Državni službenici i namještenici u bjelopoljskom Višem sudu traže uvećanje zarada svim zaposlenima u pravosuđu za 30 odsto kao privremeno rješenje, propisivanje zvanja za državne službenike i namještenike kroz posebne propise, te utvrđivanje posebnih koeficijenata zarada za zaposlene državne službenike i namještenike u sudu/tužilaštvu - saopšteno je iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Kako navode u saopštenju, koji su medijima dostavili iz ovog sindikata, zaposleni u sudskoj administraciji, već duže vrijeme trpe nepravdu jer primaju najniže zarade u cijelom javnom sektoru, te poručuju da će biti istrajni i dosljedni.
- Ako je minimalna zarada u Crnoj Gori 600 eura, zbog čega je zarada samostalnih referenata u pravosuđu ispod minimalne zarade? Zbog čega je zarada samostalnih savjetnika i savjetnika u sudu značajno ispod prosječne zarade - upitali su državni službenici i namještenici u Višem sudu u Bijelom Polju.
Smatraju da se samo nameće pitanje je li realno da državni službenici i namještenici, koji obavljaju važne, izrazito odgovorne i složene poslove, zaslužuju ovakvu nepravdu i poniženje. 
- Očekujemo da je Vladi i resornim ministarstvima u interesu da bez daljeg odlaganja uvaže naše zahtjeve i spriječe dalje posledice, jer će u suprotnom sve više biti ugrožena efikasnost pravosudnog sistema - ističu u saopšenju.
Dodaju da zaposleni u pravosuđu nisu počeli sa jednosatnom obustavom rada nenajavljeno i nepromišljeno, nego je ona logičan slijed događaja. 
- Skoro godinu nadležne institucije ne reaguju na zahtjeve zaposlenih državnih službenika i namještenika u pravosuđu, koji su svoje nezadovoljstvo potvrdili, između ostalog, i svojim potpisima - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Državni službenici bjelopoljskog Višeg suda traže uvećanje zarada, propisivanje zvanja kroz posebne propise i utvrđivanje koeficijenata

Suđenje Aliji Balijagiću (64) zbog ubistva brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac u oktobru prošle godine, iako je bilo zakazano za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, biće pomjereno za dvije sedmice.
Kako je saopšteno iz Višeg suda u Bijelom Polju, naredbom postupajuće sudije Bojane Radović, glavni pretres odložen je za 14. oktobar u 11:30 sati.
- Glavni pretres se odlaže po zahtjevu branioca okrivljenog, advokata Rešada Muzurovića, kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava okrivljenog na odbranu - pojasnili su iz Višeg suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 sati, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Tamara Klikovac

