Mađarska ne bi trebalo da usvoji euro jer se Evropska unija "raspada" i Mađarska ne bi trebala svoju sudbinu čvršće vezati uz blok - rekao je premijer te zemlje Viktor Orban u intervjuu za ekonomsku stranicu EconomX.
Mađarska, koja većinom svoje trgovine zavisi od bloka od 27 članica i modernizovala je svoju ekonomiju milijardama eura sredstava EU-a otkako se pridružila prije dvije decenije, trenutno ne ispunjava uslove za uvođenje eura.
Za razliku od Danske, Mađarska nema zakonsko izuzeće od pridruživanja valutnom bloku. Neki od njenih susjeda u istočnom krilu EU-a, uključujući Poljsku, Češku i Rumuniju, takođe ostaju izvan eurozone, barem zasad.
Orban, na vlasti od 2010. godine, postao je sve glasniji kritičar EU-a, koji je obustavio milijarde eura sredstava za Mađarsku zbog reformi vladavine prava nacionalističkog vođe.
- Mađarska ne bi trebalo svoju sudbinu čvršće vezati uz Evropsku uniju nego sada, a uvođenje eura bila bi najbliža moguća veza - rekao je Orban.
Orbanovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s političkim programom njegovog rastućeg opozicionog suparnika Petera Mađara, koji vodi kampanju s obećanjem odmrzavanja suspendovanog novca EU i približavanja jednog od siromašnijih ekonomija EU usvajanju eura.
Parlamentarni izbori održaće se u proljeće 2026. Datum još nije određen.
Iako Orban izbjegava izravne komentare o politici centralne banke otkako je Mihali Varga, njegov bivši ministar finansija, preuzeo dužnost u aprilu, u ponedjeljak je rekao da je glavna kamatna stopa banke od 6,5 odsto, najviša u EU, "viša nego što bi mogla biti".
Banka je u septembru zabilježila jednogodišnju pauzu u ublažavanju kamatnih stopa, što je pomoglo forinti da ojača na 15-mjesečni maksimum u odnosu na euro, dok banka nastoji zaustaviti odliv domaće štednje prema stranim valutama, uključujući euro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban: Evropska unija se raspada, Mađarska ne treba uvesti euro

Premijer Mađarske Viktor Orban upozorio je poljskog kolegu Donalda Tuska, povodom sve agresivnijeg kursa prema Moskvi, da se igra sa životima miliona Evropljana.
- Možda vi mislite da ste u ratu sa Rusijom, ali Mađarska nije. Nije ni Evropska unija. Igrate se opasne igre sa životima i bezbjednošći miliona Evropljana. To je veoma pogrešno - poručio je Orban.
Orbanova izjava je uslijedila nakon što je Tusk, u govoru na Varšavskom bezbjednosnom forumu, rekao da je sukob u Ukrajini dio "groznog političkog projekta" čiji je cilj "porobiti narode, oduzeti slobodu pojedincima". S toga, zaključio je, sukob u Ukrajini je i njihov.&nbsp;
Poljski premijer je dodao i to da mir u ovom dijelu svijeta nije nešto što se podrazumijeva već da se mora "obezbijediti", kao i da Amerika ima pravo da očekuje veće učešće Evrope, baš kao što Evropa ima pravo da očekuje da SAD daju prioritet transatlantskoj zajednici.
-Ako izgubimo ovaj rat, posledice će uticati ne samo na našu generaciju već i na sledeću, u Poljskoj, Evropi, SAD i cijelom svijetu- naglasio je Tusk.

Orban poručio Tusku: Igrate se sa životima miliona Evropljana

Premijer Mađarske Viktor Orban danas je rekao da Ukrajina nije suverena država, odgovarajući na optužbe da su mađarski izviđački dronovi narušili ukrajinski vazdušni prostor u vrijeme dok rastu napetosti između Kijeva i Budimpešte.&nbsp;
- Ukrajina nije u ratu protiv Mađarske, ona je u ratu protiv Rusije. Trebala bi voditi računa o dronovima na svojoj istočnoj granici- rekao je Orban na intervjuu u desničarskom podkastu popularnom među njegovim pristalicama.
Kazao je da vjeruje svojim ministrima.
- Zamislimo da je (dron) zaista letio nekoliko metara tamo, pa šta? Ukrajina nije nezavisna država. Ukrajina nije suverena država. Mi finansiramo Ukrajinu, zapad daje sredstva, oružje- kazao je mađarski premijer.
<h3>Mađarski ministar: Zelenski gubi razum</h3>
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u petak rekao da su izviđački dronovi narušili ukrajinski vazdušni prostor, citirajući preliminarni vojni izvještaj prema kojem su letjelice došle iz Mađarske kako bi ispitale industrijski potencijal pograničnih područja.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sjjarto je odbacio tu optužbu, rekavši da Zelenski "gubi razum".
Mađarska je u ponedjeljak najavila da će onemogućiti rad dvanaest ukrajinskih portala nakon sličnog poteza Kijeva, što predstavlja dodatan znak sve većih napetosti između dvije zemlje.
Ukrajina je ranije ovog mjeseca na zahtjev bezbjednosnih službi blokirala razne internetske stranice za koje se smatra da sadrže proruske stavove. Stranice su uključivale osam portala na mađarskom jeziku, od kojih je jedan bila provladina stranica origo.hu.

