Osnovno državno tužilaštvo u Baru odredilo je zadržavanje do 72 sata Đ.R. zbog sumnje je učinio krivično djelo teška krađa.&nbsp;
Đ.R. se sumnjiči da je 12. eptembra, od ponoći do sedam sati ujutro, podesnim sredstvom otvorio eliksirani prozor na ugostiteljskom objektu "Stara željeznička stanica" u Virpazaru, ušao i izvršio premetačinu, te iz manje kase ukrao oko 1.000 i manju količinu alkoholnog pića i prehrambrenih proizvoda.
Tako je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu oduzetih stvari.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Provalio u "Staru željezničku stanicu" u Virpazaru, ukrao 1.000 eura, alkohol i hranu

Osnovno državno tužilaštvo u Baru (ODT) formiralo je predmet protiv Mladena Perovića, vozača ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izazivanja udesa kod Virpazara – potvrđeno je Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvjestak-utvrduje-ko-je-izazvao-saobracajnu-nezgodu-u-kojoj-je-ucestvovalo-vozilo-saranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru formiran je predmet protiv M.P. vozača vozila u kojem je bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i to zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja iz člana 339 Krivičnog zakonika. Nakon sprovedenog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo će donijeti odluku u ovom predmetu - rečeno je TV E iz barskog ODT-a.
Saobraćajka u kojoj je učestvovalo i vozilo u kojem je bio ministar Šaranović se desila 16. juna. Kako su mediji tada objavili, spekulisalo se da je Šaranovićev vozač preticao kolnu automobila kada je došlo do sudara sa vozilom koje se kretalo u suprotnom smjeru.
Iz policije su nakon nezgode saopštili da je na magistralnom putu Bar –Podgorica, u mjestu Virpazar, oko 20.30 sati došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i jedno službeno vozilo Ministarstva unutrašnjih poslova, u kojem se nalazio ministar.
- Nakon nezgode su dva lica medicinski tretirana. Jedno lice je zadobilo lake povrede, a drugo lice - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći, stabilnog je stanja. Uprava policije će nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za predmetnu saobraćajnu nezgodu o tome obavijestiti javnost - saopšteno je tada iz policije.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nijesu odgovarali na pitanja TV E da li je vozač Perović i dalje radno angažovan, je li protiv njega pokrenut disciplinski postupak i ako jeste kako je okončan, te što su preduzeli povodom ove saobraćajke.

ODT Bar formiralo predmet protiv Šaranovićevog vozača zbog udesa kod Virpazara

Lančani udes dogodio se večeras, oko 19:17 sati, na putu Podgorica-Bar kod Virpazara, saopšteno je Portalu ETV iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Kako nam je rečeno, jedna osoba je primljena u Urgentni centar, ali nije poznat stepen povreda.
Policija vrši uviđaj, a na ovom dijelu puta stvorena je kolona vozila.

Lančani udes kod Virpazara, jedna osoba primljena u Urgentni centar

Adaptacija Osnovne škole (OŠ) „Jovan Tomašević“ u Virpazaru, vrijedna 340 hiljada EUR, uspješno je završena, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Novac za adaptaciju obezbijedio je taj Vladin resor.
Iz MPNI su objasnili da su adaptacijom objekta obuhvaćeni brojni građevinski i tehnički zahvati koji su značajno unaprijedili uslove za rad i boravak učenika i zaposlenih.
- Urađena je kompletna fasada, sanirano 750 kvadratnih metara krova, zamijenjena su sva vrata na učionicama, okrečen je čitav unutrašnji prostor škole, postavljena je gromobranska instalacija i ugrađeni su novi oluci - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je završetkom radova škola spremna da novu školsku godinu dočeka u značajno unaprijeđenom prostoru.
-- To predstavlja još jedan rezultat posvećenosti MPNI unapređenju obrazovne infrastrukture i stvaranju kvalitetnijih uslova za učenje i rad u svim školama širom Crne Gore - rekli su iz MPNI.

Završena adaptacija OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru

Na magistralnom putu Bar – Podgorica, u Virpazaru, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila.
- U nezgodi su učestvovali J. N. (21) iz Podgorice, koja je upravljala automobilom marke ‘EOS’ i Podgoričanin P. L.(24), koji je vozio ‘Volksvagen Golf’. Do udesa je došlo usljed kontakta dva automobila. Mladić je povrijeđen i transportovan na medicinsko zbrinjavanje- saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
Saobraćaj na toj dionici bio je u prekidu tokom izviđaja.

