Iako Crna Gora ima veliki broj visokoobrazovanih ljudi, prema podacima Monstata 8.149 građana je nepismeno. Stručnjaci upozoravaju da je to porazno za društvo u kojem raste broj visokoškolaca, te da je sistem zakazao, jer pismenost nije samo poznavanje slova, već i osnova za ravnopravno učešće u savremenom društvu.
Prema podacima Monstata, više od osam hiljada građana u Crnoj Gori je nepismeno. Većina nepismenih su starija lica, sa značajno više žena nego muškaraca, a najčešće žive u većim gradovima poput Podgorice, Bijelog Polja i Pljevalja. Ti podaci predstavljaju disbalans, jer imamo veliki broj visokoškolaca, kaže profesorica književnosti, Olga Komatina. Sistem je, smatra ona, negdje zakazao.
- Nijedan čovjek bez elementarne pismenosti ne može da obavlja ni jedan posao u eri savremene komunikacije u današnjem svijetu i ako postoji toliki broj nepismenih onda zaista jeste naša greška i treba stalno da radimo nešto konkretno da se to ne bi događalo - ističe ona.
Lektorka, Jelena Marković, saglasna je da se u sistemu nešto mora mijenjati. U Crnoj Gori se nikad nije više pisalo, a manje vodilo računa o jeziku i moramo voditi računa o tome, jer je lijepa riječ javno dobro, poručuje Marković.
- U današnje vrijeme vidite i mlade i obrazovane koji nisu sposobni da kažu što misle, a da bude razumljivo: da se ne oslanjaju na poštapalice, da ne koriste sleng u izražavanju, da razumiju razliku, jer to je danas jedan od pokazatelja pismenosti - smatra Marković.
Kada je riječ o obrazovnoj strukturi u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, prema poslednjem popisu stanovništva 2023. godine bez završene škole su 4732 građana, završeno osnovno obrazovanje jma 90.819 građana, odnosno 17,8 odsto stanovništva, srednje obrazovanje 269.641, odnosno 52,8 odsto stanovništva i visok nivo obrazovanja ina 26,2 odsto stanovništva starijeg od petnaest godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uprkos velikom broju visokoškolaca, 8.149 građana je nepismeno

