Viši sud u Bijelom Polju odbio je žalbu branioca Š. M. iz Plava, koji se tereti za nasilje u porodici ili u prodičnoj zajednici, da mu se ukine pritvor jer je po ocjeni vijeća zahtjev neosnovan.
Pritvor osumnjičenom određen je odlukom sudije za istrage Osnovnog suda u Plavu od 31. decembra prošle godine.
U obrazloženju vijeća Višeg suda navodi da iz dokaza prozilazi osnovana sumnja da je okriviljeni počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Iz iskaza njegove supruge &nbsp;jasno prizilazi da joj je pred kćerkom prijetio „držim pušku zbog tebe, da bih te upucao“. Supruga osumnjičenog je te prijetnje shvatila ozbiljno, uplašila se za &nbsp;svoj i život svoje djece jer je znala da Š. M. u kući ima lovačku pušku i municiju.
Osumnjičeni je, kako se navodi u odluci, vrijeđao i pred policijom i prijetio da će je istjerati iz kuće - „ko hoće sa tobom otvorena su mu vrata ove kuće, a ko neće neka ostane ovdje sa mnom“.
-Onda joj je rekao ja ću „M. da te ubijem, da znam da te više nemam“ – piše u obrazloženju odluke kojom je odbijen zahtjev za ukidanje pritvora.
Ona je navela da je njen suprug i ranije bio nasilan prema njoj i da je fizički povređivao ali da ga nije prijavljivala do ovog slučaja.
- Po nalaženju ovog vijeća, određivanje pritvora protiv okrivljenomopravdano je i na zakonu zasnovano jer postoje posebne okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao učiniti krivično djelo kojim prijeti. Naime, činjenice da su odnosi između okrivljenog i oštećene poremećeni duži vremenski period, te da po kazivanju oštećenih iste trpe nasilje godinama unazad, da su prijetnje koje im je uputio kritične prilike, kod istih izazvale osjećaj straha i ugroženosti, to sve po nalaženju vijeća ovog suda čini okolnosti koje opravdaju određivanje pritvora – piše u odluci.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prijetnje supruzi: „Ja ću da te ubijem, da znam da te više nemam“

Državni službenici i namještenici u bjelopoljskom Višem sudu traže uvećanje zarada svim zaposlenima u pravosuđu za 30 odsto kao privremeno rješenje, propisivanje zvanja za državne službenike i namještenike kroz posebne propise, te utvrđivanje posebnih koeficijenata zarada za zaposlene državne službenike i namještenike u sudu/tužilaštvu - saopšteno je iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Kako navode u saopštenju, koji su medijima dostavili iz ovog sindikata, zaposleni u sudskoj administraciji, već duže vrijeme trpe nepravdu jer primaju najniže zarade u cijelom javnom sektoru, te poručuju da će biti istrajni i dosljedni.
- Ako je minimalna zarada u Crnoj Gori 600 eura, zbog čega je zarada samostalnih referenata u pravosuđu ispod minimalne zarade? Zbog čega je zarada samostalnih savjetnika i savjetnika u sudu značajno ispod prosječne zarade - upitali su državni službenici i namještenici u Višem sudu u Bijelom Polju.
Smatraju da se samo nameće pitanje je li realno da državni službenici i namještenici, koji obavljaju važne, izrazito odgovorne i složene poslove, zaslužuju ovakvu nepravdu i poniženje. 
- Očekujemo da je Vladi i resornim ministarstvima u interesu da bez daljeg odlaganja uvaže naše zahtjeve i spriječe dalje posledice, jer će u suprotnom sve više biti ugrožena efikasnost pravosudnog sistema - ističu u saopšenju.
Dodaju da zaposleni u pravosuđu nisu počeli sa jednosatnom obustavom rada nenajavljeno i nepromišljeno, nego je ona logičan slijed događaja. 
- Skoro godinu nadležne institucije ne reaguju na zahtjeve zaposlenih državnih službenika i namještenika u pravosuđu, koji su svoje nezadovoljstvo potvrdili, između ostalog, i svojim potpisima - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

Državni službenici bjelopoljskog Višeg suda traže uvećanje zarada, propisivanje zvanja kroz posebne propise i utvrđivanje koeficijenata