Virpazar: U sudaru dva automobila jedna osoba povrijeđena

Novo, 27. izdanje Festivala vina i ukljeve svečano je otvoreno danas u Virpazaru, a okupilo je veliki broj ljubitelja ribe, vina i dobrog provoda.&nbsp;
Festival i ove godine lokalnim vinogradarima i ribarima omogućava prezentaciju proizvoda, dok posjetioci imaju priliku da uživaju u dobrom vinu, tradicionalnim lokalnim proizvodima, muzici i prirodnim ljepotama Virpazara.
Organizatori festivala su MZ Crmnica i Udruženje vinara, a pokrovitelji Opština Bar i Turistička organizacija Bar. Program je svečano otvorio predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević.
- Raduje me činjenica da ovaj festival iz godine u godinu dobija regionalni karakter na čemu smo radili i na šta smo posebno ponosni. Pozivamo vas da uživate u delicijama koje su pripremljene u sklopu festivalskih aktivnosti i probate sva vina koja su vrijedni izlagači iz Crmnice, ali i regiona prezentovali na ovom dijelu izložbenog prostora. Takođe, ponosni smo i na činjenicu da u jednom segmentu festivala on dobija i edukativnu formu gdje proizvođači vina imaju priliku da se upoznaju sa novim trendovima i praksama, da razmijene iskustva, da budu još uspješniji, a da njihovi proizvodi budu plasirani i u region - kazao je Raičević.
Raičević je ovom prilikom istakao podršku koju Opština Bar pruža kako vinarima i vinogradarima, tako i ostatku poljoprivrednog sektora.
- Opština Bar u kontinuitetu podržava poljoprivredne proizvođače. Zaključno sa sredstvima koja su planirana u ovoj godini - direktan plasman kroz mjere subvencija poljoprivrednoj proizvodnji sa nivoa lokalne samouprave prešao je million eura. Proizvođači vina i vinogradari su iskoristili sve one benefite koji su ponuđeni kroz ove mjere podrške i upravo smo u ovoj oblasti, kao i u oblasti maslinarstva, postigli najveće uspjehe - saopštio je Raičević.
Edukativni segmenat ovogodišnjeg izdanja Festivala vina i ukljeve istakao je i predsjednik MZ Crmnica, Tomislav Ukšanović.
- U sklopu programa smo organizovali okrugli sto sa aktuelnim temama, te se tu moglo čuti više o novostima oko proizvodnje, etiketiranja i akciza, a imali smo i dobre sagovornike - naveo je Ukšanović.
Festival je poznat i po svom takmičarskom karakteru, te će drugog dana 27. Festivala vina i ukljeve biti dodijeljene nagrade za najkvalitetnija vina.
- Ove godine imamo 28 izlagača, posebno smo ponosni da imamo šest izlagača iz regiona i 59 uzoraka. Ocjenjivanje je po sistemu 100 bodova, broj medalja je ograničen na jednu trećinu. Možemo se pohvaliti kvalitetom vina koja su izložena ove godine - istakao je predsjednik MZ Crmnica.
Veliki značaj Festivala vina i ukljeve ističu i predstavnici vinarija koji već tradicionalno učestvuju na ovoj manifestaciji i osvajaju nagrade za svoja vina.
- Vrlo rado se odazivam Festivalu vina i ukljeve i tu prezentujem moja bijela, crvena i roze vina. Mogu da kažem da su moja vina pobudila veliko interesovanje i dobila nagrade. Prije dvije godine bio sam šampion sa mojim bijelim vinom Istarska Malvazija. Nadam se da će i ove godine biti nagrada, ali sam prije svega tu da se družimo i da uživamo u vinu i ribljim specijalitetima - kazao je Budimir Miranović iz vinarije Miranović.
Po deseti put na Festivalu vina i ukljeve predstavlja se vinarija Jokaš.
- Ovaj festival je veoma značajan za nas, sve više ga posjećuju strani državljani koji žive u našoj zemlji. Počeli smo kao gosti na poziv Crmničana, a posljednjih godina smo stalni izlagači. I ove godine smo u konkurenciji za nagrade. Jako smo zadovoljni - poručio je Peko Sekulić iz vinarije Jokaš.
Posjetioci su u zabavnom dijelu programa danas uživali u nastupima Folklornog ansambla ,,Rumija”, uvijek zanimljivog pjesnika i humorista Rajka Joličića, Čardak benda, popularnog Petra Mitića, kao i pjevača crnogorskih pjesama Nikole Buškovića.
Bogat program 27. Festivala vina i ukljeve biće nastavljen sjutra, drugog marta, kada će osim uživanja u ribljim specijalitetima i kvalitetnom vinu posjetioci moći da se zabave uz nastupe KUD “Jedinstvo”, Dina Beharovića i Nikole Buškovića, ali i uz koncert Emira Aličkovića iz Lapsus benda.

