Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata A.Đ, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Nakon saslušanja kod nadležnog tužioca, donijeta je naredba o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora zbog navedenog krivičnog djela, koja je dostavljena Višem sudu u Podgorici, sudiji za istragu na dalje postupanje. &nbsp;
Okrivljenoj se stavlja na teret da je, 18. februara u Podgorici, u stambenom objektu neovlašćeno držala veću količinu više vrsta tableta, za koje se sumnja da su opojna droga.
Službenici Uprave policije su prilikom pretresa oduzeli tablete koje su bile namijenjene daljoj prodaji.
- U daljem toku postupka, ovo tužilaštvo će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju donošenja odluke u predmetu - navedeno je u saopštenju Višeg državnog tužilaštva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zadržavljanje Podgoričanki: U stanu držala veću količinu tableta namijenjenih prodaji

Naljepnice sa QR kodovima, koje vode do internet stranice na kojoj se, prema dostupnim informacijama, navodno nudi kupovina narkotika, i dalje su prisutne na javnim površinama u Podgorici, iako je o ovom slučaju javnost obaviještena još prije nedjelju dana.
Nakon što je lokalni javni emiter objavio da su na više lokacija u centru glavnog grada izlijepljene sumnjive naljepnice sa QR kodovima, <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/sumnjive-naljepnice-sa-qr-kodovima-i-dalje-na-javnim-povrsinama-podgorice-vdt-policiji-dalo-usmeni-nalog-oni-jos-utvrduju-o-cemu-je-rijec">Portal Analitika obratio se Upravi policije i Višem državnom tužilaštvu</a> kako bi dobio informacije o eventualnoj istrazi i mjerama koje su preduzete.
I pored toga što su i policija i tužilaštvo upoznati sa slučajem, obilaskom terena ovaj medij se uvjerio da naljepnice nijesu uklonjene. Dio njih je djelimično oštećen, dok je veći broj i dalje vidljiv i “u funkciji”, što dodatno otvara pitanje efikasnosti reakcije nadležnih organa.
Iz Uprave policije za Analitiku su kratko saopštili da se po ovom slučaju postupa.
- Službenici Uprave policije postupaju u odnosu na događaj. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u saradnji sa Grupom za suzbijanje visokotehnološkog kriminala, preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti ovog događaja, o čijem će ishodu javnost biti blagovremeno obaviještena - naveli su iz policije.
<h2>Šturi odgovori VDT-a</h2>
Analitika je uputila i Višem državnom tužilaštvu više pitanja – koje konkretne mjere su do sada preduzete, da li je utvrđeno ko stoji iza sajta „White Store Montenegro“, putem kojeg se, prema dostupnim informacijama, navodno vrši prodaja narkotika uz plaćanje kriptovalutama, kao i da li je naloženo uklanjanje spornih naljepnica sa javnih površina.
Zatražili smo i informacije o tome da li su identifikovani kanali putem kojih su sporni materijali štampani i distribuirani, te da li je po tom osnovu pokrenut postupak protiv lica koja su ih postavljala.
Odgovori koje smo dobili bili su, međutim, vrlo šturi.
Kako su istakli saopštili, dat je usmeni nalog Upravi policije.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici dalo je usmeni nalog službenicima Uprave policije da izvrše kriminalističko-tehnički pregledi da izuzmu sve pronađene tragove na licu mjesta, te tužilaštvu dostave inicijativu za vještačenje pronađenih tragova, nakon čega će se formirati predmet i preduzeti sve neophodne mjere i radnje u cilju utvrđivanja eventualnog postojanja krivičnog djela i donošenja odluke - navedeno je iz Višeg državnog tužilaštva.
<h2>Naljepnice i dalje dostupne prolaznicima</h2>
U odgovorima policije i tužilaštva nije precizirano da li je riječ o stvarnoj kriminalnoj aktivnosti, pokušaju prevare ili nekoj drugoj formi zloupotrebe.
Prema navodima lokalnog javnog emitera koji je prvi objavio priču, sporni sajt sadrži i informacije o cijenama, načinu isporuke i drugim detaljima koji upućuju na moguće krivično djelo.
Posebno zabrinjava činjenica da naljepnice nijesu uklonjene nakon prijave, ostavljajući ih dostupnim prolaznicima i potencijalno izlažući građane dodatnim bezbjednosnim rizicima.
Ostaje pitanje da li je riječ o organizovanoj prevari usmjerenoj na obmanjivanje građana ili o ozbiljnijem scenariju u kojem se počinioci osjećaju dovoljno zaštićeno da na javnim površinama, bez straha od sankcija, promovišu nezakonite aktivnosti.
U oba slučaja, izostanak brze i vidljive reakcije nadležnih institucija dodatno produbljuje zabrinutost javnosti.