Procenat nezaposlenih visokoškolaca je na visokom nivou, a studiranje se sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta UCG, Jakov Vukčević.
Vukčević je čestitao studentima i članovima akademske zajednice Međunarodni dan studenata – 17. novembar.
- Dan koji visokoškolci širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni dan studenata, prisjećajući se dešavanja iz 1939. godine kada su nacisti pogubili 20 čehoslovačkih studenata koji su protestovali protiv okupacije, svake godine je prilika ne samo da se prisjetimo onih koji su bili simbol borbe za demokratsko obrazovanje i društvo, već i da na temeljima i putu koji su trasirale prethodne generacije, ukažemo na to što je potrebno uraditi za našu bolju budućnost - naveo je Vukčević.
Vukčević konstatuje da su u posljednjih godinu dana, po pitanju problema na koje godinama ukazuju, napravljeni određeni pomaci u pozitivnom smjeru.
- Međutim, i dalje postoji veliki prostor za napredak, unapređenje položaja studenata i studentskog standarda. Izazovi koji su pred nama su brojni i po svom karakteru takvi da zahtijevaju hitne, odlučne reakcije - kako bi rezultati bili stvarno vidljivi, velikog dometa, a naravno - u najboljem interesu studenata - poručuje Vukčević. 
Očekivanja studenata, kako navodi Vukčević, možda, po obimu, nekada jesu velika, ali smatraju - prilično opravdana, budući da se, kako kaže, radi o populaciji koja je, po prirodi, nosilac brojnih potencijala, energije, te generator uspjeha i promjena.
- Realnost je takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju - a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - poručuje Vukčević.
Na inicijativu SPUCG, napravljeni su, ističe, značajni pomaci kada je u pitanju studentski standard. Iznosi novčanih davanja po osnovu prava iz studentskog standarda, studentskog kredita i stipendije, pratili su, pojašnjava, povećanja zarada u državi, i sada je taj iznos značajno veći u odnosu na iznos/e od prije nekoliko godina.
- Takođe, na našu inicijativu povećan je iznos naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, a godinama ukazujemo na neophodnost temeljne reforme ovog programa, čime bi se stvorili preduslovi za dodatno povećanje ove naknade, te aktiviranje mehanizama kontrole i aktivnijeg učešća poslodavaca. Pomenuta reforma je neophodna kako bi Program opravdao značajna sredstva uložena u njegovu realizaciju - ali ni u kom slučaju ne podržavamo ukidanje ovog izuzetno značajnog programa, koji omogućava sticanje prvog radnog iskustva za veliki broj visokoškolaca koji izađu iz sistema visokog obrazovanja - ističe Vukčević.
Poručuje da brojna druga pitanja čekaju na rješavanje.
- Ističemo da je procenat nezaposlenih visokoškolaca na visokom nivou, a da se studiranje sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda. Postoje i izazovi pri realizaciji praktične nastave - koje se i dalje ne sprovodi dosljedno i na način da studente adekvatno pripremi za tržište rada. Raduje nas što postoji određen stepen političke volje za rješavanje problema koje je generisao model studija u formatu 3+2+3, budući da se nacrtom Zakona o visokom obrazovanju predviđa fleksibilni model studija i mogućnost njegove primjene u formatu 3+1+1+3 - saopštio je Vukčević.
Napominje kako je, u cilju ispravljanja nepravde koja je nanesena studentima upisanim počev od studijske 2017/18. godine pa do danas, neophodno predvidjeti mogućnost izdavanja diplome/uvjerenja studentima dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu master studija, položili sve planom i programom predviđene ispite, te kumulativno stekli 240 ECTS (odnosno kvalifikaciju u nivou VII-1 prema nacionalnom okviru kvalifikacija).
- Pozitivno gledamo i na ispunjavanje preduslova za konačno uspostavljanje Studentskog servisa, nakon našeg dugogodišnjeg insistiranja i inicijativa, po ugledu na zemlje regiona i Evrope. Ovim bi se studentima dala mogućnost da kroz privremene i povremene poslove, zarade sredstva za svoje studentske potrebe, ali i da se pripreme za stalni radni angažman. Dakle, napravljen je prvi korak ka formiranju studentskog servisa, budući da se nacrtom novog Zakona o visokom obrazovanju normira pravo na obavljanje studentskih poslova kao pravo iz studentskog standarda - navodi Vukčević.
Ističe da rad na uspostavljanju studentskog servisa treba ozbiljno intenzivirati. 
- Ipak, i dalje nemamo na vidiku rješenja za neka od suštinskih pitanja, kao što su: sprečavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona. Čekajući rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje treba da bude visoko na listi prioriteta. Ovdje mislimo na potrebu izgradnje novog studentskog doma u Podgorici - povodom čega smo 2023. godine uputili inicijativu Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima. Nadamo se da će do početka gradnje doći već u narednoj, 2025. godini. Takođe, potrebno je pozabaviti se i poboljšanjem uslova u postojećim domovima, te sa pažnjom i nestrpljenjem očekujemo postupanje po našim inicijativama. Ovi problemi su izraženiji iz razloga što je Glavni grad Podgorica, kada je u pitanju podstanarski život, postao skup grad i za zaposlene sa prosječnim primanjima, a kamoli za studente - poručuje Vukčević.
U pitanju su, kako navodi, realni, brojni problemi, koji prilično opterećuju studentsku populaciju.
- Postoji iskrena potreba za njihovim urgentnim rješavanjem. Studenti su ti koji možda i najviše ispaštaju zbog turbelentnog vremena u kojem živimo, a u kojem se zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, zaboravljaju oni koji su budućnost društva. Čini se da smo i dalje daleko od fokusa donosilaca odluka, populacija smo koje se nadležni sjete samo u rijetkim situacijama – prilikom obilježavanja važnih datuma za studentsku populaciju. Zato i ne čudi ne čudi što je većina mladih svoju profesionalnu i životnu sreću potražila u inostranstvu i što se nažalost, takav trend nastavlja.
Jasno je, navodi on, da je krajnje vrijeme za suštinske promjene i adekvatan odnos svih društvenih aktera prema studentima. 
- Drage koleginice i kolege, neka nam je srećan Međunarodni dan studenata, u nadi da ćemo naredni dočekati u boljem raspoloženju, sa uslovima studiranja i pozicijom u društvu koja će biti primjerenija - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Visok procenat nezaposlenih visokoškolaca, studiranje se sve više svodi na formu