Svečano otvoren 27. Festival vina i ukljeve u Virpazaru

Festival vina i ukljeve biće održan 1. i 2. marta u Virpazaru.
Tradicionalna manifestacija ove godine slavi svoje 27. izdanje, a lokalnim vinogradarima i ribarima omogućava prezentaciju svojih proizvoda.
Iz Turističke organizacije (TO) Bar su kazali da će posjetioci moći da uživaju u dobrom vinu, tradicionalnim lokalnim proizvodima, muzici i prirodnim ljepotama Virpazara.
Svečano otvaranje zakazano je za 1. mart u 11 sati. Osim zabavnog, manifestacija je i takmičarskog duha. Dodjela nagrada za najbolje vino biće održana drugog dana festivala.
- Virpazar je mjesto sa bogatom istorijom i tradicijom, pa posjetioci pored vrhunskih vina i lokalnih specijaliteta, imaju priliku da istraže lokalnu kulturnu baštinu i obiđu znamenitosti ovog kraja - navodi se u saopštenju.
Organizatori festivala su Mjesna zajednica Crmnica i Udruženje vinara, a pokrovitelji Opština Bar i TO Bar.
Oni su pozvali sve da dođu na Festival vina i ukljeve i da u prelijepom prirodnom ambijentu, u srcu Skadarskog jezera, uživaju uz čuveno crmničko vino, riblju čorbu i svježu i suvu ukljevu.