Orban: Ukrajina nije suverena država, pa šta ako su naši dronovi letjeli preko nje

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta predvodi napore za unapređenje zahtjeva Ukrajine za članstvo u EU uprkos protivljenju Mađarske, dok se lideri ove nedjelje kreću ka ključnom samitu u Kopenhagenu.
Košta je istraživao podršku prijestonica EU kako bi se pojednostavio proces za nove članice i prekinuo zastoj oko potencijalnog članstva Ukrajine i Moldavije, prema riječima pet diplomata i zvaničnika kojima je dodijeljena anonimnost u razgovoru <a href="https://www.politico.eu/article/antonio-costa-seeks-bypass-viktor-orban-veto-ukraine-eu-membership-bid-copenhagen-summit/?utm_source=email&amp;utm_medium=alert&amp;utm_campaign=Costa%20seeks%20to%20bypass%20Orb%C3%A1n%E2%80%99s%20veto%20on%20Ukraine%E2%80%99s%20EU%20membership%20bid">za Politico.</a>
Diplomatska ofanziva je pokušaj da se zaobiđe mađarski premijer Viktor Orban, koji je iskoristio veto svoje zemlje da zaustavi put Ukrajine ka članstvu u Uniji. Postojeća pravila zahtijevaju da svih 27 zemalja članica EU daju zeleno svjetlo za svaku fazu procesa pristupanja.
Moldavija, koja je takođe zvanični kandidat za članstvo u EU, uparena je sa Kijevom u procesu pristupanja i ne može da napreduje sve dok zastoj traje.
Prema Koštinom prijedlogu, takozvani pregovarački klasteri - ključni pravni koraci na putu ka članstvu - mogli bi se otvoriti uz saglasnost kvalifikovane većine zemalja EU, a ne jednoglasnim sporazumom. Zatvaranje klastera bi i dalje zahtijevalo podršku svih prijestonica EU, ali bi niži standard za otvaranje pregovora omogućio Ukrajini i Moldaviji da započnu reforme neophodne za demonstriranje napretka ka standardima EU u određenim oblastima politike. Mogle bi da pokrenu svoje kandidature za članstvo čak i ako se jedna ili dvije zemlje protive, prema riječima osobe upoznate sa planom.
Prema riječima diplomata, Košta je direktno lobirao kod lidera EU tokom nedavne „turneje prijestonica“ gdje se sastao sa nekoliko evropskih lidera, kao i tokom bilateralnih razgovora na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija prošle nedjelje u Njujorku.
- Proširenje je važan prioritet za predsjednika Evropskog savjeta. On to vidi kao najvažniju geopolitičku investiciju koju EU može da napravi. Zato vjeruje da je važno nastaviti razgovore o načinima kako bi se osiguralo da se napori Ukrajine u oblasti reformi mogu pretvoriti u opipljive korake - rekao je jedan od zvaničnika.&nbsp;
Marta Kos, komesarka EU za proširenje, otputovaće u Ukrajinu u ponedjeljak dok zemlja završava proces provjere zakonodavstva potrebnog za napredak sa kandidaturom.
- Svi klasteri su pregledani, u rekordnom roku. Ukrajina je ispunila uslove. Ukrajina je spremna za sljedeći korak. Sada je na državama članicama da daju zeleno svjetlo - rekla je Kos za Politico,
Dodaje da i Ukrajina i Evropa ne mogu sebi priuštiti da vide usporavanje zamaha Ukrajine za reforme.&nbsp;
- Ovo je trenutak za ubrzanje - ističe Kos.

Košta pokušava da zaobiđe Orbanov veto na kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da bi Ukrajina „odavno propala“ da nije NATO-a i Evropske unije, ističući da je Mađarska članica obje te organizacije.
Orban je odbacio tvrdnje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da su u vazdušni prostor te zemlje najvjerovatnije upali mađarski izviđački dronovi, javlja MTI.
-Predsjedniče Zelenski, uz sve dužno poštovanje, prestanite da nas maltretirate- napisao je Orban na svom nalogu na mreži X.
Zelenski je tvrdnju o navodnom upadu mađarskih dronova saopštio juče, nakon sastanka sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine Aleksandrom Sirskim.
-Ukrajinske snage su zabilježile povrede našeg vazdušnog prostora izviđačkim dronovima, koji su vjerovatno mađarski. Preliminarne procjene sugerišu da su možda vršili izviđanje industrijskog potencijala pograničnih područja Ukrajine. Naložio sam da se provjere sve dostupne informacije i da se hitno podnesu izvještaji o svakom zabilježenom incidentu-rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži X.

Orban: Ukrajina bi odavno propala da ne pomažu NATO i EU

Premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je danas da se Evropska unija nalazi na ivici propasti i da Zapad više nije uzor koji treba slijediti, dok Mađarska "čvrsto stoji".
- Evropska unija se nalazi na ivici propasti, sa dugovima, migracijama, nasiljem i neuspješnim politikama svuda. Mađarska čvrsto stoji - bez migranata, pro-porodična, pruža mogućnosti onima koji su spremni da rad- kazao je Orban u objavi na &nbsp;mreži X.
On je poručioo da je potrebna hrabrost da bi se shvatilo da "Zapad više nije uzor koji treba slijediti".
- Potrebna nam je hrabrost, intelektualna, politička i lična da shvatimo da Zapad više nije uzor koji treba slijediti i da pokažemo da postoji bolji način- zaključio je Orban.

