Viši sud u Podgorici blokirao je imovinu češkog ljekara Pavela Budinskog, koji je centralna je figura u jednoj od najvećih korupcionaških afera u češkom zdravstvu, u primorskoj opštini Tivat na zahtjev Kancelarije evropskog javnog tužioca, jer postoji osnovana sumnja da je ova imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
Rješenjem sudije tog suda određena je privremena mjera zabrana raspolaganja - otuđenjem i opterećenjem kao i korišćenja nepokretnosti navodi se u odgovoru tog suda na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).
Sud se pozvao na "Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ... jer postoji osnovana sumnja da je navedena imovina stečena kriminalnom djelatnošću".
Kancelarija evropskog javnog tužioca (EPPO) i Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji i 22. septembra 2022. u Luksemburgu.
Član 5 ovog sporazuma omogućava zamrzavanje imovine.
EPPO se bavi istraživanjem i podizanjem optužnica u slučajevima krivičnih djela koja su na štetu finansijskih interesa Evropske unije.
Budinskog, koji je bivši zamjenik direktora Univerzitetske bolnice Motol u Pragu, policija sumnjiči za višegodišnje primanje mita, pranje novca, subvencione prevare i oštećenje finansijskih interesa Evropske unije. Istraga je obuhvatila 17 osoba, uključujući i bivšeg direktora bolnice Miloslava Ludvíka.
Zamrzavanje se odnosi na vilu Budinskog u naselju Bogišići u opštini Tivat i akcije u kompaniji, ACROS MB koja je registrovana u tom gradu.
EPPO je zamolnicu za pružanje međunarodne pravne pomoći u krivičnim slučajevima 4. marta poslala Ministarstvu pravde i tužiteljki Ani Radović koja je njihov kontakt u Crnoj Gori. Potom je zahtjev preko Specijalnog tužilaštva proslijeđen Višem sudu 8. aprila koji je postupio po zahtjevu i zamrznuo imovinu.
Postupk protiv Budinskog vodi Nacionalna policija za borbu protiv organizovanog kriminala.
<h2>Šta pišu Češke novine</h2>
Budinski koji je već pod istragom zbog korupcije, sada se, po pisanju Čeških novina, sumnjiči i za navodno neprijavljivanje imovine.
Motolska bolnica je državna institucija i njeni rukovodioci su po zakonu javni funkcioneri i stoga u obavezi da podnose imovinske prijave.
Prema riječima portparola ministarstva pravde Češke, Vladimira Repke, postoji mogućnost da u prijavama nisu navedeni svi podaci.
Budinski je, prema navodima, sakrio vlasništvo nad raznim nekretninama.
Istraga je otkrila da je posedovao oko 270 parcela, dvije kuće i druge nepokretnosti u Češkoj, Crnoj Gori i Kostariki, ukupne vrijednosti preko 53 miliona čeških kruna, što je više od dva miliona eura.
Ova imovina nije prijavljena u njegovim imovinskim kartonima.
On je navodno primao mito od brojnih firmi i preduzetnika koji su dobijali bolničke ugovore za usluge poput čišćenja, molerskih radova, održavanja i pranja veša.
Zbog optužbi, Budinski je smijenjen sa funkcije zamjenika direktora bolnice.
Policija je zaplijenila dio njegove imovine, uključujući nekretnine, vozila, s obzirom na sumnju da potiču iz nezakonitih aktivnosti.
Budinski se trenutno nalazi u pritvoru.
Ukoliko bude osuđen prijeti mu kazna do 12 godina zatvora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Imovina češkog doktora blokirana u Crnoj Gori po zahtjevu evropskog tužioca

Dugogodišnji agent i bivši službenik Uprave policije Duško Golubović priveden je kod sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, potvrđeno je Portalu ETV.
Nakon saslušanja, sudija će se izjasniti o oventualnom određivanju pritvora.
Golubović je uhapšen u petak ujutro po nalogu SDT-a zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca, a nakon saslušanja u Tužilaštvu određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fgolubovic-priveden-u-sdt&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, postoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću.
Njegov branilac, advokat Velibor Marković kazao je da su juče pretreseni objekti Golubovića na Žabljaku, ali da nije pronađen nijedan dokaz da je počinio krivično djelo pranje novca.
- Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49 krivičnog zakonika - rekao je Marković.