Suđenje Aliji Balijagiću (64) zbog ubistva brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac u oktobru prošle godine, iako je bilo zakazano za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, biće pomjereno za dvije sedmice.
Kako je saopšteno iz Višeg suda u Bijelom Polju, naredbom postupajuće sudije Bojane Radović, glavni pretres odložen je za 14. oktobar u 11:30 sati.
- Glavni pretres se odlaže po zahtjevu branioca okrivljenog, advokata Rešada Muzurovića, kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava okrivljenog na odbranu - pojasnili su iz Višeg suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 sati, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Tamara Klikovac

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Viši sud u Bijelom Polju odbio je zahtjev advokata Rešada Muzurovića da bude razriješen obaveze da po službenoj dužnosti brani Aliju Balijagića (65), optuženog za dvostruko ubistvo u selu Sokolac, jer mu je već sudio u drugom krivičnom predmetu.
– Sve sam u svom zahtjevu obrazložio i vjerovao sam da ću biti razriješen branilačke obaveze. Sudio sam Balijagiću ranije u nekoliko krivičnih predmeta i iz objektivnih razloga ne mogu da preuzmem angažovanje u predmetu njegove odbrane. Kao sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju postupao sam u krivičnom predmetu u kojem su donesene osuđujuće presude u kojima su stranke bili Balijagić i njegov sada pokojni brat. Ovi navodi se mogu lako provjeriti kroz presude Osnovnog suda u Bijelom Polju, vezano za sada okrivljenog Aliju Balijagića – kazao je Muzurović za "Dan".
Dodaje da mu je 11. septembra uručeno rješenje Višeg suda u Bijelom Polju, u kom se navodi da je u predmetu koji se vodi protiv Balijagića razriješen advokat po službenoj dužnosti Milorad Vlahović, a da je istovremeno on postavljen za branioca po službenoj dužnosti.
Muzurović, međutim, ponavlja da je neophodno da bude izuzet iz postupanja u ovom predmetu, jer, kako objašnjava, smatra da između njega kao branioca i okrivljenog ne bi bilo moguće uspostaviti odnos povjerenja, što je pretpostavka uspješne odbrane.
– Zbog toga, i kod činjenice da okrivljeni ne bi imao povjerenja u moje postupanje kao branioca, tražio sam da me izuzmu od daljeg postupanja u ovoj krivično-pravnoj stvari i odrede drugog branioca. Ja ću posjetiti Balijagića u zatvoru i tražiti od njega da podnese zahtjev da mu ja ne budem branilac. Ja to neću biti – naglasio je Muzurović.
Inače, ranije su i okrivljeni Balijagić i advokat Vlahović tražili da branilac bude razriješen, a ti zahtjevi su odbijeni od strane predsjednika suda kao neosnovani, zbog nenavođenja konkretnih razloga za traženo razrješenje. Međutim, imajući u vidu postupanje branioca, tj. njegove zahtjeve koji su prethodno navedeni, uz činjenicu da je ranije i sam okrivljeni tražio da mu se postavi drugi branilac po službenoj dužnosti, predsjednik suda je kasnije ipak odlučio da Vlahovića razriješi i odredi drugog branioca sa spiska Advokatske komore, po redosljedu – advokata Rešada Muzurovića.
Prema navodima optužnice, Balijagić je 25. oktobra prošle godine, oko 21.10 časova, u mjestu Sokolac, sa umišljajem i na podmukao način, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, dok su se nalazili u svojoj porodičnoj kući. Balijagiću je početak suđenja za dvostruko ubistvo zakazan za 1. oktobar.
Smolović: Nisu se stekli uslovi za razrješenje
U rješenju kojim se odbija Muzurovićev zahtjev, koje je potpisao predsjednik Višeg suda Milan Smolović, navodi se da protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.
– Muzurović je podnio zahtjev za razrješenje u kojem je naveo da iz objektivnih razloga ne može preuzeti angažovanje u predmetu protiv okrivljenog Balijagića. Iz razloga što je postupao u krivičnim predmetima u kojima se Balijagiću sudilo. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je advokat Muzurović i dalje branilac Balijagića. To što je ranije sudio ne predstavlja okolnosti koje dovode do sukoba interesa ili povrede prava na odbranu. Naprotiv, sud nalazi da kontinuitet u zastupanju okrivljenog doprinosi ostvarivanju njegovog prava na odbranu. Nijesu se stekli uslovi za razrješenje – piše u rješenju.