Festival vina i ukljeve u Virpazaru početkom marta

Uže jezgro Virpazara, jedne od nezaobilaznih turističkih tačaka u Crnoj Gori, ove sezone dočekalo je goste natrpano štandovima i info-punktovima, od kojih je većina postavljena nepropisno i bez potrebnih dozvola. Ekipa portala ETV izašla je na teren 10. oktobra i uvjerila se da se oko 20 tezgi, namijenjenih uglavnom izdavanju karata za krstarenje Skadarskim jezerom, nalazi pored puta na samom ulazu u centar malog ribarskog naselja, kojim gazduje ovaj Nacionalni park na čijem je čelu Belma Šestović. Sudeći prema odgovorima koje je portal ETV dobio iz Nacionalnih parkova, samo za šest ovih objekata su potpisani ugovori o zakupu – za četiri 2023, a za dva ove godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZGn327s054w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sliku ruži i činjenica da se ovi privremeni objekti nalaze na prostoru nepredviđenom za ovu namjenu – pješačkom trotoaru, ispred ugostiteljskih objekata, stare česme…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  Jedan čak opstaje na improvizovanom postolju od paleta uz most koji vodi ka jednom od simbola slobode - Spomeniku herojima trinaestojulskog ustanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  <h2>Narušavanje ambijenta</h2> Pojedini mještani požalili su se našem portalu na otežano funkcionisanje i narušavanje kompletnog ambijenta prostora prepoznatom po kulturno-istorijskim spomenicima, autentičkoj arhitekturi, hladovini starih i visokih platana…&nbsp; Naša kamera Domaće stanovništvo i turisti, kojih ima i u oktobru u ovom mjestu, prinuđeni su da hodaju ulicom jer je trotoar uzurpiran sada već praznim štandovima kojima, očigledno, ne prijeti uklanjanje jer izostaje reakcija nadležnih. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore nijesu konkretno odgovorili na pitanje ETV kako je moguće da na ovako malom prostoru postoji ovoliki broj privremenih objekata. Našem portalu su kazali da je važećim Programom objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka “Skadarsko Jezero” za period 2020-2024. godina, predviđeno postavljanje 18 štandova i informacionih punktova na tri lokacije u Virpazaru, od kojih nijedna nije ona na koju ukazuju mještani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee" data-rendition-name="original" width="3264" height="2129" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Prema važećem Programu objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka Skadarsko jezero za period 2020-2024. na području Virpazara planirano je pet štandova na lokacijama broj 17.1-17.5 na dijelu KP 271 KO Virpazar, šest informacionih punktova na lokaciji 20.9 na dijelu KP 232 KO Virpazar i sedam na lokaciji 22.2 planiranih na dijelu KP 225 i dijelu KP 227 KO Virpazar – odgovorili su nam iz Nacionalnih parkova, uz priložene skice obilježenih katastarskih parcela sa mjestima previđenim za privremene objekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0" data-rendition-name="original" width="3264" height="2127" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  Napomenuli su da su u 2023. godini, shodno javnom pozivu od 11. avgusta 2023. godine, zaključili ugovore o zakupu za četiri štanda, koji su aneksima ugovora produženi i za 2024. Za lokacije planirane za postavljanje informacionih punktova, kako su kazali u NP-u, nije niko licitirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  - Tokom 2024. godine Javno preduzeće je raspisalo dva javna poziva za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja objekata privremenog karaktera i to 31. maja i 11. jula. Sa Javnog poziva od 31. maja zaključen je jedan Ugovor o zakupu za lokaciju 20.9 IP5 za postavljanje informacionog punkta, kao i sa Javnog poziva od 11. jula za lokaciju IP 4 – saopštili su iz Nacionalnih parkova, uz napomenu da se lokacije daju u zakup za vrijeme trajanja Programa objekata privremenog karaktera, odnosno do 31. decembra.&nbsp; Trenutno važećim Programom na lokaciji, na kojoj se danas nalazi niz od 15 “na svoju ruku” postavljenih štandova, planirano je, kako su rekli iz Nacionalnih parkova, privremeno parkiralište, koje bi bilo vlasništvo Javnog preduzeća.&nbsp; Međutim, iz Nacionalnog parka još nijesu odgovorili na dopunska pitanja portala ETV o izgledu predviđenog parkirališta u srcu Virpazara i teritoriji koju će zauzeti. <h2>Odgovornost</h2> Takođe, izostao je odgovor na pitanja da li su službe Nacionalnog parka Skadarsko jezero izlazile na teren i evidentirale bespravno postavljene objekte, kao i šta će preduzeti po pitanju suzbijanja ovakvih nelagalnih aktivnosti i sankcionisanja odgovornih. Pojedini mještani tvrde da Nacionalni park Skadarsko jezero nije postupio po službenoj dužnosti i obavijestio nadležne o nelegalnim aktivnostima, niti pozvao inspekciju da izađe na teren.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> <figcaption>Auta parkirana na ulici pored štandova(Photo: Tamara Klikovac/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Program objekata privremenog karaktera donosi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine po prethodno pribavljenom mišljenju jedinice lokalne samouprave, organa državne uprave nadležnog za turizam, zaštitu kulturnih dobara i životne sredine, kao i organa uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz državni put i organa lokalne uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz opštinski put. Ovim povodom portal ETV je pisao i Opštini Bar iz koje su nam nezvanično rekli da ovo pitanje nije u njihovoj nadležnosti, već Nacionalnog parka Skadarsko jezero kojem pripada ovaj prostor Virpazara. Nedavno je raspisan poziv za novi Program privremenih objekata za područje NP Skadarsko jezero za period 2025-2029. godine. - U cilju pripreme i izrade što kvalitetnijeg Programa, a polazeći od potrebe da se obezbijedi transparentnost i omogući prethodno učešće javnosti Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poziva zainteresovane korisnike prostora da dostave svoje zahtjeve najkasnije do 24. oktobra 2024. godine – navedeno je u pozivu Nacionalnih parkova.

