Bivšem šefu kriminalističke policije u Rožajama Seadu Husoviću, nekadašnjem policajcu Džemalu Kurpejoviću i njihovom sugrađaninu Alenu Mujeviću određen je pritvor do 30 dana. Odluku je donio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici.
Pritvor im je određen zbog opasnosti od bjekstva.
Oni se sumnjiče da su dio kriminalne grupe Mujevićevog oca Muja Mujevića.
On je uhapšen je 10. aprila po nalogu Specijalnog tužilaštva.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Husović, Mujević i Kurpejović poslati u Spuž

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva podignutu protiv Saše Pekića, Srđana Jokića, Gorana Janketića, braće Petra i Mirka Cicmila, Dragana Backovića, Predraga Vučurovića, Predraga Mijuškovića i Nikole Glomazića, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i produženog krivičnog djela krijumčarenje, saopšteno je iz SDT-a.
- Predmet optužnice je djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao optuženi S.P., a čiji su članovi postali optuženi S.J., G.J., D.B. i druga nepoznata lica i djelovanje kriminalne organizacije koju su organizovali optuženi P.C., M.C. i D.B., a čiji su članovi postali optuženi P.V., P.M. i N.G. i druga nepoznata lica i koje su sarađivale tako što je kriminalna organizacija optuženog S.P. nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih kriminalnoj organizaciji P.C., M.C. i D.B. i drugim nepoznatim kupcima, da bi kriminalna organizacija optuženih P.C., M.C. i D.B. kupljene neocarinjene cigarete dalje prodavala nepoznatim kupcima u Bosni i Hercegovini, dok su optuženi D.B., P.V. i P.M., koristeći svoje službene položaje službenika Uprave policije Crne Gore, omogućavali za obje kriminalne organizacije da se bave krijumčarenjem i da vrše pranje novca od nezakonite dobiti stečene prodajom krijumčarenih neocarinjenih cigareta- navodi se u saopštenju.
Naime, iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, u periodu od kraja 2019. do marta 2021. godine izvršili krijumčarenje najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki pa su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143,00 eura, po osnovu neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
- Protiv optuženih Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo finansijsku istragu, sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju su utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću- poručeno je iz SDT-a.

Portal ETV

Potvrđena optužnica SDT-a protiv Pekića, braće Cicmil i još šest osoba

Goran Janketić, kojeg Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti da je dio kriminalne organizacije Saše Pekića koja je navodno preko Luke Bar švercovala cigarete, pušten je da se brani sa slobode uz jemstvo, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici.
Janketiću je time ukinut pritvor u kojem se nalazio od decembra 2024. godine.
Kako Pobjeda saznaje, Janketić je položio nekretnine porodice i prijatelja, dok iz Višeg suda nijesu precizirali kolika je tačno vrijednost položenog jemstva.
Sud je, podsjetimo, u julu ove godine prihvatio jemstvo od 500.000 eura u nekretninama za okrivljenog Srđana Jokića, takođe optuženog za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Pekića.
Međutim, njega su po izlasku iz Istražnog zatvora, čekali službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i uhapsili ga zbog drugog krivičnog djela po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Kako je tada saopšteno Pobjedi, Jokić je ponovo poslat u pritvor jer se sumnja da je počinio krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje tri godine i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na svjedoke.
Zbog sumnje na šverc cigareta, u akciji SDT-a krajem decembra prošle godine osim Pekića, Jokića i Janketića uhapšeni su Nikola Glomazić i policajci Dragan Backović, Predrag Mijušković i Predrag Vučurović, nakon čega im je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se sumnjiče.
Policija je zbog pripadništva ovoj kriminalnoj organizaciji tragala i za braćom Petrom i Markom Cicmilom, koji su se predali 9. januara ove godine.
Pekić je označen kao organizator grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine, dok je grupa koju su formirali braća Cicmil, cigarete krijumčarila preko sjevera Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.
Krajem juna, SDT je predalo optužnicu protiv Pekića, Jokića, Janketića, Glomazića, Backovića, Mijuškovića, Vučurovića i braće Cicmil zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
Iz SDT je tada saopšteno da se optužnica odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je formirao Pekić, a čiji su članovi postali Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica, ali i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.
Specijalni tužioci sumnjaju da te dvije kriminalne organizacije godinama tijesno sarađivale.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine krijumčarile najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
Protiv članova ove kriminalne organizacije, SDT je uporedo pokrenuo i finansijsku istragu i privremeno blokirao veliki broj nekretnina, a sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.
Backović i Jokić se terete i za krivično djelo pranje novca, a okrivljenim službenicima policije Backoviću, Vučuroviću i Mijuškoviću i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole kako bi nesmetano prevozili nedozvoljeni teret.
Podsjećamo, Backović je hapšen i ranije zbog sumnje da je bio angažovan u švercu cigareta. U akciji policije tada je uhapšeno više osoba, međutim nakon pola godine optužnica je podignuta protiv šestorice iz te grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
U tužilačkim spisima se navodi da je uloga Backovića bila da preuzima novac od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru. Novac je dalje predavan nalogodavcima, koji su ga, kako sumnjaju istražitelji, stavljali u legalne tokove u Crnoj Gori. U jednoj turi, kako sumnja tužilaštvo, za nelegalne cigarete isplaćivalo se i po više stotina hiljada eura. Dio novca isplaćivan je saučesnicima, a ostatak su preuzimale vođe grupe.

