Državni službenici i namještenici u bjelopoljskom Višem sudu traže uvećanje zarada svim zaposlenima u pravosuđu za 30 odsto kao privremeno rješenje, propisivanje zvanja za državne službenike i namještenike kroz posebne propise, te utvrđivanje posebnih koeficijenata zarada za zaposlene državne službenike i namještenike u sudu/tužilaštvu - saopšteno je iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Kako navode u saopštenju, koji su medijima dostavili iz ovog sindikata, zaposleni u sudskoj administraciji, već duže vrijeme trpe nepravdu jer primaju najniže zarade u cijelom javnom sektoru, te poručuju da će biti istrajni i dosljedni.
- Ako je minimalna zarada u Crnoj Gori 600 eura, zbog čega je zarada samostalnih referenata u pravosuđu ispod minimalne zarade? Zbog čega je zarada samostalnih savjetnika i savjetnika u sudu značajno ispod prosječne zarade - upitali su državni službenici i namještenici u Višem sudu u Bijelom Polju.
Smatraju da se samo nameće pitanje je li realno da državni službenici i namještenici, koji obavljaju važne, izrazito odgovorne i složene poslove, zaslužuju ovakvu nepravdu i poniženje. 
- Očekujemo da je Vladi i resornim ministarstvima u interesu da bez daljeg odlaganja uvaže naše zahtjeve i spriječe dalje posledice, jer će u suprotnom sve više biti ugrožena efikasnost pravosudnog sistema - ističu u saopšenju.
Dodaju da zaposleni u pravosuđu nisu počeli sa jednosatnom obustavom rada nenajavljeno i nepromišljeno, nego je ona logičan slijed događaja. 
- Skoro godinu nadležne institucije ne reaguju na zahtjeve zaposlenih državnih službenika i namještenika u pravosuđu, koji su svoje nezadovoljstvo potvrdili, između ostalog, i svojim potpisima - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Državni službenici bjelopoljskog Višeg suda traže uvećanje zarada, propisivanje zvanja kroz posebne propise i utvrđivanje koeficijenata

Suđenje Aliji Balijagiću (64) zbog ubistva brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac u oktobru prošle godine, iako je bilo zakazano za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, biće pomjereno za dvije sedmice.
Kako je saopšteno iz Višeg suda u Bijelom Polju, naredbom postupajuće sudije Bojane Radović, glavni pretres odložen je za 14. oktobar u 11:30 sati.
- Glavni pretres se odlaže po zahtjevu branioca okrivljenog, advokata Rešada Muzurovića, kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava okrivljenog na odbranu - pojasnili su iz Višeg suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 sati, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Tamara Klikovac