Tužilaštvo dalo usmeni nalog povodom spornih naljepnica sa QR kodovima, policija i dalje sprovodi mjere i radnje

Više državno tužilaštvo u Podgorici je, nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv Arjana Rečkovića (22) zbog sumnje da je 16. jula prošle godine ubio Igora Nedovića u podgoričkom naselju Stara Varoš.
Podgoričko Više državno tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, Rečkovića tereti da je počinio krivično djelo teško ubistvo, kao i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje - navode iz VDT-a.&nbsp;
Optužnicom se Rečkoviću stavlja na teret da je 16. jula 2025. u Podgorici ubio Nedovića i doveo u opasnost život E. S.
- Na način što je kada je oštećeni I. N. izašao iz dvorišta svoje kuće i dok se nalazio u društvu sa E. S. u pravcu oštećenih ispalio više projektila, od kojih je I. N. zadobio tjelesne povrede usljed kojih je preminuo - navodi se u saopštenju.
Više državno tužilaštvo je 15. decembra prošle godine podiglo optužnicu protiv Rečkovića zbog pokušaja ubistva Nedovića u jednom podgoričkom lokalu u Siti kvartu 17. maja. Za krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja optužnicom se tereti Tarik Muminović (21).
Tom prilikom su doveli u opasnost život L. Š. i M. R.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodignuta-optuznica-protiv-reckovica-i-muminovica-zbog-ubistva-igora-nedovica%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Rečkovića: Tereti se za ubistvo Nedovića

The Higher State Prosecutor's Office ordered the officers of the Police Directorate to collect the necessary information in order to identify the perpetrators of the graffiti "General, thank you for Srebrenica" that appeared yesterday morning on the concrete fence of the Embassy of Bosnia and Herzegovina in Podgorica.
According to the statement, the Higher State Prosecutor's Office in Podgorica was informed by the Police Directorate about this event.
- After identifying the perpetrators and delivering the necessary notifications, and possibly taking other measures and actions as necessary, the prosecutor's office will make a decision, about which the public will be informed in a timely manner - the announcement states.
This scandalous message, which openly glorifies the genocide committed in July 1995 and the legally convicted war criminal Ratko Mladić, was strongly condemned by the Ministry of Foreign Affairs, stating that the heinous and unacceptable act is a direct attack not only on the diplomatic representation of a friendly country, but also on the fundamental values ​​of civilization, the culture of memory and the dignity of the victims of the most serious crimes committed on European soil after the Second World War.
The Ambassador of Bosnia and Herzegovina to Montenegro Branimir Jukić told ETV Portal yesterday that institutions reacted promptly, adding that the perpetrators caused a counter-effect and that such an act can only inspire the two countries to further strengthen their relations.
Jukić said that they immediately notified the police about the graffiti they discovered yesterday morning, and that a crime-scene investigation team reacted quickly and carried out its work. He noted that the Embassy was also contacted by Minister of Foreign Affairs Ervin Ibrahimović, as well as numerous citizens who condemned the act.
- There has truly been great solidarity from Montenegrin institutions and citizens who are calling the Embassy to express support, apologize, and condemn the inscription. I express my gratitude to the institutions and citizens, and this can only inspire us to strengthen good-neighborly relations - Jukić said in a statement to our portal.
As reported by the portal Istraga.ba yesterday on the social network X, in addition to the disputed inscription, a four-pointed cross was also drawn on the embassy wall - a symbol which, in this context, is associated with extremist and nationalist iconography.
The message on the Embassy represents a gross denial and relativization of the Srebrenica genocide, in which more than 8,000 Bosniaks were killed, and for which dozens of individuals have been sentenced to a total of 781 years in prison.
The genocide in Srebrenica was the culmination of a years-long policy of ethnic cleansing against Bosniaks. It was planned and carried out by the authorities of Republika Srpska, with direct support from the regime of Slobodan Milošević and the then Yugoslav Army. Men and boys were killed, as well as women, the elderly, and girls.
The Srebrenica genocide is not only a moral fact, but also a legal one: It has been confirmed by the International Court of Justice (ICJ), the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY), and the Court of Bosnia and Herzegovina. Srebrenica is not a “tragedy” or a “crime” in an abstract sense — it is genocide, planned, ordered, and carried out.
To date, 54 individuals have been sentenced to a total of 781 years in prison, including five life sentences. Among those convicted are the highest military and political leaders of Republika Srpska and the Bosnian Serb army, including Ratko Mladić, Commander of the Army of Republika Srpska — life imprisonment; Radovan Karadžić, President of Republika Srpska — life imprisonment; Vujadin Popović, Chief of Security of the Drina Corps — life imprisonment; Ljubiša Beara, Head of Security of the VRS Main Staff — life imprisonment; and Drago Nikolić, security officer — 35 years in prison.
Numerous other members of the VRS, the RS Ministry of Interior, and civilian structures have been convicted before the Hague Tribunal and domestic courts.
After the executions, bodies were moved to secondary and tertiary mass graves. The aim was clear - to conceal the crime, erase the truth, and kill even the memory.
Last year, the United Nations General Assembly proclaimed 11th of July as the International Day of Remembrance of the Srebrenica Genocide.

The Higher State Prosecutor's Office ordered to identify the perpetrators of the graffiti on the Embassy of Bosnia and Herzegovina

Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da je neosnovana pritužba predsjednika Države Jakova Milatovića na odluku podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva koje je odbacilo njegovu krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja kojeg je optužio za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Više tužilaštvo zaključilo je da su kolege iz nižeg tužilaštva odluku donijele u skladu sa zakonom, konstatovano je, pired ostalog, u informaciji koja je dostavljena čitaocu Portala ETV na zahjtev za slobodan pristup informacijama.
Milatović je u avgustu podnio krivičnu prijavu protiv Đeljošaja nakon telefonske prepiske sa njim, optužujući ga za prijetnje, uz poziv premijeru Milojku Spajiću da ga smijeni.
Prepiska je uslijedila nakon što je Milatović odbio da potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti i vratio ga parlamentu, zbog, kako je saopštio, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Đeljošaj je tada napisao Milatoviću da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj i da će dobiti odgovor kakav zaslužuje. Optužio je predsjednika države i da zakon nije potpisao zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem, „kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist“.&nbsp;
Osnovno tužilaštvo u septembru je odbacilo prijavu, uz obrazloženje da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj počinio krivično djelo za koje ga tereti Milatović, niti bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Ocijenili su da se Đeljošajeve poruke mogu tumačiti isključivo kao upozorenje Milatoviću da će uslijediti reakcije kroz institucije sistema i u javnosti, konstatujući da se to „u krajnjem i jeste desilo, s obzirom na reakcije političkih partija koji štite interese pripadnika albanskog naroda i pripadnika dijaspore“.
Milatović je podnio pritužbu Višem tužilaštvu.
Ustvrdio je tada da odluka podgoričkog tužilaštva prijeti da Crnu Goru uvede u anarhiju.
Skupština Crne Gore izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti ponovo je usvojila 13. oktobra.&nbsp;
Parlamentarna većina nije uslišila njegov poziv da ne glasaju, ocjenjujući, pored ostalog da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
U pozivu poslanicima podsjetio je i da je Ministarstvo finansija „u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore“.
Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo Milatovićevu prijavu Đeljošaj je saopštio da neće komentaristai odluke pravosudnih organa i osvrnuo se na to što je predsjednik države objavio njihovu privatnu prepisku, ocjenjujući da mu je to „ispod časti“.
Rekao je, gostujući na Aplus televeziji, i da mu je taj slučaj „jako teško pao“.
- Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan – uvijek kad spavaš sa djetetom, u riziku si da budeš mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće – kazao je on tada, uz konstataciju da će „staviti tačku“ na ovaj slučaj.

Kaćuša Krsmanović

Neosnovane optužbe Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv H.A. zbog krivičnog djela trgovina ljudima i dostavilo je Višem sudu u na postupanje. 
Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je u periodu od decembra 2024. do 15. marta 2025. godine, silom, zloupotrebom teških prilika, vrbovao vanbračnu suprugu H.M, prevozio je i predavao većem broju muškaraca u cilju prostitucije.
H.A. je, koristeći to što je H.M. bila u lošim odnosima sa porodicom, nasilno prisiljavao da se prostituiše i uzimao pare za to.

Optužnica protiv Podgoričanina: Prisiljavao vanbračnu ženu na prostituciju

Baraninu Lazar Vulević (50), koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo u Nikšiću, Više državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata. Njega je saslušala viša državna tužiteljka Ana Kalezić, koja je odlučila da Vuleviću odrediti pritvor, nakon što se na salušanju branio ćutanjem. On je osumnjičen, da je upotrebom noža, ubio muškarca M.P. (74) i ženu M.V. (41). Tijela stradalih policija je pronašla u iznajmljenom stanu ženske osobe u ulici Peka Pavlovića, u blizini Sportsko-ribolovnog društva Nikšić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251210111256_77c608e7496bc91e9473b5806e9e5dfdf454ea538eaf41f2309d699723864608.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251210111256_77c608e7496bc91e9473b5806e9e5dfdf454ea538eaf41f2309d699723864608" data-rendition-name="original" width="604" height="324" loading="lazy" alt="Privođenje Vulevića"> <figcaption>Privođenje Vulevića(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Lazar Vulević uhapšen je juče nakon intenzivne potrage. Policija ga je uhapsila u jednom napuštenom objektu u Baru uz pomoć psa tragača. Iz Uprave policije je saopšteno, da je prije dva dana nestanak M.P. policiji, oko 19.20 sati, prijavio član njegove porodice objašnjavajući da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nijesu uspostavili kontakt sa njim već dva dana. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FJrOO0Kz_7xc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M.P, kao i tijelo M.V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M.V, - dodali su u policiji. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je zajedno sa policijskim službenicima izvršio uviđaj na licu mjesta. Tokom preduzetih policijsko - tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i lišenju slobode se intenzivno radi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fi4n-dXROKS4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih lica i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja, saopšteno je juče iz UP.

Ivona Đokić

Vuleviću određeno zadržavanje do 72 sata, branio se ćutanjem

Identifikovan je izvršilac dvostrukog ubistva u Nikšiću i data je naredba za obdukciju tijela stradalih - saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici povodom dosadašnjeg toka postupka.
Ističu da su u saradnji s policijskim službenicima, forenzičarima i vještakom obducentom obavili uviđaj, te da su izuzeti svi tragovi, kao i video-zapisi koji su pronađeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.3478%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpronadena-tijela-muskarca-i-zene-u-stanu-u-niksicu-policija-identifikovala-pocinioca-i-radi-na-njegovom-lociranju-i-hapsenju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom izuzetih tragova izdato je više naredbi za vještačenje - kazali su u saopštenju.
Dodaju da Više državno tužilaštvo preduzima sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti sa ciljem rasvjetljavanja ovog događaja.
Iz Uprave policije su ranije kazali da su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli u stanu u tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.