Tamara Klikovac

Ljepote Virpazara u sjenci tezgi na koje nadležni žmure

Osnovna škola "Jovan Tomašević" upisala je ove školske godine samo jednog đaka prvaka, a nalazi se u regionu koji &nbsp;je kolijevka crnogorske pismenosti, jer je prva škola otvorena davne 1831.godine u Brčelskom manastiru - istakao je u Budilniku direktor ove škole Miodrag Šćepanović.
Od 1832. do 1951.godine, kako je dodao u jutarnjem programu Televizije E, otvoreno je jedanaest škola u crmničkoj regiji, dok je OŠ "Jovan Tomašević" sedamdesetih godina prošlog vijeka brojala 650 učenika.
- Nažalost, od tada do danas se deset puta smanjio broj učenika. Imamo jednog prvačića malog Mihaila Pekića, i to nije iz Crmnice, nego iz Vranjine. Imamo vozača koji prevozi djecu s ovih prostora i očekujemo, nadamo se, da će se ubuduće povećati broj učenika, zato što, moram da naglasim, da crmnica i Virpazar privlače turiste. Iz godine u godinu raste broj turista, ali sve manje i manje Crmničana - rekao je Šćepanović.
Ovih dana će biti raspisan tender za renoviranje škola, kaže Šćepanović, i zahvaljujući Ministarstvu prosvjete već je urađeno dosta na obnovi enterijera same škole.
- Imam nagovještaj da će iduće godine biti više prvaka, makar četiri, pet. Trebalo bi da bude, jer imamo ovdje područno odjeljenje vrtića, u vrtiću su četiri učenika, koji će dogodine krenuti u prvi razred. Nadam se uzlaznom trendu, ubuduće, što se tiče broja učenika - naglasio je Šćepanović.
Škola "Jovan Tomašević" &nbsp;trenutno broji šezdeset šest učenika, objašnjava Šćepanović dodaje da je u školi zaposleno sedamnaest nastavnika i učitelja, domar, bibliotekar, sekretar, dvije higijeničarke i dva vozača.
- Imamo osam odjeljenja, a prvi i drugi razred je spojen, upravo zbog tog jednog učenika, pa smo ga pripojili drugom razredu, zato što smatramo da su mu oni najbliži po godinama, te da će se najbolje uklopiti sa njima - istakao je Šćepanović.
Sagovornik Budilnika se nada, pošto se škola oprema i osavremenjava, da će se promijeti situacija, i, ističe on, obzirom i na porast turista, da će se ljudi vraćati u ove krajeve, te kako kaže, škola imati bar duplo više učenika.
<h2>Popović: Ako ugasimo neku školu, budućnost tog mjesta više ne postoji&nbsp;</h2>
Svjedoci smo da posljednjih decenija imamo, u kontinuitetu, smanjivanje broja đaka u seoskim školama, a sa druge strane, i isti takav trend u gradskim školama u sjevernom dijelu Crne Gore - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
- Problem smanjivanja broja đaka možemo posmatrati na regionalnom, opštinskom i na lokalnom nivou. Nestanak djece sa jednog prostora, i zatvaranje škola u nekom mjestu, znači zamiranje tog mjesta. Jer, ako ugasimo školu budućnost nekog mjesta praktično ne postoji, jer, tek ko će se onda vratiti tu da živi i ko će tu osnovati porodicu - rekla je Popović.
Crna Gora je zašla u posttranzicionu &nbsp;demografsku etapu, objašnjava Popović, a tu etapu karakteriše niska stopa nataliteta, i, dodaje ona, niskom, ali u blagom porastu stope mortaliteta, zbog sve većeg, kako kaže, učešća starijih generacija u ukupnoj populaciji.
U osnovi smanjenja prirodnog priraštaja, podsjeća Popović, je stopa smanjenom rađanja &nbsp;ili fertiliteta, a ta stopa je, na primjer, 1954.godine iznosila 4,6 što znači, dodaje ona, da su žene u prosjeku rađala četvoro djece, a danas, napominje Popović, ona iznosi 1,8, što ne obezbjeđuju ni prostu reprodukciju, nema ni zamjene generacija.
- &nbsp;Korijen regionalnih razlika,( u prirodnom priraštaju), leži u migracijama. One su uzrokovane jednom centralizacijom, koja je pomjerila sva dešavanja u glavni grad, i dijelom primorski region, što su potvrdili i podaci popisa, jer smo, recimo, imali od 2011.godine do 2023.godine da je stanovništvo sjevernog regiona se smanjilo za preko 18.800, sa druge strane, stanovništvo srednjeg regiona je poraslo za oko 16.000, što jasno potvrđuje tu priču - naglasila je Popović.