500x500

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Viši sud u Bijelom Polju odbio je zahtjev advokata Rešada Muzurovića da bude razriješen obaveze da po službenoj dužnosti brani Aliju Balijagića (65), optuženog za dvostruko ubistvo u selu Sokolac, jer mu je već sudio u drugom krivičnom predmetu.
– Sve sam u svom zahtjevu obrazložio i vjerovao sam da ću biti razriješen branilačke obaveze. Sudio sam Balijagiću ranije u nekoliko krivičnih predmeta i iz objektivnih razloga ne mogu da preuzmem angažovanje u predmetu njegove odbrane. Kao sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju postupao sam u krivičnom predmetu u kojem su donesene osuđujuće presude u kojima su stranke bili Balijagić i njegov sada pokojni brat. Ovi navodi se mogu lako provjeriti kroz presude Osnovnog suda u Bijelom Polju, vezano za sada okrivljenog Aliju Balijagića – kazao je Muzurović za "Dan".
Dodaje da mu je 11. septembra uručeno rješenje Višeg suda u Bijelom Polju, u kom se navodi da je u predmetu koji se vodi protiv Balijagića razriješen advokat po službenoj dužnosti Milorad Vlahović, a da je istovremeno on postavljen za branioca po službenoj dužnosti.
Muzurović, međutim, ponavlja da je neophodno da bude izuzet iz postupanja u ovom predmetu, jer, kako objašnjava, smatra da između njega kao branioca i okrivljenog ne bi bilo moguće uspostaviti odnos povjerenja, što je pretpostavka uspješne odbrane.
– Zbog toga, i kod činjenice da okrivljeni ne bi imao povjerenja u moje postupanje kao branioca, tražio sam da me izuzmu od daljeg postupanja u ovoj krivično-pravnoj stvari i odrede drugog branioca. Ja ću posjetiti Balijagića u zatvoru i tražiti od njega da podnese zahtjev da mu ja ne budem branilac. Ja to neću biti – naglasio je Muzurović.
Inače, ranije su i okrivljeni Balijagić i advokat Vlahović tražili da branilac bude razriješen, a ti zahtjevi su odbijeni od strane predsjednika suda kao neosnovani, zbog nenavođenja konkretnih razloga za traženo razrješenje. Međutim, imajući u vidu postupanje branioca, tj. njegove zahtjeve koji su prethodno navedeni, uz činjenicu da je ranije i sam okrivljeni tražio da mu se postavi drugi branilac po službenoj dužnosti, predsjednik suda je kasnije ipak odlučio da Vlahovića razriješi i odredi drugog branioca sa spiska Advokatske komore, po redosljedu – advokata Rešada Muzurovića.
Prema navodima optužnice, Balijagić je 25. oktobra prošle godine, oko 21.10 časova, u mjestu Sokolac, sa umišljajem i na podmukao način, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, dok su se nalazili u svojoj porodičnoj kući. Balijagiću je početak suđenja za dvostruko ubistvo zakazan za 1. oktobar.
Smolović: Nisu se stekli uslovi za razrješenje
U rješenju kojim se odbija Muzurovićev zahtjev, koje je potpisao predsjednik Višeg suda Milan Smolović, navodi se da protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.
– Muzurović je podnio zahtjev za razrješenje u kojem je naveo da iz objektivnih razloga ne može preuzeti angažovanje u predmetu protiv okrivljenog Balijagića. Iz razloga što je postupao u krivičnim predmetima u kojima se Balijagiću sudilo. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je advokat Muzurović i dalje branilac Balijagića. To što je ranije sudio ne predstavlja okolnosti koje dovode do sukoba interesa ili povrede prava na odbranu. Naprotiv, sud nalazi da kontinuitet u zastupanju okrivljenog doprinosi ostvarivanju njegovog prava na odbranu. Nijesu se stekli uslovi za razrješenje – piše u rješenju.

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu Višeg suda u Bijelom Polju kojom je Sead Brzać osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva sugrađanina Amila Kučevića.
- Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 5. septembra donio presudu kojom je odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva i Bijelom Polju, optuženog Seada Brzaća i njegovih branilaca koje su izjavljene protiv presude Višeg suda u Bijelom Polju od 10. marta. Presudom Apelacionog suda Crne Gore preinačena je navedena presuda Višeg suda u Bijelom Polju samo u pogledu pravne ocjene djela - saopšteno je iz tog suda.
Presudom Višeg suda u Bijelom Polju optuženi Sead Brzać oglašen je krivim zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 3 mjeseca u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Apelacioni sud je našao da se radi o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Odlučujući o žalbama, Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud na osnovu pravilne ocjene svih dokaza pojedinačno i u međusobnoj vezi, dovodeći ih u vezu sa odbranom optuženog, utvrdio da je optuženi izvršio krivična djela za koja je osuđen. &nbsp;Ovakav zaključak prvostepenog suda, po nalaženju Apelacionog suda, pravilno je prvostepeni sud izveo iz dokaza provedenih tokom postupka, iskaza svjedoka oštećenog datog pred Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, iskaza drugih saslušanih svjedoka iz prethodnog postupka, koje je pravilno cijenio kao jasne, uvjerljive i objektivne, jer nijesu u suprotnosti sa drugim provedenim dokazima, izvještajima o sprovedenim vještačenjima Forenzičkog centra u Danilovgradu - ističe se u saopštenju Apelacionog suda.
Apelacioni sud je, kažu, ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni, koja se osporava podnijetim žalbama, pa je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja.
- Po mišljenju Apelacionog suda izrečena kazna zatvora u trajanju od šest godina i tri mjeseca predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija - naveli su oni.

1250x600

1084x550

Apelacioni sud preinačio presudu Višeg: Seadu Brzaću šest godina i tri mjeseca zatvora za pokušaj ubistva Kučevića