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu Višeg suda u Bijelom Polju kojom je Sead Brzać osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva sugrađanina Amila Kučevića.
- Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 5. septembra donio presudu kojom je odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva i Bijelom Polju, optuženog Seada Brzaća i njegovih branilaca koje su izjavljene protiv presude Višeg suda u Bijelom Polju od 10. marta. Presudom Apelacionog suda Crne Gore preinačena je navedena presuda Višeg suda u Bijelom Polju samo u pogledu pravne ocjene djela - saopšteno je iz tog suda.
Presudom Višeg suda u Bijelom Polju optuženi Sead Brzać oglašen je krivim zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 3 mjeseca u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Apelacioni sud je našao da se radi o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Odlučujući o žalbama, Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud na osnovu pravilne ocjene svih dokaza pojedinačno i u međusobnoj vezi, dovodeći ih u vezu sa odbranom optuženog, utvrdio da je optuženi izvršio krivična djela za koja je osuđen. &nbsp;Ovakav zaključak prvostepenog suda, po nalaženju Apelacionog suda, pravilno je prvostepeni sud izveo iz dokaza provedenih tokom postupka, iskaza svjedoka oštećenog datog pred Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, iskaza drugih saslušanih svjedoka iz prethodnog postupka, koje je pravilno cijenio kao jasne, uvjerljive i objektivne, jer nijesu u suprotnosti sa drugim provedenim dokazima, izvještajima o sprovedenim vještačenjima Forenzičkog centra u Danilovgradu - ističe se u saopštenju Apelacionog suda.
Apelacioni sud je, kažu, ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni, koja se osporava podnijetim žalbama, pa je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja.
- Po mišljenju Apelacionog suda izrečena kazna zatvora u trajanju od šest godina i tri mjeseca predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija - naveli su oni.

1250x600

1084x550

Apelacioni sud preinačio presudu Višeg: Seadu Brzaću šest godina i tri mjeseca zatvora za pokušaj ubistva Kučevića

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja na kojem je bio postavljen, pa uklonjen spomenik ratnom zločincu i četničkom vojvodi iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, pušten je da se brani sa slobode - potvrdila je za Portal ETV portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović.
Njemu je, kako podsjeća, predsjednik i sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama Ivan V. Došljak 10. avgusta, po prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu, odredio pritvor u trajanju do 30 zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu.
Pritvor je Dobrašinoviću određen zbog postojanja okolnosti koje su ukazivale na opasnost od uticaja na D. Š. koga je potrebno saslušati u svojstvu svjedoka, a koji ima bliske porodične veze sa osumnjičenim, kao i na nepoznate saučesnike.
&nbsp;- Optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama predatim Osnovnom sudu 15. avgusta okrivljenom je stavljeno na teret krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu. Predloženo je da se prema okrivljenom produži pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni ometati postupak uticanjem na saučesnike - navela je Radunović.
Svjedok D. Š. je, kako dodaje, u postupku istrage saslušan.
- Iskoristio je svoje zakonsko pravo da ne svjedoči - rekla je Radunović.
O prijedlogu za produženje pritvora protiv Dobrašinovića je, kako je navela, odlučivao Viši sud u Bijelom Polju.
- Provjerom kroz Pravosudni informacioni sistem utvrđeno je da je rješenjem Vijeća Višeg suda u Bijelom Polju od 20. avgusta odbijen kao neosnovan prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za produženje pritvora Dobrašinoviću, po pritvorskom osnovu opasnost od uticaja na saučesnike i njemu je ukinut ranije određeni pritvor - kazala je Radunović i dodala da je okrivljeni pušten da se brani sa slobode.
Protiv ovog rješenja se, kako je precizirala, može izjaviti žalba Apelacionom sudu Crne Gore.
Podsjećamo, Ministarstvo kulture i medija je 7. avgusta, odnosno istog dana kada je u blizini hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama osvanuo spomenik u čast četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata, naložilo uklanjanje ovog nelegalnog spomen-obilježja. Dobrašinović je uhapšen tog dana i u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama su formirali predmet.
Uklanjanje spomenika u noći između 7. i 8. avgusta okupljeni nijesu dozvolili, već su kazali da će nakon osvještavanja spomenika sami to učiniti. Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije je dan kasnije, 8. avgusta, otkrio spomenik Đurišiću u blizini hrama, te rekao da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, kao i da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana.
Tog dana su fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-medija-nadleznima-jesu-li-identifikovani-propusti-i-sankcionisani-policajci-koji-nisu-reagovali-kada-su-napadnuti-fotoreporteri-pejovic-i-vasiljevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović. kao i novinar Balša Rudović koji nije fizički napadnut, hitno su evakuisani iz Gornjeg Zaostra.&nbsp;
Pejoviću je prijećeno da ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala. Zbog napada je uhapšeno nekoliko osoba.
Zbog postavljanja spomenika, ali i napada na medijske radnike reagovale su brojne nevladine organizacije, institucije, aktivisti i političke partije.
Premijer Milojko Spajić je povodom napada na novinare kazao da su "pojedini religijski velikodostojnici neodgovornim ponašanjem kreirali društveni ambijent u kojem su medijski radnici postali žrtve samo zbog toga što profesionalno obavljaju svoj posao".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-nvo-i-gradanske-aktivistkinje-hitno-ukloniti-nezakoniti-spomenik-pavlu-durisicu-to-je-otvoreno-slavljenje-zla&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, pored ostalih, istakao da je podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju, te masovne zločine nad civilima &nbsp;"direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore".
Iz Institucije zaštitnika ljudskih prava su kazali da, iako je njihov stav prema zločinu jasan i ne pravi razliku između bilo kog akta mržnje i pogroma usmjerenog prema bilo kojoj naciji, vjeri, rasi, "očigledno je da se suočavamo sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma o tome šta je zločin i kako se postaviti prema zločinu i zločincima".