500x500

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Viši sud u Bijelom Polju odbio je zahtjev advokata Rešada Muzurovića da bude razriješen obaveze da po službenoj dužnosti brani Aliju Balijagića (65), optuženog za dvostruko ubistvo u selu Sokolac, jer mu je već sudio u drugom krivičnom predmetu.
– Sve sam u svom zahtjevu obrazložio i vjerovao sam da ću biti razriješen branilačke obaveze. Sudio sam Balijagiću ranije u nekoliko krivičnih predmeta i iz objektivnih razloga ne mogu da preuzmem angažovanje u predmetu njegove odbrane. Kao sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju postupao sam u krivičnom predmetu u kojem su donesene osuđujuće presude u kojima su stranke bili Balijagić i njegov sada pokojni brat. Ovi navodi se mogu lako provjeriti kroz presude Osnovnog suda u Bijelom Polju, vezano za sada okrivljenog Aliju Balijagića – kazao je Muzurović za "Dan".
Dodaje da mu je 11. septembra uručeno rješenje Višeg suda u Bijelom Polju, u kom se navodi da je u predmetu koji se vodi protiv Balijagića razriješen advokat po službenoj dužnosti Milorad Vlahović, a da je istovremeno on postavljen za branioca po službenoj dužnosti.
Muzurović, međutim, ponavlja da je neophodno da bude izuzet iz postupanja u ovom predmetu, jer, kako objašnjava, smatra da između njega kao branioca i okrivljenog ne bi bilo moguće uspostaviti odnos povjerenja, što je pretpostavka uspješne odbrane.
– Zbog toga, i kod činjenice da okrivljeni ne bi imao povjerenja u moje postupanje kao branioca, tražio sam da me izuzmu od daljeg postupanja u ovoj krivično-pravnoj stvari i odrede drugog branioca. Ja ću posjetiti Balijagića u zatvoru i tražiti od njega da podnese zahtjev da mu ja ne budem branilac. Ja to neću biti – naglasio je Muzurović.
Inače, ranije su i okrivljeni Balijagić i advokat Vlahović tražili da branilac bude razriješen, a ti zahtjevi su odbijeni od strane predsjednika suda kao neosnovani, zbog nenavođenja konkretnih razloga za traženo razrješenje. Međutim, imajući u vidu postupanje branioca, tj. njegove zahtjeve koji su prethodno navedeni, uz činjenicu da je ranije i sam okrivljeni tražio da mu se postavi drugi branilac po službenoj dužnosti, predsjednik suda je kasnije ipak odlučio da Vlahovića razriješi i odredi drugog branioca sa spiska Advokatske komore, po redosljedu – advokata Rešada Muzurovića.
Prema navodima optužnice, Balijagić je 25. oktobra prošle godine, oko 21.10 časova, u mjestu Sokolac, sa umišljajem i na podmukao način, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, dok su se nalazili u svojoj porodičnoj kući. Balijagiću je početak suđenja za dvostruko ubistvo zakazan za 1. oktobar.
Smolović: Nisu se stekli uslovi za razrješenje
U rješenju kojim se odbija Muzurovićev zahtjev, koje je potpisao predsjednik Višeg suda Milan Smolović, navodi se da protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.
– Muzurović je podnio zahtjev za razrješenje u kojem je naveo da iz objektivnih razloga ne može preuzeti angažovanje u predmetu protiv okrivljenog Balijagića. Iz razloga što je postupao u krivičnim predmetima u kojima se Balijagiću sudilo. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je advokat Muzurović i dalje branilac Balijagića. To što je ranije sudio ne predstavlja okolnosti koje dovode do sukoba interesa ili povrede prava na odbranu. Naprotiv, sud nalazi da kontinuitet u zastupanju okrivljenog doprinosi ostvarivanju njegovog prava na odbranu. Nijesu se stekli uslovi za razrješenje – piše u rješenju.

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu Višeg suda u Bijelom Polju kojom je Sead Brzać osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva sugrađanina Amila Kučevića.
- Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 5. septembra donio presudu kojom je odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva i Bijelom Polju, optuženog Seada Brzaća i njegovih branilaca koje su izjavljene protiv presude Višeg suda u Bijelom Polju od 10. marta. Presudom Apelacionog suda Crne Gore preinačena je navedena presuda Višeg suda u Bijelom Polju samo u pogledu pravne ocjene djela - saopšteno je iz tog suda.
Presudom Višeg suda u Bijelom Polju optuženi Sead Brzać oglašen je krivim zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 3 mjeseca u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Apelacioni sud je našao da se radi o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Odlučujući o žalbama, Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud na osnovu pravilne ocjene svih dokaza pojedinačno i u međusobnoj vezi, dovodeći ih u vezu sa odbranom optuženog, utvrdio da je optuženi izvršio krivična djela za koja je osuđen. &nbsp;Ovakav zaključak prvostepenog suda, po nalaženju Apelacionog suda, pravilno je prvostepeni sud izveo iz dokaza provedenih tokom postupka, iskaza svjedoka oštećenog datog pred Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, iskaza drugih saslušanih svjedoka iz prethodnog postupka, koje je pravilno cijenio kao jasne, uvjerljive i objektivne, jer nijesu u suprotnosti sa drugim provedenim dokazima, izvještajima o sprovedenim vještačenjima Forenzičkog centra u Danilovgradu - ističe se u saopštenju Apelacionog suda.
Apelacioni sud je, kažu, ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni, koja se osporava podnijetim žalbama, pa je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja.
- Po mišljenju Apelacionog suda izrečena kazna zatvora u trajanju od šest godina i tri mjeseca predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija - naveli su oni.