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja na kojem je bio postavljen, pa uklonjen spomenik ratnom zločincu i četničkom vojvodi iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, pušten je da se brani sa slobode - potvrdila je za Portal ETV portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović.
Njemu je, kako podsjeća, predsjednik i sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama Ivan V. Došljak 10. avgusta, po prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu, odredio pritvor u trajanju do 30 zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu.
Pritvor je Dobrašinoviću određen zbog postojanja okolnosti koje su ukazivale na opasnost od uticaja na D. Š. koga je potrebno saslušati u svojstvu svjedoka, a koji ima bliske porodične veze sa osumnjičenim, kao i na nepoznate saučesnike.
&nbsp;- Optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama predatim Osnovnom sudu 15. avgusta okrivljenom je stavljeno na teret krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu. Predloženo je da se prema okrivljenom produži pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni ometati postupak uticanjem na saučesnike - navela je Radunović.
Svjedok D. Š. je, kako dodaje, u postupku istrage saslušan.
- Iskoristio je svoje zakonsko pravo da ne svjedoči - rekla je Radunović.
O prijedlogu za produženje pritvora protiv Dobrašinovića je, kako je navela, odlučivao Viši sud u Bijelom Polju.
- Provjerom kroz Pravosudni informacioni sistem utvrđeno je da je rješenjem Vijeća Višeg suda u Bijelom Polju od 20. avgusta odbijen kao neosnovan prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za produženje pritvora Dobrašinoviću, po pritvorskom osnovu opasnost od uticaja na saučesnike i njemu je ukinut ranije određeni pritvor - kazala je Radunović i dodala da je okrivljeni pušten da se brani sa slobode.
Protiv ovog rješenja se, kako je precizirala, može izjaviti žalba Apelacionom sudu Crne Gore.
Podsjećamo, Ministarstvo kulture i medija je 7. avgusta, odnosno istog dana kada je u blizini hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama osvanuo spomenik u čast četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata, naložilo uklanjanje ovog nelegalnog spomen-obilježja. Dobrašinović je uhapšen tog dana i u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama su formirali predmet.
Uklanjanje spomenika u noći između 7. i 8. avgusta okupljeni nijesu dozvolili, već su kazali da će nakon osvještavanja spomenika sami to učiniti. Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije je dan kasnije, 8. avgusta, otkrio spomenik Đurišiću u blizini hrama, te rekao da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, kao i da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana.
Tog dana su fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-medija-nadleznima-jesu-li-identifikovani-propusti-i-sankcionisani-policajci-koji-nisu-reagovali-kada-su-napadnuti-fotoreporteri-pejovic-i-vasiljevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović. kao i novinar Balša Rudović koji nije fizički napadnut, hitno su evakuisani iz Gornjeg Zaostra.&nbsp;
Pejoviću je prijećeno da ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala. Zbog napada je uhapšeno nekoliko osoba.
Zbog postavljanja spomenika, ali i napada na medijske radnike reagovale su brojne nevladine organizacije, institucije, aktivisti i političke partije.
Premijer Milojko Spajić je povodom napada na novinare kazao da su "pojedini religijski velikodostojnici neodgovornim ponašanjem kreirali društveni ambijent u kojem su medijski radnici postali žrtve samo zbog toga što profesionalno obavljaju svoj posao".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-nvo-i-gradanske-aktivistkinje-hitno-ukloniti-nezakoniti-spomenik-pavlu-durisicu-to-je-otvoreno-slavljenje-zla&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, pored ostalih, istakao da je podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju, te masovne zločine nad civilima &nbsp;"direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore".
Iz Institucije zaštitnika ljudskih prava su kazali da, iako je njihov stav prema zločinu jasan i ne pravi razliku između bilo kog akta mržnje i pogroma usmjerenog prema bilo kojoj naciji, vjeri, rasi, "očigledno je da se suočavamo sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma o tome šta je zločin i kako se postaviti prema zločinu i zločincima".

