Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je javni poziv za dodjelu podrške investicijama u primarnoj biljnoj proizvodnji, za komponentu vinogradarstvo.
Prilikom zasnivanja novih i/ili proširenja postojećih vinograda, najmanja količina sadnog materijala vinove loze mora da bude 500 komada.
Rok za dostavljanje zahtjeva je do 31. oktobra.
Prihvatljive investicije odnose se na nabavku sertifikovanog sadnog materijala, sistema za navodnjavanje uključujući pumpe za vodu, potpornih elemenata za uzgoj (stubovi i žica), naslona - armature za novozasađene čokote, protivgradne i mreže za zaštitu od ptica.
Minimalna visina investicije je 500 eura.
Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi deset hiljada eura, uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do šest hiljada eura.
Pored iznosa podrške od 60 odsto, još dodatnih deset odsto, odnosno ukupno 70 odsto odsto, moći će da iskoriste poljoprivredni proizvođači upisani u Registar subjekata u organskoj proizvodnji za oblast proizvodnje u kojoj se podnosi zahtjev za podršku, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Dodatnih deset odsto ostvaruju žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva.
Javni poziv sa detaljnijim informacijama i obrascem zahtjeva za prijavljivanje, može se pogledati na sajtu Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Podrška investicijama u vinogradarstvu