1250x600

1084x550

Goran Janketić pušten na slobodu uz jemstvo

Prijatelji i porodica penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića ponudili su jemstvo u nekretninama čija vrijednost je procijenjena na 1, 6 miliona eura da bi se u daljem toku postupku branio sa slobode.
Odluku o tom zahtjevu donijeće vijeće Višeg suda.
Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i vlasnika "Rokšped” Sander Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su navodno na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao članovi njihove, navodno, kriminalne organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Istragom su obuhvaćenio dbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović.

Za slobodu Golubovića ponuđene nekretnine vrijedne 1,6 miliona eura

Viši sud u Podgorici ukinio je pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske N.D. i Y.G. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J.&nbsp;
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Sudija za istragu je 30. oktobra ukinuo pritvor određen rješenjem od 29.oktobra 2025. godine po pritvorskom osnovu iz clana 175 st. 1 tac. 1 ZKP-a našavši da ne postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Y.G. i N.D. izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, stavljeno im na teret naredbom o sprovođenju istrage, a shodno prijedlogu Višeg državnog tužilaštva - saopšteno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je večeras da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu.
Iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Kako je juče objavio Portal <a href="https://www.antenam.net/drustvo/hronika/386514-pritvor-dvojici-stranaca-zbog-incidenta-na-zabjelu-negiraju-da-su-bili-na-mjestu-dogadjaja" target="_blank">Antena M</a>, obojica pritvorenih stranaca kategorički tvrde da su nevini, da nijesu učestvovali u tuči, te da se u kritičnom trenutku uopšte nijesu ni nalazili na ulici.
Prema njihovim saznanjima, tražili su da se izuzmu snimci sa kamera na ulazu zgrade u kojoj žive, a na osnovu kojih bi se utvrdilo vrijeme kada su u zgradu ušli i kada su je napustili.
Policija je juče izuzela snimke sa navedenog video nadzora i ukoliko oni potvrde priču dvojice stranih državljana, oni će biti pušteni na slobodu.
Za još dvojicom stranaca, državljana Azerbejdžana, policija još uvijek traga.

Ukinut pritvor državljanima Azerbejdžana i Turske, ne postoji sumnja za pokušaj ubistva

Epilog suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici koja se tereti da je 2019. godine zloupotrijebila položaj i pribavil korist tadašnjem sudiji Milosavu Zekiću biće poznat 31. oktobra kada će sutkinja Višeg suda Sonja Keković izreći presudu.
Prema optužnici Medenica je Zekiću omogućila da ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio postupak pred kotorskim sudom.
- Očekujem od vas sudija da sačuvate lični integritet i profesionalni dignitet donošenjem oslobađajuće presude. To je jedina moguća odluka u ovom postupku - &nbsp;kazala je Medenica u završnoj riječi.
Ona je ostala pri stavu svojih branilaca, advokata Zdenka Tomanovića i Zdravka Begovića, koji su istakli da nema dokaza protiv Medenice i da su očekivali da Tužilaštvo odustane od ove optužnice.
- Vesna Medenica nije kriva i uvjeren sam da to svi u ovoj sudnici znaju - rekao je advokat Tomanović.&nbsp;
Tužiteljka Maja Janković je zatražila od sudije Keković da Medenicu oglasi krivom i osudi je po zakonu.
Sudija Keković je u prvom postupku 4. novembra prošle godine Medenicu proglasila krivom za zloupotrebu službenog položaja i osudila je na šest mjeseci zatvora.
Uslijedila je žalba Medenice na tu presudu koju je Apelacioni sud usvojio i postupak vratio na ponovno suđenje.

Presuda Vesni Medenici 31. oktobra

Optuženi Mario Milošević kazao je u Višem sudu da je prostorija za pregled sudskog materijala u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija neuslovna jer "liči na boks za kerove" i nije moguće pregledati spise predmeta.
On je to rekao u nastavku suđenja optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i napada na novinarku Oliveru Lakić u maju 2018. godine.
Suđenje je odgođeno za 24. novembar.
Miloševiću je bila dodijeljena advokatica po službenoj dužnosti Dajana Koprivica, ali je optuženi kazao da ponovo angažuje advokata Miloša Vuksanovića i advokaticu Nataliju Karadžić, jer su oni dobro upoznati sa ovim predmetom.
- Stiče se utisak da mi hoćemo da opstruiramo ovaj predmet. Zbog toga što se ova situacija pogrešno shvata. Ponovo angažujem advokate Vukasnović i Karadžić kako bih spremio odbranu. Moja odbrana će dugo trajati i potrebno mi je vrijeme da se konsultujem sa mojim advokatima - kazao je Milošević.
I optuženom Goranu Rakočeviću dodijeljena je advokatica po službenoj dužnosti, Mubera Kurpejović, jer je sud donio odluku o razrješenju njegovog prethodnog branioca Stefana Jovanovića.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Goran Rakočević, Filip Bešović, Sanja Božović, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Darko Lalović, Branislav Karadžić, Mario Milošević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Goran Vukčević.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.