Jasmina Beharovic

Dobrašinović pušten iz pritvora, svjedok iskoristio pravo da ne svjedoči

Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Alije Balijagića zbog ubistva Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Njemu se na teret stavlja i nedozvoljeno držanje i nošenja oružja i eksplozivnih materija.
- Rješenjem vijeća Višeg suda u Bijelom Polju Kvo.br.25/25 od 30. 06. 2025. godine, potvrđena je optužnica VDT iz Bijelog Polja Kt.br.56/24 od 09. 06. 2025. godine, podignuta protiv okrivljenog Alije Bakijagića iz Bijelpog Polja, zbog krivičnog djela teško ubistvo iz čl.144 st. 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 st. 3 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore - saopšteno je iz tog Suda.
Nakon održanog ročišta i uvida u spise predmeta, vijeće ovog suda je zaključilo da činjenični opis optužnice sadrži sve elemente bića krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
- Dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni Balijagić izvršio krivična djela koja su mu optužnicom stavljena na teret, dok se pravo i potpuno činjenično stanje može utvrditi u skladu sa procesnim načelom kontradiktornosti samo u postupku na glavnom pretresu - kazali su iz Višeg suda u Bijelom Polju.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Branilac Alije Balijagića, optuženog za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj 25. oktobra prošle godine u bjelopoljskom selu Sokolac, advokat Milorad Vlahović, podnio je Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice.
Advokat Balijagića po službenoj dužnosti prijedlog je podnio na izričit zahtjev njegovog branjenika kojem je zaprijećena kazna od 10 do 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja.
Optužnicu protiv Balijagića, koji je za razna djela proveo više od 30 godina u zatvoru, razmatraće vijeće sudije Dragana Dašića.
Podsjetimo, nakon skoro mjesec bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji, Balijagić je uhapšen u jednom selu kod Priboja.
Državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Vanja Rakonjac saslušala je okrivljenog Balijagića zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prilikom saslušanja, okrivljeni je iznio svoju odbranu u kojoj je priznao ubistvo, za koje se, kako je istakao, duboko kaje. Rekao je i da nije imao namjeru da ih ubije te da će na sudu odgovarati na sva pitanja.
Tvrdio je da pokojne Madžgalje ranije nije poznavao. Ubistvo je, kako je ispričao, počinio u afektu, u trenutku jake emotivne razdraženosti. Balijagić tada nije želio da odgovara na pitanja svog branioca i punomoćnika oštećene porodice, već isključivo na pitanja tužioca.
Odbrana je nakon određivanja pritvora okrivljenom u žalbi Apelacionom sudu istakla da je, slijedeći njegov iskaz pred sudijom za istragu i VDT, okrivljeni priznao da je ubistvo izvršio u stanju jake razdraženosti ili afekta koje je izazvano psihičkom nestabilnošću, naglom konfrontacijom sa spoljašnjim svijetom, proisteklog iz dugogodišnjeg boravka dužeg od 30 godina u zatvoru.
Za Balijagićem je tragala najprije crnogorska, a potom i srpska policija nakon što je utvrđeno da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja.
On se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu.
Balijagić je uhapšen u Srbiji 21. novembra – 27 dana nakon što je počinio zločin u Crnoj Gori. On je 28. novembra sproveden u okružni zatvor u Užicu, kada mu je i određen pritvor.
Više javno tužilaštvo u Užicu početkom decembra 2024. godine podiglo je optužnicu protiv Balijagića za krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i teška krađa koje je počinio na teritoriji Srbije tokom bjekstva, nakon počinjenog zločina u Crnoj Gori.
Međutim, sud i tužilaštvo u Užicu su odlučili da ovaj postupak protiv Balijagića ustupe crnogorskom pravosuđu.
<h2>Kriminalni dosje</h2>
Balijagić je od ranije poznat crnogorskoj policiji, u prošlosti je bio osuđivan za razbojništvo, pljačke, silovanje, a 2003. godine se takođe intenzivno tragalo za njim.
Prema evidenciji policije, Balijagić je više od 30 godina proveo u zatvoru i višestruki je povratnik u izvršenju krivičnih djela.
Jovana i Milenku Madžgalj usmrtio je popevši se na blokove iza njihove kuće, da bi potom u njih ispalio više hitaca. Mještani sela Sokolac bili su očajni jer je osumnjičeni Balijagić nakon zločina „lako“ umakao policijskim snagama i tvrdili su da je ubistvo moglo biti spriječeno da su nadležni reagovali na vrijeme.
Za njim su tada tragale Specijalne snage Vojske Crne Gore i pripadnici policije, a on je sve vrijeme dok je bio u bjekstvu bio naoružan, sa municijom.
Procjenjuje se da je Balijagić tokom 27-dnevnog bjekstva prešao više od 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu. Naruku mu je išlo to što je taj teren dobro poznavao.
Ukoliko se utvrdi da je neko pomagao Balijagiću u bjekstvu, kazniće se kao da je sam učinio krivično djelo, saopšteno je ranije u odgovoru iz Višeg državnog tužilaštva Crne Gore.
Kada je Balijagić pobjegao na teritoriju Srbije, u potragu su se aktivno uključili pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije koji su patrolirali i dronovima pretraživali region oko sela Orašac (okolina Brodareva).
Ovu situaciju „iskoristio“ je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i izjavio da je odbjegli Balijagić postao „ekstremni“ radikalni islamista te da su te informacije srpske bezbjednosne službe dobile od „veza iz Crne Gore“.
- Ta Vraneška dolina, istorijski interesantno područje, odakle su Madžgalji koje je ubio. Mislim da su mu sati odbrojani. Čovjek je 30 i nešto godina proveo u zatvoru. Mi smo ga lišili slobode, znamo mi put kojim je i tada išao, kroz koja sela, nije mu ovo prvi put - rekao je, između ostalog, Vučić.
Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, međutim, zvanično su saopštile da ne raspolažu operativnim podacima koji upućuju na sumnju da je Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
- Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina provelo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma - istakli su u zajedničkom saopštenju.
Pobjedini izvori iz bezbjednosnih službi tvrdili su da ne postoji nijedan trag koji bi ukazivao da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu. Kako su nam tada pojasnili, jasno je da se radi o Vučićevom pokušaju skretanja pažnje sa tragedije u Novom Sadu, gdje je stradalo 14 osoba u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici zbog čega su građani Srbije organizovali protest na kojem je bilo više desetina hiljada nezadovoljnih koji traže ostavku Vlade.
Sa druge strane, resorni ministar Danilo Šaranović govorio je da je od dana kada se desio ovaj tragični događaj u prosjeku 200 policajaca i 70 pripadnika Vojske Crne Gore svakodnevno učestvovalo u potrazi, pretražujući složeni planinski i ruralni teren, koji obuhvata više od 100 kvadratnih kilometara.
- Da su uslovi terena i priroda potrage izuzetno zahtjevni potvrđuju i kolege iz policije Srbije koje, kako ste javno mogli čuti, sa velikim angažovanjem najelitnijih policijskih jedinica i najsavremenijom opremom, u punoj koordinaciji sa našom policijom, danima rade na potrazi za Balijagićem na teritoriji Republike Srbije - rekao je tada Šaranović.

