebne nove inicijative kako bi se pitanje mira na globalnom nivou pokrenulo - istakao je Orban.
On je izrazio uvjerenje da je inicijativa američkog predsjednika Donalda Trampa za osnivanje Odbora za mir korak u pravom smjeru.
- Trampov povratak u Bijelu kuću 2025. godine ponudio je veliku šansu za mir ne samo u Gazi već i u Ukrajini. Oružani sukob Rusije i Ukrajine nikada ne bi počeo da je Tramp bio predsjednik SAD prije četiri godine - istakao je Orban.
Ocijenio je da sigurnosna situacija na Bliskom istoku, posebno u Gazi, ima veliki uticaj na sigurnost Evrope.
- Prema tome, naše učešće u Odboru za mir nije zasnovano samo na principu, već i na našim sopstvenim sigurnosnim interesima - zaključio je Orban.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban: Odbor za mir neophodan jer druge organizacije nisu ispunile svoju ulogu

Premijer Mađarske Viktor Orban objavio je da je Mađarskoj čast da se pridruži Odboru za mir predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je, kako je rekao, inicijativa usmjerena na mir.
- Vrijeme je za promjenu. Stare međunarodne strukture namijenjene da očuvaju mir izgubile su svoju snagu. Potrebne su nove inicijative. Mađarska je počastvovana da se pridruži inicijativi predsjednika Donalda Trampa usmjerenoj na mir i sa ciljem isporuke pravih rezultata - napisao je Orban na mreži X.
On je dodao da se radi o istorijskom momentu i da se raduje sjutrašnjem prvom sastanku Odbora za mir.
Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je oko 60 zemalja da se pridruže njegovom Odboru za mir, čija je prva sjednica predviđena za sjutra u Vašingtonu.
Nekoliko je zemalja EU uzdržano oko učešća u tom tijelu zbog toga što su zabrinute da se time formiraju paralelne strukture Ujedinjenim nacijama. Stejt department je u saopštenju objavljenom na mreži X prije dva dana napisao da nisu svi pristupili Odboru za mir, ali da je Mađarska bila uključena od prvog dana.
- Zahvaljujemo im na neprocjenjivoj i neophodnoj ulozi koju su igrali u pitanjima koja se odnose na Bliski istok - piše u saopštenju Stejt departmenta.
Da neće pristupiti Odboru za mir objavila je danas Austrija, a ponovila je i Poljska.
Premijer Poljske Donald Tusk ponovio je danas na mreži X da njegova zemlja ne planira učešće u Odboru za mir Donalda Trampa, i da će predstavnik Poljske, ako bude išao u Vašington, ići samo kao posmatrač.

Orban: Mađarskoj je čast da se pridruži Trampovom Odboru za mir

Američki predsjednik Donald Tramp danas poslijepodne ponovno je iskazao podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj, i to samo nekoliko sati nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc uputio oštre kritike na račun mađarskog čelnika zbog njegovih kritika na račun podrške Ukrajini.
Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social nazvao Orbana “istinski snažnim i moćnim vođom koji dokazano postiže fenomenalne rezultate”, piše Index.
- Neumorno se bori za svoju veliku zemlju i narod te ih voli, baš kao što ja to činim za SAD - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Orban marljivo radi na zaštiti Mađarske, rastu ekonomije, otvaranju radnih mjesta, promicanju trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i osiguravanju zakona i reda. Tramp se osvrnuo i na odnose dviju država tokom svog predsjedničkog mandata.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dosegnuli su nove visine saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uveliko zahvaljujući premijeru Orbanu - napisao je. Izrazio je i želju za nastavkom suradnje “kako bi obje naše zemlje mogle dalje napredovati ovim izvanrednim putem do uspjeha”.
Bivši predsjednik podsjetio je da je Orbana podržao i na izborima 2022.
“Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za ponovni izbor 2022. i čast mi je to učiniti ponovno”, stoji u saopštenju.
- Viktor Orban je pravi prijatelj, borac i pobjednik te ima moju punu i potpunu podršku za ponovni izbor za premijera Mađarske. On nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske - zaključio je Donald Tramp.

