Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 26. januara da je u nedjelju na svom sajtu objavilo preostalu dokumentaciju u okviru postupka koji vodi za pad nadstrešnice sa novosadske Željezničke stanice 1. novembra, kada je poginulo 15 osoba, a dvije su teško povrijeđene.
- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je, zaključno sa 26. januarom 2025. godine, postavljanjem dokumenta pod nazivom "Preostala dokumentacija 3. dio", stavilo na uvid cjelokupnu dokumentaciju sa kojom raspolože, kao i informacije prikupljene tokom predistražnog i istražnog postupka vođenog pred Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, kao i druge dokaze kojima se potkrepljuje opravdana sumnja da su optužena lica izvršila krivična djela koja im se stavljaju na teret - navodi se u saopštenju.
Tužilaštvo navodi da je dokumentacija objavljena iz opravdanog interesa javnosti, te da je "izuzeta medicinska dokumentacija koja uključuje fotografije, snimke i zapisnike koji se tiču preminulih i povrijeđenih".
Nakon pritiska javnosti i zahtjeva studenata u blokadi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je polovinom decembra 2024. najavio objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice.
Dio dokumentacije sukcesivno je objavljivan na sajtu Vlade Srbije, nakon čega su studenti u blokadi i predstavnici stručne javnosti u više navrata ukazali da ona nije kompletna.
Dio dokumentacije je nakon toga, krajem decembra, objavljen na sajtu Vlade, kao i na sajtu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu.
Međutim, i nakon toga su studenti u blokadi i predstavnici struke nastavili da insistiraju na tome da u objavljenim spisima nedostaje ključna dokumentacija neophodna za utvrđivanje krivične odgovornosti lica koja su rukovodila rekonstrukcijom Željezničke stanice i bila na njoj angažovana.
Oni su u saopštenju ukazali da cilj njihovog zahtjeva nije samo da se dokumentacija učini dostupnom javnosti, već da se podstakne tužilaštvo da je u okviru svog sistema funkcionisanja pregleda, a da nakon toga preduzme zakonom predviđene korake.
U padu betonske nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici poginulo je 15, a teško povrijeđeno dvije osobe.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom pada nadstrešnice u tom gradu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo u Novom Sadu objavilo "preostalu dokumentaciju" o padu nadstrešnice

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 30. decembra da je na svom sajtu stavlja na uvid "cjelokupnu raspoloživu dokumentaciju i informacije prikupljene u toku predistražnog i istražnog postupka" u vezi sa padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Dokumentacija je, kako se navodi u saopštenju, objavljena "prepoznavajući opravdan interes javnosti da bude upoznata sa navedenom dokumentacijom".
- S tim što se iz navedene dokumentacije izuzima medicinska dokumentacija koja uključuje fotografije, snimke i zapisnike koji se tiču preminulih i povrijeđenih, s obzirom na to da je privatni interes njihovih porodica i njih ovdje pretežniji od interesa javnosti da zna - navodi se u saopštenju tužilaštva.
U saopštenju se dodaje da će dokumentacija biti, zbog obimnosti, objavljena u više sukcesivnih koraka, ali bez odlaganja.
Na sajtu tužilaštva su do sada, između ostalog, kako piše, objavljeni građevinski dnevnici, projekat rekonstrukcije stanice, izvještaji inspekcijskog nadzora i drugo.
Vrhovna javna tužiteljka Srbije Zagorka Dolovac saopštila je 30. decembra da su tužilaštva u Srbiji izašla u susret zahtjevima koje su studenti koji blokiraju fakultete dostavili tom tužilaštvu, kao i da će cjelokupna dokumentacija o padu nadstrešnice biti objavljena.
- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je u ovom predmetu započelo postupak stavljanja opštoj javnosti na uvid cjelokupne tužilaštvu raspoložive dokazne dokumentacije i informacija na službene računarske servere javnog tužilaštva koji su javno dostupni - najavljeno je iz Vrhovnog javnog tužilaštva.
Objavljivanje cjelokupne dokumentacije o padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, nesreći u kojoj je poginulo 15 osoba, jedan je od zahtjeva studenata koji blokiraju fakultete u Srbiji.
U Srbiji je blokirano više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta, nekoliko rektorata i više desetina srednjih škola.
Vlada Srbije saopštila je 13. decembra da je objavila je sva dokumenta Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koja se tiču "mogućeg izvršenja krivičnog djela" prilikom urušavanja nadstrešnice na staničnoj zgradi u Novom Sadu, ali su kasnije pojedini fakulteti i studenti u blokadi tvrdili da nije riječ o kompletnoj dokumentaciji.
Građevinski fakultet u Beogradu saopštio je 19. decembra da je sproveo preliminarnu analizu dostupne dokumentacije za željezničku staničnu zgradu u Novom Sadu, objavljenu na sajtu Vlade Srbije, i da je zaključak da nedostaje ključna dokumentacija.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom nesreće u Novom sadu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 osoba, između ostalog, protiv bivšeg ministra saobraćaja Gorana Vesića i bivše direktorke Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković.