Golubović priveden kod sudije za istragu

Danas u sudnici podgoričkog Višeg suda počinje jedan od najvažnijih procesa u istoriji crnogorskog pravosuđa - najavila je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E novinarka Svetlana Đokić.
Počinje, kako je rekla, pravna bitka kako bi se utvrdila istina da li je postupak protiv nekada ključnih ljudi za borbu protiv organizovanog kriminala politički montiran proces po nalogu tridesetoavgustovske većine ili su bivši visoki policijski funkcioneri Zoran Lazović, penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović organizovali kriminalnu grupu kako bi, kako to tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, zloupotrebljavajući službeni položaj pomagali jednoj od najmoćnijih mafijaških organizacija na Balkanu - kavačkom kriminalnom klanu.
- Optužnica protiv Lazovića i Katnića, podsjetimo, nakon što je vraćena na popravni, potvrđena je sredinom marta. Ovaj optužni akt zastupa specijalni tužilac Miloš Šoškić, a Vijeće Višeg suda potvrdilo je njegov prijedlog i tu optužnicu sjedinilo sa ranije formiranim predmetom protiv Čađenovića, koji još od oktobra 2023. čeka početak suđenja. Čađenović je uhapšen u decembru 2022. godine, pod sumnjom da je bio saradnik kavačkog klana. U pritvoru u Spužu držali su ga duže od 18 mjeseci, nakon što je pušten da se brani sa slobode nalazi se u kućnom pritvoru - ističe Đokić.
Lazović i Katnić uhapšeni su u aprilu prošle godine, a tokom ročišta na kojima je razmatrana optužnica, kategorično su odbacili sve navode ovog optužnog akta.&nbsp;
- Lazović je tada naglasio da optužnica nije zasnovana na dokazima, već da je riječ o političkom procesu koji protiv njega i članova njegove porodice vode i u Skupštini pojedine političke partije i kvazi-bezbjednjaci. Poručio je i da zna zbog čega i zbog koga je on centralna meta, ali i da ga njihova demonstracija moći neće baciti na koljena, već će dokazati svoju nevinost - podsjeća Đokić.&nbsp;
Dodaje i da je tokom višesatnog osvrta na optužnicu, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je nakon hapšenja duže vrijeme štrajkovao glađu, a potom i žeđu, bio je kategoričan da je pritvoren voljom političkih moćnika.&nbsp;
- On je ujedno optužio tužioca Šoškića za prikrivanje i mijenjanje sadržine dokaza. Katnić je predočio sudu i sadržaj komunikacija koje Šokić nije uvrstio u dokaze, a riječ je o porukama u kojima članovi kriminalne grupe, sa kojom su navodno sarađivali, planiraju njegovu, Lazovićevu i Čađenovićevu likvidaciju - ističe Đokić.&nbsp;
Katnić i Čađenović, kako dodaje, novim crnogorskim vlastima su trn u oku još iz vremena kad su bili opozicija, a nakon što su podigli optužnicu za pokušaj državnog udara u izbornoj noći 2016. godine u organizaciji ruskih službi bezbjednosti.&nbsp;
- Na optužnici su se tada, pored ruskih agenata i ostalih okrivljenih, našli i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i jedan od lidera aktuelne parlamentarne većine Milan Knežević. Prvostepena presuda u ovom predmetu izrečena je baš na današnji dan prije šest godina, a tada su Mandić i Knežević poručili Katniću i Čađenoviću da će im se osvetiti. Ovu presudu oborio je Apelacioni sud, pa su u ponovljenom postupku svi optuženi oslobođeni krivice. Ta presuda još nije pravosnažna - naglasila je Đokić.
Interesantno je i to da je optužnicu protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića potvrdilo Vijeće kojim je predsjedavao predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović.
- A baš on je i sudija koji je oslobodio Mandića, Kneževića, dvojicu ruskih agenata i ostale okrivljene u slučaju "državni udar" - podsjeća Đokić.&nbsp;
Na danas zakaznom ročištu u podgoričkom Višem sudu, kako je planirano, nakon čitanja optužnice odbranu će iznijeti bivši visoki policijski funkcioner Lazović, koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu, zloupotrijebio službeni položaj, prao novac i nelegalno držao oružje.&nbsp;
- Lazović je tražio da ovo suđenje bude javno prenošeno jer, kako je naveo u svom zahtjevu, nema šta da krije. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić odobrila je samo da neki djelovi procesa budu objavljeni na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda. Crnogorska javnost sudski proces protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića iščekuje sa pažnjom. Proces vodi sudija Veljko Radovanović, a da li će na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda biti prikazana kompletna odbrana okrivljenih u ovom trenutku nije poznato - navela je Đokić.&nbsp;
Suđenje možete pratiti na našem portalu, a više detalja ćemo imati i u narednoj informativnoj emisiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPb4VKwQUPGI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Počinje suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenoviću, optuženi tvrde da je postupak politički montiran proces