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel i Kijev da sprovode plan za ubrzanje pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji, nazivajući to „otvorenom objavom rata“ Mađarskoj.
Orban je rekao da je „službena publikacija briselske elite, Politico, objavila najnoviji ratni plan Brisela i Kijeva, plan Zelenskog u pet tačaka“, dodajući: „Odlučili su da će Ukrajina biti primljena u Uniju već 2027. godine.“
„Objava rata Mađarskoj“
Premijer tvrdi da plan ignoriše mađarske birače i da je usmjeren protiv njegove vlade.&nbsp;
- Ovaj novi plan je otvorena objava rata Mađarskoj. Ignorišu odluku mađarskog naroda i odlučni su da uklone mađarsku vladu svim potrebnim sredstvima- napisao je Orban.
Orban je takođe tvrdio da Brisel želi da mađarska opoziciona stranka Tisa preuzme vlast, rekavši da bi to značilo „nema više veta, nema više otpora i nema više izostanaka iz njihovog sukoba“.
Mađarski premijer predstavio je ovo pitanje kao domaću političku borbu uoči aprilskih izbora. &nbsp;
- Ovog aprila, na biračkim kutijama, Mađari to moraju zaustaviti. Fides je jedina sila koja stoji između Mađarske i briselskih vlasti i jedino jamstvo mađarskog suvereniteta- poručio je.

Orban: Ulazak Ukrajine u EU je objava rata Mađarskoj

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Mađarski premijer Viktor Orban nazvao je Ukrajinu "neprijateljem" Mađarske, na predizbornom skupu u nedjelju.
- Ukrajinci moraju da prestanu da stalno zahtijevaju u Briselu da se Mađarskoj prekine dotok jeftine ruske energije - rekao je Orban u predizbornom govoru u gradu na zapadu Mađarske.
- Dokle god Ukrajina to radi, naš je neprijatelj - dodao je mađarski premijer, objavila je državna novinska agencija MTI.
Orban važi za jednog od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Evropskoj uniji, a njegova zemlja u mnogome zavisi od ruskog gasa i nafte. Za razliku od ostalih članica EU, Mađarska nije preduzela nikakve ozbiljnije napore da se oslobodi zavisnosti od ruske energije.
Parlamentarni izbori u Mađarskoj trebalo bi da se održe 12. aprila, a Orban se prvi put za 16 godina na vlasti suočava s opasnim suparnikom.

Orban nazvao Ukrajinu "neprijateljem" na predizbornom skupu

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Ukrajina neprijatelj njegove zemlje. On tvrdi da Ukrajina stalno vrši pritisak na Brisel da Mađarskoj ukine jeftin ruski plin, što bi dovelo do povećanja cijena.
- Svako ko kaže tako nešto je neprijatelj Mađarske, tako da je Ukrajina naš neprijatelj - rekao je Orban.
Dodao je da će mađarske porodice plaćati dodatnih 2.600 eura godišnje za komunalne usluge ako se cijene komunalnih usluga ne održe niskim.
Orban je rekao da, iako blizina Ukrajine Mađarskoj znači da je saradnja neophodna, Ukrajini ne bi trebalo dozvoliti da se pridruži EU.
Mađarska je 2. februara podnijela tužbu Sudu pravde Evropske unije kojom osporava uredbu REPowerEU, koja zabranjuje uvoz ruskog plina u EU.

Orban: Ukrajina je neprijatelj Mađarske, stalno vrši pritisak na Brisel zbog ruskog plina

Mađarska opoziciona partija Tisa namjerava da uvede porez na imovinu bogatih osoba, prihvati euro kao valutu i čvrsto veže Budimpeštu za Evropsku uniju i NATO, navodi se u danas objavljenom izbornom programu te stranke.
Tisa predstavlja najveću prijetnju partiji Fides mađarskog premijera Viktora Orbana, koja je na vlasti od 2010. godine.
Parlamentarni izbori su zakazani za 12. april.
Tisu predvodi Peter Mađar, koji je obećao gušenje korupcije i oslobađanje milijardi eura iz zamrznutih fondova EU, kako bi podstakao ekonomski rast.
Izborni program Tise predviđa i smanjenje poreza na prihod osoba koje zarađuju manje od iznosa srednje plate, kao i godišnji porez za najbogatije.
- Onima čija je imovina veća od 3,1 milion dolara, uvešćemo godišnji porez u iznosu od jedan odsto na bogatstvo iznad te granice - saopštila je Tisa.
Obećano je i okončanje zavisnosti Mađarske od ruskih energenata do 2035. i udvostručavanje učešća izvora obnovljive energije do 2040. godine.
Tisa namjerava da izgradi atomsku centralu, uz “sveobuhvatnu analizu” planova izgradnje nuklearke “Pakš 2”, koju bi trebalo da izgradi Rusija.
Mađar je najavio i unapređenje sistema zdravstvene, socijalne i dječije zaštite, obrazovanja i javnog prevoza, javlja Rojters.