Tužilaštvo u Novom Sadu najavljuje objavljivanje "cjelokupne raspoložive dokumentacije" o nadstrešnici na Željezničkoj stanici

Velimir Milačić, vlasnik poljoprivredne apoteke "Agrarija", čije se sjedište nalazi u podgoričkom naselju Dahna, Rožajac Mujo Mujević i vlasnik "Bat Bojana" Žarko Bulatović uhapšeni su u današnjoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) po Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)
Tu informaciju objavile su Vijesti.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da SPO, po njihovom nalogu, izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Rožajama zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje i preduzima mjere i radnje radi njihovog hapšenja.
Specijalno državno tužilaštvo će, kako se navodi u saopštenju, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka. &nbsp;

Uhapšeni Velimir Milačić, Žarko Bulatović i Mujo Mujević

Crnogorske zastave vijore se Sportskim centrom u Nikšiću gdje Demokratska partija socijalista (DPS) večeras održava završnu konvenciju uoči lokalnih izbora 13. aprila. Sala je puna ljudi koji nose crnogorske zastave i koji uglas pjevaju patriotske pjesme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410190440_02590f709b564cde2e863f456bf7c43976bda1a7bb0aa826a20ab832b626af92.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410190440_02590f709b564cde2e863f456bf7c43976bda1a7bb0aa826a20ab832b626af92" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="DPS KONVENCIJA"> </figure>  U nastavku pogledajte video: <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qed1stYNw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na početku konvencije okupljeni su zapjevali državnu himnu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW8dzN4ZtmKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Konvencija DPS-a u Nikšiću: Sportskim centrom se ori crnogorska himna, vijore zastave

Inspiraciju za kolekciju ,,Adrenalin”, koja će biti predstavljena na Montenegro fashion weeku, modna dizajnerka Irena Grahovac pronašla je u umjetničkom pravcu koji bi se mogao &nbsp;nazvati ,,Novi primitivizam”.
Ona je, gostujući u Srećnom danu na Televiziji E, poručila da u bijegu od ustaljenog modela ponašanja bijeg tražimo u nekim primitivnim društvima.
- Bježeći od ustaljenog modela ponašanja, ako govorimo o zemljama regiona, govorimo o jednoj konstantnoj korupciji, konstantnoj nepravdi, &nbsp;o institucijama koje ne rade - o pokvarenim društvima, vrlo iskreno je tako - &nbsp;ocijenila je Grahovac.
A to su, kaže ona, neke plemenske zajednice. Gdje je čovjek bio oslobođen utrke za tim vrijednostima. Taj primitivni čovjek je imao neke elementarne potrebe, elementarnu emociju, nije bilo potrebe za tim nekim kompetitorskim duhom koji nas vodi na pogrešan put, tako da je , možda, to moje bjekstvo u različite plemenske zajednice meni poslužilo da se igram,da se vraćam u daleku prošlost, da jednostavno zaboravim na dešavanja u ovome svijetu koji je nakaradan trenutno, i to je tako - navela je ona.
Primjećuje opštu uniformnost, kaže Grahovac, što se mode tiče.&nbsp;
- Iz svake oblasti na svijetu se može primjetiti nešto što se zove neo-feudalizam, jer je pet vodećih &nbsp;fest fashion brendova zastupljeno u svim šoping molovima na svijetu, sa tim se ne može boriti i stiče se utisak da su svi u uniformama - navela je ona.
Vrlo je zahvalna, poručuje Grahovac, Srđanu Lubardi i pozivu na Montenegro fashion week. To je njeno prvo učešće i nada se da će biti lijepo.
- Ja sam pogledala neke revije preko instagrama, i sve to izgleda veoma dobro, i mislim da svaka zemlja treba da ima svoj nacionalni Fashion week - rekla je Grahovac.
Živimo, kaže Grahovac, u vrlo uznemirujućem dobu, tako je jedva, podsjeća ona, uspjela da pripremi kolekciju, jer se u Srbiji dešavaju vrlo &nbsp;neobične stvari.
- Mi živimo jednim neobičnim životom, gdje se više ne zna što se &nbsp;dešava, ko je ko, a šta je šta. Ne radi saobraćaj, djeca ne idu u školu, što je dobro u ovom trenutku, ali u takvom jednom okruženju sada stvarati potrebno je zaista mnogo adrenalina, to je taj adrenalin koji vučemo i sa ulice, i adrenalin koji nam služi kao neka borba da opstanemo na ovom tržištu u ovom ludom vremenu. Vjerujte mi nije bilo lako pripremiti, zaista je bilo potrebno mnogo vremena da nekako savladam taj zadatak i pripremim novu kolekciju za Montenegro fashion week. Svo vrijeme sam razmišljala kako ću, &nbsp;šta ću, niko ne može da dođe na posao, ima mnogo obaveza. Onda mi je srce na jednoj strani, a ja moram da se fokusiram na svoj rad, vrlo teško, i tu naš organizam odreaguje tako, naše tijelo je stalno u jednoj fazi brani se, i onda ta odbrana, t to je aj bijeg u umjetnost - istakla je Grahovac.
Brutalizam se javlja, podsjeća Grahovac, u trenucima kada dolazi do velikih društvenih preokreta: Industrijska revolucija i otkriće Amerike su, prema njenim riječima, društvena dešavanja tako intenzivna.
- Bježeći od ustaljenog modela ponašanja, ako govorimo o zemljama regiona, govorimo o jednoj konstantnoj korupciji, konstantnoj nepravdi, govorimo o institucijama koje ne rade, znači govorimo o pokvarenim društvima, vrlo iskreno je tako. Mi bijeg tražimo &nbsp;možda u nekim primitivnim društvima, to su neke plemenske zajednice, gdje je čovjek bio oslobođen utrke za tim vrijednostima. Taj primitivni čovjek je imao neke elementarne potrebe, elementarnu emociju, nije bilo potrebe za tim nekim kompetitorskim duhom koji nas vodi na pogrešan put, tako da je , možda, to moje bjekstvo u različite plemenske zajednice meni poslužilo da se igram,da se vraćam u daleku prošlost, da jednostavno zaboravim na dešavanja u ovome svijetu koji je nakaradan trenutno, i to je tako - naglasila je Grahovac.
Primitivizam jeste umjetnički pravac, objašnjava Grahovac, koji egzistira kao zvaničan pravac i koji koketira sa naivnom umjetnošću.
- Sve je to uobličeno na jedan pismeni način, tako da nije to da li je neko primitivan ili ne, nego da li se vraćamo i inspiraciju tražimo u nekim vrijednostima kada je čovjek bio potpuno okrenut svom biću, svom habitusu - zaključila je Grahovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrhjyVIGDXIY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