Milošević: Stiče se utisak da mi opstruiramo postupak, angažujem advokate koji su već upoznati sa slučajem da bih spremio odbranu

Ovaj postupak je samo paravan za političku naručenu diskreditaciju. Nema veze sa pravom i pravdom uz odsustvo ljudskosti, moja porodica je izabrana da bude žrtveno jagnje, kazao je u Višem sudu u odbrani suspendovani službenik ANB-a Petar Lazović.
Specijalno državno tužilaštvo označilo je nekadašnjeg policajca Miletu Ojdanića i bivšeg policajca Ljuba Milovića da su bili na čelu kriminalne grupe koja je odgovorna za više krivičnih djela, između ostalog i za šverc 4,3 tone kokaina.
Lazović je u detaljnoj odbrani kategorično negirao navode optužnice da je radio u interesu kavačke grupe, da je mučio osobe iz suprotstavljenog klana i da ima bilo kakve veze sa švercom droge.
On je kazao da njegove argumente, činjenice nijesu nikada uzete u obzir bez obzira na četiri žalbe koje je usvojio Ustavni sud.
On je naglasio da se postupak vodi sa adrese koja nije sudnica i da se odluke donose da bi se zadovoljili pojedini političari.
- U ovom postupku ništa nije slučajno, niti se radi o greškama ili o neznanju. Vjerujem da se radi o strahu zbog medijskog i političkog pritiska koji ne jenjava na javno mnjenje i od mene prave da "sam gori od crnog đavola" i da sam "kriv za sve i svašta u Crnoj Gori" - decidan je bio Lazović.
On smatra da senzacionalističkim izvještavanjima želi se napraviti neprimjeren pritisak na pravosudne organe, a da bi se otežao njegov položaj i položaj njegove porodice.
- U tome se uspjelo. Najteže mi pada procesuiranje mog oca - kazao je Lazović.&nbsp;
Objasnio je da je radio kao operativac u ANB i da je 2019 godine prešao u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala.
Lazović je rekao da je radio danonoćno i da je upravo Sektor spriječio najteža krivična djela a dosta slučajeva je procesuirano upravo na osnovu njegovih operativnih podataka.
- Ja sam operativac koji je spreman na sve da dođe do određenih podataka za interes države Crne Gore. Spreman sam sve da uradim za Crnu Goru, ali ne i svašta - kazao je Lazović.
Naveo je samo neke od predmeta koji su upravo realizovani na osnovu njegovih informacija - zapljena više od 500 kilograma droge u Hamburgu, realizovanje akcije šverca skanaka na Bojani, sprječavanje likvidacije kod Višeg suda, osujećenje napada na sutkinju Specijalnog odeljenja.
On je naglasio i da je podatke do kojih je dolazio dijelio sa svojim pretpostavljenim, ali o izvorima i informatorima, kako kaže, ne želi da govori zbog njihove zaštite ali i zbog zaštite svoga života.
Optužnicu je ocijenio da je bez utemeljenja, te i da je plod tužilačkog zaključka bez dokaza.
U prilog svojoj tvrdnji da je posao radio odgovorno naveo je i da je operativnim radom došao do više svjedoka saradnika a neki su bili upravo protiv kavačke grupe za koju ga SDT tereti da je radio.
- Postupci protiv mene su iskonstruisani i to je očigledno, jer hoće da me prikažu da sam odgovoran za sve i svašta - smatra Lazović.
On je na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao da nikada nije koristio telefone sa skaj aplikacijama.
I optuženi Milan Popović negirao je sve navode iz optužnog akta i ustvrdio da nikada nije boravio u Ekvadoru, niti je učestvovao u prenošenju droge.
SDT je ovom optužnicom osim Milovića, Ojdanića, Lazovića, Popovića obuhvatilo i bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Marka Novakovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidara Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adzića i Ivana Mijatovića.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Lazović: Postupak nema veze sa pravom i pravdom, moja porodica je izabrana da bude žrtveno jagnje

Suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenović odgođeno je u Višem sudu za 6. novembar zbog izostanka člana vijeća sudije Amira Đokaja.
Sudija Đokaj nije došao na ročište zbog zdravstvenih problema člana familije.
Na današnjem suđenje sa iznošenjem odbrane trebalo je da završi Čađenović a i bilo je planirano saslušanje dva svjedoka - tužiteljke Mire Samardžić i Zdravka Nedović.
Lazović, Katnić i Čađenović kategorično su negirali navode optužnice koja ih tereti da su službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi.