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Petru Ivanoviću ukinut je pritvor i on je juče napustio Istražni zatvor u Spužu, potvrđeno je Portalu ETV.
Samostalna savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda u Podgorici Ivana Vukmirović rekla je da je Ivanoviću, na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva, ukinut pritvor rješenjem sudije za istragu.
Ivanoviću je, podsjeća ona, određen pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 2 Zakona o krivičnom postupku, odnosno uticaj na svjedoke. Ovaj pritvorski osnov prihvatili su i Viši i Vrhovni sud. Vukmirović dodaje da, kako su svi svjedoci saslušani, prestali su razlozi za pritvor, te je sudija za istragu prihvatio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva.
Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je 13. decembra prošle godine uhapsilo ministre poljoprivrede i ruralnog razvoja Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg državnog sekretara u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Nemanju Katnića i tadašnju načelnicu Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Ministarstva Vukici Perović.
Protiv njih, kao i protiv bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimira Mugoše, SDT je podnijelo krivičnu prijavu, zbog, kako se navodi, postojanja osnova sumnje da su učinili tri produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Predmet krivične prijave i postupka je, navelo je Tužilaštvo, dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike - Agrobudžetu za konkretne godine, čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura.
Ivanović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu tada negirao navode iz prijave, nakon čega mu je određeno zadržavanje. Nakon što ga je saslušao specijalni tužilac Jovan Vukotić Simović je 14. decembra prošle godine pušten da se brani sa slobode, kao i Katnić i Perović.
J. B.&nbsp;

Petru Ivanoviću ukinut pritvor, napustio Istražni zatvor

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv suspendovanog službenika Uprave policije Petra Lazovića koji se tereti za otmicu Gorana Brajovića.
Na ročištu za kontrolu optužnice Lazović je rekao da nije kriv ali da je u Crnoj Gori postala praksa da za sve što se dešava optuže njega bilo da je mučenje, otmica i hapšenje.
Njemu se na teret stavlja da je 1. avgusta 2020. oteo Gorana Brajovića.
Njegova branilac advokat Nikola Martinović kazao je tada da optužnica ne sadrži nijedan dokaz da je Petar Lazović 1. avgusta 2020. godine bio u Nikšiću, a kamoli da je imao kontakt sa Brajovićem a tako se on zjasnio.

Marija Žižić

Potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića za otmicu

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Lazović: Na osnovu mojih informacija spriječeno ubistvo Ljubiše Kana, Belivuka, Miljkovića, Kašćelana i razbijen ogranak kavačkog klana u Nikšiću

