Evropska unija treba da preispita sankcije protiv Rusije jer one drže cijene energije visokima, ometajući privrednu konkurentnost bloka - izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Čelnici Evropske unije potpisali su deklaraciju o konkurentnosti na svojem neformalnom samitu prošle nedelje.
- Cijene energije treba sniziti na sve načine. To znači da treba preispitati sankcije jer prema sadašnjoj politici sankcija cijene energije neće pasti - rekao je Orban u intervjuu za mađarski javni radio.
Orban je rekao da američke kompanije plaćaju četvrtinu iznosa koji njihove evropske kolege troše na plin i struju, što je nedostatak koji se ne može prevladati drugim sredstvima.
Dok su zemlje zapadne Evrope uložile ozbiljne napore da se odmaknu od ruske energije, Mađarska, zemlja bez izlaza na more, dobija 80-85 posto plina iz Rusije, a 80 posto sirove nafte takođe dolazi od bivšeg komunističkog saveznika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Orban: EU da preispita sankcije protiv Rusije

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je kako je u interesu Evrsopke unije da joj se pridruže zemlje Zapadnog Balkana, a prije svih Srbija.
Orban je, novinarima na Godišnjem samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Bakuu, rekao da bi takvo proširenje donijelo i novu dinamiku evropskoj ekonomiji.
- Još nema konkretnog dogovora oko ubrzanja procesa proširenja EU, ali se zajedno pomijeramo u tom pravcu da pružimo jansiju perpektivu za proširenje EU, a na vama je da li ćete je iskoristitiu ili nećete - konstatovao je Orban.&nbsp;

Orban: Interes EU je pridruženje zemalja Zapadnog Balkana, prije svega Srbije

Evropsko jedinstvo je potrebno u trenucima velikih globalnih izazova, u trenucima još veće podijeljenosti u svijetu, potrebno je da svi zajednički radimo na snaženju evropskog jedinstva, na postizanju zajedničkih ciljeva koji će ići u tom pravcu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na samitu Evropske političke zajednice čiji je domaćin bio premijer Mađarske Viktor Orban i koji je okupio veliki broj šefova država i vlada brojnih zemalja evropskog kontinenta.
Milatović je ocijenio da je upravo to glavna poruka tog samita.
- Dešava se u trenucima velikih promjena na svjetskoj političkoj sceni, dešava se nakon izbora u Americi, nakon dešavanja koja će vrlo vjerovatno prouzrokovati nove izbore u Njemačkoj, tako da čini mi se da je glavna poruka ovog današnjeg samita, i ona sa kojom se Crna Gora slaže, da je potrebno dodatno snažiti evropsko jedinstvo - naveo je on.
Kazao je da Crna Gora ima konstruktivnu ulogu u regionu Zapadnog Balkana kada je u pitanju stabilnost, međusobno uvažavanje i poštovanje.
- Još jednom sam poručio da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju, i mislim da je to izuzetno važna poruka. Ovdje se cijeni naša intenzivna diplomatska aktivnost, ovdje se cijeni i progres koji je ostvaren u prethodnom periodu. Uz sve izazove koji su pred nama, još jednom sam kazao da upravo Crna Gora može i mora biti uspješna priča koja će kao takva biti primjer svim ostalim zemljama kandidatima, kada je u pitanju naše buduće evropsko članstvo - poručio je Milatović.
Dodao je da je samit bio prilika za brojne bilateralne razgovore sa liderima evropskog kontinenta.
- Ovog puta sam stavio fokus na zemlje Skandinavije. Smatrao sam da je dodatno važno pojačati i intenzivirati politički dijalog između Crne Gore i tih zemalja, znate da su one veoma važne u evropskoj strukturi, tako da sam imao razgovore sa premijerom Švedske, Finske i sa premijerkom Danske. Istovremeno sam imao bilateralni razgovor sa predsjednicom Evropskog parlamenta, pozvao je da posjeti Crnu Goru, ona će se odazvati tom pozivu - istakao je Milatović.
Pozvao je, kako je saopštio, Evropski parlament i da otvori kancelariju u Crnoj Gori koja bi bila jedna regionalna kancelarija.
- Imao sam dobar razgovor i sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, znate koliko je on važan za našu evropsku budućnost - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Evropsko jedinstvo potrebno u trenucima velikih globalnih izazova

