Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Konzulat SAD u Lagosu otkazao je vizu piscu Voleu Sojinki, glasnom kritičaru predsjednika Donalda Trampa, izjavio je književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1986. godine.
- Želim da uvJerim konzulat... da sam veoma zadovoljan otkazivanjem moje vize - rekao je poznati nigerijski dramski pisac i autor na konferenciji za novinare.
Sojinka je ranije tokom ove godine rekao je da ga je američki konzulat pozvao na razgovor u vezi sa obnavljanjem vize.
Prema pismu konzulata Sojinki, u čiji je uvid imala agencija AFP, zvaničnici su naveli propise Stejt departmenta koji dozvoljavaju "otkazivanje neimigrantske vize u bilo kom trenutku, po sopstvenom nahođenju".
Čitajući pismo naglas novinarima u Lagosu, dobitnik Nobelove nagrade je rekao da su ga zvaničnici zamolili da donese pasoš u konzulat kako bi viza mogla bila poništena.
Dramaturg, koji ima 91 godine, predavao je i dobio nagrade na vodećim američkim univerzitetima, kao što su Harvard i Kornel.
Trampova administracija je učinila otkazivanje viza ključnim dijelom svoje represije protiv imigracije, posebno usmjerene na studente koji govore o palestinskim pravima, prenio je Frans pres.

500x500

1084x550

Otkazana viza SAD dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Nigerijcu Voleu Sojinki

Crnogorski karatisti nijesu uspjeli da se, preko kvalifikacionog turnira u Parizu, plasiraju na Svjetsko pojedinačno prvenstvo u Kairu.
Najbliži plasmanu na šampionat, posljednjeg takmičarskog dana, bio je Nemanja Jovović u kategoriji preko 84 kilograma, koji je zaustavljen na startu nokaut faze.
Jovović je, sa dva trijumfa i porazom, prošao takmičenje po grupama, ali ga je od plasmana na šampionat odvojio poraz od Ivana Kudžinaua iz Bjelorusije 5:2.
Isti učinak u grupi nije bio dovoljan Nikoli Maloviću da se domogne nokaut faze u kategorjii do 84 kilograma.
Crna Gora u Kairu neće imati predstavnice u ženskoj konkurenciji, nakon što su kvalifikacio i turnir u grupi završile Helena Backović i Jovana Stojanović.
Pojedinačno prvenstvo svijeta na programu je od 27. do 30. novembra u Kairu, a nastup su ranije obezbijedili Nenad Dulović, Balša Vojinović i Nemanja Mikulić u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Crnogorski karatisti u Parizu bez vize za SP

Američka administracija je 22. avgusta saopštila da provjerava više od 55 miliona ljudi koji imaju važeće američke vize zbog bilo kakvih prekršaja koji bi mogli dovesti do deportacije
To je dio sve oštrijih mjera protiv stranaca kojima je dozvoljen boravak u SAD.
U pisanom odgovoru na pitanje AP-a, Stejt department je saopštio da su svi koji imaju vize, uključujući i strane turiste, podložni stalnoj provjeri da li su zbog nečega nepodobni za dozvolu ulaska ili boravka u SAD.
Ako bi se takve informacije našle, viza bi bila ukinuta, a, ako je nosilac vize već u SAD, on ili ona će biti deportovani, dodao je Stejt department.
Od kada je predsjednik Donald Tramp preuzeo dužnost, njegova administracija usmjerila se na deportaciju migranata koji su ilegalno u SAD kao i nosilaca studentskih viza i viza za razmjenu posjetilaca.
Poruke iz Stejt departmenta ukazuju na to da je stalni proces provjere, za koji zvaničnici priznaju da uzima dosta vremena, značajno uzeo maha i da čak i onima koji imaju dozvolu za boravak u SAD, ona može naglo biti ukinuta.
Prošle godine je u SAD bilo 12,8 miliona ljudi sa zelenim kartama i 3,6 miliona ljudi na privremenim vizama, prema Ministarstvu za domaću bezbjednost.
Cifra od 55 miliona ukazuje da bi neki od ljudi koji su predmet revizije mogli biti van SAD sa turističkim vizama za višekratni ulazak, rekla je Džulija Gelat iz Instituta za migracionu politiku. Ona je dovela u pitanje vrijednost trošenja resursa na ljude koji se možda nikad neće vratiti u SAD.
Stejt department je saopštio da usmjerava pažnju na indikatore za nepodobnost, uključujući ljude koji su ostali duže od dozvoljenog roka datog u vizi, na kriminalnu aktivnost, prijetnje javnom redu, na uključenost u bilo kakvu terorističku aktivnost, ili pružanje podrške terorističkoj organizaciji.
- reispitujemo sve dostupne informacije u okviru naše provjere, uključujući podatke policije ili imigracije ili bilo kakve druge informacije koje se pojave poslije izdavanja vize koje mogu da ukažu na potencijalnu nepodobnost - saopštio je Stejt department.
SAD će prestati da izdaju i radne vize za komercijalne vozače kamiona, objavio je državni sekretar Marko Rubio juče na mreži Iks.
- Povećan broj stranih vozača koji voze velike kamione sa prikolicama na američkim putevima dovode američke živote u opasnost i ugrožavaju mogućnost zarade američkim kamiondžijama - napisao je Rubio.