Jasmina Beharovic

Dobrašinović pušten iz pritvora, svjedok iskoristio pravo da ne svjedoči

Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Alije Balijagića zbog ubistva Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Njemu se na teret stavlja i nedozvoljeno držanje i nošenja oružja i eksplozivnih materija.
- Rješenjem vijeća Višeg suda u Bijelom Polju Kvo.br.25/25 od 30. 06. 2025. godine, potvrđena je optužnica VDT iz Bijelog Polja Kt.br.56/24 od 09. 06. 2025. godine, podignuta protiv okrivljenog Alije Bakijagića iz Bijelpog Polja, zbog krivičnog djela teško ubistvo iz čl.144 st. 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 st. 3 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore - saopšteno je iz tog Suda.
Nakon održanog ročišta i uvida u spise predmeta, vijeće ovog suda je zaključilo da činjenični opis optužnice sadrži sve elemente bića krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
- Dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni Balijagić izvršio krivična djela koja su mu optužnicom stavljena na teret, dok se pravo i potpuno činjenično stanje može utvrditi u skladu sa procesnim načelom kontradiktornosti samo u postupku na glavnom pretresu - kazali su iz Višeg suda u Bijelom Polju.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Branilac Alije Balijagića, optuženog za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj 25. oktobra prošle godine u bjelopoljskom selu Sokolac, advokat Milorad Vlahović, podnio je Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice.
Advokat Balijagića po službenoj dužnosti prijedlog je podnio na izričit zahtjev njegovog branjenika kojem je zaprijećena kazna od 10 do 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja.
Optužnicu protiv Balijagića, koji je za razna djela proveo više od 30 godina u zatvoru, razmatraće vijeće sudije Dragana Dašića.
Podsjetimo, nakon skoro mjesec bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji, Balijagić je uhapšen u jednom selu kod Priboja.
Državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Vanja Rakonjac saslušala je okrivljenog Balijagića zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prilikom saslušanja, okrivljeni je iznio svoju odbranu u kojoj je priznao ubistvo, za koje se, kako je istakao, duboko kaje. Rekao je i da nije imao namjeru da ih ubije te da će na sudu odgovarati na sva pitanja.
Tvrdio je da pokojne Madžgalje ranije nije poznavao. Ubistvo je, kako je ispričao, počinio u afektu, u trenutku jake emotivne razdraženosti. Balijagić tada nije želio da odgovara na pitanja svog branioca i punomoćnika oštećene porodice, već isključivo na pitanja tužioca.
Odbrana je nakon određivanja pritvora okrivljenom u žalbi Apelacionom sudu istakla da je, slijedeći njegov iskaz pred sudijom za istragu i VDT, okrivljeni priznao da je ubistvo izvršio u stanju jake razdraženosti ili afekta koje je izazvano psihičkom nestabilnošću, naglom konfrontacijom sa spoljašnjim svijetom, proisteklog iz dugogodišnjeg boravka dužeg od 30 godina u zatvoru.
Za Balijagićem je tragala najprije crnogorska, a potom i srpska policija nakon što je utvrđeno da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja.
On se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu.
Balijagić je uhapšen u Srbiji 21. novembra – 27 dana nakon što je počinio zločin u Crnoj Gori. On je 28. novembra sproveden u okružni zatvor u Užicu, kada mu je i određen pritvor.
Više javno tužilaštvo u Užicu početkom decembra 2024. godine podiglo je optužnicu protiv Balijagića za krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i teška krađa koje je počinio na teritoriji Srbije tokom bjekstva, nakon počinjenog zločina u Crnoj Gori.