Bojan Popović odlučio je da se ne pridruži krivičnom gonjenju Miloša Medenica zbog prijetnji izrečenih tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, nakon što je dobio javno izvinjenje - kazao je njegov advokat Damir Lekić.
Popović je, kako je rekao njegov pravni zastupnik, saslušan danas u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u svojstvu svjedoka - oštećenog u postupku protiv Medenice.
Krivična prijava je podnijeta zbog postojanja osnovane sumnje da je Medenica tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, u predmetu u kojem su obojica u svojstvu optuženih, izrekao prijeteće riječi oštećenom Bojanu Popoviću: „... plakao si … plakaćeš opet …“.
Ovim riječima je, prema navodima iz prijave, na štetu Popovića izvršeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- U današnjem iskazu Popović je potvrdio da mu je osumnjičeni zaista uputio ove riječi, te da je zbog toga, kao i zbog dodatnih informacija do kojih su on i njegov brat Marko Popović došli, osjetio strah i ugroženost za svoj život i bezbjednost. Iz tog razloga je zatražio zaštitu od državnog tužilaštva, uz molbu da se pažljivo procijeni sadržaj izgovorenih riječi i da li one ispunjavaju biće prijavljenog ili nekog drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - rekao je Lekić.
Popović je posebno naglasio da je značajan kontekst i okolnosti u kojima su mu prijeteće riječi izrečene - javno, bez ikakve zadrške, tokom suđenja pred Višim sudom u Podgorici i to pred sudskim vijećem koje im sudi za druga ozbiljna krivična djela. Ovakav nastup osumnjičenog Popović je, kako navodi Lekić. okarakterisao kao otvorenu demonstraciju sile.
- Nakon iskaza Popovića, riječ je zatražio Medenica, kojem je državni tužilac omogućio obraćanje. Osumnjičeni je iznio razloge zbog kojih je izrekao sporne riječi, navodeći da one nijesu bile upućene u prijetećem tonu, već su bile dio specifičnog emotivnog konteksta. Naglasio je da ni Bojanu, ni Marku Popoviću, niti bilo kojem članu njihove porodice ne prijeti nikakva opasnost s njegove strane i više puta uputio javno izvinjenje Popoviću, uz pružanje ruke pomirenja - ističe Lekić.
Uvažavajući izvinjenje, Popović je izjavio da mu je sadržaj i način obraćanja osumnjičenog, uključujući više puta izrečeno izvinjenje, bio prihvatljiv. 
- Iako je istakao da je ponašanje Medenice pred sudom bilo neprihvatljivo, nekulturno i ponižavajuće, izjavio je da izvinjenje prihvata i da ne želi da dalje učestvuje u krivičnom gonjenju, posebno imajući u vidu sve probleme koje obje strane imaju i van ovog postupka. Naglasio je i da dolazi iz poslovnog svijeta i da ne želi da produbljuje konflikt - naglasio je Lekić.
Na kraju je eksplicitno naveo da se zbog izrečenih riječi nije osjećao životno ugroženim, već emocionalno povrijeđenim i poniženim. 
- Stoga je odlučio da se ne pridruži krivičnom gonjenju protiv Medenice, kao i da protiv njega ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev - kazao je Lekić.

Popović odustao od krivičnog gonjenja Medenice: Dobio javno izvinjenje i pružanje ruke pomirenja u sudnici

Almatim Mukamedžanov, suprug kazahstanske aktivistkinje i borkinje protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja Dine Smailove koja je večeras uhapšena u Budvi, saopštio je Portalu ETV da će o njenoj sudbini sjutra ujutru odlučivati Viši sud.
- Puno se toga desilo u jednom danu, teško je to opisati - poručio je Mukamedžanov u kratkoj izjavi za Portal ETV.
Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana. O tome bi, kako je precizirao Mukamedžanov, u Višem sudu trebalo da se odrede sjutra oko devet i po ujutru.
Oni su osnovali Fondaciju NeMolchiKZ (Ne - ćutanju), koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti moćnika i nasilnika u Kazahstanu.
BatyrJamal Kazahstan objavio je video poruku Smailove u kojoj &nbsp;saopštava da ne razumije zbog čega je uhapšena i dovedena u podgoričku policiju.
- Ne razumijem zbog čega sam uhapšena. Mogli su me jednostavno odvesti na sud, ali baš do jutra žele da me zadrže.
Prijatelji, molim za vašu podršku. Ne znam kako će se sve ovo završiti, ali se nadam da me neće izručiti - navela je ona.

Mukamedžanov: O sudbini moje supruge sjutra ujutru odlučuje Viši sud

Suđenje optuženima u slučaju „Tunel“ počinje 17. aprila u Osnovnom sudu preed sudijom Borkom Lončarom.
&nbsp;Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Viši sud odbio je žalbu odbrane izjavljenu na odluku vijeća Osnovnog suda koje je donijelo je rješenje da se trojici srpskih državljana Veljku i Milanu Markoviću i Jovanoviću sudi u odsustvu.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je 11. septembra nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnic kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“.
Iako je optužni akt napisan na 40 strana istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade.
Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.
&nbsp;

Mirotić, Baćović, Milačič, Vuljaj i Erić pred sudom 17. aprila

Početak suđenja bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću počinje 9. maja -potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Proces će voditi sudija Veljko Radovanović.
Krivično vijeće Višeg suda je 18.marta u drugom navratu potvrdilo optužnicu protiv Katnića i Lazovića.
Na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva postupak protiv njih spojen je sa postupkom protiv Čađenovića.
Na ročištu tokom provjere optužnice Katnić i Lazović kategorično su negirali sve navode optužnice ističući da svoje službene položaje nijesu zloupotreijebili i da nijesu radili u korist kavačkog kriminalnog klana. Naprotiv, kako su istakli, o njihovom radu najbolje govori broj procesuiranih osoba i podignutih optužnica.
Portal ETV i Televizija E, u dva navrata objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona između osoba iz kavačke kriminalne grupe u kojima prijete Katniću, Lazoviću i Čađenoviću. Iz tih razgovora nedvosmisleno proizilazi da su ih osobe iz tog klana doživljavale kao neprijatelje. Te komunikacija nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića.
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađenoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici.
Kako je Portal ETV pisao te komunikacije Višem sudu dostaviće bivši glavni specijalni tužilac.
Advokat Zoran Piperović je nakon odluke o potvrđivanju optužnice kazao je za Televizuju E da je ovaj proces motivisan, tvrdeći da postoje brojne nelogičnosti koje je Viši sud zenamerio u procesu protiv Lazovića i Katnića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fne-postoji-sud-u-svijetu-koji-bi-potvrdio-optuznicu-za-zloupotrebu-polozaja-nekoga-ko-u-tom-momentu-nije-bio-na-poziciji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Suđenje Katniću, Lazoviću i Čađenoviću počinje 9. maja

Crna Gora će biti nosilac na žrijebu za Svjetsko prvenstvo za rukometašice koji će 22. maja biti obavljen u holandskom Hertogenbosu, saopšteno je iz Rukometnog saveza. 
 
Svjetska rukometna federacija (IHF) objavila je sastave šašira, a "lavice" su u povlašćenom položaju, nakon što su u aprilskom baražu bile bolje od Portugala. 
 
Već je poznato da će Crna Gora igrati u grupi D u njemačkom Trieru i da će protivnik iz trećeg šešira biti Farska Ostrva. 
 
Ostalo je da se žrijebom odrede ostala dva protivnika izabranica Suzane Lazović u grupnoj fazi. 
 
Žrijebom će biti određeni sastavi osam grupa sa po četiri tima, a po tri prvoplasirana izboriće plasman u glavnu rundu planetarne smotre. 
 
Na šampionatu će nastupiti 18 evropskih, pet azijskih, po četiri afričke i selekcije iz Južne i Centralne Amerike i jedna iz Sjeverne Amerike i Kariba. 
 
Svjetsko prvenstvo na programu je od 26. novembra do 14. decembra. 
 
Crnogorske rukometašice će, ukoliko izbore plasman u glavnu rundu, u drugoj fazi će igrati u Dortmundu.

Crna Gora nosilac na žrijebu za SP

Finalni turnir Kupa Crne Gore za rukometaše biće odigran za vikend u Bemaks areni, a za trofej će se boriti Mornar 7 i Rudar, odnosno Lovćen i Budvanska rivijera Budva. 
 
Trofej brani Lovćen, koji je u prošlogodišnjem finalu slavio protiv Budvanske rivijere 31:29. 
 
Trener cetinjskog sastava Marko Dapčević kazao je da ne bježe od uloge favorita. 
 
- Nećemo dozvoliti da nas zavara meč sa Budvanima koji smo odigrali u šampionatu, a koji smo dobili dvocifrenom razlikom. Oni su tada bili u izgradnji tima, sada su iskusniji. Idemo korak po korak - kazao je Dapčević na konferenciji za novinare. 
 
Predstavnik Budvanske rivijere Srđan Ćulafić kazao je da respektuje rivala, ali da je u jednom meču sve moguće. 
 
- Po nekom nepisanom pravilu naši dueli privlače posljednjih godina veliku pažnju, jer smo izgradili rivlastvo. Mi smo u situaciji, da smo izvršili reorganizaciju kluba, pravimo temelj za neka buduća vremena. Očekujem tešku utakmicu, ali kada se igra jedan meč, sve je moguće. Vjerujem u moju ekipu, iako je Lovćen u domaćim takmičenjima uvijek favorit - istakao je Ćulafić. 
 
Trener Rudara Igor Mašković naglasio da će njegov tim pružiti maksimum. 
 
- Četvrtu godinu zaredom smo na finalnom turniru, jednom smo igrali finale. I mi, kao i Mornar, imamo kadrovskih problema. Rival je kvalitetan, žao mi je što se ne sastajemo u finalu. Neka pobijedi bolji - kazao je Mašković. 
 
Šef strčnog štaba Mornara Stevo Nikoćević kazao je da vjeruju u finale, uprkos brojnim kadrovskim problemima. 
 
- Momci jedva čekaju da počne polufinale. Borićemo se, ali moram da kažam da imamo kadrovskih problema. Neki igrači su nam otišli na ekskurziju, neki da rade, ali šta je tu je. Obećavam da ćemo dati sve od sebe da pokušamo da iznenadimo Rudar - kazao je Nikočević. 
 
Turnir će početi subotnjim duelom Mornara i Rudara 
u 15 sati i 30 minuta, dok će se dva i po sata sastati Lovćen i Budvanska rivijera.

Za vikend finalni turnir Kupa Crne Gore za rukometaše

Evropska komisija nije iznijela kredibilne razloge da odbije zahtjev Njujork Tajmsa da preda tekstualne poruke koje su razmijenili izvršni direktor Fajzera Alberta Bourle i predsjednice EK Ursule fon der Lajen oko ugovora o nabavci COVID-19 vakcina.
U EU su kritikovali odluku Evropske komisije i način kojim su upravljali ugovorima u vezi sa pandemijom.&nbsp;
Pojedini aktivisti u EU optužili su rukovodeća tijela EU za nedostatak transparentnosti koja može da utiče na pad povjerenja u evropske institucije.
Naime, Njujork Tajms je zahtijevao od EK da dostavi poruke od prvog januara 2021. godine do 11.maja 2022. godine između Ursule fon der Lajen i Fajzerovog direktora, oko ugovora o vakcinama vrijednog više milijardi eura.
Iz Evropske komisije su rekli da poruke ne mogu dostaviti jer ih komesarka nije sačuvala i da se tekstualne poruke ne mogu klasifikovati kao prikladni EU dokumenti.
Ipak, Evropski sud sa sjedištem u Luksemburgu poništio je ovu odluku Evropske komisije kao neosnovano i nedovoljno objašnjenje za nedostavljanje poruka javnosti.
Ugovor o vakcinama, dogovoren na vrhuncu pandemije 2021, tada je smatran trijumfom Fon der Lajen.&nbsp;
Ipak, sama količina kupljenih vakcina od tada je izazvala čuđenje, a Politico je krajem prošle godine otkrio da je propala doza vakcina u vrijednosti od najmanje 4 milijarde eura.&nbsp;
Ugovor o vakcinama sa Fajzerom u međuvremenu je ispregovaran pod drugačijim uslovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffon-der-lajen-suocena-s-kljucnim-testom-dok-eu-sud-odlucuje-o-tajnim-fajzergejt-porukama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropski sud pravde odlučio: EK morala da objavi prepisku Fon der Lajen i direktora Fajzera oko nabavke vakcina

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) ponovo je pozvala Vladu i sve političke aktere da hitno razmotre izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je od 2019. zabranjen rad trgovina nedjeljom i tokom praznika.&nbsp;
U saopštenju dostavljenom medijima, UPCG ocjenjuje da bi ukidanje neradne nedjelje trebalo da se posmatra kao razumna i neophodna mjera za jačanje tržišta, turizma i poslovnog ambijenta, a ne kao prijetnja zaposlenima.
- Apelujemo da se ukidanje neradne nedjelje ne doživljava kao prijetnja radnicima, već kao nužna mjera koja bi doprinijela odgovornijem i realnijem funkcionisanju tržišta, razvoju turizma i unapređenju poslovnog ambijenta - poručuju iz UPCG.
Iz Unije podsjećaju da većina trgovina u Crnoj Gori ni prije zabrane nije radila nedjeljom, te da bi i u budućnosti odluka o radu tog dana ostala na volji poslodavaca.
- Važno je naglasiti da ni prije usvajanja ove zabrane većina trgovina u Crnoj Gori nije radila nedjeljom, niti bi u budućnosti bila obavezna da radi. Odluka bi bila prepuštena samim poslodavcima, koji bi u skladu sa svojim poslovnim procjenama mogli odlučiti da li se rad nedjeljom isplati. To se prvenstveno odnosi na butike, prodavnice prehrambenih proizvoda i druge sektore koji bilježe veći promet tokom vikenda, naročito u zimskim i ljetnjim turističkim sezonama - navodi se u saopštenju.
Kako naglašavaju, prijedlog za liberalizaciju rada nedjeljom nastao je kao rezultat dogovora unutar Socijalnog savjeta, između poslodavaca, sindikata i Vlade, te da su ga već podržala dva bivša ministra ekonomije. Predloženi model, tvrde, obezbjeđuje zaštitu prava zaposlenih, a istovremeno otvara prostor za poslovnu fleksibilnost.
Predloženi kompromisni model, kako je saopšteno, predviđa dodatnu naknadu za zaposlene koji rade nedjeljom i garanciju slobodnog dana.
- Model predviđa da se prava zaposlenih zaštite kroz povećanu dnevnicu od 80% za rad nedjeljom i obavezni slobodan dan u toku naredne sedmice, dok se istovremeno poslodavcima ostavlja mogućnost da, na osnovu realnih tržišnih potreba i poslovne računice, odluče da li će raditi nedjeljom, naročito u vrijeme pojačanih potrošačkih aktivnosti u ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni - navode iz UPCG.
Ipak, i pored postignutog dogovora, nijedna parlamentarna partija nije podržala ovu inicijativu, navode iz UPCG iz koje ističu da se time ignorisao proces socijalnog dijaloga, što je, kako tvrde, presedan.
- Ipak, postignuti dogovor socijalnih partnera ignorisan je od strane poslanika svih parlamentarnih partija, koji nisu podržali interes ni privrede ni zaposlenih, koje zapravo i zastupaju. Ignorisanje dogovora postignutog na Socijalnom savjetu, samo po sebi predstavlja svojevrstan presedan i dokaz da političari imaju svoje ciljeve koji se ne moraju poklopiti sa ciljevima privrede i zaposlenih u njoj - upozoravaju iz Unije.
U saopštenju se takođe ukazuje na širi kontekst i izazove sa kojima se crnogorska privreda suočava, posebno u pogledu pristupačnosti i konkurencije u turističkom sektoru.
- Naša zemlja se već suočava sa ozbiljnim izazovima: ograničenom dostupnošću, slabom avio povezanošću, zastarjelom saobraćajnom infrastrukturom i nedovoljno efikasnim komunalnim uslugama. Zabrana rada nedjeljom samo doprinosi zatvaranju Crne Gore i u sopstvenim granicama, što dodatno narušava sliku Crne Gore kao otvorene i turistima pristupačne destinacije - navodi se u saopštenju.
Unija poslodavaca posebno ističe da trgovinama, uz zabranu rada nedjeljom i praznicima, ove godine neće biti omogućeno da posluju tokom najmanje 68 dana, što smatraju oblikom diskriminacije u odnosu na druge grane privrede.
- Uz 52 neradne nedjelje i najmanje 16 dana državnih i vjerskih praznika, trgovinama će u ovoj godini biti onemogućen rad najmanje 68 dana. To prema stavu Unije, predstavlja svojevrsno ograničenje poslovne aktivnosti poslovnim subjektima i ograničavanje slobode privređivanja ovih subjekata ali i diskriminaciju u odnosu na sve ostale privredne grane koje nemaju takvu vrstu ograničenja – ističu iz Unije.
Konačno, UPCG poziva sve relevantne institucije i aktere na dijalog u cilju postizanja održivog rješenja.
- Unija poslodavaca Crne Gore poziva na dijalog sve nadležne organe i institucije kako bi smo zajedno našli najbolje rješenje i postigli balans između zaštite prava zaposlenih i omogućavanja normalnog funkcionisanja tržišta, očuvanja radnih mjesta i jačanja konkurentnosti Crne Gore kao jedne od vodećih turističkih destinacija regiona - zaključuje se u saopštenju.

UPCG apeluje na ukidanje zabrane rada nedjeljom

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Tag: visi-sud-u-podgorici