Obavljen uviđaj povodom dvostrukog ubistva u Nikšiću: Identifikovan izvršilac, naređena obdukcija stradalih

Više državno tužilaštvo u Podgorici, nakon sprovedene istrage podiglo je optužnicu protiv N.B. zbog krivičnog djela trgovina ljudiima, koja optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje, saopšteno je iz VDT-a.
- Optužnicom se okrivljenoj stavlja na teret da je dana 27.07.2025.godine u Baru, zloupotrebom odnosa zavisnosti u cilju prosjačenja vrbovala svoju kćerku, na način što je od nje zahtjevala da u ugostiteljskom objektu sa ispruženom rukom traži novac od gostiju tog ugositetljskog objekta, dok je sa pogodne udaljenosti nadzirala u prosjačenju i držala pod prismotrom, prateći njeno kretanje i ponašanje, pa nakon što sakupi novac isti uzimala za sebe- navodi se u saopštenju,

VDT: Podignuta optužnica zbog trgovine ljudima

Više državno tužilaštvo u Podgorici, nakon sprovedene istrage podiglo je optužnicu protiv S.S. zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje, saopšteno je iz VDT-a.
- ptužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je dana 11. septembra 2025.godine, u Podgorici u svojim ličnim stvarima neovlašćeno radi prodaje držao dva pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain, ukupne neto mase 51,247 grama, dok je istog dana u podrumskim prostorijama stambene zgrade koju koristi takođe držao, dva pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,865 grama, koja opojna droga je oduzeta od strane ovlašćenih policijskih službenika- navodi se u saopštenju.

VDT podiglo optužnicu zbog prodaje kokaina

Ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro zatražio je danas da se ambasadoru SAD u Parizu Čarlsu Kušneru onemogući dalji direktan pristup članovima francuske vlade.
Odluka je donesena nakon što je, kako je objašnjeno, izbjegao da dođe na sastanak na kojem je trebalo da se razgovara o komentarima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa o prebijanju jednog krajnje desnog aktiviste na smrt.
Vlasti Francuske pozvale su Kušnera u Ke d'Orsej, gdje je sjedište ministarstva vanjskih poslova te zemlje. Trebalo je da dođe, ali se nije pojavio, rekli su diplomatski izvori.
Baro je potom pristupio ograničavanju Kušnerovog pristupa francuskoj vladi „u svjetlu ovog očiglednog nerazumijevanja osnovnih očekivanja od misije jednog ambasadora koji ima čast da predstavlja svoju zemlju".
Ministarstvo je, ipak, ostavilo vrata otvorena za pomirenje.
- Ostaje, naravno, moguće da ambasador Čarls Kušner obavlja svoje dužnosti i pojavi se u Ke d'Orseju, kako bismo mogli da vodimo diplomatsku raspravu neophodnu da se izglade iritacije koje se neminovno mogu pojaviti u prijateljstvu dugom 250 godina - saopšteno je iz ministarstva.
Kušner je pozvan nakon što je antiteroristički biro američkog Stejt departmenta na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, o tome da su Kventina Deranka ubili militantni ljevičari, trebalo sve da nas zabrinu".
Američka ambasada u Parizu podijelila je to saopštenje na društvenim mrežama.
Derank, krajnje desni aktivista, preminuo je od povreda mozga ovog mjeseca nakon što je pretučen u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama jednog studentskog skupa na kojem je jedan krajnje desni političar bio glavni govornik.
U Francuskoj su snažne političke tenzije uoči predsjedničkih izbora zakazanih za narednu godinu.
Baro je tokom vikenda saopštio da Francuska „odbacuje svaku instrumentalizaciju u političke svrhe ove tragedije koja je jednu francusku porodicu zavila u crno".
- Nikakve lekcije, naročito po pitanju nasilja, ne možemo primati od jednog međunarodnog reakcionarnog pokreta - rekao je Baro.
Stejt department je, međutim, naveo na Iksu da je „nasilno radikalno ljevičarstvo u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost".
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu izvedeni pred lice pravde - saopštio je Stejt department.
Kušner je već jednom bio pozvan u Ke d'Orsej zbog svog pisma francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu, u kojem ga optužuje da nije učinio dovoljno u borbi protiv antisemitizma.
Ni tada se Kušner nije pojavio, pa su se zvaničnici ministarstva vanjskih poslova sastali sa predstavnikom američkog ambasadora.

Francuska povukla nezapamćen potez: Američkom ambasadoru zabranila sastanke s čelnicima vlade