Orban: Evropska unija se nalazi na ivici propasti

Od kada je u januaru preuzeo funkciju, američki predsjednik Donald Tramp vodi agresivnu kampanju protiv medija bez presedana u savremenoj američkoj istoriji, potezima nalik na one autoritarnih lidera koje je često hvalio. U srijedu je Tramp pozdravio odluku televizije ABC da suspenduje emisiju Džimija Kimela nakon što je komičar, u kontekstu atentata na konzervativnog aktivistu Čarlija Kirka, uputio primjedbe kojima je kritikovao predsjednikov pokret MAGA.&nbsp; - Čestitam ABC-u što je konačno imao hrabrosti da uradi ono što je trebalo - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social. Bio je to najnoviji u nizu napada na medijske kuće i javne ličnosti za koje vjeruje da ga previše kritikuju. Tramp je podnosio tužbe protiv medija čije mu se izvještavanje ne dopada, prijetio ukidanjem TV licenci i pokušavao da podredi informativne kuće i društvene mreže svojoj volji. Taktike podsjećaju na one kojima se služe lideri u drugim zemljama, koji su suzbijali slobodu govora i nezavisne medije dok su konsolidovali političku moć — među njima je i mađarski premijer Viktor Orban, blizak saveznik Trampa, čiji stil liderstva mnogi konzervativci u SAD otvoreno veličaju. - Ono što gledamo jeste, bez presedana, pokušaj države da ućutka nepoželjne govore. Donald Tramp pokušava da diktira šta Amerikanci mogu da kažu - kazao Brendan Najan sa odsjeka političkih nauka na Koledžu Darmut. <h2>Da li Tramp prepisuje od Orbana?</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031191036_21beb9416acad1e80076ea3135cb971955aae57db346d83fce0eb396a895c92a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241031191036_21beb9416acad1e80076ea3135cb971955aae57db346d83fce0eb396a895c92a" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Tramp i Orban"> <figcaption>Tramp i Orban(Photo: Guliver, AP Photo/Manuel Balce Ceneta)</figcaption> </figure>  Trampov pristup vršenju vlasti često se poredi sa Orbanovim, koji je na čelu Mađarske od 2010. godine. Orban je neprijateljstvo prema medijima učinio centralnim dijelom svoje politike, a izraz „lažne vijesti“, koji je popularizovao Tramp, koristi za kritičke medije. Nezavisnom novinaru nije dao intervju godinama. Organizacija Reporteri bez granica navodi da je Orban izgradio „pravo medijsko carstvo potčinjeno partijskim nalozima“ kroz svoje saveznike koji su preuzeli novine i televizije. Taj model, tvrde, omogućio je njegovom Fidesu kontrolu nad oko 80 odsto medijskog tržišta u Mađarskoj. Saveznici Orbana su 2018. gotovo 500 medija koje su kupili poklonili vladinom konglomeratu, uključujući sve lokalne dnevne listove u zemlji. Opozicione partije se žale da u izbornoj kampanji dobijaju tek zakonski minimum od pet minuta na javnom servisu, dok državne televizije i radija redovno amplifikuju vladine poruke i kleveću Orbanove političke protivnike. Mađarska agencija za medije, popunjena isključivo Orbanovim partijskim kadrovima, prijetila je neobnavljanjem frekvencija kako bi disciplinovala medije, a liberalno orijentisani Klub radio je ugašen. - Ovdje su kupovali redakcije i mijenjali kompletne uredničke timove - kazao je mađarski medijski analitičar Gabor Poljak. Ovi napadi na nezavisne medije, zajedno sa sistematskim potčinjavanjem demokratskih institucija, naveli su Evropski parlament da 2022. zaključi da se Mađarska više ne može smatrati demokratijom. Poljak navodi da je američki medijski pejzaž mnogo veći i raznovrsniji od mađarskog, ali ga zapanjuje spremnost velikih kompanija da se povinuju Trampovim prijetnjama. - Postoji vrlo čudan oblik autocenzure u Americi. Čak i evropskim očima, zastrašujuće je vidjeti u kojoj mjeri individualne hrabrosti nema. Od Zakerberga do ABC-ja, svi odmah kapituliraju - kaže on. <h2>Suspenzija Kimela dio je šireg obrasca</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091807094_c887fb80441e9e243e2b0602d62ef11ad29ca753c2dfddc69725db5da6bf20bf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091807094_c887fb80441e9e243e2b0602d62ef11ad29ca753c2dfddc69725db5da6bf20bf" data-rendition-name="original" width="5771" height="3892" loading="lazy" alt="TV Jimmy Kimmel"> <figcaption>Pješaci i novinari ispred studija emisije Jimmy Kimmel Live na Bulevaru Holivud, u srijedu, 17. septembra 2025. u Los Anđelesu(Photo: Chris Pizzello)2025 Invision</figcaption> </figure>  