1250x600

1084x550

Apelacioni sud preinačio presudu Višeg: Seadu Brzaću šest godina i tri mjeseca zatvora za pokušaj ubistva Kučevića

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja na kojem je bio postavljen, pa uklonjen spomenik ratnom zločincu i četničkom vojvodi iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, pušten je da se brani sa slobode - potvrdila je za Portal ETV portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović.
Njemu je, kako podsjeća, predsjednik i sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama Ivan V. Došljak 10. avgusta, po prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu, odredio pritvor u trajanju do 30 zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu.
Pritvor je Dobrašinoviću određen zbog postojanja okolnosti koje su ukazivale na opasnost od uticaja na D. Š. koga je potrebno saslušati u svojstvu svjedoka, a koji ima bliske porodične veze sa osumnjičenim, kao i na nepoznate saučesnike.
&nbsp;- Optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama predatim Osnovnom sudu 15. avgusta okrivljenom je stavljeno na teret krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu. Predloženo je da se prema okrivljenom produži pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni ometati postupak uticanjem na saučesnike - navela je Radunović.
Svjedok D. Š. je, kako dodaje, u postupku istrage saslušan.
- Iskoristio je svoje zakonsko pravo da ne svjedoči - rekla je Radunović.
O prijedlogu za produženje pritvora protiv Dobrašinovića je, kako je navela, odlučivao Viši sud u Bijelom Polju.
- Provjerom kroz Pravosudni informacioni sistem utvrđeno je da je rješenjem Vijeća Višeg suda u Bijelom Polju od 20. avgusta odbijen kao neosnovan prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za produženje pritvora Dobrašinoviću, po pritvorskom osnovu opasnost od uticaja na saučesnike i njemu je ukinut ranije određeni pritvor - kazala je Radunović i dodala da je okrivljeni pušten da se brani sa slobode.
Protiv ovog rješenja se, kako je precizirala, može izjaviti žalba Apelacionom sudu Crne Gore.
Podsjećamo, Ministarstvo kulture i medija je 7. avgusta, odnosno istog dana kada je u blizini hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama osvanuo spomenik u čast četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata, naložilo uklanjanje ovog nelegalnog spomen-obilježja. Dobrašinović je uhapšen tog dana i u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama su formirali predmet.
Uklanjanje spomenika u noći između 7. i 8. avgusta okupljeni nijesu dozvolili, već su kazali da će nakon osvještavanja spomenika sami to učiniti. Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije je dan kasnije, 8. avgusta, otkrio spomenik Đurišiću u blizini hrama, te rekao da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, kao i da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana.
Tog dana su fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-medija-nadleznima-jesu-li-identifikovani-propusti-i-sankcionisani-policajci-koji-nisu-reagovali-kada-su-napadnuti-fotoreporteri-pejovic-i-vasiljevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović. kao i novinar Balša Rudović koji nije fizički napadnut, hitno su evakuisani iz Gornjeg Zaostra.&nbsp;
Pejoviću je prijećeno da ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala. Zbog napada je uhapšeno nekoliko osoba.
Zbog postavljanja spomenika, ali i napada na medijske radnike reagovale su brojne nevladine organizacije, institucije, aktivisti i političke partije.
Premijer Milojko Spajić je povodom napada na novinare kazao da su "pojedini religijski velikodostojnici neodgovornim ponašanjem kreirali društveni ambijent u kojem su medijski radnici postali žrtve samo zbog toga što profesionalno obavljaju svoj posao".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-nvo-i-gradanske-aktivistkinje-hitno-ukloniti-nezakoniti-spomenik-pavlu-durisicu-to-je-otvoreno-slavljenje-zla&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, pored ostalih, istakao da je podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju, te masovne zločine nad civilima &nbsp;"direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore".
Iz Institucije zaštitnika ljudskih prava su kazali da, iako je njihov stav prema zločinu jasan i ne pravi razliku između bilo kog akta mržnje i pogroma usmjerenog prema bilo kojoj naciji, vjeri, rasi, "očigledno je da se suočavamo sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma o tome šta je zločin i kako se postaviti prema zločinu i zločincima".