Balijagić nudi sporazum o priznanju krivice za ubistvo Madžgalja

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Kaćuša Krsmanović

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Viši sud u Bijelom Polju odredio je pritvor do 30 dana M.J. iz Gusinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima.
Sudija za istragu je, po razmaranju premetnih spisa, zaključio da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivično djelo zbog kojeg se sprovodi istraga protiv njega, kao i da je nužno određivanje pritvora.
- Postoje konkretne okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost od bjekstva okrivljenog, ukoliko se nađe na slobodi, kao i opasnost od uticaja na svjedoke koje je potrebno saslušati u daljem toku postupka - navedeno je u saopštenju suda.
Podsjećamo, M.J. se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-gusinjanin-ostecenoj-nije-davao-novac-za-poslove-koje-je-obavljala-i-udarao&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.

Gusinjaninu osumnjičenom za trgovinu ljudima pritvor do 30 dana

Viši sud u Bijelom Polju odlučaće o žalbi države Crne Gore na prvostepenu presudu pljevaljskog Osnovnog suda prema kojoj je dužna da plati Dušku Šariću gotovo 15 miliona eura, nakon što riješi sve predmete prethodno primljene u rad, saopšteno je iz tog suda.
Prvostepenu presudu, po kojoj bi država trebalo da isplati Šariću ovaj iznos zbog navodne materijalne štete njegovoj nekadašnjoj građevinskoj firmi "Level Ing" DOO Pljevlja dok je bila pod državnom kontrolom, donijela je krajem februara sutkinja Osnovnog suda Sanja Aničić .
Država Crna Gora izjavila je žalbu tvrdeći da pljevaljski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.
- Dana 14. aprila 2025. godine, ovom sudu su dostavljeni spisi predmeta Osnovnog suda u Pljevljima, formirani povodom tužbe tužioca ''Level Ing" DOO Pljevlja, čiji je izvršni direktor Duško Šarić iz Pljevalja, protiv tužene Države Crne Gore, za naknadu materijalne štete. Na prvostepenu presudu kojom je postupak pred Osnovnim sudom u Pljevljma nepravosnažno okončan, žalbu je izjavila tužena. Viši sud u Bijelom Polju će odlučiti o žalbi tužene, nakon što riješi sve predmete primljene u rad kod ovog suda, prije navedenog predmeta, bez obzira na zainteresovanost javnosti za navedeni predmet, kao i iznos dosuđenje štete - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Poručuju da se u sudu isključivo rukovode pravilima propisanim Sudskim poslovnikom, koji propisuje obavezu rješavanja predmeta u radu po redu prijema.