Crnu Goru je od 2011.do 2023. godine napuštilo više od 70.000 njenih stanovnika, međutim, &nbsp;poručuje Popović, tačne podatke nemamo o spoljašnjim migracijama, te je realno, dodaje ona, kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju, da će doći, kako kaže, do većeg broja iseljenika, jer se slično desilo i Hrvatskoj.
- Demografsko pitanje je veoma komplekso, i rješavanju tog pitanja se mora pristupiti studiozno i multidisciplinarno. To znači da nije ovo pitanje samo za demografe. Ovo je pitanje za čitavu zajednicu, i za sociologe, i za ekonomiste i za obrazovni sistem, i za nevladine organizacije, i tako dalje. Ovo mora biti jedan timski rad, ka rješavanju ovog pitanja, ali prvi korak jeste da mi dobijemo podatke, evo očekuje se da će do 15.oktobra dobiti rezultate popisa. Onda će ići analiza tih podataka, zatim izrada nacionalne demografske strategije, koja je najavljena, ja se zaista nadam da će biti kvalitetna i da će pružiti odgovore na ova pitanja o kojima govorimo - istakla je Popović.
Regionalna strategija je dobra, poručuje Popović, ali je problem u implementaciji iste, i, dodaje ona, gdje god da se strategije sprovode, one se, kako kaže, moraju zasnivati na slobodnoj volji pojedinca o broju njegovih članova porodice.
- O ovim stvarima se ne govori dovoljno, i zaista se nadam da sad, kad dođu rezultati popisa, i da se neće fokusirati sva pažnja na pitanja koja tiču etno kulturoloških karakteristika stanovništva, nego da ćemo se pozabaviti ovakvim pitanjima - rekla je Popović.
<h2>Đalović: Učitelj putuje svaki dan 100 kilometara, bez eura naknade za prijevoz&nbsp;</h2>
Moji radnici svakog jutra moraju proći četrdesetak kilometara, a jedan radnik još desetak kilometara, da bi došli do svog mjesta, pošto je potpuna obustava saobraćaja od Ribarevina do Berana, radnici su u mogućnosti da prođu u 14 sati, a ako zakasne moraju čekati 17 sati - kazao je &nbsp;za Budilnik direktor Osnovne škole "Milomir Đalović" iz Sušice Milko Đalović.
Direktor škole kaže da je veliki problem raditi u takvim sredinama, i kao primjer naveo školu koja ima samo jednog učenika, jednog učitelja i domara.
- Zamislite taj čas, od 45 minuta, gdje je učitelj stalno upućen na to dijete, ili to dijete na učitelja. Zamislite učitelja koji putuje 100 km svaki dan, a da mu Ministarstvo prosvete, ili država, ne nadoknađuje ni eura za taj put. Apelovao bih ovom prilikom i na Sindikat prosvjete, i na Ministarstvo, da svim prosvjetnim radnicima izađu u susret i da se nađe neki modul za isplatu prevoza, pa makar i 5 ili 10 km, ko god putuje, a ne samo što je do sada bilo da plaćaju radnicima iz susjednih opština - poručio je Đalović.
Sagovornik problematizuje razliku u odnosu na sjever Crne Gore, u Podgorici je besplatan gradski prevoz za sve učenike, dok na sjeveru, dodaje on, učitelji putuju, svakodnevno, bez ikakve naknade za prevoz.
Škola koja broji samo šezdeset pet đaka ima problem sa obezbjeđivanjem kvalitetnog nastavnog kadra, podsjeća Đalović, jer se škola nalazi na 1200 metara nadmorske visine, i, kako kaže, temperature nekad padaju i do 39° ispod nule, te, ističe da nemaju grijanje.
- Apelovao bih, takođe, na Ministarstvo prosvjete, da i mi uđemo u program toplifikacije ove škole. Pored toga je kombi, kojim se prevoze učenici, kupljen kombi, &nbsp;od strane naših učenika, i ove godine vidim da je u programu da se dobije kombi, te apelujem na ministarku Jakšić da i nama jedan kombi dodijeli da bi i mi mogli funkcionisati - naglašava Đalović.
Bjelopoljska Skupština opštine izlazi u susret, u skladu sa mogućnostima, ističe Đalović, ali te mogućnosti, dodaje on, nijesu velike.

U OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru u prvi razred upisan samo jedan đak

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: virpazar