Jasmina Beharovic

Dobrašinović pušten iz pritvora, svjedok iskoristio pravo da ne svjedoči

Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Alije Balijagića zbog ubistva Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Njemu se na teret stavlja i nedozvoljeno držanje i nošenja oružja i eksplozivnih materija.
- Rješenjem vijeća Višeg suda u Bijelom Polju Kvo.br.25/25 od 30. 06. 2025. godine, potvrđena je optužnica VDT iz Bijelog Polja Kt.br.56/24 od 09. 06. 2025. godine, podignuta protiv okrivljenog Alije Bakijagića iz Bijelpog Polja, zbog krivičnog djela teško ubistvo iz čl.144 st. 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 st. 3 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore - saopšteno je iz tog Suda.
Nakon održanog ročišta i uvida u spise predmeta, vijeće ovog suda je zaključilo da činjenični opis optužnice sadrži sve elemente bića krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
- Dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni Balijagić izvršio krivična djela koja su mu optužnicom stavljena na teret, dok se pravo i potpuno činjenično stanje može utvrditi u skladu sa procesnim načelom kontradiktornosti samo u postupku na glavnom pretresu - kazali su iz Višeg suda u Bijelom Polju.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Branilac Alije Balijagića, optuženog za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj 25. oktobra prošle godine u bjelopoljskom selu Sokolac, advokat Milorad Vlahović, podnio je Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice.
Advokat Balijagića po službenoj dužnosti prijedlog je podnio na izričit zahtjev njegovog branjenika kojem je zaprijećena kazna od 10 do 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja.
Optužnicu protiv Balijagića, koji je za razna djela proveo više od 30 godina u zatvoru, razmatraće vijeće sudije Dragana Dašića.
Podsjetimo, nakon skoro mjesec bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji, Balijagić je uhapšen u jednom selu kod Priboja.
Državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Vanja Rakonjac saslušala je okrivljenog Balijagića zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prilikom saslušanja, okrivljeni je iznio svoju odbranu u kojoj je priznao ubistvo, za koje se, kako je istakao, duboko kaje. Rekao je i da nije imao namjeru da ih ubije te da će na sudu odgovarati na sva pitanja.
Tvrdio je da pokojne Madžgalje ranije nije poznavao. Ubistvo je, kako je ispričao, počinio u afektu, u trenutku jake emotivne razdraženosti. Balijagić tada nije želio da odgovara na pitanja svog branioca i punomoćnika oštećene porodice, već isključivo na pitanja tužioca.
Odbrana je nakon određivanja pritvora okrivljenom u žalbi Apelacionom sudu istakla da je, slijedeći njegov iskaz pred sudijom za istragu i VDT, okrivljeni priznao da je ubistvo izvršio u stanju jake razdraženosti ili afekta koje je izazvano psihičkom nestabilnošću, naglom konfrontacijom sa spoljašnjim svijetom, proisteklog iz dugogodišnjeg boravka dužeg od 30 godina u zatvoru.
Za Balijagićem je tragala najprije crnogorska, a potom i srpska policija nakon što je utvrđeno da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja.
On se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu.
Balijagić je uhapšen u Srbiji 21. novembra – 27 dana nakon što je počinio zločin u Crnoj Gori. On je 28. novembra sproveden u okružni zatvor u Užicu, kada mu je i određen pritvor.
Više javno tužilaštvo u Užicu početkom decembra 2024. godine podiglo je optužnicu protiv Balijagića za krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i teška krađa koje je počinio na teritoriji Srbije tokom bjekstva, nakon počinjenog zločina u Crnoj Gori.