Odgođeno suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenović za 6. novembar

Štrajk sudske administracije ušao je u drugu sedmicu, a kako je saopštila predsjednica Sindikalne organizacije u podgoričkom Višem sudu Bjanka Vujović, do ovog trenutka nadležni organi nijesu pokazali spremnost da uđu u dijalog sa njima.
- To izaziva zabrinutost i šalje poruku da se problem zaposlenih u pravosuđu i dalje potcjenjuju - ocijenila je Vujović.
Oni, podvlači predsjednica Sindikalne organizacije Višeg suda, ne traže privilegije - već poštovanje rada i odgovornosti koje svakodnevno nose.
- Zaposleni u sudskoj administraciji očekuju da se ponudi realno i pravedno rješenje - ono koje neće vrijeđati ni našu profesiju, ni našu inteligenciju. Svako povećanje zarade koje bi bilo ispod 30 odsto ne može se smatrati prihvatljivim - jer ne bi predstavljalo stvarni napredak, već samo privid - jasna je Vujović.
Vjeruju, kaže, da će nadležni pokazati razumjevanje i ozbiljnost, te otvoriti prostor za konstruktivne pregovore.
- Istovremeno poručujemo da će zaposleni ostati jedinstveni i odlučni da istraju u svojoj borbi sve dok se ne dođe do održivog rješenja - zaključila je Vujović.

Štrajk sudske administracije ušao u drugu sedmicu: Neprihvatljivo svako povećanje zarade ispod 30 odsto

Tvrdnje Specijalnog državnog tužilaštva u Naredbi o sprovođenju istrage protiv osumnjičene kriminalne grupe biznismena Aleksandra Mijajlovića, da je informacije o zdravstvenom stanju pokojnog mitropolita Amfilohija dostavljao nekadašnji direktor Kliničkog centra i poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković su, prema njegovim riječima, lažne. U prilog tome govori, kako je kazao u emisiji „Kontakt“ na Televiziji Nikšić, da tada uopšte nije bio na čelnoj poziciji u KCCG, tako da nije imao pristup tim podacima.
- Konstruisana je potpuno neprimjerena i osmišljena hajka, koja je imala cilj da diskredituje mene, i profesionalno i moralno. Sve što je iznijeto predstavlja običnu laž i manipulaciju. Nigdje nije bilo, niti postoje, odgovorno vam tvrdim, podaci da sam ja nekome davao ili saopštavao podatke. A da se radi o potpunom amaterizmu govori i to da su sve to vezivali za period i događaj, kada ja nijesam ni bio direktor Kliničkog centra, niti sam raspolagao tim podacima, nijesu bili u stanju ni toliko da provjere - &nbsp;istakao je Eraković.
Osvrnuo se i na nedavnu poruku ambasadora Turske u Crnoj Gori koji je kazao da ukoliko Vlada Crne Gore ne ukine vizni režim za njihove državljane, da bi ta zemlja mogla odgovoriti recipročnim mjerama. To bi moglo da zabrine zdravstveni sistem Crne Gore koji je prema riječima Erakovića, na ivici kolapsa.
- Usluge koje pruža turski zdravstveni sistem ispunjavaju sve najveće kriterijume. Naši pacijenti će uvijek naći put na ovaj ili onaj način da dođu do svoje usluge, aliu mislim ukoliko se uvedu recipročne mjere da će to itekako otežati njihov položaj, zato što bi došlo do kašnjenja i u dijagnostičkim i terapijskim procedurama. To je veoma opasno, i to može dovesti do određenih problema, i pogoršanja zdravstvenog stanja. Tako da sa tog aspekta svakako bih izrazio zabrinutost ukoliko se to desi - kazao je Eraković.
Na dnevnom redu Skupštine Crne Gore u ponedjeljak 18. novembra poslanici će ponovo glasati o kandidatima za sudije Ustavnog suda. Eraković očekuje od kolega iz parlamentarne većine da će pružiti podršku kandidatkinji koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović – Mirjani Vučinić.

