Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ iz Nikšića, na zahtjev ćerke pokojnog pjesnika Vitomira Nikolića, povlači ovogodišnje planirano dodjeljivanje nagrade i više je neće dodjeljivati.
To je rasplet situacije oko nelegalne dodjele nagrade koja je prvobitno planirana za petak.&nbsp;
KZ „Vladimir Mijušković“ je u novembru, bez konsultacija sa Danicom Nikolić, ćerkom Vitomira Nikolića i jedinom nositeljkom autorskih prava na njegovo djelo, raspisala konkurs za dodjelu nagrade „Vitomir Nikolić“.
Nikolić je reagovala na raspisivanje konkursa i dodjelu nagrade koja nosi ime njenog oca, ukazujući na to da će spriječiti svaku vrstu zloupotrebe imena i djela Vitomira Nikolića za revizionističke ciljeve aktuelne vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9316%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnikolic-necete-ime-i-djelo-mog-oca-zloupotebljavati-za-vase-revizionisticke-ciljeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je, pored ostalog, Nikolić.
KZ „Vladimir Mijušković“ ove godine neće organizovati dodjelu nagrade zbog situacije koja je pratila čitav događaj, a danas će se i pisanim putem obavezati da na zahtjev kćerke pokojnog pjesnika Vitomira NIkolića više neće dodjelivati ovu nagradu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

KZ „Vladimir Mijušković“ odustaje od ovogodišnje dodjele nagrade „Vitomir Nikolić“

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ iz Nikšića, odgovorila je na reagovanje Danice Nikolić povodom dodjele nagrade koja nosi ime njenog oca, pjesnika Vitomira Vita Nikolića.
Podsjetimo, Nikolić je optužila „četnike iz nikšićke vlasti“ da dodjelom nagrade koja nosi ime njenoga oca žele da „operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade“.&nbsp;
Iz Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ su istakli da nagradu „Vitomir Vito Nikolić“ „nije ustanovila niti je dodjeljuje Opština Nikšić“, već da udruženje samostalno formira Žiri koja bira dobitnika. Napominju da je nagrada ustanovljena još 1995, ali da tokom više godina iz „objektivnih razloga“ nije dodjeljivana te da ju je do sada dobilo 10 istaknutih crnogorskih stvaralaca.
- Nagrada je definisana i Statutom i Pravilnikom o dodjeli nagrada i priznanja Književne zajednice, u kojem jasno stoji da se dodjeljuje za liriku crnogorskom autoru. Što se tiče sastava Žirija, on je uvijek bio nepoznat široj javnosti, sve do objavljivanja odluke o dobitniku nagrade, kako bi se izbjegao bilo kakav pritisak i uticaj na rad Žirija. Uvjeravamo Vas da je Žiri kompetentan, kao i svaki put dosad, i da se veoma vodi računa da ova prestižna nagrada ode u prave ruke. Takođe, kako ovo nije državna nagrada, sastav Žirija se ne objavljuje unaprijed. U reagovanju ste pomenuli kako je konkurs Književne zajednice „izmišljen“ i skoro pa „tajan“, što isto nije tačno. Svaki naš konkurs objavljen je u medijima, pa tako i ovaj, koji su crnogorski mediji objavili 16. novembra 2025. godine. Dalje, u vezi dobitnika nagrade Žiri još nije donio odluku, pa njegovo ime nije sakriveno, kako kažete, nego će Žiri zasijedati 23. decembra i objaviti odluku ko je dobitnik nagrade. Za sve ove godine koliko nagrada nije dodjeljivana nijeste se zapitali zašto se ne dodjeljuje, kontaktirali nekoga u Književnoj zajednici „Vladimir Mijušković“, ponudili pomoć- navodi se u odgovoru.&nbsp;
Kažu kako im je žao što Nikolić kao kćerka pjesnika koji je bio njihov član i prvi dobitnik nagrade „Zaloga“ dovodi Književnu zajednicu „Vladimir Mijušković“ u kontekst bilo koje politike.&nbsp;
- Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ nikada nije radila tajno, nijesmo nikakva podmukla antidržavna organizacija, naprotiv! Ono što smo uradili za 58 godina postojanja ostaje kao kulturno dobro Crne Gore i Nikšića. Da ništa nijesmo uradili osim pokretanja znamenitih „Nikšićkih književnih susreta“ i objavili preko 650 naslova, bilo bi dovoljno, s obzirom na to da smo do skoro bili i bez prostora za rad. Tokom više od pola vijeka postojanja trudili smo se da se ne uprljamo politikom. U Zajednici koja broji preko 30 članova svih generacija ima različitih mišljenja o aktuelnim zbivanjima, što bi valjda trebalo da bude normalno, ali Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ nije i neće nikad biti sredstvo za dnevnopolitička prepucavanja ni „ovih“ ni „onih“.Tokom svih ovih godina nikad nam se nije desilo da nam se lokalna vlast u Nikšiću miješa u donošenje odluka oko književnih nagrada, pa nije ni ova aktuelna. A pamtimo svačiju pomoć i podršku. Od ustanovljenja nagrade 1995. godine, koje je podržala porodica Nikolić, do danas, nikada niko nije reagovao na ovaj način, niti je osporavao naše pravo da dodijelimo nagradu koju smo ustanovili i koju iz objektivnih razloga nijesmo dodjeljivali duže vrijeme, tako da ovo nije nikakvo „obnavljanje“ ili ponovno ustanovljenje nagrade „Vito Nikolić“ iza kojeg stoje neke skrivene namjere“- ističe se u odgovoru.
Podsjećaju da su dosadašnji dobitnici ove nagrade: Dušan Govedarica, Dragomir Brajković, Đoko Mijanović, Vukman Otašević, Miodrag Tripković, Milo Kralj, Zoran Kostić, Spasoje Bajović, Pavle Goranović i Mladen Lompar.
- Na kraju, vjerujemo da Vam je jasnija naša uloga u dodjeli nagrade „Vitomir Vito Nikolić“, da nijesmo ničiji eksponenti, da ne koristimo i ne zloupotrebljavamo ime i djelo Vašeg oca, jer misija Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ nije revizionistička i dnevnopolitička, već razvoj i afirmacija crnogorske književnosti, kojoj svakako pripada i Vito Nikolić. Želimo Vam sve najbolje i povodom ovoga se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ više neće oglašavati- zaključuje se u odgovoru Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9316%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnikolic-necete-ime-i-djelo-mog-oca-zloupotebljavati-za-vase-revizionisticke-ciljeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ odgovorila Nikolić: Vlast u Nikšiću nikada nam se nije miješala u dodjeljivanje nagrada