Potpredsjednik DPS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju Jevto Eraković upozorio je da Crna Gora rizikuje ozbiljnu blokadu evropskog puta ukoliko ne pokaže mjerljive rezultate u procesuiranju visoke korupcije. U intervjuu za<a href="https://www.standard.co.me/politika/erakovic-za-standard-bez-presuda-za-visoku-korupciju-nema-zatvaranja-poglavlja-eu-nece-tolerisati-selektivnu-pravdu-tuzilastva"> Standard </a>Eraković je poručio da je selektivnost tužilaštva i politički pritisak na pravosuđe najveća prepreka stvarnoj borbi protiv korupcije.
Eraković ističe da bez depolitizacije institucija i snažnijeg parlamentarnog nadzora nema suštinskog napretka, te da će Evropska unija jasno staviti do znanja da formalne reforme nijesu dovoljne bez konkretnih optužnica i presuda u predmetima visoke korupcije.
Koje su trenutno najveće prepreke u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori i koliko su one povezane sa političkom voljom institucija?
Eraković: Jedna od glavnih prepreka u borbi protiv korupcije je selektivni pristup tuzilastva kada je u pitanju procesuiranje predmeta visoke korupcije. Tužioci po pravilu djeluju na način da su istrage i optužnice podložne političkom uticaju, gdje su neki slučajevi jasniji od drugih, a u kojima su uključene politički moćne osobe ili njihovi osjetljivi interesi, slučajevi se odlažu godinama ili uopste ne dođu do faze optužnice. Selektivni pristup bio je predmet brojnih izvještaja, a cak je i Evropska komisija više puta pozvala na profesionalnije i nepristrasnije procesuiranje.
S druge strane, pravosuđe je pod stalnim pritiskom, kako političkim, tako i javnim. U takvoj atmosferi, sudije često donose odluke i presude koje nisu vođene toliko zakonom, koliko nekakvim kompromisom između zakonsko dopuštenog i onoga što očekuju aktuelni vlastodršci. To potkopava samu sustinu vladavine prava i potpuno obeshrabruje poštenog profesionalca u sistemu borbe protiv korupcije. Da bi situacija bila još komplikovanija, Odbor za antikorupciju Skupstine Crne Gore, kao glavni mehanizam parlamentarnog nadzora, potpuno je isključen iz procesa donošenja odluka i praćenja politike kontrole korupcije; nema stvarnu nadležnost niti mogućnost uticaja na kontrolu važnih odluka.
Kako ocjenjujete dosadašnji učinak Odbora za antikorupciju u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24?
Eraković: Nažalost, mora se reći da je Odbor za antikorupciju imao i ima ograničen uticaj, ali ne zbog nedostatka inicijativa, već zbog sustinske marginalizacije njegovog rada. Odbor je isključen iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, ne ucestvuje u pripremi ili evaluaciji ključnog antikorupcijskog zakonodavstva i strategija. Evropska komisija kontinuirano kritikuje ovu praksunajcesce kroz odsutnost parlamentarnih kontrolnih mehanizama, te upozorava da to stvara prostor za manju kontrolu izvršne vlasti i tužilastva , što znacajno smanjuje povjerenje javnosti u institucije. Sve dok Odbor za antikorupciju ostane u poziciji koja ga drži u tehničkoj ulozi bez uticaja, ne možemo očekivati strukturni napredak.
Da li postoje konkretni rokovi i mjerljivi rezultati koje Crna Gora mora ostvariti kako bi se pregovori sa EU ubrzali?
Eraković: Za Crnu Goru, rokovi i pokazatelji napretka postavljeni su na jasan način kroz pregovore za poglavlja 23 i 24. Međutim, Evropska komisija sve više ukazuje na nezadovoljstvo, ne samo s tempom, već i s kvalitetom postignutih rezultata. Ključni nedostatak je to što mjerljivi ishodi, poput optužnica i presuda za visoku korupciju, većinom nedostaju. Ono što se događa je da se otvara veliki broj istraga niske složenosti, dok se visoko složene, u kojima se očekuje gonjenje visokih državnih funkcionera, potpuno izbjegavaju. Takva selektivnost samo jača hipotezu o političkom uplivu u pravosuđe, a odsutnost nadzora Odbora za antikorupciju ostavlja prostor za zloupotrebu i simulaciju reformi. Bez ispunjavanja ovih bitnih pokazatelja, pregovori s EU-om mogli bi se usporiti a to ,nadam se, nije cilj.
Koliko su institucije sistema zaista nezavisne i da li EU ima mehanizme da reaguje?
Eraković: Crnogorski zakoni, u svom nominalnom obliku, garantuju nezavisnost institucija, ali u praksi je to nešto sasvim drugo. Selektivnost tužilastva, kao i pritisak koji se vrši na pravosuđe, ukazuju na ozbiljnu politizaciju procesa. Sudije koji bi trebali da imaju potpunu autonomiju u svom odlučivanju podvrgavaju raznim vrstama direktnog i zindorektnog pritiska, što se odražava na kvalitet njihovih odluka i povjerenje građana u njih. Godinama Evropska komisija upozorava da je ova situacija neodrživa i da se pravosuđe treba reformisati i depolitizovati u praksi.
S druge strane, EU ima čitav arsenal mehanizama na raspolaganju kako bi usporila i zaustavila pregovore – od zamrzavanja otvaranja novih poglavlja, do traženja dodatnih izvjestaja, i tako dalje – što sve šalje političku poruku Crnoj Gori da nema napretka bez rezultata. EU posebno naglašava da bez mjerljivog napretka u visokim korupcijama, među nosiocima vlasti ili velikim istragama javnih nabavki, neće biti zatvaranja ključnih poglavlja.
Šta je ključni korak koji Crna Gora mora preduzeti u narednih godinu dana?
Eraković: Najvažniji korak koji Crna Gora može preduzeti u sljedećoj godini je depolitizacija pravosudnog sistema i stvarno jačanje parlamentarnog nadzora nad procesima borbe protiv korupcije. To znači da Odbor za antikorupciju mora dobiti mjesto u svim relevantnim tijelima, uključujući Nacionalni savjet, uz ovlascenje da nadzire, predlaže i nadgleda sprovodjenje mjera i zakonodavstva protiv korupcije. Bez intenzivnog nadzora, javnost gubi povjerenje da se borba protiv korupcije sprovodi iskreno i nepristrasno, a ne možemo uvjeriti strane investitore i evropske partnere da je Crna Gora spremna preći iz faze formalne usklađenosti u fazu suštinskih, pravih promjena. U suprotnom, riskiramo da budemo uhvaćeni u zamku političke volje i selektivne pravde.

