Danas formirana vladajuća crno-crvena koalicija konzervativnih demohrišćana i socijaldemokrata Njemačke se u koalicionom ugovoru sporazumjela da ukine ubrzanu dodjelu državljanstva imigrantima, koji su se dobro integrisali u njemačko društvo.
Ipak, u danas predstavljenom koaliconom sporazumu demohrišćanske Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) ostaje se pri ranijoj odluci o skraćenju roka za sticanje državljanstva sa osam na pet godina, a ostaje i odluka vlade o priznavanju dvojnog državljanstva. Mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva u Njemačkoj nije postojala do dolaska na vlast SPD, Zelenih i FDP pod kancelarom Olafom Šolcom.
Koalicionim sporazumom buduće vladajuće koalicije predviđeno je, međutim, ograničenje migrantima za spajanje s porodicom ako u Njemačkoj uživaju supsidijarnu zaštitu, dakle nisu azilanti, piše agencija DPA. Takva mogućnost da dovedu porodice postojaće u mandatu nove vlade samo u „izrazito važnim slučajevima“.
Do sada je za najbižu rodbinu osoba s nekom vrstom međunarodne zaštite postojao kontingent od 1.000 dozvola mjesečno za ulazak u Njemačku.
Supsidijarna zaštita nije isto što i izbjeglički status ili azil, ali dozvoljava boravk u Njemačkoj osoba kojima bi povratak u matičnu zemlju mogao da bude opasan ili kojima prijeti nepravda ili tortura.
Sredinom marta ove godine Austrija je donijela odluku da azilantima ukine pravo na spajanje s porodicom, iako je sporno koliko je to u skladu s pravom Evropske unije, konvencijama o ljudskim pravima i uprkos kritikama stručnjaka i nevladinih organizacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačka ukida ubrzanu dodjelu državljanstva, ograničava spajanje porodica migranata

Vlada Crne Gore saopšila je da će u saradnji sa Evropskom unijom nastaviti da traži najbolja rješenja i aktivno raditi na usklađivanju viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima.
Kako su rekli u Vladi, u trenutnim globalnim okolnostima, pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni su za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26 odsto BDP-a.&nbsp;
- Upravo su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja - navedeno je u saopštenju Vlade.
Konkretno iz Vlade kažu da je Rusija zemlja sa najvećim brojem lica koji u Crnoj gori imaju regulisan boravak (18.427 državljana Rusije).
- Rusija sa 230.000 ruskih posjetilaca godišnjei dalje ima značajan uticaj na ekonomiju; zemlja sa najvećim brojem lica koji u CG imaju regulisan boravak - navedeno je u saopštenju.
Vlada dalje navodi Azerbejdžan, zemlju koja je investirala milijardu eura u rizort Portonovi i sa 15.000 turista godišnje.
- Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i Bahrein: Rastuće investicije iz ovih zemalja u nekretnine i turizam, kao i veliki potencijal (avio konekcije i priliv gostiju) za diversifikaciju turističkog tržišta; Turska: treći po veličini investitor u Crnoj Gori (91,2 miliona eura investicija u 2024), 320.000 posjetilaca godišnje. Regulisan boravak u Crnoj Gori ima 11.465 državljana Turske - dodaju dalje u Vladi.
Podsjećaju da Kina učestvuje u strateškim infrastrukturnim projektima (autoput, rekonstrukcija bulevara na relaciji Aerodrom Tivat-Jaz, TE Pljevlja), sa brojem zabilježenih ulazaka od 58.000 turista u 2024.
Ključna destinacija za transplantaciju bubrega crnogorskih građana je, navode, Bjelorusija. Trenutno je, podsjećaju, 50 ljudi na listi čekanja, a troškove u iznosu od 70 hiljada pokriva Fond za zdravstveno osiguranje.
- Za Crnu Goru je ključno da osigura mehanizme, odnosno alternativna rješenja koja bi omogućila lakšu tranziciju i nadomjestila potencijalne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju - kažu u Vladi.
Napominju da, u cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agendom, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji sa viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa.
- To su izmjena legislative, konkretno Zakona o strancima; Angažovanje eksternog partnera, renomirane kompanije koja bi trebalo da prikuplja dokumentaciju za izdavanje vize u zemljama gdje nemamo konzularnu pokrivenost, usljed ograničenih kapaciteta diplmatsko-konzularne mreže. Na taj način, ukidanje vizne liberalizacije za određene zemlje ne bi negativno uticalo na crnogorsku privredu; Reforma Viznog informacionog sistema, za šta su obezbjeđena sredstva od 1 milion eura u okviru IPA III regionalnog projekta za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, čime će se omogućiti povećanje efikasnosti pri izdavanju viza, uvesti servisi e-viza i online apliciranja i time obezbijediti tehničke pretpostavke za usklađivanje sa viznim standardima EU - kazali su u Vladi.
Kako kažu, Crna Gora je privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine, što je, tvrde u Vladi, turističku privredu dovelo u izazovnu poziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru.&nbsp;
Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio destinacija, ima ograničenja zbog, kako objašnjavaju u Vladi, nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz Evropske unije.
- U saradnji sa EU nastavićemo da tražimo najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU, previđene RA (2024-2027), uključujući i postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje kojima je potrebna viza za EU, a koji će biti u potpunosti usklađen, do trenutka prijema Crne Gore u članstvo EU - poručeno je iz Vlade Crne Gore.
&nbsp;