Viši sud: O žalbi države na presudu u korist Šarića nakon što riješimo prethodno primljene predmete

Obilne padavine dodatno otežavaju odvijanje saobraćaja na više putnih pravaca širom zemlje, zbog čega su nadležne službe u stanju pojačane pripravnosti i kontinuirano prate stanje na terenu. Upravo nakon početka obilnih padavina, juče je, prije odronjavanja zemlje, bez odlaganja zatvoren putni pravac preko Sokolovine, navodi se u saopštenju Ministarstva saobraćaja (MS).&nbsp;
Kako su istakli, iako su velike količine padavina pojava koja izaziva ozbiljne probleme i u mnogo razvijenijim državama, blagovremenom reakcijom nadležnih službi spriječene su teže posljedice, a bezbjednost građana i učesnika u saobraćaju stavljena je na prvo mjesto.&nbsp;
Ministarstvo saobraćaja, dodaju, ostaje u potpunosti posvećeno principima transparentnosti, zakonitosti i odgovornog upravljanja infrastrukturom, uz punu saradnju sa nadležnim institucijama i kontinuirano praćenje situacije na terenu, kako bi se zaštitio javni interes i bezbjednost svih građana.
Iz ovog resora su saopštili da su u proteklom periodu više puta podnosilo inicijative nadležnom tužilaštvu u vezi sa izgradnjom puta Berane – Kolašin, na dionici Lubnice – Jezerine.
Dešavanja na ovom putnom pravcu, kako dodaju, potvrđuju stav Ministarstva da svaki infrastrukturni projekat kod kojeg postoje indicije nepravilnosti mora biti detaljno i do kraja ispitan, kako bi se utvrdilo da li je bilo propusta u planiranju, ugovaranju i realizaciji radova, kao i ko snosi odgovornost za eventualne nepravilnosti.
- Istovremeno, jasno je da institucionalna odgovornost mora da postoji i da se svaki slučaj mora rasvijetliti do kraja, ali se ne može prihvatiti odgovornost za projekte koji su planirani, ugovoreni i realizovani u ranijim periodima, bez utvrđivanja stvarne i individualne odgovornosti onih koji su u njima učestvovali. Posjećamo da je ugovor o izgradnji navedene dionice zaključen 2016. godine sa kompanijom Euroasfalt, te da je konačna cijena završenih radova značajno premašila iznos predviđen osnovnim ugovorom, što dodatno nameće potrebu za potpunim rasvjetljavanjem svih okolnosti ovog projekta - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Obilne padavine prave probleme u saobraćaju, nadležne službe prate situaciju na terenu

Dok se Crna Gora suočava sa ozbiljnim poplavama, prekidima saobraćaja i ugroženom imovinom građana, država faktički ne funkcioniše – nema obraćanja javnosti, nema kriznog štaba, niti jasnih i pravovremenih informacija. Umjesto odgovora i koordinacije, građanima je ponuđena institucionalna tišina, upozorava generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Miloš Bukilić.
Bukilić ističe da je situacija u regionu jasan pokazatelj razlike između odgovornog i neodgovornog upravljanja krizama.
– U Albaniji su poplave znatno manjeg intenziteta nego u Crnoj Gori, ali nadležni organi zasijedaju, donose planove, raspoređuju resurse i na svakih sat vremena obavještavaju javnost o stanju na terenu. Tako se ponaša odgovorna država – naveo je Bukilić.
Suprotno tome, u Crnoj Gori je, kako tvrdi, politički vrh praktično odsutan u trenutku kada je veliki dio zemlje pogođen vanrednim okolnostima.
– Većina ministara, državnih sekretara i poslanika nalazi se van zemlje. Prema dostupnim informacijama, do 12. januara gotovo niko iz političkog vrha nije prisutan, dok su građani prepušteni sami sebi, a brojna područja pod vodom – kazao je Bukilić.
On upozorava da građani nemaju osnovne informacije o stanju na terenu, niti o mjerama koje se eventualno sprovode.
– Ne zna se šta se dešava sa ugroženim porodicama, da li im se pruža adekvatna pomoć, gdje su smješteni i ko je odgovoran za njihovu bezbjednost. Ne postoje zvanični podaci o broju ugroženih domaćinstava, evakuisanih građana niti o konkretnim mjerama koje su preduzete – rekao je Bukilić.
Posebno zabrinjava, dodaje, činjenica da se obilne padavine nastavljaju i narednih dana, što može dodatno pogoršati stanje u već ugroženim područjima.
– Dok se situacija na terenu pogoršava, država ne pokazuje ni minimum organizovanosti i komunikacije. Ovo više nije nemar – ovo je potpuni slom sistema upravljanja krizama – naglasio je Bukilić.
Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj poručuje da ćutanje vlasti u vanrednim okolnostima predstavlja direktan udar na povjerenje građana u institucije.
– Država koja u trenutku ugroženosti ne komunicira sa svojim građanima prestaje da ispunjava svoju osnovnu funkciju. Građani Crne Gore imaju pravo da znaju ko upravlja krizom, koje su mjere preduzete i zašto se niko ne obraća javnosti dok voda ulazi u kuće, putevi nestaju, a ljudi ostaju bez osnovne sigurnosti – poručio je Bukilić.