Na Kipru smo dobili uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/gorcevic-za-pobjedu-sljedece-zatvaranje-poglavlja-prije-kraja-marta-priblizavamo-se-izradi-ugovora-o-pristupanju">Pobjedu</a> ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Takođe je najavila kako „crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije“, što znači da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena još neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.
- Kipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu – precizirala je ona.
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja će za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz različitih institucija i civilnog društva.
- Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije – pojasnila je sagovornica Pobjede.
Kada je riječ o prelaznim razdobljima, Gorčević navodi kako se sa EK već sastavlja lista prelaznih razdoblja.
- Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja – dodala je ona.
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politička odluka niti konsenzus o uvođenju neke nove „međufaze“ članstva - poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa.
- Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima – potcrtala je Gorčević.
Takođe je navela kako je zaokruživanje reformi i zatvaranje poglavlja na održiv način dokaz da „punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa“.
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao „signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali“, ali to „nije proizvelo politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava“.
- U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza. Svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu – ukazala je ona.
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa, o primatu prava EU nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, te pravo crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta.
Tokom Vašeg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvaničnici te evropske zemlje imali su optimistične poruke. Da li to znači da će Crna Gora do kraja juna, kada se završava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budućeg Ugovora sa EU?
GORČEVIĆ: Na Kipru sam imala veoma sadržajne i politički važne razgovore sa šeficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skupštinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabrujuće. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora.
Važno je da država koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za članstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje može ostati upamćeno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlučujući korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika proširenja EU dobila još jednu uspješnu priču.
Konkretno, što su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a što EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?
GORČEVIĆ: Ugovor o pristupanju se tehnički priprema paralelno sa završnicom pregovaračkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, možemo potvrditi punu usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.
Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja će okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz različitih institucija i civilnog društva. Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. Drugim riječima, naša obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za članstvo ne samo normativno, već i operativno i budžetski.
EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije.
Takođe, da li će se češće održavati međuvladine konferencije na kojima će se zatvarati spremna poglavlja?
GORČEVIĆ: Za Crnu Goru je 2026. godina odlučujuća u pregovaračkom procesu i u tom smislu očekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i državama članicama kada je riječ o ispunjavanju završnih mjerila i zatvaranju poglavlja.
Ono što je posebno važno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno značajan jer omogućava dinamičan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili završna mjerila može biti zatvoreno.
Važno je da svi učesnici pregovaračkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine završili tehnički dio procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti održano više međuvladinih konferencija i da ćemo u nekoliko iteracija zatvoriti veći broj pregovaračkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu završnicu pregovora sa jasnom političkom podrškom država članica.
U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se više aneksa kojima se definišu različiti pristupni periodi za različite oblasti – neki dugi čak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna članica. Da li će isti princip važiti i za Crnu Goru?
GORČEVIĆ: Hrvatska je od dana učlanjivanja postala punopravna članica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su naši susjedi potpisali, sadrži anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aranžmane dajući Hrvatskoj više vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekološke regulative, ali i prava „starih“ članica da evenutalno ograniče pristup hrvatskim radnicima domaćem tržištu rada (tzv. 2+3+2 model) što je bio slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom.
Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru više pregovaračkih poglavlja. Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i zaštitu interesa građana i privrede.
S druge strane, koliko je realna mogućnost da Crna Gora ima duže pristupne periode i rigoroznije uslove (uključujući poziciju posmatrača u ključnim institucijama EU)?
GORČEVIĆ: Nova metodologija proširenja jeste stroža i politički zahtjevnija u odnosu na ranije talase proširenja. Ona podrazumijeva jači fokus na vladavinu prava, mogućnost reverzibilnosti procesa i snažniji politički nadzor država članica. U tom smislu, standardi su danas viši nego prije deset ili petnaest godina – ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.
Kada je riječ o samom članstvu, očekujem da politički uslovi neće odstupati od dosadašnje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvođenju neke nove, „međufaze“ članstva poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa. Status posmatrača formalno postoji u kratkom periodu između potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model članstva, već tehnički dio završne faze prije punopravnog članstva.