Ukidanje emisija komičara koji kritikuju Trampa postala je obrazac. Kimel je drugi komičar koji je ove godine ostao bez emisije: CBS je otkazao šou Stivena Kolbera samo nekoliko dana nakon što je on kritikovao nagodbu mreže u sporu sa Trampom oko montiranog intervjua u emisiji „60 minuta“ sa bivšom potpredsjednicom Kamalom Haris, Trampovom protivnicom na izborima prošle jeseni. CBS je tada naveo finansijske razloge, ali je Tramp slavio odluku, rekavši: „Apsolutno volim što je Kolber dobio otkaz. Njegov talenat je bio manji čak i od njegovog rejtinga. Čujem da je Džimi Kimel sljedeći“. ABC je u srijedu suspendovao Kimela nakon što je predsjednik Federalne komisije za komunikacije Brendan Kar ranije tog dana na jednom konzervativnom podkastu otvoreno zaprijetio: „Možemo ovo riješiti na lakši ili na teži način“. Kar je pokrenuo i istragu protiv CBS-a i javnih servisa, nakon što je Tramp ubijedio Kongres da im uskrati finansiranje. Ovaj slučaj je dodatno apostrofirao Trampove šire napore da prisili novinare, medijske kuće, a sada i komičare i komentatore, da se povinuju njegovom pogledu na svijet. U četvrtak, po povratku iz Velike Britanije, Tramp je poručio da regulatori treba da razmotre ukidanje licenci mrežama koje pružaju, kako je rekao, „samo loš publicitet“. Tramp je na meti imao i gigante društvenih mreža, tvrdeći da je Meta ukinula svoj program provjere činjenica djelimično zbog njegovih prijetnji, koje su uključivale i zatvor za osnivača Marka Zakerberga. Čak su i moćni vlasnici medija pokazali popustljivost pod pritiskom. Vlasnik „Vašington posta“ Džef Bezos, čije firme imaju značajne državne ugovore, ukinuo je uredničku podršku kandidatkinji Kamali Haris pred izbore 2024. godine i, poput Mete, donirao milion dolara za Trampovu inauguraciju. ABC News, u vlasništvu Diznija, pristao je na nagodbu od 15 miliona dolara kako bi riješio tužbu koju je podnio Tramp. <h2>Medijski pritisci i u drugim državama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072613070_3143aa609056213bbafe9b38b25da2b8e4e031ba376afdd27add4776945aaaeb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072613070_3143aa609056213bbafe9b38b25da2b8e4e031ba376afdd27add4776945aaaeb" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> </figure>  Mađarska nije jedini primjer. U susjednoj Srbiji, populistički predsjednik Aleksandar Vučić optužuje se da od dolaska na vlast ograničava slobodu medija. Kritičari ističu da se to sprovodi kombinacijom političkog pritiska, javnih kampanja blaćenja i finansijskog stezanja medija, čime vlast uspostavlja kontrolu nad glavnim tokovima informisanja i javnim servisom RTS. Bezbijednost novinara u Srbiji dodatno se pogoršala otkako su prije deset mjeseci izbili studentski protesti protiv Vučićeve vladavine. Grupa Media Freedom Rapid Response navela je u nedavnom izvještaju da su „ozbiljno zabrinuti“ jer novinari u Srbiji rade pod ogromnim političkim pritiskom, suočeni sa fizičkim nasiljem, cenzurom, kampanjama klevetanja, zloupotrebama sudskih procesa i svakodnevnim prijetnjama smrću. U Rusiji je predsjednik Vladimir Putin još na početku mandata uspostavio potpunu kontrolu nad nacionalnim televizijama, a kasnije je proširio restrikcije na civilno društvo, nezavisno novinarstvo i internet. Serija zakona ograničila je slobodu govora, dok su nezavisni mediji i novinari obilježeni etiketom „strani agent“. Kontrola interneta je stalno pojačavana. Putinov pritisak na medije dodatno je intenziviran nakon invazije na Ukrajinu 2022, kada su donijeti zakoni koji kriminalizuju kritiku rata i natjerali mnoge novinare u egzil. U Indiji je uspon premijera Narendre Modija pratio i pritisak na komičare i satiričare. Policija je hapsila izvođače zbog šala koje se smatraju uvredljivim za hinduističke bogove ili kritičnim prema Modijevoj partiji. Komičari poput Kunala Kamre i Vir Dasa suočavali su se sa tužbama, otkazivanjem nastupa i prijetnjama nacionalističkih grupa. Slične represije prema medijima dešavaju se i u više latinoameričkih zemalja. Nikaragva je ranije ove godine napustila glavnu kulturnu agenciju Ujedinjenih nacija u znak protesta zbog nagrade za slobodu medija koju je ta organizacija dodijelila glavnom opozicionom listu „La Prensa“. Taj list se, nakon što su vladine snage 2021. upale u njegovu redakciju u Managvi, uglavnom štampa iz egzila.