Međutim, sud i tužilaštvo u Užicu su odlučili da ovaj postupak protiv Balijagića ustupe crnogorskom pravosuđu.
<h2>Kriminalni dosje</h2>
Balijagić je od ranije poznat crnogorskoj policiji, u prošlosti je bio osuđivan za razbojništvo, pljačke, silovanje, a 2003. godine se takođe intenzivno tragalo za njim.
Prema evidenciji policije, Balijagić je više od 30 godina proveo u zatvoru i višestruki je povratnik u izvršenju krivičnih djela.
Jovana i Milenku Madžgalj usmrtio je popevši se na blokove iza njihove kuće, da bi potom u njih ispalio više hitaca. Mještani sela Sokolac bili su očajni jer je osumnjičeni Balijagić nakon zločina „lako“ umakao policijskim snagama i tvrdili su da je ubistvo moglo biti spriječeno da su nadležni reagovali na vrijeme.
Za njim su tada tragale Specijalne snage Vojske Crne Gore i pripadnici policije, a on je sve vrijeme dok je bio u bjekstvu bio naoružan, sa municijom.
Procjenjuje se da je Balijagić tokom 27-dnevnog bjekstva prešao više od 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu. Naruku mu je išlo to što je taj teren dobro poznavao.
Ukoliko se utvrdi da je neko pomagao Balijagiću u bjekstvu, kazniće se kao da je sam učinio krivično djelo, saopšteno je ranije u odgovoru iz Višeg državnog tužilaštva Crne Gore.
Kada je Balijagić pobjegao na teritoriju Srbije, u potragu su se aktivno uključili pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije koji su patrolirali i dronovima pretraživali region oko sela Orašac (okolina Brodareva).
Ovu situaciju „iskoristio“ je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i izjavio da je odbjegli Balijagić postao „ekstremni“ radikalni islamista te da su te informacije srpske bezbjednosne službe dobile od „veza iz Crne Gore“.
- Ta Vraneška dolina, istorijski interesantno područje, odakle su Madžgalji koje je ubio. Mislim da su mu sati odbrojani. Čovjek je 30 i nešto godina proveo u zatvoru. Mi smo ga lišili slobode, znamo mi put kojim je i tada išao, kroz koja sela, nije mu ovo prvi put - rekao je, između ostalog, Vučić.
Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, međutim, zvanično su saopštile da ne raspolažu operativnim podacima koji upućuju na sumnju da je Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
- Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina provelo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma - istakli su u zajedničkom saopštenju.
Pobjedini izvori iz bezbjednosnih službi tvrdili su da ne postoji nijedan trag koji bi ukazivao da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu. Kako su nam tada pojasnili, jasno je da se radi o Vučićevom pokušaju skretanja pažnje sa tragedije u Novom Sadu, gdje je stradalo 14 osoba u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici zbog čega su građani Srbije organizovali protest na kojem je bilo više desetina hiljada nezadovoljnih koji traže ostavku Vlade.
Sa druge strane, resorni ministar Danilo Šaranović govorio je da je od dana kada se desio ovaj tragični događaj u prosjeku 200 policajaca i 70 pripadnika Vojske Crne Gore svakodnevno učestvovalo u potrazi, pretražujući složeni planinski i ruralni teren, koji obuhvata više od 100 kvadratnih kilometara.
- Da su uslovi terena i priroda potrage izuzetno zahtjevni potvrđuju i kolege iz policije Srbije koje, kako ste javno mogli čuti, sa velikim angažovanjem najelitnijih policijskih jedinica i najsavremenijom opremom, u punoj koordinaciji sa našom policijom, danima rade na potrazi za Balijagićem na teritoriji Republike Srbije - rekao je tada Šaranović.