Uvođenje posebnog, dugotrajnog posmatračkog ili ograničenog članstva predstavljalo bi suštinsku reformu politike proširenja, za šta u ovom trenutku ne postoji politička odluka niti jedinstven stav država članica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.
Istovremeno, svjesni smo da će Crna Gora biti prva naredna članica nakon najdužeg perioda bez proširenja u istoriji EU. U međuvremenu, Unija se suočila sa velikim unutrašnjim i geopolitičkim izazovima – od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da će države članice posebnu pažnju posvetiti procjeni spremnosti nove članice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporučimo reforme i zatvorimo pregovaračka poglavlja na održiv način, punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa.
I pored toga što je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju prošle godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se može odraziti na dinamiku pristupanja EU?
GORČEVIĆ: Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. Činjenica da je krajem prošle godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije nešto što relativizujem – evropska agenda ne trpi kašnjenja i svaki procenat ima težinu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Međutim, važno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste težine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehnički i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika među zadacima.
Ono što je ključno jeste da ova statistika nije proizvela politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. Očekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da će svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza – svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu.
Takođe, koje su moguće posljedice činjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od trećine svojih obaveza, a pojedini su čak na nuli?
GORČEVIĆ: Kada je riječ o realizaciji obaveza iz PPCG, važno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovaračkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod – zatvaranje poglavlja – i to je jedino relevantno mjerilo uspješnosti u ovoj fazi. Zato naglašavam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usaglašena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograničenih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovaračkog procesa ponekad neophodno pažljivo postavljati prioritete.
Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilagođavanje domaćih zakona, već i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?
GORČEVIĆ: Prije svega, važno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, već prvenstveno na nekoliko ključnih oblasti i predstavljaju logičan korak ka punopravnom članstvu. Prije svega, riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa. Prijedlogom izmjena predviđeno je da ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta, čime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno učvršćujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.
Drugi važan segment tiče se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, a dio ovlašćenja koje danas vrše nacionalne institucije biće delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, već suštinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajednički pravni i institucionalni poredak Unije.
Takođe, izmjenama će se predvidjeti prava crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta. Dodatno će se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje biračkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.
Konačno, kada možemo očekivati narednu međuvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?
GORČEVIĆ: Ono što mogu reći jeste da crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, čim ispune završna mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora ušla u završnicu pregovora i da se tempo prilagođava rezultatima koje isporučujemo.
Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovića o vraćanju zakona sa „plavom zastavicom“ iz evropske agende, a zatim povlačenje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu – i na koji način – naškoditi završnoj fazi evropskih integracija?
GORČEVIĆ: Ne mislim da je produktivno vraćati se na događaje koji su već iza nas, posebno imajući u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoročna i brzo prevaziđena. Međutim, važno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U završnoj godini pregovora i najmanji zastoj ili kašnjenje direktno znači usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton može biti protumačen kao nedostatak političke zrelosti ili unutrašnje saglasnosti o strateškom pravcu države.
Građani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. „plavom zastavicom“ ne ulazi u skupštinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mišljenja EK o njegovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, o rokovima, i o sadržaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, već dio pažljivo planirane evropske agende.
A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na greške – ni Vlada, ni Skupština, niti bilo koji drugi činilac vlasti. Evropski put je naš najvažniji spoljnopolitički i društveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i političku odgovornost. Ako želimo da zatvorimo poglavlja i uđemo u završnicu pregovora, fokus mora biti isključivo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skupština ostaju čvrsto posvećene ispunjenju obećanja građanima da ćemo dovršiti pregovarački proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osjećaj istorijske odgovornosti dijele svi politički akteri, jer evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po mokrim kolovozima. Skrećemo pažnju na pojavu sitnijih odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke i na mjestimičnu maglu po kotlinama i duž riječnih tokova. Neophodna je oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 28. februara odobrava se potpuna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu između 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će se obavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže povrede, a sedam lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