Eraković: Bez presuda za visoku korupciju nema zatvaranja poglavlja, EU neće tolerisati selektivnu pravdu tužilaštva

Za više od 1.400 dana rata u Ukrajini dvije ličnosti ostale su ključne – predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin. Odluke koje su donosili, stilovi upravljanja i njihov položaj na međunarodnoj sceni u velikoj mjeri oblikovali su sukob koji danas navršava četiri godine i ulazi u petu.
Rat koji traje četiri pune godine, duže nego što je trajao sukob između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji se u Rusiji naziva Veliki otadžbinski rat, promijenio je ne samo dvije države, već i njihove lidere. Sky News je objavio analizu o tome u kojem pravcu su se razvijale ove dvije političke figure.
<h2>Volodimir Zelenski</h2>
Predsjednik Ukrajine u protekle četiri godine prošao je kroz jednu od najdramatičnijih transformacija među savremenim liderima. Od relativno neiskusnog predsjednika postao je simbol otpora i prkosa.
Iako je njegov uspon od glumca i komičara do predsjednika bio iznenađujući, Zelenski se brzo prilagodio ulozi državnika, makar kada je riječ o javnom nastupu.
Fotografije ukrajinskog predsjednika prije rata, kada je nosio odijela i bio uredno obrijan, danas djeluju gotovo dječački u poređenju sa „očvrsnulim“ ratnim liderom iz 2026. godine.
Zelenski je tokom posljednje četiri godine rijetko viđan u nečemu drugom osim u vojnoj odjeći, što je izazvalo negodovanje Donalda Trampa prilikom njegovog boravka u Bijeloj kući prošle godine.
<h2>Zelenski kod kuće</h2>
Ruska invazija 24. februara 2022. godine doprinijela je rastu podrške i povjerenja u Zelenskog, jer su se građani Ukrajine okupili oko njega kao lidera.
Njegova odluka da ostane u Kijevu i vodi državu iz glavnog grada, uprkos ponuđenoj evakuaciji, postala je simbol otpora.
„Borba je ovdje. Potrebna mi je municija, a ne prevoz“, navodno je rekao američkim zvaničnicima dok su se ruske snage približavale Kijevu.
Od tada je postao ključni faktor ujedinjenja, redovno se obraćajući građanima putem video-poruka i posjećujući vojnike na liniji fronta.
Međutim, produženi rat, ekonomski problemi, zamor stanovništva i političke kontroverze, uključujući i visoku korupciju u pojedinim sektorima, uticali su na postepeni pad njegovog rejtinga, iako ga i dalje podržava većina građana.
<h2>Zelenski u inostranstvu</h2>
Od 2022. godine njegov međunarodni status značajno je porastao. Postao je lice diplomatskih napora za obezbjeđivanje pomoći Ukrajini, obraćajući se parlamentima i liderima širom svijeta.
Rat je predstavio kao dio šire borbe između demokratije i autokratije, pozicionirajući Ukrajinu kao branioca evropskih i zapadnih vrijednosti.
Tokom četiri godine uspio je da obezbijedi finansijsku i vojnu podršku, te da očuva odnose sa ključnim saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, uprkos tenzijama nakon susreta u Bijeloj kući.
U Evropi se, međutim, i dalje postavlja pitanje njegove sposobnosti da se izbori sa korupcijom. U Rusiji je njegova reputacija izrazito negativna, dok je u većem dijelu svijeta uglavnom pozitivna.
<h2>Zelenski kao čovjek</h2>
Rat je uticao i na njegov lični život. Porodica je na početku sukoba evakuisana na tajnu lokaciju.
Prema riječima prve dame Olene Zelenske, predsjednik danas više cijeni jednostavne stvari, poput porodične komunikacije.
„Poslati mu fotografiju sina ili ispričati šta je ćerka rekla, sada sve to na njega utiče vrlo emotivno“, kazala je ona 2023. godine.
<h2>Najveći gubici od Drugog svjetskog rata</h2>
Prema podacima objavljenim na sajtu EU, Rusija je do sada imala oko 1,2 miliona žrtava (poginulih, ranjenih i nestalih). Procjenjuje se da je od 2022. godine izgubila 325 hiljada ljudi, što predstavlja najveći gubitak jedne države od Drugog svjetskog rata.
Analize pokazuju da su ruski gubici veći od ukrajinskih u odnosu 2,5:1.
BBC je potvrdio imena blizu 160.000 poginulih ruskih boraca.
Zelenski je početkom februara saopštio da je poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, dok je 70.000 ljudi, uključujući vojnike i civile, nestalo.
Od početka rata uništeno je 29 ruskih ratnih brodova i 360 borbenih aviona.
Evropska unija usvojila je 19 paketa sankcija protiv Rusije, a pomoć Ukrajini iznosila je 194,9 milijardi eura, od čega je skoro 70 milijardi vojna pomoć.
<h2>Vladimir Putin</h2>
Iako se u Moskvi očekivalo da Ukrajina kapitulira za nekoliko dana, rat je produžen na četiri godine i ulazi u petu.
Međunarodni položaj Vladimira Putina znatno je pogoršan i stekao je reputaciju izolovanog lidera.
<h2>Putin kod kuće</h2>
Zvanično, njegova popularnost ostaje visoka, održavana državnom propagandom, represijom nad protivnicima i mobilizacijom.
Od početka invazije rejting mu je naglo porastao, a patriotizam ojačao.
Međutim, sankcije, mobilizacija i rast cijena utiču na svakodnevni život građana, iako zvanični podaci govore o otpornosti ruske ekonomije.
Opozicija je kriminalizovana, nezavisni mediji su ugašeni ili podvrgnuti strogim zakonima, a kritika rata može dovesti do zatvorske kazne.
<h2>Putin u inostranstvu</h2>
Van Rusije njegova reputacija je značajno oslabila. Invazija je dovela do političke izolacije i prekida odnosa sa brojnim zapadnim državama.
Kremlj je odgovorio jačanjem veza sa saveznicima poput Sjeverne Koreje i Kine.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama doživjeli su promjene nakon povratka Donalda Trampa, uključujući telefonske razgovore i susret na Aljasci.
<h2>Putin kao čovjek</h2>
Tokom konferencije za medije krajem 2024. godine, Putin je rekao da ga je rat promijenio, da se manje šali i gotovo više ne smije.
Istakao je da njegova sreća neće biti potpuna dok se svi ruski vojnici ne vrate kući.
Od početka rata rjeđe se pojavljuje u javnosti, manje putuje i ima manje spontanih susreta sa građanima nego ranije.