Balijagić nudi sporazum o priznanju krivice za ubistvo Madžgalja

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Kaćuša Krsmanović

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Viši sud u Bijelom Polju odredio je pritvor do 30 dana M.J. iz Gusinja zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima.
Sudija za istragu je, po razmaranju premetnih spisa, zaključio da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivično djelo zbog kojeg se sprovodi istraga protiv njega, kao i da je nužno određivanje pritvora.
- Postoje konkretne okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost od bjekstva okrivljenog, ukoliko se nađe na slobodi, kao i opasnost od uticaja na svjedoke koje je potrebno saslušati u daljem toku postupka - navedeno je u saopštenju suda.
Podsjećamo, M.J. se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-gusinjanin-ostecenoj-nije-davao-novac-za-poslove-koje-je-obavljala-i-udarao&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.

Gusinjaninu osumnjičenom za trgovinu ljudima pritvor do 30 dana

Iran je nagovijestio da je spreman na ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćeni uranijum, dok Teheran nastoji da izbjegne eskalaciju i potencijalni američki napad, prenosi Rojters.
Obje strane i dalje su duboko podijeljene, čak i po pitanju opsega i mehanizma ukidanja američkih sankcija, nakon dvije runde pregovora, rekao je visoki iranski zvaničnik za Rojters.
Ovo je, navodi agencija, prvi put da Iran nudi nove ustupke otkako su pregovori okončani prošle sedmice, kada je djelovalo da se pozicije dodatno udaljavaju i da je vojni sukob sve izvjesniji.
Analitičari ocjenjuju da ovaj potez pokazuje da Teheran pokušava da održi diplomatiju i spriječi dalje zaoštravanje odnosa sa Vašingtonom.
Zvaničnik je rekao da će Teheran ozbiljno razmotriti kombinaciju slanja polovine najobogaćenijeg uranijuma u inostranstvo, dok bi preostali dio bio razrijeđen, kao i učešće u osnivanju regionalnog konzorcijuma za obogaćivanje – ideje koja se povremeno pojavljivala u iranskoj diplomatiji.
Iran bi to učinio u zamjenu za američko priznanje prava na „miroljubivo nuklearno obogaćivanje“ prema sporazumu koji bi uključivao i ukidanje ekonomskih sankcija, rekao je zvaničnik.
Dodatno, Iran je ponudio američkim kompanijama mogućnost da učestvuju kao izvođači radova u velikim iranskim naftnim i gasnim projektima, navodeći da bi u okviru ekonomskog paketa SAD imale priliku za ulaganja i konkretne ekonomske interese u toj oblasti.
Vašington na obogaćivanje uranijuma unutar Irana gleda kao na potencijalni put ka razvoju nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, opovrgava da teži razvoju nuklearnog naoružanja i insistira na tome da mu pravo na obogaćeni uranijum bude priznato, podsjeća Rojters.
Iran i SAD nastavili su pregovore ranije ovog mjeseca, dok SAD istovremeno pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku. Teheran je poručio da će odgovoriti na eventualni napad na svoje baze u regionu.
- Posljednja runda pregovora pokazala je da se američki stavovi u vezi s opsegom i mehanizmom ukidanja sankcija razlikuju od iranskih zahtjeva. Obje strane moraju postići razuman vremenski okvir za ukidanje sankcija - rekao je zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči saopštio je da očekuje sastanak sa specijalnim izaslanikom predsjednika Donalda Trampa Stivom Vitkofom u Ženevi, dodajući da i dalje postoje „dobre mogućnosti“ za diplomatsko rješenje.
Arakči je ranije kazao da očekuje da će pripremiti nacrt kontrapredloga, dok je Tramp naveo da razmatra i ograničene vojne opcije.
U međuvremenu, Vitkof je izjavio da je predsjednik SAD bio znatiželjan zašto Iran još nije „kapitulirao“ i pristao da ograniči svoj nuklearni program.
Među američkim zahtjevima su uvođenje ograničenja na iranske balističke projektile dugog dometa, kao i okončanje podrške regionalnim proksijima. Iran je odbacio raspravu o svojim projektilima, dok su izvori za Rojters prenijeli da „pitanje regionalnih proksija nije crvena linija za Teheran“.
Iranske vlasti poručile su da bi diplomatsko rješenje donijelo ekonomske koristi i za Teheran i za Vašington, ali su naglasile da Iran neće prepustiti kontrolu nad svojim naftnim i mineralnim resursima.
- SAD mogu biti ekonomski partner Iranu, ništa više. Američke kompanije mogu učestvovati kao izvođači radova na iranskim naftnim i gasnim poljima - istakao je zvaničnik.