SAD preispituju podobnost više od 55 miliona stranaca koji imaju vize

Administracija predsednika Donalda Trampa zahtijevaće od podnosilaca zahtjeva za vize iz Zambije i Malavija da plate kauciju do 15.000 dolara za neke turističke i poslovne vize u okviru pilot-programa koji počinje za dvije nedjelje, saopštio je Stejt department u utorak.
- Počev od 20. avgusta 2025. svaki građanin ili državljanin koji putuje s pasošem koji je izdala jedna od ovih zemalja, za koga se utvrdi da inače ispunjava uslove za vizu B1/B2, mora da položi depozit u iznosima od 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, što će se utvrditi tokom razgovora za vizu - naveo je Stejt department.
Obavještenje o programu, koji daje američkim konzularnim službenicima širom svijeta diskreciono pravo da nametnu depozite posjetiocima iz zemalja s visokim stopama prekoračenja boravka po vizi, pojavilo se u Federalnom registru u ponedjeljak, ali imena zemalja nisu pomenuta.
Portparol Stejt departmenta je u ponedjeljak rekao da će zemlje biti identifikovane na osnovu "visokih stopa prekoračenja boravka, nedostataka u proveri i provjeri, zabrinutosti u vezi sa sticanjem državljanstva investicijom bez uslova prebivališta i spoljnopolitičkih razmatranja".
Portparol, koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime, rekao je da se lista zemalja može povremeno ažurirati.
Depozit će biti vraćen podnosiocu zahtjeva ako podnosilac zahtjeva napusti SAD u dozvoljenom vremenskom roku u skladu sa svojom vizom i ispuni sve uslove svog viznog statusa.
Predsjednik Donald Tramp je suzbijanje ilegalne imigracije stavio u fokus svog predsjedničkog mandata, povjećavajući resurse za obezbejđivanje granice i privođenja ljudi koji su ilegalno u SAD.
U junu je izdao zabranu putovanja koja u potpunosti ili djelimično blokira građane 19 zemalja da uđu u SAD iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Brojne zemlje u Africi, uključujući Burundi, Džibuti i Togo, takođe su imale visoke stope prekoračenja dozvoljenog boravka, pokazuju podaci Američke carinske i granične zaštite iz 2023. godine.
Ljudi s vizama koji su položili depozit moraju da uđu u SAD i izađu iz te zemlje preko tri određene tačke – aerodrom Boston Logan, Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku i aerodrom Vašington Dales, navodi se u obavještenju Stejt departmenta u utorak.
Upozoreno je da tim putnicima ako uđu u zemlju ili izađu iz nje preko neke druge tačke, da im može biti odbijen ulazak ili da njihov odlazak možda neće biti pravilno registrovan.

SAD traže od građana Zambije i Malavija da polože depozit do 15.000 dolara za dobijanje vize

Državni sekretar SAD Marko Rubio koji je, piše France 24, kontroverzno ukinuo vize aktivistima koji kritikuju Izrael i pojačao provjeru društvenih mreža stranih studenata, izjavio je da djeluje protiv „grubih akcija cenzure“ u inostranstvu usmjerenih protiv američkih tehnoloških kompanija.
Nije javno imenovao nijednog zvaničnika kojem bi nova politika mogla uskratiti vizu. Međutim, prošle nedjelje je sugerisao zakonodavcima da planira sankcije protiv sudije Vrhovnog suda Brazila, Aleksandra de Moraesa, koji je u sukobu sa vlasnikom platforme X i Trampovim saveznikom, Ilonom Maskom, zbog navodne dezinformacije.
Administracija Donalda Trampa takođe je oštro kritikovala Njemačku i Veliku Britaniju zbog ograničavanja onoga što vlade tih američkih saveznika nazivaju govorom mržnje i uvrjedljivim sadržajem.
Rubio je rekao da će Sjedinjene Države početi da ograničavaju vize stranim državljanima koji su odgovorni za „cenzuru zaštićenog izražavanja u Sjedinjenim Državama.“
- Nije prihvatljivo da strani zvaničnici izdaju ili prijete hapšenjem američkim građanima ili stanovnicima SAD zbog objava na društvenim mrežama na američkim platformama dok se ti ljudi fizički nalaze na tlu SAD. Podjednako je neprihvatljivo da strani zvaničnici zahtijevaju od američkih tehnoloških platformi da usvoje globalne politike moderiranja sadržaja ili da se bave cenzurom koja prelazi njihova ovlašćenja i miješa se u unutrašnje stvari Sjedinjenih Država - rekao je on.
Rubio je poručio da SAD neće tolerisati narušavanje američkog suvereniteta, naročito kada takva narušavanja ugrožavaju ostvarivanje osnovnog prava na slobodu govora.
Rubio je rekao da je ukinuo vize hiljadama ljudi, uglavnom studentima koji su protestovali protiv izraelske ofanzive u Gazi.
Jedan od najistaknutijih slučajeva bila je Rumejsa Ozturk, turska doktorka na univerzitetu Tafts, koja je napisala članak u studentskim novinama kritikujući stav škole prema Gazi.
Maskirani agenti su je uhapsili na ulici u Masačusetsu i odveli. Sudija je nedavno naložio njeno puštanje na slobodu.
Rubio je u utorak obustavio dalje zakazivanje termina za studente koji traže vize za Sjedinjene Države dok Stejt department ne izradi nove smjernice za pojačanu provjeru objava podnosilaca zahtjeva na društvenim mrežama.
Njemačka – čiji je ministar spoljnih poslova u srijedu razgovarao sa Rubiom – ograničava govor mržnje i dezinformacije na internetu, navodeći da je naučila lekciju iz svoje nacističke prošlosti i da će izopštavati ekstremiste.
Zamjenik predsednika SAD, Džej Di Vens, u govoru u Minhenu u februaru kritikovao je Njemačku zbog odbacivanja krajnje desnice, primjećujući popularnost njene anti-imigrantske poruke.
U eseju u utorak, jedan zvaničnik Stejt departmenta ukazao je na regulacije društvenih mreža i rekao da Evropljani sprovode „sličnu strategiju cenzure, demonizacije i birokratskog naoružavanja“ kao što je viđeno protiv Trampa i njegovih pristalica.
- Ono što ovo otkriva jeste da globalni liberalni projekat ne omogućava procvat demokratije - napisao je Samjuel Samson, viši savjetnik u kancelariji za ljudska prava Stejt departmenta.
Naprotiv, on gazi demokratiju, kao i zapadno nasljeđe, u ime dekadentne vladajuće klase koja se boji sopstvenog naroda.“