Eraković: Laž je da sam javljao o zdravstvenom stanju mitropolita Amfilohija

Odbornici Skupštine opštine Budva na današnjoj devetoj sjednici lokalnog parlamenta većinom glasova usvojili su rebalans budžeta. Opština Budva ostvarila rekordan budžet od oko 69,5 miliona eura. Iz vlasti najavljuju će se krenuti sa realizacijom kapitalnih projekata.
Usvojeno je 12 do 13 tačaka dnevnog reda, a predlog odluke o raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka Komunalnog Budva za 2020, 2021. i 2023. godinu nije dobio podršku. Sjednici nisu prisustvovali odbornici dijela opozicije.
Na početku sjednice predsjednik Skupštine opštine Petar Odžić kazao je da su formirana tri nova odbornička kluba “DNP – Za budućnost Budve”, “SNP – Za budućnost Budve” i “NSD – Za budućnost Budve”.
Ostavku na mjesto odbornice podnijela Sara Šljivančanin sa liste “Budva naš grad”, a nju će na odborničkoj poziciji zamijeniti Amina Šabotić.
Odsustvo su prethodno najavili odbornici Đorđe Zenović (Pokret za grad) i Dragana Kažanegra Stanišić (Demokrate-PES).
Nakon usvajanja dnevnog reda, proceduralno se za riječ javila odbornica Jovana Todorović “NSD – Za budućnost Budve”, koja je postavila dva odbornička pitanja, adresirana vršiteljki dužnosti sekretarke za komunalno-stambene poslove, Desi Vlačić, koja nije bila prisutna u skupštinskoj sali, a u vezi sa tenderom za modernizaciju saobraćajnica, te situaciji sa odvožnjom otpada u naselju Podličak.
<h2>Diskusija Baković i v.d. sekretara Đukanovića</h2>
Uslijedilo je razmatranje rebalansa budžeta, a neposredno uoči toga odbornici iz tri kluba koalicije “Za budućnost Budve” napustili su salu.
Predstavnik predlagača v.d. sekretara za budžet, računovodstvo i ekonomski razvoj Slavko Đukanović kazao je da je vrijednost budžeta nakon rebalansa oko 69 miliona eura. On je nagovijestio i jako dobre trendove koji, kako je kazao, karakterišu rebalans.
- Lokalna samouprava obezbijedila je preduslove za jak ekonomski razvoj Budve. Nadam se da će se već od usvojenog rebalansa krenuti u realizacijju brojnih kapitalnih investicija - istakao je Đukanović.
Restrukturiranja su, kako je objasnio, izvršena u skladu sa „Platformom za spas Budve“ predsjednika Opštine Nikole Jovanovića, koja predstavlja temelj rada lokalne administracije.
- Nadam se da ćemo ovaj period konačno iskoristiti za realizaciju kapitalnih projekata izgradnje vrtića, škola i garaža - kazao je on.
Odbornica Ksenija Baković (Pokret za grad) kazala je da budžet predstavlja odnos sposobnosti da planiramo, upravljamo i pokažemo želju da se radi u interesu građana. U vezi sa predloženim rebalansom, ocijenila je da u političkom subjektu koji predstavlja moraju da konstatuju da skoro četvrtina budžeta dolazi iz neutrošenih sredstava iz prethodne godine.
- To je dokaz nesposobnosti da se planirano sprovede, odnosno da Opština nije realizovala planirane projekte za 2024. godinu - kazala je ona.
Ona je problematizovala donacije, kojih je u rebalansu, kako je navela, samo 0,7 odsto, istakavši da lokalna uprava slabo koristi evropske i međunarodne fondove koji su na raspolaganju.
- Brojčano, sve na papiru je usklađeno, ali kada se detaljnije analizira, mislim da bi morali mnogo detaljnije da se pozabavimo ovom tačkom dnevnog reda - istakla je Baković.
Sekretar Đukanović ukazao je da je prethodne godine u Budvi obilježila politička nestabilnost, uslijed čega nije bilo moguće realizovati kapitalne projekte.
Istakao je da je uvjeren da će u narednom periodu stepen realizacije investicija biti na zadovoljavajućem nivou.
Međunarodni projekti se, kako je naveo u odgovoru, ne nalaze na poziciji donacija, ukazao odbornici Baković da informacije potraži od opštinske Kancelarije za evropske integracije.
- Opština Budva je najrazvijenija opština, a to je potvrdio Monstat – da je opština sa najmanjom nezapošljenošću i najvećim dohotkom po stanovniku - poručio je Đukanović.
Odbornici su većinog glasova usvojili i izmjene i dopune programa investicionih aktivnosti i uređenja prostora Opštine Budva, a nije bilo interesenata za diskusije u parlamentu. Izmjene ovih akata koncipirane su u skladu sa rebalansom budžeta, a podrazumijevaju i amandman predsjednika Opštine.
<h2>Franeta najavio krivične prijave protiv Parking servisa</h2>
Odbornik Željko Franeta (Demokrate) javio se za riječ povodom predloga da za direktoricu Parking servisa Budva bude imenovana Dragana Pima. On je poručio da je posredi političko imenovanje, te uputio kritiku da se ne poštuje najavljena praksa da se na čelne pozicije imenuju profesionalci.
On je kazao da mjesecima ukazuje na zloupotrebu parking prostora u Budvi.
- Kako je moguće da se fizički odvoji dio parkinga kod Crvenog krsta i ustupi privatnom licu. Postavljam pitanje, da li je i kada Sekretarijat za komunalno-stambene poslove dao saglasnost da ovaj potez? Gospođo Pima, zašto krijete dokumentaciju od odbornika i javnosti - upitao je Franeta.
On je istakao da građani ne znaju koliko se prihoduje od zakupa tih lokacija.
- Dokumentacija koja je tražena nije dostavljena. Ako se ne dostavi, biću prinuđen da podnesem priajvu SDT-u zbog osnovane sumnje na zloupotrebu službenog položaja - kazao je odbornik Demokrata.
Glasovima vladajuće većine, Pima je imenovana za izvršnu direktorku DOO Parking servis Budva.
U nastavku skupštinskog zasijedanja nije bilo diskusija, a odbronici vladajuće većine usvojili su sve tačke dnevnog reda, osim Predloga Odluke o raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka DOO Komunalno Budva iz 2020, 2021. i 2023. godine.