Trampovi potezi protiv medija ogledalo metoda Orbana, Vučića, Putina...

Mađarski premijer Viktor Orban uputio je podršku Poljskoj nakon što su prošle večeri ruske letjelice narušile njihov vazdušni prostor.
- Mađarska izražava punu solidarnost sa poljskom nakon incidenta sa dronom. Kršenje teritorijalnog integriteta Poljske je neprhvatljivo - naglasio je on.
Ocijenio je da ovaj incident dokazuje da je njegova "politika pozivanja na mir razumna i racionalna".
- Život u sjenci rata prepun je rizika i opasnosti, vrijeme je da to zaustavimo. U tom pogledu, podržavamo napore predsjednika SAD Donalda Trampa - dodao je Orban.

Orban: Podrška Poljskoj, kršenje njenog teritorijalnog integriteta je neprihvatljivo

Premijer Mađarske Viktor Orban se našao u škripcu poslije ruskog raketnog napada na Zakarpatje, gdje žive mnogi etnički Mađari. Napad nije jasno osuđen, dok Orban jasno kritikuje Kijev. Da li se preračunao, pita Dojče vele.
Prije samo nekoliko sedmica, Orban je jedan smrtni slučaj u Ukrajini prikazao kao napad na cijelu mađarsku naciju.
Radilo se o regrutu mađarskog porijekla u zapadnoj ukrajinskoj regiji Zakarpatje, u kojoj živi i mađarska manjina. Muškarac je umro u bolnici pod još nerazjašnjenim okolnostima nakon što je dezertirao iz vojnog kampa za obuku. Orban, njegova vlada i stranka Fideš sugerisali su da se radilo o ubistvu koje je odobrila ukrajinska država.
Potom se u Zakarpatju dogodilo nešto što se zapravo mnogo više uklapa u kategoriju napada na mađarsku naciju. Ali ovog puta mađarsko rukovodstvo reaguje uzdržano.
Radi se o velikom ruskom vazdušnom napadu od 21. avgusta. Dva ruska projektila pogodila su i Mukačevo, gdje živi mnogo etničkih Mađara.
Pored toga, grad igra istaknutu ulogu u mađarskoj nacionalnoj svijesti: Zakarpatje je pripadalo mađarskom dijelu Habzburške monarhije sve do 1918. Pa ipak, mađarsko državno rukovodstvo uopšte nije osudilo napad.
Rakete su pogodile fabriku američke kompanije Fleks, gdje se sklapaju kućni aparati i djelimično je uništile. Prema zvaničnim ukrajinskim informacijama, fabrika proizvodi samo za civilni sektor i zapošljava oko 2.800 ljudi.
Više od 20 ljudi teško je povrijeđeno u noćnom napadu. Mukačevo ima otprilike 85.000 stanovnika, od kojih je oko devet odsto Mađara.
<h2>Pridjev „ruski“ nestaje</h2>
Mađarski predsjednik Tamaš Šuljok izrazio je „duboko saučešće povrijeđenima u ruskom raketnom napadu“ u objavi na Fejsbuku ujutro 21. avgusta. Međutim, ubrzo nakon toga, pridjev „ruski“ nestao je iz objave.
Tek nekoliko sati kasnije oglasio se i sam Viktor Orban. Na Fejsbuku je napisao da se o „posljedicama ruskog raketnog napada na Munkač“, kako se na mađarskom zove mjesto, raspravljalo tokom sjednice Vlade. Miroljubivi napori moraju se nastaviti, dodao je Orban.
Činjenica da mađarski premijer i njegov aparat godinama lažno optužuju Ukrajinu da pokušava uništiti identitet i kulturu mađarske manjine, a nisu izgovorili ni jednu riječ osude ruskog napada na Mukačevo, duboko je zgrozila mađarsku javnost koja je kritična prema Vladi u Budimpešti.
Na društvenim mrežama izbile su burne reakcije u vezi sa „kukavičkim predsjednikom“ i „dvostrukim standardima vlade odane Kremlju“.
Vođa mađarske opozicije Peter Mađar nazvao je predsjednika „marionetom“. Politikolog Zoltan Lakner napisao je na Fejsbuku da reakcije mađarske vlade pokazuju „koliko je daleko stigla suverenost u odnosu na Putina: nimalo“.
<h2>Reakcija „nije iznenađujuća“</h2>
Ukrajinski politikolog i stručnjak za desničarski ekstremizam Anton Šehovcov rekao je za Dojče vele da način na koji je mađarska Vlada reagovala na napad u Mukačevu nije iznenađujući.&nbsp;
- Iako je članica EU, Mađarska pod Orbanom je proruski režim i odavno već vodi antuukrajinske kampanje - ističe Šehovcov.
Posljednjih mjeseci Orban je u Mađarskoj vodio oštru javnu kampanju protiv Ukrajine i njenog članstva u EU. U njoj su susjedna zemlja i njen narod paušalno označeni kao mafijaška država i brutalni kriminalci.
Odnosi između Mađarske i Ukrajine trenutno su dostigli novi minimum zbog napada ukrajinske vojske na ruski naftovod Družba. Mađarska opisuje napade kao objavu rata Budimpešti i Evropskoj uniji, jer bi uništenje naftovoda navodno ugrozilo evropsku energetsku sigurnost.
<h2>Zaštitnik manjina</h2>
Trenutno je fokus prvenstveno na domaćoj političkoj situaciji u Mađarskoj. Premijeru prijeti poraz i gubitak vlasti na izborima na proljeće 2026.
Jedna od tema njegove kampanje jeste da se prikaže kao antiratni političar, demonizuje EU kao „ratnog huškača“ i podstiče predrasude protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda.
Međutim, ćutanje o ruskim napadima na civilne objekte i preduzeća u Zakarpatju moglo bi se pokazati kao greška. Orban je sebe i svoju Vladu proglasio vrhovnom zaštitnom silom za mađarske manjine koje žive u susjednim zemljama.
Međutim, u slučaju poput napada na Mukačevo, Orbanova proruska orijentacija sukobljava se s njegovom tvrdnjom da je zaštitnička sila za mađarsku manjinu.
U Zakarpatju je značajan broj etničkih Mađara do sada vjerovao da je regija sigurna od ruskih napada jer se Orban za to zalagao kod ruskog predsjednika Vladimira Putina. Taj narativ se sada urušio. Iako su se u regiji već dogodila dva napada dronovima 2023. i 2024. godine, oni nisu bili ni blizu toliko ozbiljni kao ovaj posljednji.
<h2>Odanost Putinu</h2>
Činjenica da Orban nije jasno osudio ruski napad mogla bi dovesti do osjećaja otuđenja među ukrajinskim Mađarima, kao i onima u Slovačkoj ili Rumuniji.
Orban je već uvrijedio potonje kada je pozvao na izbor krajnje desničarskog i protivmađarskog kandidata Đorđa Simiona na rumunskim predsjedničkim izborima u maju 2025. - na osnovu pretpostavke da bi Simion mogao biti njegov saveznik u EU.
Orbanovo aktuelno žrtvovanje interesa mađarske manjine u Ukrajini, kako bi pokazao svoju odanost Putinu, takođe bi moglo biti dugoročni strateški proračun - da na kraju vrati Zakarpatsku regiju pod mađarsku vlast.
Politikolog Šehovcov ne vjeruje doduše da bi Mađarska samoinicijativno upotrijebila vojnu silu, jer nije dovoljno jaka da to učini.
- Ali Orban se nada da će se Ukrajina raspasti kao država. Tada bi mogli okupirati tu teritoriju bez borbe, slično Hitlerovom slomu Čehoslovačke 1938/39. godine - kaže Šehovcov.