Tisa predstavila svoj izborni program: Porez na imovinu za bogate, čvrste veze sa EU i NATO

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da Mađarska neće učestvovati u vojnom sukobu u Ukrajini, baš kao što je svojevremeno odbila da dozvoli da bude uvučena u borbe u Jugoslaviji 1999. godine u NATO agresiji.
Orban je rekao da ga je 1999. godine, kada je prvi put bio na čelu vlade, tadašnji američki predsjednik Bil Klinton pozvao i zamolio ga da interveniše u vojnom sukobu u Jugoslaviji, ali da je on to odbio, prenio je "Mađar nemzet".
Mađarski premijer je istakao, na sastanku sa aktivistima vladajuće stranke Fides u zapadnom gradu Sombathelju, da mu je Klinton tada rekao da su "anglosaksonski vojnici već tamo i da je potrebno otvoriti drugi front sa južne granice Mađarske".
- Rekao sam mu: "Ne, gospodine" - izjavio je Orban na engleskom.
Istakao je da Mađarska, kada odlučuje o ratu, ne treba na naređenje američkog predsjednika da odgovara sa: "Da, gospodine".
Ponovio je da mađarska vlada ne podržava namere pojedinih evropskih zemalja da pošalju svoje trupe u Ukrajinu.
Orban je ranije više puta izjavio da bi prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji stvorilo prijetnju direktnog vojnog sukoba sa Rusijom.
Takođe je potvrdio da Mađarska neće slati oružje, niti finansirati nastavak vojnih operacija u Ukrajini.
Velika Britanija i Francuska postigle su početkom januara sporazum sa Ukrajinom o raspoređivanju svojih trupa nakon završetka rata.
Govoreći pred Vrhovnom radom 3. februara tokom posjete Kijevu, generalni sekretar NATO Mark Rute tvrdio je da će se oružane snage zemalja članica "Koalicije voljnih" rasporediti na ukrajinskoj teritoriji odmah nakon zaključenja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Rute je rekao da će NATO trupe biti prisutne na kopnu, na moru i u vazduhu.
Rusija je više puta upozoravala da neće pristati na takve planove i kategorično se protivi prisustvu NATO trupa u Ukrajini, jer to smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost u sadašnjim uslovima.

Orban: Mađarska nije slala trupe u Jugoslaviju 1999, neće ih slati ni u Ukrajinu

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je podržao mađarskog premijera Viktora Orbana i japansku premijerku Sanae Takaiči uoči izbora u te dvije zemlje.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dostigli su novi nivo saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uglavnom zahvaljujući premijeru Orbanu - objavio je Tramp na platformi Truth Social.
Mađarska stranka desnog centra Tisa vodi ispred Orbanovog vladajućeg Fidesa, a krajnje desna stranka Naša domovina na putu je da uđe u parlament, pokazuje istraživanje javnog mnjenja objavljeno u utorak.
Orban se suočava s najvećim izazovom za svoju vladavinu otkako je Fides prvi put pobijedio na izborima 2010, iako je ishod i dalje vrlo neizvjestan, a ankete pokazuju da su mnogi birači još neodlučni.
- Ponosan sam što sam podržao Viktora za reizbor 2022. i čast mi je to ponovo učiniti - dodao je Tramp uoči izbora koji se održavaju 12. aprila.
Tramp je u četvrtak takođe rekao da japanska premijerka Sane Takaiči ima njegovu „potpunu podršku“ uoči parlamentarnih izbora u toj istočnoazijskoj zemlji u nedjelju, dodajući da će se sastati 19. marta u Bijeloj kući.
- Premijerka Takaiči je neko ko zaslužuje snažno priznanje za posao koji ona i njena koalicija obavljaju - napisao je Tramp.
Takaiči ide na prijevremene izbore na kojima se očekuje da će pobijediti.

Tramp podržao Orbana i Takaiči uoči izbora u Mađarskoj i Japanu

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: viktor-orban