Usvojen rebalans budžeta Opštine Budva, vlast najavljuje realizaciju kapitalnih projekata

U hotelu Crown Plaza u Podgorici, sjutra, 13. novnembra biće održan drugi dan regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“, koji zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Plenum će početi u 10 časova uvodnim obraćanjima:
- Dr Peter Hurelbrink, direktor kancelarije za Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, FES
- Balša Božović, izvršni direktor, ADD
- Dr Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
- Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, CGO
- Nj. E. Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori
U nastavku programa, održaće se panel diskusija „Demokratske alternative: izgradnja evropske budućnosti Zapadnog Balkana“, na kojoj će govoriti:
- Danijel Živković, predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Crna Gora
- Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke (DS), Srbija
- Damir Mašić, član Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH)
- Venko Filipče, predsjednik Socijaldemokratske unije Makedonije (SDSM), Sjeverna Makedonija
Moderatorka panela biće Aleksandra Jerkov, suosnivačica i članica Upravnog odbora ADD-a.
Drugi panel, pod nazivom „Razumijevanje ‘Srpskog sveta’: prijetnje demokratiji i identitetima“, biće održan od 12 časova, uz učešće:
- Dr Milivoja Bešlina, istoričara iz Srbije
- Prof. Bobana Batrićevića, direktora Mreže Zapadnog Balkana, Crna Gora
- Prof. Šaćira Filandre, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, BiH
- Vetona Surroija, pisca, novinara, političara i aktiviste civilnog društva, Kosovo
- Svetlane Siljanoske, konsultantkinje za strateške komunikacije i bivše savjetnice premijera Sjeverne Makedonije
Panel će moderirati Izabela Kisić, sociološkinja.
Događaj će biti zaokružen dodjelom Godišnje nagrade za demokratiju i ljudska prava na Zapadnom Balkanu.
Organizatori pozivaju medije da isprate ovaj važan skup, koji okuplja istaknute predstavnike akademske, političke i civilne scene regiona, s ciljem produbljivanja dijaloga o izazovima demokratije u savremenom društveno-političkom kontekstu.
U prilogu se nalazi detaljan program rada plenuma.

Drugi dan Regionalnog plenuma „Podgorica 2025“: Pukotine u demokratiji – nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu

Crnu Goru očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva sa evropskim standardima i jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva, koje služi javnom interesu i doprinosi zaštiti ljudskih prava i demokratije.
To je ocijenjeno na događaju „Dodjela nagrada za etičko izvještavanje i razgovor sa novinarkama i novinarima“, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, poručila je da, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, državu očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva i praksi koje treba da štite integritet redakcija i novinarskih izvora.
- U izvještaju Evropske komisije jasno stoji da je pred Crnom Gorom veliki zadatak – usklađivanje medijskog zakonodavstva i primjena standarda koji u potpunosti štite integritet redakcija i samih izvora - kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da su na današnjem događaju predstavljeni primjeri odgovornog istraživačkog novinarstva „koje mjeri dva puta, a siječe jednom“, uz provjeru činjenica, zaštitu izvora i poštovanje privatnosti.
Dodala je da je i tokom nedavnih konsultacija potvrđeno da su, prema mišljenju organizacija civilnog sektora koje se bave medijskim analizama i razvojem medija, neophodna veća budžetska ulaganja u medijski sektor Crne Gore.
Programska menadžerka za ljudska prava i demokratiju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, poručila je da današnja ceremonija dodjele nagrada za etičko izvještavanje potvrđuje da crnogorski slobodni i profesionalni mediji imaju snažnu svijest o svojoj odgovornosti i djeluju kao čuvari ljudskih prava i demokratije, pozivajući vlast na odgovornost.
- I pored teških tema, poput seksualnog uznemiravanja učenika, slučaja Klapuh ili teškog položaja djece bez roditeljskog staranja, ohrabrujuće je vidjeti da crnogorski mediji proizvode dobro istražene i kvalitetno prezentovane istraživačke izvještaje - kazala je Tešić.
Prema njenim riječima, suština medija je da služe javnom interesu, što podrazumijeva davanje prioriteta pluralizmu u odnosu na dogovore, kvalitetnom sadržaju u odnosu na „klikabilne“ naslove i dugoročnim društvenim benefitima u odnosu na kratkoročni profit.
- Da bi se to postiglo, neophodna je saradnja između državnih vlasti, regulatora, medijskih stručnjaka, civilnog društva i međunarodnih partnera. Nezavisni i pluralistički mediji građanima pružaju raznovrsne i pouzdane informacije, stvarajući osnovu za informisanu javnu debatu - istakla je ona.
Tešić je naglasila da su te vrijednosti u samoj srži Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU, podsećajući donosioce odluka na važnost stvaranja okruženja u kojem novinari mogu da rade bez uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona.
- To je ključno pitanje koje se odnosi na vladavinu prava i može značajno uticati na put svake zemlje kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Tešić.
Predstavnica Sociološkog centra Crne Gore (SOCEN) Nikoleta Đukanović podsjetila je da cilj projekta bio da doprinese tačnom, etičkom i odgovornom izvještavanju o kršenju ljudskih prava u medijima, što je, kako je istakla, tema koja je uvijek aktuelna i u Crnoj Gori nikada nije u potpunosti zaokružena.
- U vremenu kada dezinformacije i senzacionalizam sve češće oblikuju javni diskurs, veoma je važno da osnažimo medijske profesionalce i novinare da izvještavaju istinito, objektivno i, što je najvažnije, u interesu javnosti - kazala je Đukanović.
Ona je navela da projekat ima za cilj da poveća odgovornost medija, postavi profesionalne standarde i pruži podršku novinarima u radu na temama od izuzetnog društvenog značaja.
- U osmišljavanju projekta nastojali smo da promovišemo etičko novinarstvo kroz tri ključne komponente – sistem monitoringa medijskog izvještavanja o slučajevima kršenja ljudskih prava i obradu slučajeva neetičkog izvještavanja, sprovođenje programa obuka i edukacija za novinare o profesionalnim i etičkim standardima, kao i jačanje saradnje između novinara i predstavnika pravosuđa kroz zajedničke radionice, panele i dijalog o odgovornom izvještavanju - pojasnila je Đukanović.
Prema njenim riječima, u posljednje dvije godine realizovan je veliki broj aktivnosti koje su obuhvatile izradu metodologije za praćenje medijskog sadržaja, analizu sudskih postupaka, intervjue sa novinarima, obuke o etičkom izvještavanju, kao i različite panel diskusije i sastanke između medijskih i pravosudnih aktera.
- Cilj svega toga bio je da doprinesemo razvoju i unapređenju kulture profesionalnog novinarstva, koje poštuje činjenice, dostojanstvo i ljudska prava, ali i jača povjerenje između građana, medija i institucija - kazala je Đukanović.
Tokom diskusije „Kako proces pristupanja EU otvara prostor za istraživačko novinarstvo?“ novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović, dobitnica prve nagrade za novinarski članak o seksualnom uznemiravanju u školama, govorila je o motivima i izazovima u radu na ovoj temi.
- Inspiracija za priču bila je jednostavna, svi smo znali da se to dešava. Cijela moja generacija mogla je, na jednoj običnoj kafi, da se prisjeti brojnih primjera, bilo da smo im svjedočili lično, bilo da nam je neko blizak ispričao. Seksualno uznemiravanje u školama je, nažalost, prisutna pojava - kazala je Radulović.
Istakla je da je bilo potrebno pronaći sagovornike spremne da progovore o tome i slučajeve koji imaju konkretne dokaze, poput poruka koje potvrđuju uznemiravanje.
- Ta prva priča bila je samo uvod u druge dvije koje sam radila – o seksualnom uznemiravanju u školama u Tuzima. Te priče, međutim, nijesu imale veliki odjek, jer se radi o manjinskoj zajednici, o školama koje se nalaze, kako mnogi kažu, ‘tamo negdje’, u selima. A radi se o učenicima osnovne škole, o slučajevima za koje su znali i profesori i Ministarstvo. To pokazuje koliko je pojava rasprostranjena i koliko se o njoj ćuti - kazala je Radulović.
Na pitanje da li su institucije nakon objavljivanja tekstova reagovale, Radulović je kazala da ne može da ocijeni da li je bilo konkretnih promjena.
- Nadam se da se makar više priča o tome i da će sada neki nesavjestan profesor razmisliti o svom ponašanju. Ljudi koji seksualno uznemiravaju postoje svuda u svijetu i to se ne može potpuno iskorijeniti, ali se može mnogo uraditi na prevenciji. Institucije su te koje treba da reaguju, a drugi profesori moraju biti svjesni da imaju odgovornost da posmatraju, da prepoznaju i da reaguju - poručila je Radulović.