Mađarski predsjednik Viktor Orban čestitao je Donaldu Trampu.
- Najveći povratak u političkoj istoriji SAD-a! Čestitke predsjedniku Donaldu Trampu na njegovoj ogromnoj pobjedi. Prijeko potrebna pobjeda za svijet - napisao je Orban na Iksu (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F1854062809304154172%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1854062809304154172%7Ctwgr%5Effec9e04d4ea6119958d1d059fea4b918371c5de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Orban čestitao Trampu

Pobjeda Donalda Trampa na izborima u Sjedinjenim Državama 5. novembra primorala bi Evropsku uniju da prilagodi svoj stav o ratu u Ukrajini, izjavio je u nedjelju mađarski premijer Viktor Orban.
- Evropa ne može sama da podnese teret rata, a ako Amerikanci pređu na mir, onda se i mi moramo prilagoditi, i o tome ćemo razgovarati u Budimpešti - rekao je Orban, prema izvještaju Rojtersa, prenosi Politiko.
Orban je takođe ponovio svoju podršku Trampu uoči izbora u utorak, na kojima se bivši američki predsjednik bori protiv aktuelne potpredsjednice Kamale Haris.
Ističući da je pobjeda Trampa nešto u šta ne samo da vjeruje, već i čita brojke.
- Mi (u Evropi) moramo da shvatimo da ako u Americi bude predsjednik koji podržava mir … onda Evropa ne može ostati za rat - naveo je Orban.
Tramp je obećao da će okončati rat u Ukrajini „vrlo brzo“ ako pobijedi na izborima, zahvaljujući „veoma dobrim odnosima“ sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Obraćajući se pristalicama na mitingu u Mičigenu u subotu, Tramp se požalio da SAD „iskorišćavaju sve zemlje širom svijeta, uključujući saveznike.
- I u mnogim slučajevima, naši saveznici su gori od naših takozvanih neprijatelja - dodao je Tramp.
Orban je u četvrtak na društvenim mrežama napisao da je imao telefonski razgovor sa Trampom u kojem je republikanskom kandidatu poželio „najbolju sreću“ na izborima.

Orban: Ako Tramp pobijedi, Evropa će morati da prilagodi svoj stav prema Ukrajini

Evropa će morati da preispita svoju podršku Ukrajini ukoliko Donald Tramp bude izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban, ističući da Evropa "neće moći sama podnijeti teret rata".
Orban se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i jasno je dao do znanja da misli da bivši američki predsjednik Tramp dijeli njegove stavove i da bi pregovarao o mirovnom rješenju za Ukrajinu.
On podržava bivšeg predsjednika Trampa, kandidata republikanaca, da pobijedi kandidatkinju demokrata Kamalu Haris na američkim izborima u utorak.
- Mi (u Evropi) moramo shvatiti da, ukoliko će u Americi biti predsjednik koji je za mir, tada ni Evropa ne može ostati proratna - rekao je Orban 3. novembra.
Naveo je i da će Ukrajina biti visoko na dnevnom redu na sastnaku evropskih lidera u Budimpešti sljedeće sedmice, aludirajući na sastanak Evropske političke zajednice i najavljeni neformalni sastanak čelnika EU.
- Evropa ne može sama podnijeti teret [rata], a ako Amerikanci pređu na mir, onda i mi treba da se prilagodimo. I o tome ćemo razgovarati u Budimpešti - rekao je Orban.
Evropa je očekuje ishod izbora u SAD-u kako bi vidjela na koji način će on uticati na rat u Ukrajini.
Orban je naljutio Brisel svojim bliskim vezama s Rusijom i protivljenjem pomoći Ukrajini, piše Rojters.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto izjavio je u julu da mađarska vlada vidi Trampa kao "šansu za mir" u Ukrajini.
Orban je u julu rekao da njegov tim pomaže Trampovim saradnicima u politikama o porodicama i migracijama.
Orban je u četvrtak nazvao Trampa da mu poželi sreću uoči izbora u SAD-u koji će biti održani u utorak.

Orban: Trampova pobjeda bi natjerala Evropu da preispita podršku Ukrajini

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je imao telefonski razgovor sa republikanskim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trampom uoči predstojećih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Upravo sam razgovarao sa Trampom. Poželio sam mu sreću sljedećeg utorka. Ostalo je samo pet dana. Držim vam palčeve - napisao je Orban na društvenoj mreži Iks.
Orban je ranije ovog mjeseca rekao da će otvoriti „nekoliko boca šampanjca” ako se Tramp vrati u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca.
Kako je prenio Si-En-En, više od 50 miliona Amerikanaca već je glasalo na ranim izborima.
Predsjednički izbori u SAD biće održani 5. Novembra, prenosi Tanjug.

Orban Trampu: Držim ti palčeve na izborima

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u utorak, tokom posjete Tbilisiju, da su izbori u Gruziji, na kojima je pobijedila vladajuća stranka, bili slobodni i demokratski te je čestitao svom gruzijskom kolegi Irakliju Kobahidzeju.
Hiljade ljudi protestovalo je u ponedjeljak pred gruzijskim parlamentom u Tbilisiju nakon izvještaja o nepravilnostima na izborima, podsjeća Rojters.
Vladajuća stranka Gruzijski san i izborna komisija su ustvrdili da su izbori bili slobodni i pošteni, a zapadne sile su zatražile istrage.
- Pročitao sam procjenu međunarodnih organizacija i vidim da se niko ne usudi da ospori da su izbori bili pošteni i demokratski. Pored svih kritika, niko se nije usudio da ide tako daleko - kazao je Orban.
Posmatračke misije u nedjelju su zabilježile niz nepravilnosti, uključujući i misiju Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), koja okuplja 57 zemalja.
Grupe su navele da su navodne nepravilnosti, uključujući izbornu prevaru, podmićivanje, zastrašivanje birača i nasilje blizu birališta, možda uticale na ishod, ali izbore nisu nazvale nepoštenim.
Prozapadni Gruzijci su prikazivali izbore kao odabir između vladajuće stranke koja je povećala veze sa Rusijom i opozicije koja nastoji da ubrza integraciju sa Evropom.
Mađarska, koja je trenutno na čelu rotirajućeg predsjedništva Vijeća Evropske unije, razljutila je druge članice Unije i NATO-a jer je odlučila da zadrži bliske veze sa Rusijom uprkos njenoj invaziji na Ukrajinu 2022. Sada su se oglasile u vezi i sa Orbanovom posjetom Gruziji.
- Kritikujemo preuranjenu posjetu premijera Orbana Gruziji. On ne govori u ime Evropske unije - navela je u ponedjeljak grupa od 13 ministara inostranih poslova iz zemalja članica Unije u zajedničkom saopštenju.
Orban je izazvao kontroverze i u julu kada je otišao na "mirovnu misiju", kako ju je nazvala Budimpešta, u Moskvu i Peking na početku mađarskog predsjedavanja u Vijeću EU, a da se nije koordinirao sa svojim evropskim partnerima.
Evropska unija i Sjedinjene Države su kritikovali vladajuću gruzijsku stranku Gruzijski san zbog nekih njenih politika. Stranka je stvorila srdačne veze sa Rusijom, ali tvrdi da u potpunosti podržava ulazak zemlje u EU.
Orban je kazao da je Gruzija na putu prema članstvu u Uniji, dodavši da je rezultat izbora "proevropski odabir".
- Mađarska je vatreni zagovornik Gruzije na putu prema evropskim integracijama i Mađarska je odigrala posebnu ulogu u dodjeli statusa kandidata za Gruziju. Za to bih lično htio da zahvalim Viktoru Orbanu - kazao je Kobahidze.
Gruzija je prošlog prosinca dobila status kandidata, ali je EU u više navrata rekla da je njena prijava zamrznuta zbog nečega što je Brisel nazvao autoritarnim tendencijama Gruzijskog sna.