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

610x380

500x500

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Holandska brzoklizačica Antoaneta Rajpma de Jong osvojila je zlato u trci na 1.500 metara na Zimskim olimpijskim igrama Milano–Kortina 2026, sa vremenom 1:54,09 minuta.
Srebro je pripalo Norvežanki Ragne Viklund (1:54,15), koja je tako kompletirala kolekciju medalja na ovim Igrama, nakon srebra na 3.000 i bronze na 5.000 metara.
Bronzu je osvojila Kanađanka Valeri Maltez rezultatom 1:54,40, čime je stigla do drugog odličja u Milanu i Kortini, poslije bronze na 3.000 metara.
Bez postolja su ostale favorizovane Femke Kok, Britani Bou i Miho Takagi, koje su zauzele plasman od četvrtog do šestog mjesta.
Dvostruka olimpijska šampionka Frančeska Lolobriđida trku je završila na 13. poziciji, ali ova disciplina ne spada među njene najjače, pa takav ishod ne predstavlja iznenađenje.

Holanđanka De Jong osvojila zlato na 1.500 metara

Ministar trgovine Kanade Domink Le Blank rekao je danas da je odluka Vrhovnog suda SAD o ukidanju carina koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kanadi i drugim zemljama, samo učvrstila stav njegove zemlje da su te carine bile "nepravedne", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Međutim, Le Blank je dodao da ostaje da se radi na sektorskim carinama u sektoru kanadske automobilske industrije, i sektorskim carinama na čelik i alumunijum.
Prema njegovim riječima, te industrije trpe od ovih carina.
Vrhovni sud SAD ocijenio je danas da je Tramp uvođenjem carina na osnovu propisa o vanrednim situacijama iz 1977. godine prekoračio svoja ovlašćenja, jer carinska ovlašćenja potpadaju pod nadležnost američkog Kongresa.
Odlukom Vrhovnog suda SAD poništen je veći dio Trampovih carina, ali ne i sve koje je on uveo drugim zemljama.
Carine su jedno od ključnih oruđa Trampove ekonomske politike u njegovom drugom predsjedničkom mandatu.