Rubio: Nema vize za SAD onima koji kritikuju Izrael

Za više od 1.000 stranih studenata u Sjedinjenim Američkim Državama ukinute su vize ili pravni status posljednjih nedjelja.
Nekoliko studenata podnijelo je tužbe protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, tvrdeći da im je vlada uskratila odgovarajući proces kada im je iznenada oduzela dozvolu da borave i studiraju u SAD.
Akcije američke savezne vlade da ukine pravni status studenata dovele su stotine akademaca u opasnost od pritvora i deportacije. U tužbama protiv Odjeljenja za unutrašnju bezbjednosti, studenti tvrde da vlada nije imala opravdanje da im ukine vizu, ili njihov pravni status.
Vize se mogu ukinuti iz više razloga, ali fakulteti kažu da su neki studenti izdvojeni zbog manjih prekršaja, kao što su saobraćajni i to oni koji su počinjeni u davnoj prošlosti. U nekim slučajevima, studenti kažu da uopšte nije jasno zašto su meta.
U slučaju pritvaranja aktiviste sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku Mahmuda Halila, Trampova administracija ja tvrdila da bi trebalo da bude dozvoljeno da se deportuju i oni koji su učestvovali u propalestinskim demonstracijama.
Ulaznim vizama upravlja Stejt department. Kada dođu u SAD, pravni status stranih studenata nadgleda Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost.
Ranije studentima kojima su ukinute vize bilo je dozvoljeno da zadrže svoj status legalnog boravka i da završe studije. Nedostatak važeće ulazne vize samo je ograničio njihovu mogućnost da napuste SAD i da se vrate, ali su za to mogli ponovo da podnesu zahtjev Stejt departmentu.
Ali, ako je student izgubio status legalnog boravka, rizikuje da ga pritvore imigracione vlasti. Neki studenti su već napustili zemlju, napuštajući studije kako bi izbjegli hapšenje. Predstavnici visokog obrazovanja brinu da bi hapšenja i ukidanje viza mogli obeshrabriti studente u inostranstvu da nastave studiranje u SAD.

1250x600

Američka vlada ukinula vize za više od 1.000 stranih studenata

Danas formirana vladajuća crno-crvena koalicija konzervativnih demohrišćana i socijaldemokrata Njemačke se u koalicionom ugovoru sporazumjela da ukine ubrzanu dodjelu državljanstva imigrantima, koji su se dobro integrisali u njemačko društvo.
Ipak, u danas predstavljenom koaliconom sporazumu demohrišćanske Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) ostaje se pri ranijoj odluci o skraćenju roka za sticanje državljanstva sa osam na pet godina, a ostaje i odluka vlade o priznavanju dvojnog državljanstva. Mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva u Njemačkoj nije postojala do dolaska na vlast SPD, Zelenih i FDP pod kancelarom Olafom Šolcom.
Koalicionim sporazumom buduće vladajuće koalicije predviđeno je, međutim, ograničenje migrantima za spajanje s porodicom ako u Njemačkoj uživaju supsidijarnu zaštitu, dakle nisu azilanti, piše agencija DPA. Takva mogućnost da dovedu porodice postojaće u mandatu nove vlade samo u „izrazito važnim slučajevima“.
Do sada je za najbižu rodbinu osoba s nekom vrstom međunarodne zaštite postojao kontingent od 1.000 dozvola mjesečno za ulazak u Njemačku.
Supsidijarna zaštita nije isto što i izbjeglički status ili azil, ali dozvoljava boravk u Njemačkoj osoba kojima bi povratak u matičnu zemlju mogao da bude opasan ili kojima prijeti nepravda ili tortura.
Sredinom marta ove godine Austrija je donijela odluku da azilantima ukine pravo na spajanje s porodicom, iako je sporno koliko je to u skladu s pravom Evropske unije, konvencijama o ljudskim pravima i uprkos kritikama stručnjaka i nevladinih organizacija.