Iran spreman da ograniči nuklearni program ako SAD ispune zahtjeve

U Španiji su u 2024. godini muškarci zarađivali u prosjeku 5,16 hiljada eura više od žena, pokazuju podaci sindikata objavljeni na Dan jednakih plata, koji se od 2011. u toj zemlji obilježava 22. februara.
Razlika od preko pet hiljada eura godišnje između muškaraca i žena postavlja razliku u zaradama između polova na 20 odsto, ali sindikat Konfederacije rada (CCOO) upozorio je da, ako nejednakosti nastave da se razvijaju istom brzinom kao u poslednjoj deceniji, biće potrebno oko 16 godina da se smanje.
Na početku profesionalne karijere, razlika u platama između muškaraca i žena dostići će 7,87 odsto, pokazuje izvještaj koji je nedavno objavio Generalni sindikat radnika UGT.
Kako se navodi, ovaj jaz se povećava tokom godina, a vremenom, plate muškaraca rastu, dok plate žena opadaju, prenosi B92.&nbsp;
Ovo se poklapa, ističe se u izvještaju, sa sve većom ulogom koju žene dobijaju kako postaju majke, supruge ili ćerke koje brinu o svojim roditeljima.
Muškarci konsoliduju svoje profesionalne karijere, dok se poslovi sa punim radnim vremenom žena skraćuju ili potpuno prestaju.&nbsp;
Kako pokazuju podaci, 75 odsto poslova sa skraćenim radnim vremenom obavljaju žene, ukazala je zvaničnica sindikata CCOO, Karolina Vidal.
- Rad sa skraćenim radnim vremenom je odlučujući faktor u diskriminaciji u platama - navela je predstavnica sindikata UGT, Medea Grasija.
Iz tog razloga oba sindikata ukazuju da rad sa skraćenim radnim vremenom čini 55 odsto razlike u platama između polova.&nbsp;
Prema proračunima sindikata CCOO, ako bi žene radile puno radno vrijeme istom stopom kao i muškarci, razlika u platama bi se smanjila više od polovine, sa 20 na 11 odsto.

Španija: Muškarci zarađuju u prosjeku preko pet hiljada eura više od žena

Regionalni seminar o klimatskim promjenama biće održan danas u Skupštini Crne Gore.
Skupština, kako je saopšteno iz te institucije, seminar organuzuje u saradnji sa Interparlamentarnom unijom.
U saopštenju se navodi da će događaju prisustvovati delegacije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnici UNDP-a, IPU, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.
Navodi se da će na seminaru biti razgovarano o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu - uticajima, troškovima i prilikama za parlamentarnu akciju, unapređenju parlamentarne komunikacije o klimatskim promjenama.
Na seminaru će, kako se dodaje, biti razgovarano i o zelenoj tranziciji kao strateškoj prilici za Zapadni Balkan.

U Skupštini Crne Gore danas o klimatskim promjenama

Advokat Veselin Radulović poručio je da ne nema posebna očekivanja od novog Anketnog odbora za „Možuru“, te ocijenio da je u pitanju politička kalkulacija.
- Bilo koji anketni odbor, formiran povodom bilo kojeg događaja, nije donio u praksi neke kvalitetne, konkretne rezultate, nije dao odgovore ni na jedno pitanje koje je eventualno bilo sporno - rekao je Radulović za RTCG.
Negdje je možda to, navodi, logično očekivati kada vidimo sposobnost i stručnost poslanika, odnosno ljudi koji su članovi tog Anketnog odbora.&nbsp;
- Oni su uvijek bili isključivo sredstvo za jednu vrstu političke promocije i pokušaje sticanja partijskih političkih poena i ubijeđen sam da je to slučaj i sada. Dakle, ne vjerujem da se tu bilo šta promijenilo - rekao je Radulović.
Predsjednik ovog Odbora je Dritan Abazović dok je zamjenik Dejan Đurović.

Tag: visi-sud-u-bijelom-polju