Kako su četiri godine rata promijenile Putina i Zelenskog

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće danas prvi govor o stanju nacije u svom drugom mandatu. Prioriteti administracije republikanskog predsjednika u velikoj mjeri su usmjereni na ekonomiju, imigraciju, kriminal, energiju i nacionalnu bezbjednost.
Tramp je proteklu godinu proveo hvaleći se svojim postignućima i ismijavajući učinak svog prethodnika, bivšeg predsjednika Džo Bajden. Međutim, dobar dio tih tvrdnji zasniva se na netačnim i obmanjujućim navodima, od kojih se mnogi vrlo vjerovatno mogu očekivati i u obraćanju naciji, prenosi Klix.
Donosimo pregled nekih od netačnih i obmanjujućih izjava koje je Tramp iznosio na nedavnim javnim nastupima.
Tramp često govori da su Sjedinjene Američke Države sada „najvrelija zemlja bilo gdje u svijetu“ nakon godina kao „mrtva zemlja“. Ipak, američka ekonomija nikako nije bila „mrtva“ kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. U drugom mandatu uglavnom bilježi solidne rezultate – nakon što je imala klimav početak.
Tokom 2024. godine, posljednje godine Bajdenovog predsjedničkog mandata, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže nego u bilo kojoj bogatoj zemlji na svijetu osim Španije. BDP je takođe bilježio zdrav rast od 2021. do 2023. godine.
BDP se smanjio prvi put nakon tri godine u prvom kvartalu 2025. Rast se potom oporavio u drugoj polovini godine, ali je ponovo usporio u četvrtom kvartalu. Godišnji rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,2 odsto.
Ključni pokazatelj inflacije u januaru je pao na gotovo petogodišnji minimum. Ipak, prema pokazatelju koji preferiraju Federalne rezerve, inflacija je i dalje povišena, jer cijene roba poput namještaja, odjeće i namirnica rastu.
Kompanije su takođe snažno usporile zapošljavanje. Poslodavci su u 2025. otvorili svega 181.000 novih radnih mjesta, što je najmanje, izvan perioda recesije, još od 2002. godine. Ekonomisti za to okrivljuju niz faktora: neizvjesnost izazvana carinama i vještačkom inteligencijom vjerovatno je navela brojne firme da odgode zapošljavanje, a mnoge su nakon pandemije zapošljavale izuzetno agresivno i sada su odlučile da privremeno odustanu od otvaranja novih pozicija.
Američko berzansko tržište bilo je uspješno prošle godine, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni indeks S&amp;P 500 porastao je 17 odsto, što je solidan rast, ali ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Trump je više puta tvrdio da su SAD osigurale i do 18 biliona dolara investicija, ali nije ponudio dokaze za tako visok iznos. Čini se da je ta brojka preuveličana, vrlo spekulativna ili oboje.
Veb-stranica Bijele kuće navodi znatno manji iznos, 9,6 biliona dolara, a čini se da su u tu cifru uračunate i pojedine investicione obaveze preuzete za vrijeme Bidenove administracije.
Studija objavljena u januaru dovela je u pitanje hoće li se više od 5 biliona dolara investicionih obaveza koje su prošle godine najavili mnogi od najvećih američkih trgovinskih partnera uopšte realizovati i na koji način bi taj novac bio potrošen ako se investicije zaista ostvare.
Ključni segment Trampove agende jeste ograničavanje ilegalne imigracije, iako predsjednik često poseže za netačnim navodima kako bi potkrijepio svoje argumente.
Na primjer, Tramp je više puta tvrdio da je priliv imigranata doveo do masovnog porasta kriminala. Iako statistike Federal Bureau of Investigation ne razdvajaju krivična djela po imigracionom statusu počinioca, ne postoje dokazi o skoku kriminala koji bi se mogao pripisati migrantima, ni duž američko-meksičke granice ni u gradovima s najvećim prilivom migranata, poput New Yorka. Studije su pokazale da ljudi koji žive u SAD-u bez regulisanog statusa imaju manju vjerovatnoću da budu uhapšeni zbog nasilnih, narkotičkih i imovinskih krivičnih djela nego Amerikanci rođeni u SAD-u.
Predsjednik takođe često pominje više od 300.000 navodno nestale djece migranata. Time pogrešno predstavlja nalaze izvještaja Kancelarije inspektora generalnog Ministarstva domovinske bezbjednosti iz avgusta 2024. U tom izvještaju se kritikuje agencija za imigraciju i carinu (ICE) zbog toga što nije dosljedno pratila „lokaciju i status maloljetnih migranata bez pratnje“ nakon što budu pušteni iz federalnog starateljstva.
Trump u kontinuitetu hvali ugalj kao idealan izvor energije, nazivajući ga „predivni, čisti ugalj“. Proizvodnja uglja danas jeste čišća nego što je bila istorijski, ali to ne znači da je ugalj čist energent.