,,Novi primitivizam” inspiracija za kolekciju ,,Adrenalin”

Sandra Vujović izabrana je za direktoricu Gradskog pozorišta Podgorica sa tri glasa „za“.
Javni konkurs za izbor direktora JU „Gradsko pozorište“ Podgorica objavljen je 24. februara 2025. godine, a pored Vujović su se kandidovali Vojislav Vojo Kaluđerović i Iva Čukić Šoškić.
U Gradskom pozorištu su poručili da su nijanse odlučivale u izboru.
- Imajući u vidu da su sva tri kandidata dostavila blagovremenu i potpunu dokumentaciju, te da ispunjavaju propisane uslove, nakon obavljenih intervjua sa svim kandidatima ponaosob, komisija je konstatovala da svi kandidati imaju respektabilne biografije i radno iskustvo, da su priloženi programi rada i razvoja Pozorišta za mandatni period impozantni, te da nije bilo lako donijeti konačnu odluku, s obzirom na to da su nijanse odlučivale - navodi se u saopštenju.
Konkursom su bili definisani opšti uslovi i posebni uslovi utvrđeni Statutom JU „Gradsko pozorište“ Podgorica: &nbsp;- VSS društvenog smjera i VSS iz oblasti humanističkih nauka.
- Kandidati/kinje za direktora/icu dužni/e su dostaviti plan i program rada i razvoja Gradskog pozorišta za mandatni period, koji obavezno sadrži finansijski i kadrovski plan ostvarivanja predloženog programa i biografiju (CV), kvalifikacija visokog obrazovanja u obimu od najmanje 240 kredita CSPK-a, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka; - najmanje osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs, a od toga najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja; - posjedovanje radnih, stručnih i organizatorskih sposobnosti - istakli su u Gradskom pozorištu.
Prijave su, kako su kazali, razmatrane nakon isteka roka od 21 dan, kako bi se izbjeglo moguće favorizovanje, pa je tako 2. aprila izvršen uvid u pristigle prijave.

Sandra Vujović izabrana za direktoricu Gradskog pozorišta Podgorica

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.