Orban - zaštitnik svih Mađara ili Putinova marioneta?

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović susreo se na Braču sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji ljetuje na tom hrvatskom ostrvu, potvrđeno je Večernjem listu iz Kancelarije predsjednika.
Iako predsjednik Milanović nema izvršne vlastii, njegov zadatak je da razgovara s najvišim zvaničnicima drugih država, objasnio je glasnogovornik Nikola Jelić.
Jelić je napomenuo da su Hrvatska i Mađarska susjedne i prijateljske države, povezane dugom istorijom, a politički odnosi između njih se kontinuirano održavaju i razvijaju uprkos nekim otvorenim pitanjima.
Tokom susreta, Milanović i Orban razmijenili su mišljenja o aktuelnim globalnim temama, uključujući rat u Ukrajini, pomoć toj zemlji i sankcije Rusiji.
Iako se Orban ranije povremeno neformalno sastajao sa Milanovićem i premijerom Plenkovićem, ovaj susret se dogodio u dramatičnom trenutku za Evropsku uniju.
Razlog je diplomatski pokušaj okončanja rata u Ukrajini i eskalacija krize u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Mađarska se spominjala kao mogući domaćin mirovnih pregovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, ali Putin je, prema dostupnim informacijama, odbio da se direktno susretne sa Zelenskim.
Orban je, iako blizak sa bivšim američkim predsjednikom Trumpom, skeptičan prema njegovim pokušajima da okonča sukob u Ukrajini.
Istovremeno, Orban insistira na blokadi ukrajinskog puta ka Evropskoj uniji.
I Milanović je skeptičan prema članstvu Ukrajine u EU, a obojica su uglavnom saglasni u pogledu karaktera rata, pomoći Ukrajini i sankcija Rusiji.
Njihovi stavovi izazivaju kritike u Ukrajini i u Banskim dvorima, ali nailaze na odobravanje u Moskvi.
Orban smatra da samo direktni pregovori između Trampa i Putina mogu okončati rat u Ukrajini.
Mađarska, po pitanju politike prema Ukrajini i Rusiji, ostaje relativno usamljena u EU.
Milanovića i Orbana povezuje i bliskost sa bivšim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji je smijenjen nakon što je zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Zbog Dodikovih poteza, vlasti Republike Srpske usvojile su zakone koji ograničavaju rad državnih institucija na teritoriji entiteta.
Dodikova politika secesije prijeti stabilnosti BiH, uz otvorenu podršku Srbije i Rusije.
U ovom kontekstu, uloga Hrvatske i Mađarske u očuvanju stabilnosti i teritorijalnog integriteta regiona posebno je važna.

Milanović i Orban razgovarali o diplomatskom pokušaju okončanja rata u Ukrajini i eskalaciji krize u BiH i Srbiji

U Indiji se ponovo bilježi niz tragičnih smrti djece povezanih s upotrebom kontaminiranih sirupa protiv kašlja, što je izazvalo ogorčenje javnosti i otvorilo pitanje slabog nadzora nad farmaceutskom industrijom u zemlji.
Početkom septembra, u malom gradu u saveznoj državi Madja Pradeš, zabilježen je niz neobjašnjivih smrti djece uzrasta od jedne do šest godina. Najmanje jedanaest mališana umrlo je svega nekoliko dana nakon što su uzeli uobičajeni sirup protiv kašlja. Nakon ispitivanja vode, hrane i drugih mogućih uzroka, otkriveno je da su djeca umrla od zatajenja bubrega.
Laboratorijska analiza u gradu Čenaju potvrdila je najgore sumnje – sirup je sadržavao 48,6 odsto dietilen glikola, industrijskog rastvarača koji nikada ne bi smio biti sastavni dio ljekova. Ova supstanca izaziva teško trovanje i često dovodi do otkazivanja bubrega.
Slična tragedija zabilježena je i u susjednoj saveznoj državi Radžastan, gdje je dvoje male djece preminulo nakon uzimanja lokalno proizvedenog sirupa koji sadrži dekstrometorfan – supresant kašlja koji se smatra nesigurnim za malu djecu.
Za Indiju, ove tragedije imaju bolan prizvuk već viđenog. Tokom posljednjih decenija, više desetina djece izgubilo je život zbog sirupa koji su sadržavali dietilen glikol. Godine 2023, sirupi proizvedeni u Indiji povezani su sa smrću sedamdesetoro djece u Gambiji i osamnaestoro u Uzbekistanu. Slični slučajevi bilježeni su i u Kašmiru 2019. i 2020. godine.
Iako su vlasti nakon svake tragedije obećavale reforme, kontaminirani sirupi se redovno vraćaju na tržište, što ukazuje na duboku krizu u sistemu kontrole ljekova. Stručnjaci tvrde da indijsko tržište ljekova pati od slabog nadzora, korupcije i neujednačene kontrole nad stotinama manjih proizvođača koji sirupe prodaju bez odobrenja, često i bez recepta.
Nakon posljednjih smrti, Ministarstvo zdravstva Indije apelovalo je na „racionalnu upotrebu“ ljekova protiv kašlja, zaplijenilo sporne uzorke, obustavilo prodaju i pokrenulo istragu.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u prepisivanju, nego u samom sistemu. Indijsko tržište sirupa protiv kašlja, procijenjeno na 262,5 miliona dolara u 2024. godini, očekuje se da će do 2035. narasti na 743 miliona dolara – što, prema analitičarima, ukazuje na duboku zavisnost zemlje od ovih ljekova koji često više štete nego koriste.
Sirupi protiv kašlja, koji se obično reklamiraju kao brza pomoć kod upornog kašlja, sadrže mješavinu antihistaminika, dekongestiva i ekspektoranata, a njihova stvarna efikasnost je upitna. Većina dječijih kašljeva prolazi sama od sebe u roku od nekoliko dana, tvrde pedijatri.
- Ne prepisujem sirupe osim ako dijete ne može da spava zbog jakog kašlja. U tim slučajevima dajem blagi sirup isključivo radi olakšanja, a ne liječenja - kaže dr Radžaram D. Kare, pedijatar iz Mumbaja.
Uprkos tome, sirupi se i dalje masovno koriste, posebno u ruralnim dijelovima Indije gdje do 75 odsto primarne zdravstvene zaštite pružaju neregistrovani „seoski medicinski praktikanti“, često bez formalne medicinske obuke. U takvim sredinama, sirup protiv kašlja često je jedini „lijek“ koji je dostupan.
- Ljudi u manjim gradovima i selima često vjeruju lokalnim prodavcima ljekova koji nemaju nikakvu farmaceutsku kvalifikaciju. Kvalitet ljekova u tim područjima je višestruko lošiji nego u većim gradovima - upozorava Dineš Takur, bivši farmaceutski stručnjak i sadašnji istraživač javnog zdravstva.
Dodatni problem predstavljaju nestrpljivi roditelji i nedovoljna edukacija ljekara. „Vidio sam čak i pedijatre sa specijalizacijom koji propisuju ambroksol sirup djeci mlađoj od dvije godine, iako ga oni ne mogu iskašljati, pa može dovesti do upale pluća“, kaže dr Kafil Kan iz Utar Pradeša.
Stručnjaci upozoravaju da Indiji hitno treba jasna politika o upotrebi sirupa protiv kašlja i nacionalna kampanja edukacije ljekara i roditelja.
- U pitanju su životi djece“, kaže jedan od doktora iz Madja Pradeša koji je prepisivao smrtonosni sirup, pravdajući se riječima: „Taj sirup prepisujem već petnaest godina.“

Više djece umrlo zbog sirupa za kašalj u Indiji, vlasti apeluju na "racionalnu upotrebu"

Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) Sjedinjenih Država upozorila je putnike da će mnogi letovi kasniti zbog nedostatka osoblja u kontroli avio-saobraćaja, a najviše su pogođeni aerodromi u Nešvilu i Čikagu.
Problemi s nedostatkom osoblja u američkoj kontroli vazdušnog saobraćaja nastavili su se drugi dan zaredom, što je prouzrokovalo kašnjenja letova na brojnim aerodromima širom Amerike, objavila je Federalna uprava za zrakoplovstvo (FAA).
Zbog djelimične obustave rada savezne vlade, mnogi kontrolori leta i dalje rade bez plate, što dodatno pogoršava situaciju, javlja Rojters.
U Nešvilu je toliko kontrolora ostalo kod kuće da se objekat, koji vodi avione pri slijetanju i polijetanju sa aerodroma, zatvara, objavio je SiEnEN (CNN).
Sada, sedmog dana zatvaranja vlade, isti scenario je u kancelarijama FAA širom zemlje, sa efektima talasa koji pogađaju letove skoro svuda.
Aerodromi Hjuston, Njuark i Las Vegas nemaju dovoljno kontrolora, zajedno sa objektima koji opslužuju avione u oblastima Bostona, Atlante, Filadelfije i Dalasa, navodi se u operativnim planovima FAA.
Očekuje se da će dva glavna aerodroma u Hjustonu, Hobi i Interkontinentalni aerodrom Džordž Buš, imati kašnjenja u letovima zbog nedostatka osoblja
Oko 13.000 kontrolora i oko 50.000 službenika Uprave za bezbjednost saobraćaja moraju da nastave svoj posao i tokom obustave rada vlade, iako trenutno ne primaju platu. Očekuje se da će kontrolori dobiti dio plate 14. oktobra za posao obavljen prije početka obustave, javio je Rojters
Ministar saobraćaja Šon Dafi izjavio je u ponedjeljak da je registrovan blagi porast broja bolovanja među kontrolorima leta i da je broj osoblja u nekim područjima smanjen za 50 posto.
- Ako nemamo dovoljno kontrolora, usporićemo saobraćaj kako bismo osigurali bezbjednost u vazdušnom prostoru - rekao je Dafi.

Širom SAD kasne letovi zbog nedovoljnog broja kontrolora leta

Grupa plovila koja je pokušavala dostaviti pomoć ratom razoranoj Pojasu Gaze presrele su u srijedu izraelske snage u međunarodnim vodama, izvijestila je koalicija koja je organizovala flotilu, što je drugi takav incident u protekloj sedmici.
Koalicija "Freedom Flotilla" (FFC) je međunarodna mreža propalestinskih aktivističkih grupa koja organizuje civilne pomorske misije s ciljem probijanja izraelske blokade Gaze i dostavljanja humanitarne pomoći Palestincima na toj teritoriji, prenosi AFP.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je na mreži X da su brodovi i putnici flotile sigurni, da su prevezeni u izraelsku luku i da se ubrzo očekuje njihova deportacija.
- Još jedan uzaludan pokušaj da se probije zakonita pomorska blokada i uđe u borbenu zonu završio je bezuspješno -navodi se u saopštenju ministarstva.
Ovaj incident je drugi takav događaj u posljednjih nekoliko dana, nakon što je Izrael presreo oko 40 plovila i zadržao više od 450 aktivista flotile s pomoći pod nazivom "Global Sumud Flotilla", koja je takođe pokušavala dostaviti pomoć Gazi.
FFC je naveo da su izraelske snage "oteli humanitarnu flotilu", dodajući da su "brodovi ilegalno presretnuti... Učesnici – humanitarni radnici, ljekari i novinari iz cijelog svijeta – odvedeni su protiv svoje volje i drže se u nepoznatim uslovima".
- Izraelska vojska nema pravnu nadležnost u međunarodnim vodama. Naša flotila ne predstavlja nikakvu prijetnju - dodaje se. 
Brodovi su prevozili pomoć u vrijednosti većoj od 110.000 dolara, uključujući lijekove, respiratornu opremu i prehrambene namirnice namijenjene bolnicama u Gazi koje gladuju, navedeno je na Instagram profilu flotile.
Vlasti u Gazi navode da je oko 67.000 ljudi ubijeno, a palestinska teritorija razorena izraelskim napadima od napada palestinskog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. godine, podsjeća AFP.
Izrael navodi da je u Hamasovom napadu ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao talac.
SAD i EU su Hamas označili kao terorističku organizaciju.

Flotila s pomoći za Gazu kaže da su izraelske snage presrele njene brodove

Rast cijena utiče negativno na životni standard i dovodi do pada kupovne moći - ocijenio je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milika Mirković iz Instituta za strateške studije i projekcije.
Komentarišući nedavno objavljene podatke o sindikalnoj potrošačkoj korpi, koja iznosi više od 2.000 eura, navodi da bilježi rast blizu četiri odsto u poređenju sa podacima iz prošle godine.
- Život je poskupio i skoro četiri odsto je više novca potrebno porodici da kupi istu količinu dobara i usluga koje je kupovala prošle godine. To je nešto više od dvije prosječne zarade u zemlji - istakao je Mirković.
Na povećanje, prema njegovim riječima, dominantno utiču ekonomski programi i fiskalne mjere u zemlji, uvozna zavisnost, izmjena poreske politike i povećanje javne potrošnje.
- Crna Gora je uvozno zavisna, jer je uvoz osam puta veći nego izvoz, odnosno pokrivenost uvoza izvozom prema posljednjim podacima za prvih osam mjeseci je blizu 13 odsto. Svaka kretanja na tržištima sa kojih kupujemo dobra i usluge se prelivaju i odražavaju na domaće tržište i na taj način i na trendove cijena -- objasnio je Mirković.&nbsp;
Podsjeća da je rast inflacije u Crnoj Gori u najvećoj mjeri rezultat ekonomske politike koja se vodi.&nbsp;
- Izmjena poreske politike, samim tim povećanje javne potrošnje, povećanje fiskalnih opterećenja, što se odrazilo i na kretanje cijena. Ako se pogleda inflacija po određenim proizvodima, odnosno grupama proizvoda, samo za posljednji period može se vidjeti da je na inflaciju uticao rast cijena onih proizvoda i usluga koji nijesu iz uvoza. Na primjer, skoro 17 odsto je porasla renta za stanovanje u proteklih osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine. Snabdijevanje vodom i ostale usluge vezane za stan su više od 20 odsto, održavanje i popravka stanova i slično - zaključio je Mirković.

Mirković: Rast cijena negativno utiče na životni standard i nedostatak ekonomske stabilnosti porodice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: viktor-orban