Emisije ugljen-dioksida, gasa koji zagrijava planetu, iz industrije uglja smanjile su se u proteklih 30 godina, prema podacima Američke administracije za energetske informacije. Ipak, istraživanja pod okriljem Ujedinjene nacije pokazuju da se globalna proizvodnja uglja i dalje mora naglo smanjivati kako bi se efikasno odgovorilo na klimatske promjene.
Pored ugljen-dioksida, sagorijevanje uglja oslobađa i sumpor-dioksid i okside azota, koji doprinose kiselim kišama, smogu i respiratornim oboljenjima, navodi ista agencija.
Predsjednik redovno omalovažava i energiju vjetra, tvrdeći da je skupa i da vjetroturbine ubijaju ptice.
Međutim, vjetroelektrane na kopnu jedan su od najjeftinijih izvora proizvodnje električne energije. Prema julskim procjenama Administracije za energetske informacije, očekuje se da će nove vjetrofarme proizvoditi struju po cijeni od oko 30 dolara po megavatsatu.
Vjetroturbine, kao i svaka infrastruktura, mogu predstavljati rizik za ptice. Ipak, Nacionalno udruženje Audubon, koje se bavi zaštitom ptica, smatra da se ti rizici mogu upravljanjem ublažiti, dok klimatske promjene predstavljaju daleko veću prijetnju.
Uoči izbora za Kongres 2026. godine, Trump je počeo da ponavlja tvrdnju da je on pobjednik predsjedničkih izbora 2020. godine.
Ta tvrdnja je otvorena laž koja je više puta demantovana – izbori 2020. nijesu pokradeni.
Bidenova pobjeda potvrđena je ponovnim prebrojavanjima, revizijama i dodatnim provjerama u ključnim saveznim državama u kojima je Tramp osporavao svoj poraz 2020. godine. On i njegovi saveznici izgubili su desetine sudskih sporova vezanih za izbore, a i njegov tadašnji ministar pravde kazao je da nije bilo široko rasprostranjene izborne prevare koja bi mogla promijeniti rezultat.
Biden je osvojio 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa. Ujedno je dobio više od sedam miliona glasova više od Trampa u ukupnom broju izašlih birača.
Tramp se takođe hvali da je njegova pobjeda 2024. bila „ubjedljiva“. Međutim, njegova razlika u odnosu na protivničku kandidatkinju nije bila onoliko velika koliko je predstavlja.
Osvojio je 312 elektorskih glasova naspram 226, uključujući svih sedam ključnih „swing“ država, prema podacima Federalne izborne komisije. Ipak, razlika u broju glasova birača bila je znatno manja: Tramp je osvojio 49,8 odsto glasova, odnosno 77.302.580 glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 75.017.613 glasova, odnosno 48,32 odsto.
Tramp sebi pripisuje zasluge za značajan pad nasilnog kriminala tokom 2025. godine, tvrdeći da je stopa ubistava u SAD-u pala na najniži nivo u posljednjih 125 godina. Ta tvrdnja je, ipak, djelimično obmanjujuća. Kriminal je već nekoliko godina bio u padu.
Studija objavljena u januaru od strane Nezavisnog vijeća za krivičnu pravdu, koje je prikupilo podatke o ubistvima iz 35 američkih gradova, pokazala je pad stope ubistava za 21 odsto u periodu od 2024. do 2025. godine.
U izvještaju se navodi da postoji velika vjerovatnoća da će, kada Federal Bureau of Investigation kasnije ove godine objavi sveobuhvatne podatke za jurisdikcije svih veličina, ukupna stopa ubistava u SAD-u u 2025. pasti na oko 4,0 na 100.000 stanovnika. To bi bila najniža stopa ikada zabilježena u podacima organa za sprovođenje zakona ili javnog zdravstva još od 1900. godine.
Izvještaji FBI-ja za 2023. i 2024. godinu već bilježe značajno smanjenje nasilnog kriminala.
Kriminal je snažno porastao tokom pandemije koronavirusa, pri čemu je broj ubistava u 2020. skočio za gotovo 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći jednogodišnji rast otkako FBI vodi evidencije. Međutim, nasilni kriminal se oko 2022. vratio blizu nivoa prije pandemije, kada je predsjednik bio Biden.
Porast nasilnog kriminala tokom pandemije izbjegavao je jednostavna objašnjenja, a stručnjaci slično navode da ni istorijski pad nasilja prošle godine nema jasno objašnjenje, uprkos tome što su izabrani zvaničnici na svim nivoima – i demokratskim i republikanskim – žurili da sebi pripišu zasluge.
Jedan od Trampovih najčešćih motiva u govoru jeste tvrdnja da je „riješio“ osam ratova, statistika koja je u velikoj mjeri preuveličana. Iako je pomagao u posredovanju u odnosima između pojedinih država, njegov uticaj nije tako jasan kao što tvrdi.
Sukobi koje Tramp ubraja među one koje je navodno riješio jesu oni između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Indije i Pakistana, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbejdžana, te Kambodže i Tajlanda.

Tag: vise-drzavno-tuzilastvo-u-podgorici