Vlada: Bezvizni režim prema određenim zemljama uspostavljen zbog ekonomskih interesa

Optuženi Vladimir Erić i Predrag Mirotić negirali su u Osnovnom sudu navode optužnice koja ih tereti za pljačku depoa Višeg suda u septembru 2023.
Erić je ispričao da je 5. avgusta 2023. sa drugom Veljkom Markovićem krenuo za Crnu Goru da bi pošli u Budvu.
Stigli su u Crnu Goru i 6. avgusta se vratili za Loznicu.
Nakon mjesec i po, kako kaže, otišao je u Švedsku da radi i tamo je bio do momenta kada mu je sestra poslala tekst gdje je njegova fotografija koju pokazuje tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
Prema riječima optuženog, on je nakon dobijenih informacija odlučio da se vrati i na aerodromu je uhapšen po potjernici.
Od optuženih zna samo Veljka Markovića i zna da Milan Marković njegov stric, ostale optužene ne zna, vidio ih je prvi put u sudnici.
- Volio bih da se ovo što prije završi - kazao je Erić.
Optuženi Predrag Mirotić kazao je da nije član nikakvog kriminalnog udruženja i da nema nikakve veze sa pljačkom sudskom depoa. Ovim postupkom mu je, kako kaže nanijeta velika šteta, njemu i porodici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DT_BDrRF5Vj0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
I optužena Katarina Baćović negirala je navode optužnice, ali je rekla da neće iznositi odbranu.
- Danas ne želim da iznesem odbranu. Braniću se ćutanjem, jer sam sve rekla i objasnila policiji i tužilaštvu - kazala je Baćović.
Sudija Borko Lončar pročitao je njene iskaze u istrazi. Baćović je ispričala da joj je Nikola Milačić na Fejsbuku poslao poruku u avgustu 2023.
On joj je ponudio posao koji je podrazumijevao da iznajmi poslovni prostor za prodaju vjenčanica i da treba da se "preruši".
Milačić joj, prema njenim riječima, nije iznosio detalje "posla".
- Dao mi je pare da kupim periku što sam i uradila. Takođe, &nbsp;Milačić mi je rekao i da potamnim ten - kazala je Baćović.
Nakon toga Milačić, kako je ispričala, zahtijevao od nje da iznajmi poslovni prostor i ona je to uradila. Baćović je kazala da su Milačića uglavnom zanimali poslovni prostori oko Višeg suda pa je tako iznajmljen jedan stan preko puta te institucije.
- Kasnije sam pročitala u medijima da je obijen depo Višeg suda. Ja sa tim nemam nikakve veze. Kakva bih ja bila osoba da učestvujem u krađi i obijanju sudskog depoa, a moja majka radi u Sudu - kazala je Baćović u istrazi.
Ona smatra i da je porodici nanijela veliku sramotu.
Baćović je navela i da je tipovana za ovaj posao jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu.
Osam optuženih se tereti da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.

Slučaj Tunel: Erić, Mirotić i Baćović kategorični da nijesu odgovorni za pljačku sudskog depoa

Šef vojne vlade Mjanmara amnestirao je gotovo 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne nove godine u zemlji, izvijestili su u četvrtak 17. aprila državni mediji, ali nije odmah bilo jasno koliko je političkih zatvorenika zatvoreno zbog suprotstavljene vlasti vojske.
Viši general Min Aung Hlaing, šef vladajućeg vojnog savjeta, pomilovao je 4.893 zatvorenika, javio je MRTV. Trinaest stranaca će takođe biti pušteno i deportovano iz Mjanmara, navodi se u odvojenom saopštenju, prenosi Asošijejted pres (AP).
Ostali zatvorenici su dobili smanjene kazne, osim onih koji su osuđeni za teška krivićna djela kao što su ubistvo i silovanje, ili zatvorenika zbog optužbi po raznim drugim bezbjednosnim aktima.
Ukoliko oslobođeni pritvorenici ponovo prekrše zakon moraće da odsluže i ostatak prvobitne kazne uz svaku novu kaznu, u skladu sa uslovima njihovog puštanja na slobodu.
Masovne amnestije na praznik nisu neuobičajene u Mjanmaru. Puštanja će se desiti u zatvorima širom zemlje.
Desetine rođaka i prijatelja zatvorenika čekalo je rano u četvrtak ispred glavne kapije zatvora Insein, na sjevernoj periferiji Jangona, najvećeg grada u zemlji. Nisu bili dostupni detalji o broju zatvorenika puštenih iz Inseina u okviru amnestije.
Mjanmar je pod vojnom upravom od 1. februara 2021, kada je njegova vojska zbacila izabranu vladu civilnog lidera Aung San Su Ći. Preuzimanje vlasti je naišlo na masovan nenasilni otpor, koji je od tada postao široko rasprostranjena oružana borba. Zemlja je sada u građanskom ratu.
Ovogodišnje proslave Thingiana, novogodišnjeg praznika, bile su rezervisanije nego obično zbog perioda tugovanja širom zemlje nakon razornog zemljotresa prošlog mjeseca. Zemlja se bori da se oporavi od zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji se desio 28. marta u kojem je nastradalo 3.725 ljudi.
U novogodišnjem govoru emitovanom u četvrtak Min Aung Hlaing je rekao da će njegova Vlada preduzeti mjere rekonstrukcije i rehabilitacije u oblastima pogođenim zemljotresom što je prije moguće.

Mjanmar oslobodio 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne Nove godine

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih nezgoda u kojima je osam osoba lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 saobraćajnih nezgoda, a u Bijelom Polju tri.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Baru, Budvi, Mojkovcu, Nikšiću i Šavniku.
Izdat je 671 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 48 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Sve više Njemaca gubi vjeru u religiju, a broj ateista prvi je put premašio broj katolika i protestanata zajedno u istoriji te zemlje.
Prema novom istraživanju skupine "Weltanschauungen", 2024. godine zabilježen je porast broja ljudi bez vjerske pripadnosti. Njemačka sada ima 47 odsto ateista, 45 odsto katolika i protestanata, te četiri odsto muslimana. Studija se temelji na podacima Njemačke biskupske konferencije i Evangeličke crkve u Njemačkoj (EKD).
Objašnjavajući zašto ljudi napuštaju religiju za Le Monde, naučni saradnik na Institutu za društvena istraživanja EKD-a u Hanoveru Edgar Vunder rekao je da je razlog zbog čega ljudi napuštaju crkvu jednostavno taj što su izgubili povezanost s crkvom ili vjerom
<h2>Pedofilija imala velik uticaj na vjeru</h2>
Dodao je da su slučajevi seksualnog zlostavljanja, osobito maloljetnika, u crkvama takođe snažno uticali na vjeru ljudi.&nbsp;
- Skandali seksualnog zlostavljanja maloljetnika imali su velik uticaj, ali po mom mišljenju to je privremena pojava. Prvenstveno je uvijek prisutna činjenica da ljudi više ne smatraju crkvu potrebnom niti vide razlog zbog čega bi trebalo biti članovi - naveo je Vunder.
Prema istraživanju, krajem 2024. godine u Njemačkoj je prvi put bilo više ljudi bez vjerske pripadnosti (47 odsto) nego zajedno katolika i protestanata (45 odsto).
<h2>Posjećenost misama rekordno niska</h2>
Broj katolika pao je prvi put ispod 20 miliona, dok je broj protestanata oko 18 miliona. Glavni razlozi napuštanja crkve su gubitak vjere, nezadovoljstvo crkvenim institucijama, ali i izbjegavanje crkvenog poreza koji se u Njemačkoj plaća automatski.
Osim toga, mnogi Njemci više ne znaju ni osnovne vjerske tradicije, a posjećenost misama i bogoslužjima je rekordno niska. Crkve se zatvaraju, a sve više ljudi formalno napušta crkvene zajednice, dok su mlađe generacije posebno sklone sekularizaciji i gubitku vjerskog identiteta.

U Njemačkoj prvi put ima više ateista nego vjernika

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.