Dobitnik druge nagrade o slučaju Klapuh, novinar Radija Slobodna Evropa Miloš Rudović, kazao je da je njegov istraživački tekst o slučaju Klapuh nastao iz želje da sazna više o tom zločinu, za koji ni nakon tri decenije niko nije odgovarao.
Objasnio je da je najveća prepreka tokom istraživanja bila saradnja sa organima u Beogradu.
- Na naše zahtjeve za slobodan pristup informacijama koje smo slali Ministarstvu pravde Srbije uopšte nijesmo dobijali odgovore. Odgovore smo, međutim, dobijali od Specijalnog suda, koji su pokazali da je odluka o izručenju više puta bila na stolu ili u kabinetu ministra pravde, ali po njoj nikada nije postupano - kazao je Rudović.
Govoreći o praktičnim izazovima, istakao je da su oni u novinarstvu uvijek slični – balans između brzine i tačnosti, kao i očuvanje objektivnosti.
- To su bili glavni izazovi, posebno imajući u vidu da je riječ o ratnom zločinu i da je svaku činjenicu bilo potrebno višestruko provjeriti - naveo je.
Na pitanje o zaštiti izvora, Rudović je objasnio da su se u ovom slučaju u velikoj mjeri oslanjali na dokumentaciju dobijenu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i materijale nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.
- Problem je danas, posebno u eri društvenih mreža i digitalnih alata, kako zaštititi izvor informacija. To je izazov na koji novinari moraju svakodnevno da se pripremaju i rade, i nažalost, još uvijek nemamo konkretno rješenje za to - zaključio je Rudović.
Dobitnica treće nagrade, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Tijana Lekić istakla je da je pitanje granice između javnog interesa i zaštite privatnosti djece bez roditeljskog staranja &nbsp;bilo jedno od ključnih tokom izrade njenog istraživačkog teksta.
- Naš cilj od početka nije bio da idemo ka senzacionalizmu ili da šokiramo javnost. Zbog toga nijesmo ulazili u detalje niti prikazivali djecu kao žrtve, već kao subjekte prava - objasnila je Lekić.
Dodala je da se analiza fokusirala na institucionalne propuste koji dovode do uskraćivanja prava djece.
- Granica između javnog interesa i zaštite privatnosti završava se u trenutku kada bi objavljivanje određenih informacija moglo da ugrozi dostojanstvo djece ili bilo koje osobe o kojoj izvještavamo. Javnost ima pravo da zna, ali novinari moraju znati gdje to pravo prestaje - poručila je Lekić.
Njena koleginica, sa kojom dijeli nagradu, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Maja Boričić kazala je da joj je posebno drago što je njen istraživački tekst o djeci bez roditeljskog staranja prepoznat i nagrađen, jer se, kako je kazala, radi o najranjivijoj i često nevidljivoj kategoriji društva.
- Posebno mi je drago što je upravo ova priča dobila priznanje, jer su ta djeca najranjivija kategorija društva i praktično nevidljiva. Dobro bi bilo da mediji više govore o toj temi, kako bi društvo bolje razumjelo njihovu situaciju, ali i da institucije više rade na tome da im se pomogne da vode normalan život - kazala je Boričić.
Naglasila je da zadatak medija nije senzacionalizam, već doprinos razumijevanju i rješavanju društvenih problema.
- Treba objavljivati ono što doprinosi razumijevanju neke pojave i njenom rješavanju, bez ulaženja u nepotrebne detalje. To je posebno važno kada govorimo o djeci - istakla je Boričić.
Govoreći o stanju medijske scene u Crnoj Gori i njenom približavanju evropskim standardima, Boričić je kazala da evropski proces može doprinijeti većoj transparentnosti i boljem pristupu informacijama.
- Proces pristupanja Evropskoj uniji može da pomogne i u finansijskom smislu, ali i kroz otvaranje pristupa informacijama, obuke i povezivanje sa sličnim evropskim organizacijama. U tom procesu jedna od ključnih stavki je i zaštita novinara i medijskih sloboda, što je izuzetno važno za naš rad - poručila je Boričić.
Ona je dodala da crnogorski mediji još uvijek nemaju uslove kakve imaju kolege u razvijenijim zemljama.
- Ne možemo reći da smo na nivou drugih medijskih centara – nedostaju sredstva, novinari su često nezadovoljni i demotivisani. Ipak, ovaj posao ne može da radi neko ko ga ne voli, jer zahtijeva posvećenost i ličnu strast - zaključila je Boričić.
Učesnica Newsroom Europe projekta Evropske akademije Berlin Marija Bule ukazala je na visok nivo povjerenja koji građani Njemačke imaju u svoje medije i važnost evropskih programa podrške mladim novinarima.
- Iz mog, doduše ograničenog, iskustva mogu reći da u Njemačkoj postoji izuzetno veliko povjerenje u medije. Smatra se da su mediji nezavisni i slobodni, posebno javni servisi, u koje građani imaju gotovo potpuno povjerenje. Možda jedino krajnja desnica ima drugačiji stav, ali u cjelini, javnost vjeruje svojim medijima - kazala je Bule.
Ona je objasnila da u Njemačkoj važnu ulogu ima Savjet za štampu, koji djeluje kao samoregulatorno tijelo i nadzornik etičkog novinarstva.
- Savjet za štampu je svojevrsni medijski ‘čuvar’. Postoji etički kodeks, građani mogu podnijeti pritužbe, a Savjet može izreći i sankcije. Iako je riječ o dobrovoljnom i samoregulatornom mehanizmu, njemu pripadaju svi – online, štampani, televizijski i video mediji - navela je Bule.
Dodala je da je u Njemačkoj duboko ukorijenjena tradicija istraživačkog novinarstva i kritičkog izvještavanja o vlasti i opoziciji, što, kako kaže, „fomira kulturu odgovornosti i pluralizam mišljenja“.
Govoreći o projektu Newsroom Europe, koji finansira Evropska unija kroz program Erasmus+, Bule je istakla da takve inicijative mladim novinarima pružaju dragocjenu priliku za profesionalni razvoj.
- Trenutno sarađujem sa novinarima iz Poljske i Danske. Prakse, razmjene, grantovi i stipendije koje EU nudi mladim novinarima neprocjenjive su. Početak karijere u novinarstvu je težak, ali EU ulaže mnogo u razvoj mladih talenata, u njihovo umrežavanje i u učenje kako odgovorno izvještavati - kazala je Bule.
Događaj je organizovan u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava” koji CEDEM realizuje u partnerstvu sa Sociološkim centrom Crne Gore (SOCEN), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Crnu Goru očekuje značajan put ka jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

Tag: visi-sud-u-podgorici