Orban u Tbilisiju: Gruzijski izbori su bili pošteni

Crna Gora ulazi u finiš integracionog procesa i sada je već svima jasno da vaša zemlja nije problem već prilika za samu Evropsku uniju - poručio je predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban tokom susreta sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem koji boravi u prvoj radnoj posjeti Budimpešti.
Cilj posjete premijera Spajića je, kako je saopšteno iz Vlade, definisanje konkretnih aktivnosti na planu podrške Mađarske članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji ali i unapređenje bilateralnih odnosa sa akcentom na dinamiziranje privredne saradnje.
U tom kontekstu Spajić je izrazio očekivanje da će tokom mađarskog predsjedavanja Savjetu EU, odnosno do kraja godine, biti održana Međuvladina konferencija (IGC) na kojoj će biti zatvorena četiri pregovaračka poglavlja.&nbsp;
- Nakon IBAR-a, ovo je monumentalni trenutak za Crnu Goru. U prilici smo da nakon više od sedam godina zatvorimo pregovaračka poglavlja. Pošteno smo radili, očekujemo i pošten tretman - poručio je premijer.
Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban saopštio je tokom susreta da Crna Gora na tom planu može očekivati njihovu punu podršku te da je zahvaljujući rezultatima Crne Gore i optimizam politike proširenja na veoma visokom nivou.
- Radili ste i to se vidi. Uložićemo maksimalan trud da se IGC održi u decembru mjesecu, što će u kontekstu vašeg pregovaračkog procesa biti ključni korak naprijed - istakao je Orban.
Tokom sastanka bilo je riječi o unapređenju bilateralne saradnje te je ocijenjeno da je širok spektar mogućnosti u različitim oblastima, posebno u domenu: infrastrukture, ekonomije, trgovine, poljoprivrede i energetike.
Na toj liniji premijer Spajić je predstavio investicioni potencijal Crne Gore i kazao da se u narednih nekoliko godina planiraju višemilionski vrijedni projekti u infrastrukturi.
Sagovornici su razmijenili mišljenja o različitim reformskim procesima kao i izazovima i podsticajima za privredu u cilju postizanja ekonomskog rasta. Posebno će se, kako je dogovoreno, razmotiriti i povećanje frekvencije letova između Crne Gore i Mađarske, sa potencijalnom otvaranja linije za Tivat.
Konstatovano je i povećano interesovanje mađarskih investitora za ulaganja u Crnu Goru, što potvrđuje i namjera širenja investicionog portfolija mađarske 4iG grupe koja je već prisutna na crnogorskom tržištu.
Radnom ručku koji je u čast posjete predsjednika Vlade Crne Gore priredio mađarski premijer Viktor Orban prisustvovalo je preko 50 predstavnika mađarskih kompanija među kojima su: OTP Bank, 4iG, V-HÍD Építőipari, Hungest Hotels, UTB Envirotec, Capsys Informatikai, Hungarian Water Technology Corporation i drugi.

1250x600

1084x550

Orban Spajiću: Vaš rad se vidi, Crna Gora je prilika za Evropsku uniju

Premijer Milojko Spajić će, na poziv predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana, boraviti u radnoj posjeti Budimpešti, 23. i 24. oktobra.
- Radna posjeta predsjednika Vlade Mađarskoj predstavlja priliku za potvrdu odličnih odnosa dvije države, a pokazaće i spremnost za nastavak i unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - navedeno je u platformi za posjetu koju je donijela Vlada.
Ističe se da će Spajić u razgovoru sa Orbanom govoriti o značaju evropske integracije, odanosti NATO-u i zapadnim vrijednostima, posebno u kontekstu očuvanja stabilnosti i bezbjednosti strateški važnog regiona Zapadnog Balkana.
- Tokom radne posjete Budimpešti poseban akcenat će biti na unapređenju ekonomske saradnje, s obzirom na to da će predsjednik Vlade imati priliku da se sretne sa predstavnicima mađarske privrede i kompanija koje su prisutne u Crnoj Gori, kao što je IT kompanija 4IG -- dodaje se u dokumentu Platformi.
Iz Vlade naglašavaju da će radna posjeta Spajića Mađarskoj predstavljati odličnu priliku za potvrdu sadržajnih odnosa dvije države, a pokazaće i spremnost za nastavak i unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. 
- U razgovorima sa Orbanom, Spajić će iskoristiti priliku da posebno afirmiše posvećenost Crne Gore da ostvari konkretan napredak na putu evropske integracije i postane prva naredna članica, te je u tom smislu posebno važna podrška Mađarske koja predsjedava Savjetu Evropske unije do kraja 2024. - ističe se u platformi.
U delegaciji, koju će predvoditi Spajić biće Čedomir Fuštić, ambasador Crne Gore u Mađarskoj, Branko Krvavac, šef Kabineta predsjednika Vlade, Milica Perišić, savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku, Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica predsjednika Vlade i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću.

Spajić na poziv Orbana iduće sedmice u Budimpešti

Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. 
- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.
Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.
On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti. 
 
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali. 
 
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU). 
 
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU. 
 
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović. 
 
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu. 
 
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović. 
 
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu. 
 
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je Aliju Balijagića osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom. 
 
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer Milojko Spajić. 
 
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav. 
 
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu. 
 
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem "skoro kao ranije". 
 
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem. 
 
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje. 
 
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;
Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.
Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće Nikola Marković, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem Đorđijem Tatićem. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja Senada Šahmanovića.&nbsp;
Naša gošća biće i kustoskinja Milica Bezmarević sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici Kiki Smit, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.

Jutro na Televiziji E

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: viktor-orban