AMSCG: Putevi mokri, mogući sitniji odroni

Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa slabom mjestimičnom kišom u prvom dijelu dana, uglavnom u južnim i centralnim oblastima.
U drugom dijelu dana kiša će se intenzivirati i proširiće se na veći dio države.
Samo u višim planinskim predjelima na sjeveru moguć ja slab snijeg ili susnježica. U južnim oblastima poslijepodne su mjestimično moguće umjerene količine padavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od jedan do 11 stepeni, a najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Danas kišovito, temperatura do 15 stepeni

Novi vršilac dužnosti direktora Direkcije za izgradnju i investicije Opštine Pljevlja, a nakon što je Upravni sud oborio odluku o imenovanju Božidarke Dragaš, ponovo će biti imenovan po političkom ključu, odnosno odrediće ga Pokret Evropa sad, kojem je u partijskoj raspodjeli funkcija pripala ova direkcija, a predsjednik Opštine će samo verifikovati njihov prijedlog.
- Onaj koga delegiraju kolege iz PES-a biće na čelu Direkcije za izgradnju i investicije. Mjesto direktora te direkcije pripalo je PES-u – kratko je za Portal ETV kazao predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
Lokalni portal „PV Svitanje“ objavio je da je presudom Upravnog suda poništeno rješenje predsjednika Opštine o imenovanju Dragaš u julu prošle godine. Na rješenje Vraneša žalila se osoba koja je zapošljena u Direkciji. Dragaš je prije imenovanja godinu bila vršiteljka dužnosti.
- Otkad je ona direktor realizacija infrastrukturnih projekata koji idu preko Direkcije je na istorijskom minimumu. U Direkciji je rasulo. Gotovo da niko ništa ne radi, a ona rijetko dolazi na posao – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV zapošljeni u ovoj lokalnoj ustanovi.
Kažu i da ona „priprema teren da se prebaci u Rudnik uglja ili Termoelektranu“.
U Opštini Pljevlja, međutim, ne dijele mišljenje zapošljenih koji su bili naši sagovornici. U saopštenju dostavljenom lokalnom portalu koji je objavio vijest o odluci Upravnog suda, pored ostalog su istakli, da su „oba direktora koja su do sada imenovana na ovu funkciju ispred ovog političkog subjekta (PES) svoje radne zadatke ispunjavali profesionalno, sa odličnim rezultatima“.&nbsp;
- Bivši direktor Miroslav Đurišić, dip. ing. ahritekture i Božidarka Dragaš strukovni specijalista industrijskog menadžmenta ocijenjeni su najvišim ocjenama Odlukom o ocjenjivanju starješina lokalne uprave – saopštili su iz Opštine.
Vraneš je, očito, odlučio da ne produbljuje sukob sa partnerima na vlasti, pa iako je PES u januaru od Nove srpske demokratije zahtijevao njegovu hitnu smjenu, dosljedno će poštovati sporazum i čekati prijedlog PES-a za čelnika Direkcije za izgradnju i investicije.&nbsp;
A da od smjene Vraneša, za sada, nema ništa, pa iako su se inicijativi pridružile i Demokrate, a prvi čovjek NSD u Pljevljima Milan Lekić pokušava da ga sruši još od septembra 2024, potvrdilo je Portalu ETV više izvora iz lokalnog parlamenta.&nbsp;
Kažu da Lekić, PES i Demokrate nijesu uspjeli da obezbijede većinu, jer u samoj NSD neće svi odbornici podržati inicijativu.&nbsp;
Smjena Vraneša je nemoguća bez podrške DPS-a. Iz ove opozicione partije pozvali su inicijatore razrješenja Vraneša da potpišu njihovi inicijativu, uz podsjećanje da su njegovu smjenu tražili u dva navrata - u junu 2023. i septembru prošle godine.&nbsp;
- Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za njegovu smjenu – nezvanično je u januaru rečeno našem portalu iz ove partije.
I sam Vraneš je pozvao odbornike koji ga više ne žele na čelu grada da podrže inicijativu DPS.
Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika.
Budžet Opštine Pljevlja nije usvojen, jer nije bilo kvoruma za sjednicu Skupštine Opštine. Kriza vlasti i dalje traje i još se čeka dogovor za održavanje sjednice Skupštine opštine.

Tag: visokoskolci

Uprkos velikom broju visokoškolaca, 8.149 građana je nepismeno

Vukčević: Visok procenat nezaposlenih visokoškolaca, studiranje se sve više svodi na formu

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

AMSCG: Putevi mokri, mogući sitniji odroni

Danas kišovito, temperatura do 15 stepeni

Vraneš čeka prijedlog PES-a za direktora Direkcije za izgradnju i investicije

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO