Crna Gora će pooštriti vizna pravila za ruske državljane kako bi bila usklađena sa politikom EU. To proizilazi iz izjave premijera Milojka Spajića koji je, u emisiji <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/11/20/montenegro-pm-vows-visa-restrictions-on-russian-travellers">The Europe Conversation na Euronewsu</a>, rekao da namjeravamo da uvedemo odgovarajuće mjere „veoma uskoro“.
Ranije ovog mjeseca, EU je najavila stroža vizna pravila za ruske državljane kako bi se poboljšala bezbjednost nakon hibridnih dron napada pripisanih Rusiji.
Od sada, ruski državljani više neće imati pravo na vize za više ulazaka u EU. Umjesto toga, moći će da dobiju samo jednokratne vize, što zahtijeva novu aplikaciju za svaku posjetu. Međutim, u Crnoj Gori je situacija drugačija: ruski državljani mogu da putuju u zemlju bez vize do 30 dana uz važeći pasoš, što dovodi do velikog broja ruskih posjeta.
Spajić je istakao da Crna Gora u potpunosti prati Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU (CFSP) — ključni uslov za članstvo u EU — uključujući i u ovom pitanju.
CFSP je okvir EU za koordinaciju spoljne politike i bezbjednosnih aktivnosti, koji uključuje sankcije EU protiv Rusije.
- Čak i prije nego što imamo status i benefite članstva, ponašamo se kao država članica - rekao je premijer.
Očekuje se da Crna Gora prilagodi svoju viznu politiku onoj EU kako bi se pridružila bloku od 27 članica.
Zemlja je takođe ukinula bezvizne režime za državljane Jermenije, Uzbekistana, Kuvajta i Egipta u oktobru, kako bi se uskladila sa politikom EU.
Vlada se nada da će zemlja postati 28. članica EU do 2028. &nbsp;Spajić je priznao da je postignut brz napredak, ali da se može učiniti još više.
- Potrebno je da svih 27 država članica osjete i istinski veruju da je u njihovom nacionalnom interesu da vide Crnu Goru kao dio EU - rekao je Spajić.
Moramo, kaže, da ih u to ubjedimo.
- Ne smijemo da se opuštamo - naveo je on.
Spajić vjeruje da bi se Crna Gora sada trebalo fokusirati na izgradnju i jačanje odnosa sa drugim državama članicama.
- Postoje države članice koje su malo konzervativnije prema proširenju kao konceptu. Zato moramo veoma naporno da radimo sa tim zemljama - naveo je on.
Na ovom mjestu, Spajić je naglasio značaj vladavine prava: „Zemlje Balkana tradicionalno su bile fokus u pogledu ovog aspekta.“
Dodao je da je Crna Gora sprovela reforme na ovom polju, što dokazuje zatvaranje poglavlja pet o javnim nabavkama. Ovo se odnosi na skup zakona i propisa EU koje zemlje kandidati moraju da usvoje prije nego što mogu postati članice.
- Opet, moramo uraditi mnogo više. Moramo pokazati da radimo odličan posao kada je riječ o vladavini prava - istakao je on.
Generalno, sa tehničke strane, Spajić je rekao da Crna Gora treba da obavi „svoj dio zadataka i bude spremna za pristupanje“.
- To je u našem interesu, u interesu cijele unije, jer očigledno, kada se pridružimo EU, želimo da dodamo vrijednost. Ne želimo da oduzimamo vrijednost - zaključio je Spajić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Brzo ćemo uvesti vize za državljane Rusije

Sjedinjene Američke Države će ubrzati izdavanje viza za strane posjetioce koji imaju karte za utakmice FIFA Svjetskog prvenstva koje će se sljedeće godine održati u 11 američkih gradova, saopštio je sinoć američki predsjednik Donald Tramp.
Vašington će uspostaviti sistem zakazivanja termina za intervjue za vizu koji će prioritetno tretirati strane navijače koji prisustvuju utakmicama Svjetskog prvenstva, koje će se održavati od 11. juna do 19. jula. Meksiko i Kanada će takođe biti domaćini pojedinih utakmica.
Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da su vladine agencije radile "kako bi osigurale da fudbalski fanovi iz cijelog svijeta budu pravilno provjereni i da sljedećeg ljeta lako mogu doći u SAD".
Predsjednik SAD je naveo da je njegova administracija ubrzala izdavanje viza za ljude iz većine zemalja, sa vremenom čekanja sada od 60 dana ili manje. Rekao je da bi Svjetsko prvenstvo moglo donijeti 30 milijardi dolara i stvoriti 200.000 radnih mjesta.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je da je Stejt department dodao 400 konzularnih službenika za obradu viza, čime je u nekim zemljama udvostručena prisutnost.
- SAD nude prioritizovane termine kako bi fanovi mogli obaviti svoje intervjue za vizu i pokazati da ispunjavaju uslove - rekao je Rubio.
U Bijeloj kući, predsjednik FIFA Đani Infantino rekao je da će pet do 10 miliona ljudi doći u SAD zbog utakmica.
FIFA je saopštila da je više od milion karata već kupljeno od strane fanova iz 212 zemalja.
U saopštenju, fudbalska upravljačka organizacija navela je da će vlasnici karata početkom 2026. dobiti više informacija o sistemu prioritizovanih termina za vize.

Za sve koji imaju kartu za Svjetsko prvenstvo u SAD: Tramp uvodi prioritetne vize

Državljani Turske koji posjeduju obični pasoš od četvrtka će biti podložni viznom režimu prilikom putovanja u Crnu Goru, objavila je Ambasada Turske u Podgorici.
Iz ambasade su podsjetili da u skladu s odlukom Vlade Crne Gore, režim bezviznog putovanja za državljane Turske privremeno suspendovan.
- Prema informacijama dobivenim od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, državljani Turske koji posjeduju običnu (bordo) putovnicu od 30. oktobra biće podložni viznom režimu prilikom putovanja u Crnu Goru - navodi se u objavi ambasade na mreži X.
Dodaje se da se zahtjevi za vizu mogu podnijeti putem Ambasade Crne Gore u Ankari ili Generalnog konzulata u Istanbulu.
- S druge strane, osobe koje imaju pasoš i boravišnu dozvolu koja važi najmanje tri mjeseca, i rezidenti Australije, Kanade, Japana, Novog Zelanda, Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja Šengenskog prostora i posjeduju važeću višekratnu vizu, mogu ući u Crnu Goru bez vize, pod uslovom da njihov boravak ne prelazi 30 dana - piše u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTC_PodgoritsaBE%2Fstatus%2F1983180473414365597%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crna Gora od četvrtka uvodi vize za državljane Turske

Ljudi koji apliciraju za život ili rad u SAD-u sada će biti provjeravani i zbog mogućeg “antiamerikanizma”, uključujući provjeru njihovih profila na društvenim mrežama, saopštile su vlasti, u sklopu pooštravanja restrikcija koje su zabrinule zagovornike imigracije i advokate.
Imigracioni službenici moći će provjeravati da li su podnosioci zahtjeva imali “bilo kakvo učešće u antiameričkim ili terorističkim organizacijama” ili da li postoji “dokaz o antisemitskoj aktivnosti”, navodi se u ažuriranoj politici Američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS), piše N1.
Provjere društvenih mreža, koje je administracijaDonalda Trampaveć uvela u proces imigracione provjere u junu, bit će proširene kako bi obuhvatile i traganje za bilo kakvom “antiameričkom aktivnošću”, stoji u saopštenju.
Stejt Department je ove godine poništio više od 6.000 studentskih viza, rekao je u ponedjeljak jedan zvaničnik.
A u junu je Stejt Department saopštio da ambasade i konzularna predstavništva moraju provjeravati aplikante za studentske vize zbog “neprijateljskih stavova prema našim građanima, kulturi, vladi, institucijama ili temeljnim principima.”
- Američke beneficije ne bi trebale biti date onima koji preziru ovu zemlju i promovišu antiameričke ideologije - rekao je glasnogovornik USCIS-aMathju Trageseru saopštenju za javnost.
On je dodao da je imigraciona agencija “posvećena implementaciji politika i procedura koje iskorjenjuju antiamerikanizam i podržavaju sprovođenje rigoroznih mjera provjere i nadzora u najvećoj mogućoj mjeri.”
Ažurirana politika nije dala tačnu definiciju “antiamerikanizma,” već je samo navela da se to odnosi na one koji podržavaju “antisemitski terorizam, antisemitske terorističke organizacije i antisemitske ideologije.”
Međutim, ukazala je na jedan dio Zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1952. godine (INA) kao primjer “antiameričkih” ideologija.
Taj dio zakona, koji predstavlja glavni pravni okvir SAD-a za imigraciju, zabranjuje određenim osobama da postanu naturalizirani državljani, uključujući članove različitih komunističkih partija, one koji se zalažu za “svjetski komunizam”, one koji pišu ili distribuiraju materijale protiv “svake organizovane vlade”, ili one koji žele nasilnim putem srušiti američku vladu.
Ova objava odmah je izazvala zabunu i uzbunu, a na online forumima povela se rasprava o tome šta se zapravo smatra “antiamerikanizmom”.
Mnogi su izrazili zabrinutost da bi nejasna formulacija i izostanak jasne definicije mogli imigracionim službenicima dati ovlasti da dodatno pooštre imigraciju, bez obzira na postojanje stvarne prijetnje.

Stejt Department će u aplikacijama za vizu pregledati društvene mreže zbog „antiameričkih poruka“

Američka ambasada u Podgorici upozorila je studente da im vize mogu biti poništene, ali i da mogu izgubiti pravo na buduće američke vize ukoliko prekrše uslove studentskog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Ako odustanete od studija, preskačete časove ili napustite program bez obavještavanja škole, vaša studentska viza može biti poništena, a to može uticati i na vaše šanse za dobijanje budućih američkih viza - navodi se u objavi na X-u Ambasade SAD u Podgorici.
Iz Ambasade savjetuju studente da striktno poštuju uslove svoje vize i održavaju status redovnog studenta kako bi izbjegli probleme sa imigracionim vlastima.

Američka ambasada upozorila studente na moguće posljedice u slučaju kršenja uslova boravka u SAD

Prvi konkretni koraci na unapređenju saradnje između Crne Gore i Bahreina evidentirani su samo dva mjeseca po zvaničnoj posjeti predsjednika Vlade Milojka Spajića Manami, poruka je današnjeg susreta predsjednika Vlade sa delegacijim Bahreina na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.&nbsp; Tokom susreta premijera Milojka Spajića i delegacije Bahreina predvođene ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom bin Kalifom i predsjednikom Fonda rada (Tamkeen) Isa bin Salmanom bin Hamadom Al Kalifom, poručeno je da građanima Bahreina neće biti potrebne vize za dolazak u Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Spajić u Davosu"> <figcaption>Spajić u Davosu(Photo: Spajić u Davosu)Vlada Crne Gore</figcaption> </figure>  To bi, kako su ocijenili, trebalo da ima pozitivne implikacije po crnogorsku ekonomiju imajući u vidu da postoji značajno interesovanje za posjetu i inevstiranje u Crnu Goru. U tom kontekstu već se intenzivno radi na spajanju dvije zemlje avio linijom.&nbsp; Tokom posjete premijera Spajića Bahreinu u novembru prošle godine, što je ujedno i bila prva posjeta na najvišem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Fondom rada (Tamkeen), na temelju koje će se u prvoj polovini 2025. započeti i aktivnosti na diverzifikaciji tržišta rada i &nbsp;dokvalifikaciji radne snage u Crnoj Gori. - Prekvalifikacije i obuke urađene od strane Tamkeen fonda, potpuno su promijenile naše tržište rada. Čak 95 odsto Bahreinaca, koji sada rade u privatnom sektoru, prošli su &nbsp;Tamkeen obuke što najbolje pokazuje koliki su benefiti za domaću privredu. Rado ćemo sa Crnom Gorom podijeliti iskustva i znanje u ovoj oblasti. Vaša posjeta Manami bila je kjučni korak za jačanje saradnje naše dvije zemlje - podcrtao je Isa bin Salman. Tokom susreta bilo je riječi i o prilikama za dolazak bahreinskih investitora u Crnu Goru, što bi, kako su ocijenili, moglo da generiše i jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje. - Brojne naše kompanije ozbiljno razmatraju da investiraju i šire poslovanje. Posebno smo oprezni u izboru zemalja, ali Crnu Goru smatramo pouzdanim partnerom. Ukidanje viza nesporno će se pozitivno odraziti u tom smislu - kazao je ministar Salman bin Kalifa. Na sastanku je ocijenjeno da će najavljena posjeta krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina, šeik Salman Bin Hamad Al Kalife, Crnoj Gori dati snažan imuls realizciji zajedničkih ciljeva i jačanju ukupne saradnje dvije zemlje.