Pošto Vlada Crne Gore uporno ne prihvata sugestije i prijedloge naučne, stručne i zajednice vinogradara o akzicnoj politici i razvoju vinogradarstva u Crnoj Gori - članovi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) traže da se u Skupštini pokrene interpelacija o njihovom radu u toj oblasti.
Na održanom okruglom stolu pod nazivom ,,Budućnost crnogorskog vinogradarstva sa posebnim osvrtom na Plantaže, kao nosioca razvoja“ - predstavnici naučne, akademske i stručne javnosti, državnih organa, privrednih udruženja i vinogradarskog sektora usaglasili su se da bi Vlada najkasnije do 30. novembra trebalo da podnese prijedlog izmjene Zakona o akcizama kako bi se ukinule uvedene akcize na mirna vina.
To, između ostalog, zahtijevaju da bi izmjene Zakona bile usvojene prije 31. decembra - tj. prije nego na snagu stupi sad važeće zakonsko rješenje.
Pored toga, traže da Vlada svojim dokumentama i radnjama obaveže da neće ulaziti u postupak rasprodaje svojih akcija i akcija PIO-a i bivšeg IRF-a u „Plantažama“ i time da onemogući da potencijalno novi vlasnici izvrše prenamjenu zemljišta u gradsko-građevinsko zemljište u cilju dalje prodaje ili izgradnje stambenih kopleksa i drugih građevina.
Decidni su i u tome da bi u privrednim društvima sa strateškim značajem, u kojima država ima većinsko vlasništvo, trebalo da se angažuje profesinalni - a ne partijski menadžment.
- U cilju očuvanja i unapređenja rada ovih privrednih subjekata i da se propiše obaveznost sticanja licence za članove upravnih i nadzornih odbora koju bi izdavala Privredna komora Crne Gore - naveli su učesnici okruglog stola koji je organizovala STEGA.&nbsp;
<h2>SMANJENA KONKURETNOST</h2>
Oni su ocijenili da ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvođenja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede.
- Ove mjere po turizam kao vodeću privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i „Plantaže“ koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg povećanja dizblanasa na odnos uvoz/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, čini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom domaćih proizvoda - ocijenili su stručnjaci.
U Crnoj Gori je, kako su podsjetili, 2017. godine urađena „Rejonizacija vinogradarskih područja Crna Gore“, kojom su definisana vinogradarska područja za gajenje vinove loze, sortiment i enološki postupci u proizvodnji vina. &nbsp;
- Pored toga, selekcionisani su klonovi sorte vranac, unaprijeđena kategorija proizvodnje loznog sadnog materijala. Rađeno je na introdukciji kvalitetnih sorti vinove loze i proučavanjima autohtonih sorti vinove loze (kratošija, vranac, krstač, žižak). Posebna pažnje je poklonjena radu na genetčkim resursima vinove loze koji su dio kulturne i istorijske baštine u Crnoj Gori. Njihovim proučavanjima potvrđeno je da je istorija crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama -ukazali su stručnjaci.
<h2>VLADIN PLAN GODIŠNJEG PRIHODA OD ČETIRI MILIONA EURA</h2>
Nasuprot svemu tome, Vlada je Fiskalnom strategijom predvidjela uvođenje akcize na „mirna vina“ - odnosno na sva vina osim pjenušavih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina.&nbsp;
- Kako akciza, kao poseban oblik poreza na potrošnju, ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod. U obrazloženju ovog predloga u Strategiji je navedeno da bi bilo neopravdano da na „mirna vina“, koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu eksternaliju, odnosno štetnost po zdravlje stanovništva, akciza bude nula eura, kada su već uvedene ili povećane akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo - naveli su oni.
Ranije je resorno Ministarstvo poljoprivrede upozorilo da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara, što je predloženo Fiskalnom strategijom, neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija.&nbsp;
Dodali su i da bi usvajanje ovog dokumenta bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu.&nbsp;
- Resorno ministarstvo je smatralo „da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu” tj. da se nađe kompromisno rješenje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno zaštitili domaći proizvođači – ukazali su stručnjaci.
Oni su naglasili da je Vlada uvođenjem ovih akciza, koje bi trebalo stupiti na snagu 1. januara iduće godine, planirala da prihoduje četiri miliona eura godišnje - ali i da je pritom zanemarila sve negativne efekte ove mjere koje će se ogledati kroz povećanje cijene koštanja vina, povećanje marže, dodatne troškove i administrativne procedure za male proizvođače - što sve, kako su podvukli, utiče na smanjenje konkuretnosti crnogorskih vina na domaćem i inostranom tržištu.&nbsp;
Proizvođač bi, kako je ukazano na današnjem okruglom stolu, akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja - kupovao akciznu markicu, a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca.
<h2>U OSTALIM ZEMLJAMA AKCIZE NULA EURA</h2>
Kada su u pitanju „Plantaže“, stručnjaci konstatuju da one više od 60 odsto svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište.&nbsp;
-Treba imati na umu da nijedna država koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su: Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura - naglasili su oni.
Jedna od rijetkih država, velikih proizvođača vina, koja ima akcizu na ovaj proizvod je Francuska, a njena akciza na mirna vina iznosi, kako je danas ukazano, tri centa po litru.
- U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu, Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura - napomenuli su stručnjaci.
Posljednjie dvije decenije uložen je, ističu oni, veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanju novih vinograda, u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina.&nbsp;
- Povećan je broj registrovanih proizvođača vina sa 4, koliko smo ih imali 2007. godine na 117 u 2024. godini. &nbsp;Novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut donošenjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore”, ova mjera je uvedena bez saglasja kompletne vinogradarske zajednice u Crnoj Gori - istakli su.
Sadašnji crnogorski propisi, koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, napominje struka, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobudžet usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina.&nbsp;
- Vrijedi podsjetiti da čak u 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve iz 1423/1426. godine , tretirana je ondašnja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom) - dodali su oni.
Iz kompanije „Plantaže“, kao i udruženja domaćih malih vinarija, upućen je Vladi veći broj su analiza i inicijativa u kojima se tražilo da se odustane od ove dažbine. U ovim analizama se navodi da će posljedice biti gašenje velikog broja malih proizvođača ili njihov prelazak na crno tržište, kao i da bi „Plantaže“ pretrpjele gubitak u periodu kada je počeo oporavak kompanije.&nbsp;
Učesnici okruglog stola su zaključili da su po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobođena akcize - tako da bi ova odluka izložila domaća vina nelojalnoj konkurenciji.
<h2>AUTOHTONO VINOGRADARSTVO&nbsp;</h2>
Kroz istraživanja potvrđeno je, navode oni, da Crna Gora predstavlja kolijevku vinogradarsta Balkana, te da u ovoj oblasti trenutno ima veće resurse nego bilo koja država u okruženju.&nbsp;
- Utvrđen je pedigre genetske povezanosti sorti vinove loze koji pokazuje da je struktura pedigrea slicna sa najpoznatijim vinskim regionima, Bordoom, La Riohom I Burgundijom, gdje je jedna sorta baza pedigrea a ukrstajući se sa drugim sortama &nbsp;stvarala je nove sorte. Otkrivene su 51 sorta nepoznata za nauku što predstavlja bazu razvoja vinogradarstva Crne Gore za sljedećih 150 godina - istakli su članovi STEGA.&nbsp;
Ove autohtone sorte, podvlače oni, predstavljaju bazu za borbu protiv klimatskih promjena koje negativno uticu na vinogradarstvo.&nbsp;
- Rezultatima ovih istraživanja Crna Gora ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice za svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede – ocijenili su stručnjaci.
<h2>POTREBAN PODSTICAJ PRED ULAZAK U EU&nbsp;</h2>
Ovi resursi su, poručuju oni, osnova za vinski turizam, imidž Crne Gore u svijetu i proizvodnju specifičnih i tipičnih vina za ovaj region predstavljajuci bazu za turizam na svjetskom nivou.&nbsp;
Cijene da vinogradarstvo i vinarstvo, kao najperspektivnija grana poljoprivrede, trebaju podsticaj i povećanje površina pod vinogradima pred ulazak u Evropsku Uniju.
- Vinogradi kao dugogodišnji zasadi predstavljaju ekološki pristup borbe protiv klimatskih promjena sekvestrirajuci ugljenik i sadnja vinograda i dugogodišnjih poljoprivrednih kultura je elemenat borbe protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući resursima i vinskom klasteru koga predvode „Plantaže“ sa privatnim proizvođačima vinogradarstvo i vinarstvo mora biti poljoprivredna, turistička i izvozna grana od največeg značaja koja zahtijeva stimulacije, ali i ekspanziju i marketing kao turistički i privredni amblem Crne Gore - jasna je struka.