Međutim, sud i tužilaštvo u Užicu su odlučili da ovaj postupak protiv Balijagića ustupe crnogorskom pravosuđu.
<h2>Kriminalni dosje</h2>
Balijagić je od ranije poznat crnogorskoj policiji, u prošlosti je bio osuđivan za razbojništvo, pljačke, silovanje, a 2003. godine se takođe intenzivno tragalo za njim.
Prema evidenciji policije, Balijagić je više od 30 godina proveo u zatvoru i višestruki je povratnik u izvršenju krivičnih djela.
Jovana i Milenku Madžgalj usmrtio je popevši se na blokove iza njihove kuće, da bi potom u njih ispalio više hitaca. Mještani sela Sokolac bili su očajni jer je osumnjičeni Balijagić nakon zločina „lako“ umakao policijskim snagama i tvrdili su da je ubistvo moglo biti spriječeno da su nadležni reagovali na vrijeme.
Za njim su tada tragale Specijalne snage Vojske Crne Gore i pripadnici policije, a on je sve vrijeme dok je bio u bjekstvu bio naoružan, sa municijom.
Procjenjuje se da je Balijagić tokom 27-dnevnog bjekstva prešao više od 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu. Naruku mu je išlo to što je taj teren dobro poznavao.
Ukoliko se utvrdi da je neko pomagao Balijagiću u bjekstvu, kazniće se kao da je sam učinio krivično djelo, saopšteno je ranije u odgovoru iz Višeg državnog tužilaštva Crne Gore.
Kada je Balijagić pobjegao na teritoriju Srbije, u potragu su se aktivno uključili pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije koji su patrolirali i dronovima pretraživali region oko sela Orašac (okolina Brodareva).
Ovu situaciju „iskoristio“ je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i izjavio da je odbjegli Balijagić postao „ekstremni“ radikalni islamista te da su te informacije srpske bezbjednosne službe dobile od „veza iz Crne Gore“.
- Ta Vraneška dolina, istorijski interesantno područje, odakle su Madžgalji koje je ubio. Mislim da su mu sati odbrojani. Čovjek je 30 i nešto godina proveo u zatvoru. Mi smo ga lišili slobode, znamo mi put kojim je i tada išao, kroz koja sela, nije mu ovo prvi put - rekao je, između ostalog, Vučić.
Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, međutim, zvanično su saopštile da ne raspolažu operativnim podacima koji upućuju na sumnju da je Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
- Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina provelo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma - istakli su u zajedničkom saopštenju.
Pobjedini izvori iz bezbjednosnih službi tvrdili su da ne postoji nijedan trag koji bi ukazivao da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu. Kako su nam tada pojasnili, jasno je da se radi o Vučićevom pokušaju skretanja pažnje sa tragedije u Novom Sadu, gdje je stradalo 14 osoba u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici zbog čega su građani Srbije organizovali protest na kojem je bilo više desetina hiljada nezadovoljnih koji traže ostavku Vlade.
Sa druge strane, resorni ministar Danilo Šaranović govorio je da je od dana kada se desio ovaj tragični događaj u prosjeku 200 policajaca i 70 pripadnika Vojske Crne Gore svakodnevno učestvovalo u potrazi, pretražujući složeni planinski i ruralni teren, koji obuhvata više od 100 kvadratnih kilometara.
- Da su uslovi terena i priroda potrage izuzetno zahtjevni potvrđuju i kolege iz policije Srbije koje, kako ste javno mogli čuti, sa velikim angažovanjem najelitnijih policijskih jedinica i najsavremenijom opremom, u punoj koordinaciji sa našom policijom, danima rade na potrazi za Balijagićem na teritoriji Republike Srbije - rekao je tada Šaranović.

Balijagić nudi sporazum o priznanju krivice za ubistvo Madžgalja

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Kaćuša Krsmanović

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Viši sud u Bijelom Polju odredio je pritvor do 30 dana M.J. iz Gusinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima.
Sudija za istragu je, po razmaranju premetnih spisa, zaključio da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivično djelo zbog kojeg se sprovodi istraga protiv njega, kao i da je nužno određivanje pritvora.
- Postoje konkretne okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost od bjekstva okrivljenog, ukoliko se nađe na slobodi, kao i opasnost od uticaja na svjedoke koje je potrebno saslušati u daljem toku postupka - navedeno je u saopštenju suda.
Podsjećamo, M.J. se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-gusinjanin-ostecenoj-nije-davao-novac-za-poslove-koje-je-obavljala-i-udarao&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.

Gusinjaninu osumnjičenom za trgovinu ljudima pritvor do 30 dana

Viši sud u Bijelom Polju odlučaće o žalbi države Crne Gore na prvostepenu presudu pljevaljskog Osnovnog suda prema kojoj je dužna da plati Dušku Šariću gotovo 15 miliona eura, nakon što riješi sve predmete prethodno primljene u rad, saopšteno je iz tog suda.
Prvostepenu presudu, po kojoj bi država trebalo da isplati Šariću ovaj iznos zbog navodne materijalne štete njegovoj nekadašnjoj građevinskoj firmi "Level Ing" DOO Pljevlja dok je bila pod državnom kontrolom, donijela je krajem februara sutkinja Osnovnog suda Sanja Aničić .
Država Crna Gora izjavila je žalbu tvrdeći da pljevaljski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.
- Dana 14. aprila 2025. godine, ovom sudu su dostavljeni spisi predmeta Osnovnog suda u Pljevljima, formirani povodom tužbe tužioca ''Level Ing" DOO Pljevlja, čiji je izvršni direktor Duško Šarić iz Pljevalja, protiv tužene Države Crne Gore, za naknadu materijalne štete. Na prvostepenu presudu kojom je postupak pred Osnovnim sudom u Pljevljma nepravosnažno okončan, žalbu je izjavila tužena. Viši sud u Bijelom Polju će odlučiti o žalbi tužene, nakon što riješi sve predmete primljene u rad kod ovog suda, prije navedenog predmeta, bez obzira na zainteresovanost javnosti za navedeni predmet, kao i iznos dosuđenje štete - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Poručuju da se u sudu isključivo rukovode pravilima propisanim Sudskim poslovnikom, koji propisuje obavezu rješavanja predmeta u radu po redu prijema.

Viši sud: O žalbi države na presudu u korist Šarića nakon što riješimo prethodno primljene predmete

Istoričar Milivoj Bešlin upozorio je da je vlast u Srbiji svojim postupcima smanjila mogućnost demokratskog i institucionalnog raspleta krize, kao i da se, nažalost, iz diktature ne izlazi civilizovano i da to uvijek ima cijenu.
- Režim je pokrenuo spiralu nasilja, a kada će ona biti zaustavljena, to neće zavisiti od njih. Ušli smo u vrlo opasnu fazu, kada društvene i političke protivrječnosti i polarizacija moraju da se rješavaju institucionalno i na izborima - rekao je Bešlin, u intervjuu za današnji list Nova.
Međutim, kako je dodao, režim je razorio i obesmislio njihove institucije i ne dopušta nikakve, a kamoli fer izbore.
- Misle da će pojačanom represijom, koja poprima oblike državnog terora, ugušiti protestni pokret studenata i građana, a u stvari ga time samo jačaju, motivišu i homogenizuju - ocijenio je Bešlin.
Poručio je da je "dobro za sve, pa i za režim da izbori budu što prije, jer svako dalje odlaganje rješenja i pojačavanje terora podiže cijenu političkog raspleta".