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

Evropska komisija je danas predložila ukidanje bezviznog režima putovanja u EU za gruzijske zvaničnike u odgovoru na represiju vlasti nad demonstrantima, dan pošto su SAD i Velika Britanija uvele sankcije protiv ministra unutrašnjih poslova i još nekoliko zvaničnika.
U saopštenju se navodi da je Evropska komisija predložila da se suspenduje dio sporazuma EU i Gruzije o olakšavanju izdavanja viza a da će, ako Savjet usvoji taj prijedlog, gruzijskim diplomatama, zvaničnicima i članovima njihovih porodica koji imaju diplomatske i službene pasoše biti potrebna viza za putovanje u EU za boravak do 90 dana u šestomjesečnom periodu.
Vizne olakšice, kao što su kraće vrijeme podnošenja zahtjeva, niže takse za vizu i podnošenje manjeg broja pratećih dokumenata, takođe se više ne bi primjenjivale na gruzijske nosioce diplomatskih i službenih pasoša.
Gruzijski državljani koji imaju obične pasoše i dalje će moći da bez viza putuju u EU na kraći boravak.
- Ovaj prijedlog je odgovor na nasilnu represiju gruzijskih vlasti nad mirnim demonstrantima, političarima i nezavisnim medijima, koja je počela nakon što su vlasti 28. novembra objavile da neće nastaviti sa otvaranjem pregovora sa EU do 2028. godine - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da se u Gruziji, usvajanjem zakona o transparentnosti stranog uticaja u maju i o porodičnim vrednostima i zaštiti maloljetnika u septembru, krše osnovna prava koja su u srži evropskih vrijednosti.
- Usklađenost sa osnovnim pravima, kao što je efikasna primena antidiskriminacionih politika, ključni je uslov za odobravanje vizne liberalizacije - saopštila je EK.
U saopštenju se podsjeća da je EU već preduzela mjere u odgovoru na „ozbiljno demokratsko nazadovanje Gruzije“, a pošto je situacija nastavila da se pogoršava, poslije rasprave Savjeta za spoljne poslove 16. decembra, Komisija je odlučila da predloži suspenziju izuzeća od viza za gruzijske diplomate i zvaničnike.
Prijedlog Komisije o djelimičnoj suspenziji Sporazuma o viznim olakšicama treba da odobri Savjet EU, poslije čega će države članice morati da primjenjuju nove mjere.
Svakodnevni protesti u Gruziji zbog odluke vlasti da odloži pristupne pregovore s EU traju više od 20 dana, okupljajući hiljade demonstranata koji takođe traže ponavljanje parlamentarnih izbora na kojima je pobjedu proglasila partija Gruzijski san.
Velika Britanija i SAD su 19. decembra uvele sankcije za nekoliko gruzijskih zvaničnika, uključujući ministra unutrašnjih poslova, zbog nasilja policije nad učesnicima uličnih protesta.
Britansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su na meti sankcija pet zvaničnika za koje je navelo da su odgovorni za nasilne napade na novinare i mirne demonstrante.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je uvelo sankcije dvojici zvaničnika koje je optužilo da su nadgledali nasilno razbijanje demonstracija i nesrazmjerno nasilje nad građanima, novinarima i liderima opozicije.

EK predložila uvođenje viza za gruzijske zvaničnike

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: vize