Njemačka ukida ubrzanu dodjelu državljanstva, ograničava spajanje porodica migranata

SAD će zabraniti izdavanje viza za oko 20 osoba odgovornih za "podrivanje demokratije u Gruziji", uključujući vladine ministre, članove parlamenta i sigurnosne zvaničnike - saopšteno je iz Stejt departmenta.
U saopštenju nisu navedena imena osoba kojima će biti zabranjeno dobijanje američkih viza.
Stotine osoba uhapšeno je u Gruziji otkako su prije gotovo dvije nedjelje izbili noćni protesti protiv odluke vladajuće stranke Gruzijski san da odloži dugogodišnji cilj te bivše sovjetske republike da se pridruži Evropskoj uniji, podsjeća Rojters.
- Sjedinjene Države snažno osuđuju kontinuirano, brutalno i neopravdano nasilje stranke Gruzijski san protiv gruzijskih građana, uključujući demonstrante, predstavnike medija, opozicije, kao i aktiviste za ljudska prava - saopštio je Stejt depertment.
Američko ministarstvo spoljnih poslova je napisalo i da se „pripremaju dodatne akcije, uključujući sankcije, kako bi pozvalo na odgovornost one koji „potkopavaju demokratiju u Gruziji“.

SAD će zabraniti izdavanje viza gruzijskim zvaničnicima zbog podrivanja demokratije

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Košarkašice Budućnost Bemaksa pobijedile su danas u Samokovu bugarsku ekipu Rilski 84:58, u utakmici devetog kola WABA lige.&nbsp;
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel 86:54, upisala je peti uzastopni, ukupno šesti poraz u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Rilski, debitant u regionalnom takmičenju, doživio je šesti poraz ove sezone, u kojoj ima i dva trijumfa.
Budućnost je serijom 10:0 krajem prve četvrtine najavilila pobjedu, a na poluvremenu razlika je iznosila 15 (44:29).
U nastavku, Budućnost je uvećavala prednost do konačnih 26 poena.
Najefikasnija u pobjedničkom timu bila je Jovana Savković sa 19, Zorana Radonjić je ubacila 18, dok su Dilejn Bern i Ksenija Šćepanović ubacile po 15 poena.
U ekipi Rilskog najbolja je bila Radina Ilijeva sa 13 koševa.
Budućnost će u narednom kolu, 14. januara, ugostiti Montanu.

Budućnost ubjedljiva protiv Rilskog

U emisiji Srećan dan govorimo o vazduhu koji udišemo, snazi muzike i važnosti sna za cjelokupno zdravlje.
Koliko je vazduh zaista čist i kakve posljedice ima po zdravlje.
Otkrivamo i koji gradovi u svijetu imaju najčistiji vazduh.U drugom dijelu emisije gošća je Petra Radulović, sopran, koja kroz interpretaciju pjesme „Ko li mi te brani“ govori o vanvremenskim porukama, emociji i snazi muzike da sačuva prave vrijednosti.
Bavimo se i temom &nbsp;kvalitet sna i položaj spavanja. Zašto način na koji spavamo utiče na kičmu, disanje, hormone i opšte zdravlje, i kako male promjene mogu donijeti veliki boljitak u svakodnevnom funkcionisanju.
Gledajte Srećan dan od devet do 11sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: Vazduh koji udišemo, snaga muzike i važnost sna

Na Dan oslobođenja Podgorice, &nbsp;u Budilniku na Televiziji E pitamo da li je Glavni grad spreman za izazove ka EU, te kako sačuvati autentični duh u vremenu ubrzanih promjena, šta od nekadašnjeg grada prepoznajemo danas, a šta smo dužni da sačuvamo za buduće generacije...
Osvrćemo se i na političku sliku - kakve poruke nosi Dan oslobođenja i kako izgleda Podgorica iz ugla onih koji je vode.
Govorićemo i o ljudima koji svakodnevno mijenjaju društvo nabolje. Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju dobitnik je Nagrade „19. decembar“ - priznanja za istrajnost, humanost i borbu za dostojanstvo svakog djeteta.
Istražujemo i turistički potencijal - šta Glavni grad nudi posjetiocima, a šta je ono što ih najviše privlači i zbog čega se vraćaju. Na kraju, donosimo prazničnu atmosferu - počinje Podgorički pazar, mjesto susreta, zabave i radosti za cijelu porodicu.

Budilnik na TV E: Je li Glavni grad spreman za izazove ka EU, što od nekadašnjeg grada prepoznajemo danas...

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: viza