Bešlin: Iz diktature se ne izlazi civilizovano, potrebno je da izbori budu što prije

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu o ukidanju uvoznih carina na brazilske prehrambene proizvode, uključujući govedinu, kafu, kakao i voće.
Te namirnice bile su pogođene carinama od 40 odsto uvedenim u julu, saopštila je Bijela kuća.
Uredba će uticati na brazilski uvoz od 13. novembra nadalje i može da zahtijeva povrat carina naplaćenih na tu robu dok su se carine još naplaćivale, prema tekstu naredbe koju je objavila Bijela kuća, prenosi B92.
&nbsp;Inače, Sjedinjene Američke Države (SAD) je carine ljetos uvela da kazni Brazil zbog kaznenog progona njegovog bivšeg predsjednika i Trampovog saveznika Žaira Bolsonara.
&nbsp;Ovaj potez SAD dolazi nakon slične naredbe administracije od prošlog petka o ukidanju carina na nekoliko poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja, s obzirom na to da je zbog nekih carina došlo do rasta cijena hrane u Americi.
Brazil isporučuje oko trećinu ukupnog izvoza kafe u Sjedinjene Države, čiji su stanovnici ujedno i najveći svjetski konzumenti.
U posljednje vreme postao je važan dobavljač govedine, posebno one vrste koja se koristi za proizvodnju hamburgera.
Maloprodajne cijene kafe u SAD-u porasle su ove godine čak 40 odsto - zbog carina, ali i zbog slabije proizvodnje te biljne kulture.&nbsp;

Tramp ukinuo carine na brazilske prehrambene proizvode

Podaci američkog statističkog ureda (BLS) pokazali su na rast broja zaposlenih u septembru od 119 hiljada.
&nbsp;To je najveći rast broja radnih mjesta u posljednjih pet mjeseci, predvođen rastom zaposlenosti u zdravstvu, prenosi SEEbiz.&nbsp;
&nbsp;S druge strane, gubici radnih mjesta zabilježeni su u transportu i skladištenju.&nbsp;
&nbsp;Izvještaj o zapošljavanju za septembar prvobitno je bio planiran za objavu 3. oktobra, ali je odgođen zbog shutdowna američke vlade.&nbsp;
&nbsp;S druge strane, stopa nezaposlenosti je porasla na 4,4 odsto u septembru sa 4,3 odsto u avgustu, dosegnuvši najviši nivo od oktobra 2021.
&nbsp;Ovo će biti posljednji podatak o nezaposlenosti dostupan prije sjednice američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) u decembru, budući da je BLS saopštio da izvještaj o zapošljavanju za oktobar neće sadržavati stopu nezaposlenosti zbog nedostatka prikupljenih podataka tokom obustave rada savezne vlade.

Solidan rast zaposlenosti u SAD-u

&nbsp;Utakmicama 16. kola sjutra će, nakon dvonedjeljne pauze, biti nastavljeno takmičenje u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi.&nbsp;
Kolo će obilježiti međusobni dueli četiri vodeća tima.
Vodeća Sutjeska ugostiće u 18 sati u Nikšiću trećeplasirani Dečić, dok će četvrtoplasirana Budućnost, četiri sata ranije na Gradskom stadionu, igrati sa drugoplasiranim Mornarom.
Bokelj i Arsenal sastaće se u 13 sati u Kotoru, Petrovac će 30 minuta kasnije ugostiti Jedinstvo, dok će se u 14 u Beranama rivali biti Jezero i Mladost.&nbsp;

MPCFL: Danas utakmice 16. kola

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: visi-sud-u-bijelom-polju