Anja Ivanović

610x380

500x500

1250x600

1084x550

STEGA traži interpelaciju Vlade: Uvođenjem akciza na mirna vina zanemareno povećanje cijena, marži, dodatni troškovi i smanjenje konkuretnosti

U cilju pružanja podrške i solidarnosti prema Ukrajini i njenim građanima, povodom 4. godišnjice ruske agresije na Ukrajinu zgrada Vlade osvijetljena je bojama ukrajinske zastave, poručili su iz Vlade.

Zgrada Vlade u bojama ukrajinske zastave: Znak podrške i solidarnosti sa Ukrajinom i njenim građanima

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) danas je usvojila nacrt rezolucije kojom se poziva na sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini, pri čemu je Rusija glasala protiv, a Sjedinjene Američke Države (SAD) su bile uzdržane.
Rezolucija je usvojena sa 107 glasova za, 12 protiv i 51 uzdržan, prenosi Anadolija.
Rezoluciju je predložila Ukrajina, a kosponzorisalo 46 država.&nbsp;
&nbsp;U rezoluciji su istaknute regionalne i globalne posljedice rata i izražena zabrinutost zbog nastavka napada Rusije na civile, civilne objekte i energetsku infrastrukturu, čime se pogoršava humanitarna situacija.
&nbsp;Rezolucija je ponovo potvrdila snažnu posvećenost Generalne skupštine UN-a suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući teritorijalne vode.
&nbsp;Pozivajući na trenutni, potpuni i bezuslovni prekid vatre, rezolucijom je zatražena potpuna razmjena ratnih zarobljenika, oslobađanje svih nezakonito pritvorenih osoba i povratak civila koji su prisilno prebačeni ili deportovani, uključujući djecu, kao ključnu mjeru izgradnje povjerenja.
&nbsp;Istovremeno, SAD je predložio da se drugi pasus i druga klauzula odvoje od ostatka rezolucije za zasebno glasanje.
&nbsp;Na taj predlog su snažno reagovali ukrajinska zamjenica ministra vanjskih poslova Marijana Betsa, koja ga je nazvala duboko zabrinjavajućim i neprihvatljivim.
&nbsp;Zamjenica američkog izaslanika pri UN-u Tami Brus kazala je da je američko mišljenje da određeni jezik u rezoluciji vjerovatno odvlači pažnju od tekućih pregovora, umjesto da podrži raspravu o punom spektru diplomatskih puteva koji bi mogli otvoriti put ka održivom miru.

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom se poziva na prekid vatre u Ukrajini

U emisiji „Na kraju dana“ Televizije E pogledajte najnoviji video (S)avetnice:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX8aDxjNW4Wc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica: Podrška penzionerima Crne Gore i glasajte ih i sledeći put

Nikšić će 6. marta pulsirati u ritmu devedesetih. Koncert pod nazivom ,, Dance 90" u Sportskom centru, o kojem svi pričaju, donosi veče ispunjeno hitovima koji su obilježili jednu eru. Publiku očekuje pravi muzički vremeplov, višesatni spektakl uz popularne izvođače: Moby Dick, Funky G, Beat Street, Twins, DR Iggy, Duck, Ivan Gavrilović, Lina, Ella B i Zorana Pavić .
- 6. marta rezervisana je naveća dens žurka. U Sportskom centru u Nikšiću priredićemo muzički spektakl. Dođite da se družimo, da đuskamo i pjevamo najveće hitove 90-ih - kazao je Ivan Gavrilović.
Biće to svojevrsni povratak u vrijeme dens muzike, plesnog podijuma i hitova uz koje su odrastale generacije, koji se i danas jednako slušaju i vole. Predstojeći muzičko - scenski spektakl, nije samo koncert, već događaj koji budi nostalgiju, ali i pokazuje da najbolja energija ne poznaje godine. Veče koje se ne propušta, vodi se računa i o produkciji, te atraktivnoj scenografiji, što će dodatno podići atmosferu .
- Vidimo se uskoro u Sportskom centru u Nikšiću, radujemo se što ćemo prirediti noć za pamćenje. Čekamo vas u najvećem broju- poručio je Nebojša Kostrešević, frontmen grupe Twins .
Očekuje se veliki broj posjetilaca ne samo iz Nikšića, već i iz drugih gradova, jer interesovanje za ovaj događaj već sada premašuje očekivanja. Epicentar najbolje žurke, svakako je grad pod Trebjesom, zato rezervišite mjesto za nezaboravan provod na vrijeme, nek 6. mart bude datum ali i noć bez pauze, bez predaha, bez stajanja.
- Moje kolege i ja, jedva čekamo da se nezaboravno provedemo sa publikom- kazala je Anabela, Funky G .
Ako je suditi po najavama, noć u kojoj će Nikšić, Sportski centar, biti u znaku nezaboravne dance eksplozije, koja će se dugo prepričavati, uz obavezan dress code: DEVEDESETE.
VIP ulaznice ali i karte za tribine možete obezbijediti u kafe barovima Amsterdam i Roterdam u Nikšiću, dok su karte za tribine dostupne i putem Gigstix platforme i u Tobaco S press šopovima u Crnoj Gori.
Ne propustite najveći dance događaj u Nikšiću, 6. marta, u Sportskom centru, od 20h. Čekamo vas, poručuju organizatori.

Nikšić: ,, Dance 90-tih" - koncert koji obećava ritam, ples, euforiju, energiju, nostalgiju

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Politika

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Društvo

Završnica obračuna Daria Vraneša i Milana Lekića

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu