Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je, tokom javne rasprave koju je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, brojne komentare, prijedloge i sugestije na nacrt Zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unaprijeđenju kvaliteta ovog nivao obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji &nbsp;Snežana Kaluđerović.
&nbsp;CGO, kako navodi, izražava žaljenje što je javna rasprava o ovom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.
&nbsp;- Ključna promjena koju ovaj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja, te inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama. CGO podsjeća i da su se politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem, ali put ka tom nespornom cilju nij bio dobar niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - rekla je Kaluđerović.&nbsp;
Taj dio, kako dodaje, nije ni u ovom tekstu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.&nbsp;
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta. Zato je CGO na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba - precizirala je Kaluđerović.
&nbsp;Ovim zakonom, kako smatraju u CGO, treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet.
&nbsp;- CGO cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora - ističe Kaluđerović.
Iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je, kako su naveli, i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.
&nbsp;- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje. Neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor ove institucije za sve socijelne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora - rekla je Kaluđerović.
&nbsp;Veoma važno pitanje izbora rektora treba definisati tako da se, kako dodaje, taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem svjedočimo decenijama.&nbsp;
- CGO predlaže da Senat UCG a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta. Ovakvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost, a neophodno je, takođe, izbor prorektora, ograničiti na najviše dva mandata umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena - navela je Kaluđerović.
&nbsp;CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar kako se planira, jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage.
&nbsp;- CGO sugeriše da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove - kazala je Kaluđerović.
&nbsp;Pored ovih, CGO je dao još niz komentara i sugestija u nadi da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u ovaj zakonski tekst, a sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

Na većini putnih pravaca jutros u Crnoj Gori saobraća se po mjestimično mokrim kolovozima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG). Vozačima se savjetuje sporija i opreznija vožnja, naročito na dionicama koje prolaze kroz usjeke, gdje postoji opasnost od sitnijih odrona.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, i dalje je na snazi potpuna obustava saobraćaja zbog sanacije kritične tačke. Obustava traje od septembra prošle godine i važi do završetka radova.
Na više magistralnih i regionalnih puteva širom zemlje trenutno su aktivni brojni radovi koji uslovljavaju izmjene režima saobraćaja, uključujući:
· Nikšić–Vilusi (dionica Nikšić–Kuside): potpuna obustava saobraćaja od 12 do 17 sati dana 16, 17, 22, 23. i 24. aprila.
· M-2 Ribarevine–Berane: obustave u terminima 08–11 i 14–17 sati do 30. aprila.
· M-3 Plužine–Jasenovo Polje: svakodnevne obustave osim nedjeljom u terminima 10–12 i 13–15 sati.
· R-29 Bar–Kamenički most (Krute): potpuna obustava u terminima 08–11 i 13–16 sati.
· Autoput "Princeza Ksenija": zatvaranje jedne trake u tunelima zbog održavanja sistema odvodnjavanja.
· M-6 Pljevlja–Đurđevića Tara i M-10 Cetinje–Budva (lokalitet Boreti): saobraćaj se odvija jednom trakom zbog radova.
· M-2 Lepenac–Ribarevine i Nikšić–Kuside (rekonstrukcija mosta Autobaza): naizmjenično odvijanje saobraćaja.
· Tunel Sozina: radovi na sanaciji i bojenju obloge trajaće do 28. maja, s mogućnošću kraćih totalnih obustava noću (22–06h).
· Sekcija Podgorica, Bar, Kotor, Tivat: više dionica pod režimom naizmjeničnog propuštanja vozila zbog investicionih radova na asfaltiranju.
· Zona škola i ključnih raskrsnica: u toku su radovi na unapređenju bezbjednosti saobraćaja, uz povremene kraće obustave.
Tokom protekla 24 sata u zemlji je registrovano 25 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe zadobile lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore podsjeća vozače da je njihova služba tehničke pomoći dostupna 24 sata dnevno na brojevima 19807, 020 234 999 i 063 239 987. Usluga uključuje pomoć na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje do najbliže radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Oprez zbog radova, odrona i izmjena režima saobraćaja

Prema najavi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, danas nas očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz povremenu slabiju i umjerenu oblačnost. U popodnevnim satima prognozira se postepeno povećanje oblačnosti, što može usloviti slabu kišu u pojedinim krajevima.
Vjetar će mjestimično biti umjeren do jak, uglavnom južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura kretaće se između 17 i 26 stepeni Celzijusa.

Sunčano sa mogućom slabom kišom popodne

Klinički centar Crne Gore utvrdio je da je došlo do povrede prava pacijenta u slučaju Ane Raičković, novinarke dnevnog lista Pobjeda i saradnice Televizije E, čija je medicinska dokumentacija nezakonito završila u rukama advokata odbrane okrivljenih koji se terete za napad na nju i članove njene porodice.
Ova informacija potvrđena je iz KCCG na zahtjev Sindikata medija Crne Gore nakon interne provjere, čime je ustanovljeno da su najzaštićeniji podaci iz zdravstvenog kartona pacijentkinje dospjeli u posjed neovlašćenih lica – konkretno, advokata odbrane optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i njenim bližnjima Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića.
- U vezi Vašeg dopisa, od dana 02. aprila 2025. godine, obavještavam vas da je od strane Službe za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) sprovedena procedura dobijanja svih potrebnih informacija, te da je utvrđeno da je došlo do povrede prava pacijenta. Takođe vas obavještavam da je sve prikupljeno proslijeđeno pomoćniku Direktora za pravne i kadrovske poslove ustanove (pravna služba Kliničkog centra), na dalje postupanje – navodi se u dopisu KCCG-a Sindikatu medija koji potpisuje pomoćnica direktora za kontrolu kvaliteta 
 dr Ivana D. Čurović Šoškić.
Iako je KCCG sproveo internu istragu i slučajem se bavi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), i dalje nije poznato kako je došlo do curenja dokumenta i ko je tačno odgovoran za njegovo nezakonito distribuiranje.&nbsp;
Pokušaj zloupotrebe ličnih podataka zabilježen je na ročištu održanom 28. marta, kada je advokat Danilo Mićović, u prisustvu koleginice Marte Šćepanović, sudiji Iliji Raduloviću predao izvještaj ljekara specijaliste iz KCCG i zatražio da se on uvrsti kao dokaz. Izvještaj je sadržao i konkretne dijagnoze, koje je Mićović pročitao u sudnici, u pokušaju da relativizuje nalaze vještaka o povredama Raičković koje su joj nanijeli optuženi.
Sudija je, međutim, zahtjev odbio. Punomoćnik oštećene, advokat Srdan Kažić, odmah je reagovao navodeći da je dokument pribavljen nezakonito. Time je spriječeno njegovo uvođenje u dokazni materijal, ali ne i dodatna viktimizacija novinarke.
Da je riječ o teškom kršenju Zakona o zaštiti podataka o ličnosti jer medicinski podaci ni na koji način nijesu smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, ukazali su i iz Sindikata medija i Društva profesionalnih novinara.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović-Veličković, ocijenila je tada da je riječ o „zapanjujućem pokušaju zloupotrebe“ i poručila da je očigledno da optuženi i njihova odbrana „ne prezaju ni od čega“.
– Jasno je da u svemu ovome imaju pomoć i od zdravstvenih radnika koji su bili u posjedu tog dokumenta i bili dužni da ga čuvaju. Ali to je već tema za druge postupke – upozorila je tada Camović-Veličković.
I DPN je takođe protestovalo zbog pokušaja manipulacije najzaštićenijim ličnim podacima i najavilo da će tražiti od AZLP da utvrdi odgovornost.
– Ovo je opasan presedan. Ne samo da je pretučena novinarka, već su napadači pokušali da iskoriste njene lične zdravstvene podatke kako bi je dodatno diskreditovali pred sudom. Ako se ovakvi slučajevi ne sankcionišu, nijedan pacijent u Crnoj Gori ne može biti siguran da su njegovi podaci zaštićeni – poručili su tada iz DPN i izrazili očekivanje da tužilaštvo razmotri pokretanje krivičnog postupka zbog nezakonitog pribavljanja i pokušaja zloupotrebe medicinske dokumentacije.
Slučaj Ane Raičković i sa ovog aspekta postao je test za institucije u Crnoj Gori: Klinički centar mora da utvrdi unutar sopstvenog sistema gdje je zakazala zaštita, AZLP mora da reaguje kao nezavisni kontrolni mehanizam; a tužilaštvo da pošalje poruku da se ovakva zloupotreba ličnih podataka neće tolerisati.
Za novinare, ali i za sve pacijente u Crnoj Gori, ključno je da se pošalje poruka da se povjerenje u zdravstveni sistem ne smije izigravati – pogotovo kada je riječ o ljudima koji se već nalaze u ranjivoj poziciji.
Optuženi Bećirovići, zajedno sa tjelohraniteljima, terete se za fizički i verbalni napad na Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Podgorici.
Uprkos snimcima nadzornih kamera i medicinskoj dokumentaciji povreda, okrivljeni tvrde da do napada nije došlo, a više svjedoka – zaposlenih u istom restoranu – izjavilo je da nisu vidjeli ništa sporno. Suđenje će biti nastavljeno danas sa završnim riječima.

KCCG PRIZNAO GREŠKU: Povrijeđeno pravo novinarke Raičković na zaštitu medicinskih podataka

Za sve nas koji smo bili tu, bilo nam je veoma emotivno, rekla je europoslanica iz Slovenije Irena Joveva na dočeku studenata biciklista u Strazburu. Europoslanik iz Hrvatske Gordan Bosanac istakao je da su emocije koje su građani Srbije mogli da osjete na dočecima u našoj zemlji večeras mogle da se i te kako osjete i u Strazburu, centru Evrope.
- Evropa ima puno lica- istakao je Bosanac i dodao da će se oni sjutra „družiti sa studentima u parlamentu“.
On je naveo da je ovo „dokaz da su neki iskoraci napravljeni“.
Kako je rekao „sve vrijeme je bila neka tišina“ oko dešavanja u Srbiji, ali da su studenti sada „napravili neku vrstu proboja“.
- Ja sam siguran da su svi napori, glasovi, koraci, okreti pedalama, svaki put kap po kap više doprinijele osvješćivanju važnih institucija EU o tome šta se dešava u Srbiji i da postoji jedan kritičan veliki broj ljudi i koji jesu za ono što mi tražimo, a to jesu evropske vrijednosti- izjavio je Bosanac.
On je dodao i da će u maju biti rasprava o Srbiji u Evropskom parlamentu, te naveo da se nada da će diskusija biti otvorena i iskrena, kao i da će se na njoj čuti glasovi studenata.
- Očekujem da ove poruke nade i iskrenih temeljnih vrijednosti budu rezonovane sa zvaničnicima Evrope- &nbsp;naveo je on.
Stvari se prelamaju ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Strazburu i Briselu. Važno je krenuti u smeru o kojem govore studentkinje i studenti u Srbiji, dodao je on.
Europoslanica Irena Joveva poručila je na dočeku srpskih studenata da joj je sve ovo bilo „veoma emotivno“.
- Ova mlada djeca su svojom istrajnošću i hrabrošću dali neku nadu u ljepšu budućnost ne samo za Srbiju, nego i van granica Srbije, i ovjde u Evropi- rekla je ona.
Ona je dodala da misli da „ovo niko nije uradio do sada“.
- Mislim da političari i zvaničnici koji su došli (ovdje) nijesu došli tu radi reda, već su došli da izraze podršku i pokažu ljudima da nijesu sami u toj borbi… Emocija je bilo i kod njih. Pričali smo baš sa našom koleginicom iz Francuske nije znala tačno šta se dešava, ali to ne može da se objasni riječima. Ona kada je sve ovo vidjela, čula i osjetila, bilo joj je vrlo emotivno i stvarno je bitno da sve to vide ti ljudi koji nijesu toliko upućeni u situaciju. Mi ne gubimo nadu, kao što ovi mladi ljudi ne gube nadu- istakla je ona.
Joveva je navela i da Evropski parlament „spasava i rješava čast EU“.

Europoslanici u Strazburu dočekali srpske studente: Stvari se prelamaju ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Strazburu i Briselu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: visoko-obrazovanje

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

Oprez zbog radova, odrona i izmjena režima saobraćaja

Sunčano sa mogućom slabom kišom popodne

KCCG PRIZNAO GREŠKU: Povrijeđeno pravo novinarke Raičković na zaštitu medicinskih podataka

Europoslanici u Strazburu dočekali srpske studente: Stvari se prelamaju ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Strazburu i Briselu

PRATITE TVe UŽIVO