Bukilić: Poplave paralizovale Crnu Goru, iz državnog vrha ni glasa

Kada su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) prošle sedmice povukli svoje trupe iz Jemena, u skladu sa rokom koji je postavila Saudijska Arabija, iza sebe su ostavili i udaljeno jemensko ostrvo Sokotra, kao i oko 600 turista koji su tamo doputovali, ali više nijesu mogli da odu.
Aviosaobraćaj na glavnom aerodromu ostrva je obustavljen, jer se produbljujuća kriza između UAE-a i Saudijske Arabije pretočila u novi sukob na jemenskom kopnu, gdje ove dvije zalivske sile sada podržavaju suprotstavljene grupe u građanskom ratu u toj zemlji.
„Niko nema nikakve informacije i svi se samo žele vratiti svojim normalnim životima“, rekla je Aurelija Krikštaponijene (Aurelija Krikstaponiene), Litvanka koja je na Sokotru doputovala tokom novogodišnjih praznika.
Trebalo je da se vrati u Abu Dabi (Abu Dhabi) u nedjelju, ali bi se sada mogla naći u situaciji da mora putovati preko grada Džeda (Jeddah) u Saudijskoj Arabiji, jer kontrola Emirata nad ostrvom slabi.
Sokotra, koja se nalazi više od 300 kilometara južno od jemenske obale i koja je donedavno bila uglavnom dostupna avio-linijama preko UAE-a, tokom godina sukoba na kopnu predstavljala je utočište mira i spokojstva.
Sokotra je došla pod faktičku kontrolu UAE-a 2018. godine, kada su na ostrvo prvi put sletjeli emiraćanski vojni transportni avioni.
Tenkovi i trupe koji su se tada iskrcali bili su dio nastojanja UAE-a da proširi svoj uticaj nad regionalnim morskim putevima, uključujući moreuz Bab el-Mandeb između Roga Afrike i Arapskog poluostrva.
Saudijska Arabija izvodi vazdušne udare kako bi pomogla trupama jemenske vlade u borbi protiv južnih separatista koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati, a koji upravljaju Sokotrom.
Trupe UAE-a u početku nijesu bile dobrodošle kada su se prvi put iskrcale 2018. godine, a jemenska vlada, koju podržava Saudijska Arabija, tada je optužila Abu Dabi da je preuzeo luke i aerodrome na ostrvu.
Međutim, UAE je uspostavio kontrolu putem separatističkog Južnog tranzicionog vijeća (STC – Southern Transitional Council), koje se sada nalazi u direktnoj konfrontaciji sa snagama jemenske vlade koje podržava Saudijska Arabija na jemenskom kopnu. STC traži autonomiju za južni Jemen, a u konačnici i nezavisnost od gušće naseljenog sjevera.
STC i danas drži kontrolu nad ostrvom, ali aerodrom više nije pod kontrolom Emirata, rekli su za Rojters (Reuters) dva izvora sa aerodroma.
Jemenske aviokompanije saopštile su kasno u ponedjeljak da će 7. januara obaviti let za Džedu, što je jasan znak da je kontrola nad aerodromom promijenjena.
„Imamo ograničenu količinu gotovine i većina ljudi će ostati bez novca za dva ili tri dana. Ovdje nema platnih terminala ni bankomata, a ni bankovni transferi ne funkcionišu. Sve se oslanja na gotovinu. Kada nje ponestane, spavaćemo na otvorenom i oslanjati se na pomoć u hrani lokalnih stanovnika“, rekao je za Rojters Maćej (Maciej), poljski turista koji je dio grupe od još 100 ljudi.

Zbog povlačenja UAE-a: Stotine turista "zapelo" na jemenskom otoku, ne mogu se vratiti kući

Umjesto preispitivanja tretmana Aleksandra Mijajlovića u Istražnom zatvoru, medijske objave su uticale na pogoršanje pozicije pritvorenog podgoričkog biznismena. &nbsp; Takav se zaključak može donijeti na osnovu informacija Televizije E. Osim što istražni sudija Goran Šćepanović već 95 dana ne dozvoljava Mijajloviću telefonski kontakt sa članovima najuže porodice, a zbog preopterećenosti ljekara puna tri mjeseca ne omogućava se rentgenski snimak povrijeđenog ramena - sada je za Mijajlovića i ostalih devet pritvorenika iz sobe, ograničeno kretanje tokom dnevnih šetnji. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190116_c4fc891daae49566b7748e0fa866f24014ebbbfbe65f413a1ef7716ec612ff62.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106190116_c4fc891daae49566b7748e0fa866f24014ebbbfbe65f413a1ef7716ec612ff62" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POD POSEBNIM PRISMOTROM: Aleksandar Mijajlović"> <figcaption>POD POSEBNIM PRISMOTROM: Aleksandar Mijajlović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  OGRANIČENA ŠETNJA Zatvorsku šetnju, koja se omogućava dva puta dnevno u trajanju od po 30 minuta, &nbsp;moguće je napraviti u više različitih krugova, kraćih ili dužih, na kojima ima različitih sprava za vježbanje. Za Mijajlovića i pritvorenike koji su sa njim u sobi, uprava Istražnog zatvora je, kako kažu niži komandiri u UIKS-u, naložila ograničenu šetnju u krugu broj 2 koji je dugačak nekih pedesetak koraka betonirane površine. &nbsp; Čuvari u Istražnom zatvoru su, kako saznaje Televizija E, primijetili da je Mijajlović, da ne bi njegovi cimeri iz pritvorske sobe trpjeli kažnjavanje zbog njega, prije tri dana prestao da izlazi u šetnje. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, akcija organičavanja prostora za šetnju je dio šireg pritiska na Mijajlovića i teško je povjerovati da su je osmislili niži zatvorski službenici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190120_bb3059bcc843bdfd3480d667e27e9f10658db11c6d6f08be0103b6e71216b773.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106190120_bb3059bcc843bdfd3480d667e27e9f10658db11c6d6f08be0103b6e71216b773" data-rendition-name="original" width="1000" height="648" loading="lazy" alt="RAZLIČITE MOGUĆNOSTI ZATVORSKE ŠETNJE: UIKS"> <figcaption>RAZLIČITE MOGUĆNOSTI ZATVORSKE ŠETNJE: UIKS(Photo: UGC: Luka Pejović)</figcaption> </figure>  POSEBNA PAŽNJA Izvori Televizije E iz Specijalnog policijskog odjeljenja ističu da je Predrag Šuković naglasio pomoćniku direktora UIKS-a Nebojši Jankoviću da se na Aleksandra Mijajlovića, protiv kojeg postoje dvije optužnice, treba obratiti posebna pažnja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106190120_f1c8d1a982ae34b4abc5461c0485c198cf1e6a6a7e9fcbe271c955a6779af5d8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106190120_f1c8d1a982ae34b4abc5461c0485c198cf1e6a6a7e9fcbe271c955a6779af5d8" data-rendition-name="original" width="1640" height="1128" loading="lazy" alt="UTICAJ I U UIKS-U: Predrag Šuković, čelnik SPO"> <figcaption>UTICAJ I U UIKS-U: Predrag Šuković, čelnik SPO(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da li posebna pažnja podrazumijeva i poseban, rigorozniji, tretman u odnosu na druge pritvorenike - nije poznato. &nbsp; Iz Uprave Istražnog zatvora je, nakon prošlog priloga Televizije E, poslato reagovanje, ali ne na mejl naše medijske kuće. U tom se reagovanju potvrđuju informacije da je Mijajloviću onemogućen kontakt sa porodicom i da ne može da obavi snimak povrijeđenog ramena, ali se naglašava da Mijajlović ima tretman koji nije plod loših namjera uprave UIKS-a. &nbsp; -Kada je u pitanju korišćenje telefonske govornice, rukovodstvo Istražnog zatvora nema ingerencije da nekom odobri ili ne odobri korišćenje govornice, već je isto u nadležnosti suda... Tačno je da je pritvoreno lice u više navrata pregledano od zatvorskog ljekara, kojim prilikama je isti dobio uput za snimanje u KCCG, međutim u UIKS je trenutno smješten značajan broj lica koji shodno trijaži zatvorskog ljekara imaju urgentno zdravstveno stanje – kazali su iz uprave UIKS-a. &nbsp; Sudeći po zvaničnim saopštenjima, kao i na osnovu informacija iz državnih institucija, protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića ne vodi se nikakva hajka, niti mu iko svjesno otežava uslove života u pritvoru. &nbsp;&nbsp; Nezvanično, ali stvarno: drugi pritvorski boravak podgorički biznismen provodi u znatno težim uslovima, kao da je neka vrsta političkog zatvorenika?! &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: visi-sud-u-bijelom-polju