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

Svečanim otvaranjem biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obogatio je institucionalnu i kulturnu mapu Crne Gore prostorom koji objedinjuje znanje, dijalog i kulturu sjećanja. Biblioteka sa oko 2.000 pažljivo odabranih naslova predstavlja vrijedan fond znanja, istorije, jezika i tradicije manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Građa je sistemski obrađena i postavljena u skladu sa nacionalnim i savremenim bibliotekarskim standardima, organizovana po principima koji omogućavaju preglednost, laku dostupnost i kvalitetan istraživački rad. Na ovaj način stvoren je prostor koji će služiti kako stručnoj javnosti, tako i učenicima, studentima i svim zainteresovanim građanima.
- Ovaj događaj šalje snažnu poruku posvećenosti očuvanju, afirmaciji i poštovanju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Znamo da je Crna Gora kroz svoju istoriju gradila identitet na multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti. Otvaranjem ove biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava čini važan korak u daljem jačanju institucionalne brige o kulturi sjećanja, boljem međusobnom poznavanju i uvažavanju- kazao je mnistar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.
Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Dženis Nurković nije krio zadovoljstvo,
- Danas ne otvaramo samo biblioteku – otvaramo prostor dijaloga, učenja i međusobnog uvažavanja. U vremenu kada je očuvanje identiteta jednako važno kao i njegovo povezivanje sa savremenim tokovima, ova biblioteka postaje most između tradicije i budućnosti- istakao je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata i PR Fonda, Emina Skrenderović, istakla je značaj otvaranja biblioteke.
- Istovremeno, želim da istaknem da smo u prethodnom periodu bili intenzivno posvećeni realizaciji preporuka Državne revizorske institucije, koja je nedavno sprovela četvrtu kontrolnu reviziju u Fondu. Veliki broj preporuka je već realizovan, posebno u dijelu unapredenja internih procedura, preciziranja kontrolnih mehanizama i jačanja sistema finansiskog upravijanja i izvještavanja. Preostale aktivnosti su u završnoj fazi, a naš cilj je da u potpunosti uskladimo rad Fonda sa najvišim standardima zakonitosti, odgovornosti i transparentnosti. Upravo zato ovaranje biblioteke ne vidimo samo kao simbolican cin, već kao dio šireg procesa institucionalnog jačanja i dodatnog ovaranja Fonda prema javnosti- poručila je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Željka Raščanin je poručila: „Izdavaštvo je jedna od projektnih aktivnosti kojima mi finansiramo fizička i pravna lica. Vremenom se tu nakupilo više od 2.000 naslova i više hiljada primjeraka raznoraznih knjiga. Tako da je novo rukovodstvo došlo na ideju da se ovaj prostor sredi. Te knjige smo razvrstali, uradili kategorizaciju, sistematizaciju, digitalnu obradu i elektronsku bazu podataka. Osim što lijepo izgleda, mislim da je još važnije to što je danas dostupna i građanima.“
- Samim tim se trudimo da rad Fonda predstavimo jasno i dostupno na načine koji se danas i očekuju od nas. Pored zvaničnog sajta, mi smo aktivni i na Vajber kanalu, kao i na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Tu možete pratiti zvanične podatke kao što su konkursi, rezultati konkursa, uslovi konkursa i zvanične odluke, ali i razne najave manifestacija, seminara, radionica i ostalih aktivnosti koje Fond podržava- istakla je savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Edita Burdžović.
Poseban akcenat stavljen je i na digitalizaciju. Fond je razvio novi softver koji funkcioniše kao digitalna biblioteka, omogućavajući elektronsku obradu, pretragu i pristup bibliotečkoj građi i van fizičkog prostora biblioteke. Digitalna biblioteka biće uskoro predstavljena javnosti i dostupna svim zainteresovanim korisnicima, čime Fond čini važan korak ka modernizaciji i digitalizaciji svog rada.
Direktor Fonda zahvalio se ministru na prisustvu i podršci, kao i svima koji su svojim radom, znanjem i posvećenošću doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta.
Svečanom otvaranju biblioteke prisustvovali su i predstavnici državnih institucija i rukovodstva Fonda.

Otvorena biblioteka Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava: Most između tradicije i budućnosti

Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da postoji scenario da njegova zemlja uđe u Evropsku uniju (EU) 2027. bez prava glasa, u okviru scenarija vezanog za mirovni plan za Ukrajinu, prenosi Beta.
- Postoji ideja koja se sve glasnije čuje u i oko Brisela, a ona uključuje mirovni plan za Ukrajinu, u kojem bi u praksi integracija Ukrajine, a sa ciljem buduće rekonstrukcije, unutar EU, bila na bržoj putanji. To bi bilo neprincipijelno prema Zapadnom Balkanu i postoje dva scenarija. Dobro je što smo u oba scenarija- rekao je Mickoski, a prenijeli lokalni mediji.
Premijer Sjeverne Makedonije je dodao da postoje dva obavezna uslova – zajednička spoljna i bezbjednosna politika i vladavina prava.
Na pitanje da li uslovi uključuju ustavne izmjene radi uvođenje Bugara u Ustav, Mickoski je rekao je da “pretpostavlja da će tako biti, jer je to usvojila prethodna vlada”.
- Ova integracija će se dogoditi 2027. godine. Drugi uslov je da se tome pridruže i druge zemlje u regionu, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Moldavija. Ovo se čuje u Briselu, ovo se čuje u Minhenu, ali zavisi od mnogih parametara, od mirovnog plana za Ukrajinu, od konsenzusa o mogućem mirovnom sporazumu i tako dalje. Svijet se dinamično mijenja i nastaviće da se mijenja, moramo biti pametni, predvidjeti te promjene i prilagoditi se- rekao je Mickoski.
Skoplje je u julu 2022. formalno počelo “prvu fazu” pregovora sa EU, ali da bi prešlo u “drugu fazu” i počelo da otvara poglavlja mora da uvede Bugare u Ustav, što stranka Mickoskog VMRO DPMNE od tada blokira, tražeći garancije da će to biti posljednji bilateralni zahtjev Sofije.
Vlade Bugarske odbijaju da pregovaraju sa Sjevernom Makedonijom o ublažavanju uslova pod kojima Skoplje može da počne pristupne pregovore sa Evropskom unijom.

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: vitomir-nikolic