Evropska unija se sprema da dodatno pooštri vizna pravila za ruske građane, ukidajući u većini slučajeva izdavanje šengenskih dozvola za više ulazaka, rekla su tri evropska zvaničnika Politiku.
Ovaj potez, koji predstavlja još jedan korak u naporima EU da kazni Moskvu zbog rata u Ukrajini, značiće da će Rusi uglavnom dobijati vize za jedan ulazak, uz neke izuzetke iz humanitarnih razloga ili za pojedince koji imaju i državljanstvo EU.
Brisel je već otežao i poskupeo Rusima dobijanje viza, suspendujući sporazum o olakšavanju viznog režima sa Moskvom krajem 2022. godine, a neke članice, poput baltičkih država, otišle su još dalje - zabranjujući ili maksimalno ograničavajući Rusima da potpuno kroče na njihovo tlo.
Međutim, izdavanje viza ostaje u nacionalnoj nadležnosti, što znači da, iako Evropska komisija može otežati proces, ne može nametnuti potpunu, sveobuhvatnu zabranu ruskim državljanima.
Prema podacima Evropske komisije, 2024. godine više od pola miliona Rusa dobilo je šengenske vize, što je značajno povećanje u odnosu na 2023. godinu, iako je i dalje daleko ispod predratnog nivoa, kada je 2019. izdato više od četiri miliona viza.
Mađarska, Francuska, Španija i Italija nastavljaju da bez većih problema odobravaju turističke vize ruskim državljanima.
Očekuje se da će nova, stroža pravila, koja su dio paketa mjera namijenjenih smanjenju broja Rusa koji ulaze u EU, biti formalno usvojena ove nedjelje.
Odvojeno od toga, EU planira da ograniči i kretanje ruskih diplomata, zahtijevajući od njih da unaprijed obavijeste države ako putuju preko Šengenskog prostora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU pooštrava vizna pravila za Ruse: Kraj višestrukih ulazaka u Šengen

Vlada Crne Gore donijela je odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Republike Turske, koju inače ni sami ne znaju da objasne, kazali su u Zajednici crnogorskih udruženja u Njemačkoj - eMDe Alijansa.
U eMDe Alijansi su rekli da je donošenjem ove odluke Vlade brojnoj, patriotski orijentisanoj dijaspori u razvijenim zemljama demokratskog zapada pripao nemoguć zadatak. 
- Naime, pripadnicima crnogorske dijaspore pripala je nezahvalna dužnost da u zemljama u kojima žive objašnjavaju domaćinima kakva je to država (inače, o tempora! o mores!, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji) u kojoj rulja, na ulici, uređuje viznu politiku. Kakva je to Vlada, i kakve su to institucije - pitaju u eMDe Alijansi.
Po zvaničnoj statistici Uprave policije u Crnoj Gori je od početka 2025. godine ubijeno devet osoba. U eMDe Alijansi kažu da institucije i policijski organi, kako je poznato, nijesu na ova ubistva reagovale masovnim privođenjima i hapšenjima. 
- Na linč spremna rulja se nije okupljala, nije prijetila i skandirala na račun počinioca i na talasu nasilja nije demolirala privatnu imovinu. No sve se ovo desilo nakon što je od strane dvojice državljana Azerbejdžana i Turske, iz javnosti nepoznatih razloga, nažalost pretučen i nožem ranjen građanin Podgorice - navedeno je u saopštenju eMDe Alijanse.
Neželjeni incident i krivično djelo sa društvene margine iznenada se, ističu, našlo u fokusu crnogorske društveno-političke stvarnosti. 
- Nastala je prava anti-turska pomama i histerija, koja je poprimila lokal-nacionalističko-šovinistička obilježja. Naime, svi u Crnoj Gori znaju da su, pored naziva za pripadnike maloazijske nacije, termini „Turčin“ i „Turkinja“ stari, ksenofobni disfemizmi za pripadnike islamske religije (prevashodno Bošnjake) u Crnoj Gori. Pa kada nasilna rulja ulicama Podgorice skandira da „Ubij Turčina“ to nije poruka samo za „Turke iz Turske“, već i za lokalne, kojima se poručuje „gdje im je mjesto“ odnosno šta im se može desiti ukoliko se tog mjesta ne budu držali - navedeno je u saopštenju.
Kako kažu u eMDe Alijansi, brojna crnogorska dijaspora se pita da li nekontrolisano divljanje razularene rulje ulicama Podgorice treba razmujeti kao „pokaznu vježbu“ ili „generalnu probu“ za neke buduće nemire u kojima će target biti „lokalni Turci“?
- Sasvim očekivano u čitavoj gadariji nije potencirana činjenica da je u incidentu ranjavanja Podgoričanina učestvovao i državljanin Azerbejdžana. Vjerovatno zbog toga što je u čitavu pometnju prste umješala i neka od legalnih ili ilegalnih „službi“ države Srbije, koja, poznato je, ima dobre i prijateljske odnose sa Azerbejdžanom, i koja (Srbija) ne propušta ni jednu priliku da napravi haos u Crnoj Gori - stoji u saopštenju.
Posebna priča je, ističu, namontirano skandiranje predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Nako ovih dešavanja dijaspora poručuje da se nezadrživo približava trenutak u vremenu u kojem će predsjednik Vlade Milojko Spajić morati donijeti odluku koju, kažu u eMDe Alijansi, već predugo odlaže. 
- Ili će Crna Gora biti stabilna i sigurna evropska država u kojoj se poštuju prava svih njenih građana, nezavisno o etničkoj i religijskoj pripadnosti; ili će Crna Gora biti srpska despotija u kojoj rulja, na ulici, vodi državnu politiku. Da ponovimo, kako nas oni nevjerni ne bi pogrešno shvatili, žao nam je zbog napada na mladića iz Podgorice! Međutim, mi zaista ne možemo da ćutimo, a da se koristeći taj događaj stvara ratnohuškačka atmosfera u državi i sprovode tuđi interesi, svi znamo i čiji - poručeno je u saopštenju.

Zajednica crnogorskih udruženja u Njemačkoj: Kakva je to država u kojoj rulja na ulici uređuje viznu politiku?

Danas formirana vladajuća crno-crvena koalicija konzervativnih demohrišćana i socijaldemokrata Njemačke se u koalicionom ugovoru sporazumjela da ukine ubrzanu dodjelu državljanstva imigrantima, koji su se dobro integrisali u njemačko društvo.
Ipak, u danas predstavljenom koaliconom sporazumu demohrišćanske Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) ostaje se pri ranijoj odluci o skraćenju roka za sticanje državljanstva sa osam na pet godina, a ostaje i odluka vlade o priznavanju dvojnog državljanstva. Mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva u Njemačkoj nije postojala do dolaska na vlast SPD, Zelenih i FDP pod kancelarom Olafom Šolcom.
Koalicionim sporazumom buduće vladajuće koalicije predviđeno je, međutim, ograničenje migrantima za spajanje s porodicom ako u Njemačkoj uživaju supsidijarnu zaštitu, dakle nisu azilanti, piše agencija DPA. Takva mogućnost da dovedu porodice postojaće u mandatu nove vlade samo u „izrazito važnim slučajevima“.
Do sada je za najbižu rodbinu osoba s nekom vrstom međunarodne zaštite postojao kontingent od 1.000 dozvola mjesečno za ulazak u Njemačku.
Supsidijarna zaštita nije isto što i izbjeglički status ili azil, ali dozvoljava boravk u Njemačkoj osoba kojima bi povratak u matičnu zemlju mogao da bude opasan ili kojima prijeti nepravda ili tortura.
Sredinom marta ove godine Austrija je donijela odluku da azilantima ukine pravo na spajanje s porodicom, iako je sporno koliko je to u skladu s pravom Evropske unije, konvencijama o ljudskim pravima i uprkos kritikama stručnjaka i nevladinih organizacija.

Njemačka ukida ubrzanu dodjelu državljanstva, ograničava spajanje porodica migranata

Vlada Crne Gore saopšila je da će u saradnji sa Evropskom unijom nastaviti da traži najbolja rješenja i aktivno raditi na usklađivanju viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima.
Kako su rekli u Vladi, u trenutnim globalnim okolnostima, pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni su za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26 odsto BDP-a.&nbsp;
- Upravo su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja - navedeno je u saopštenju Vlade.
Konkretno iz Vlade kažu da je Rusija zemlja sa najvećim brojem lica koji u Crnoj gori imaju regulisan boravak (18.427 državljana Rusije).
- Rusija sa 230.000 ruskih posjetilaca godišnjei dalje ima značajan uticaj na ekonomiju; zemlja sa najvećim brojem lica koji u CG imaju regulisan boravak - navedeno je u saopštenju.
Vlada dalje navodi Azerbejdžan, zemlju koja je investirala milijardu eura u rizort Portonovi i sa 15.000 turista godišnje.
- Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i Bahrein: Rastuće investicije iz ovih zemalja u nekretnine i turizam, kao i veliki potencijal (avio konekcije i priliv gostiju) za diversifikaciju turističkog tržišta; Turska: treći po veličini investitor u Crnoj Gori (91,2 miliona eura investicija u 2024), 320.000 posjetilaca godišnje. Regulisan boravak u Crnoj Gori ima 11.465 državljana Turske - dodaju dalje u Vladi.
Podsjećaju da Kina učestvuje u strateškim infrastrukturnim projektima (autoput, rekonstrukcija bulevara na relaciji Aerodrom Tivat-Jaz, TE Pljevlja), sa brojem zabilježenih ulazaka od 58.000 turista u 2024.
Ključna destinacija za transplantaciju bubrega crnogorskih građana je, navode, Bjelorusija. Trenutno je, podsjećaju, 50 ljudi na listi čekanja, a troškove u iznosu od 70 hiljada pokriva Fond za zdravstveno osiguranje.
- Za Crnu Goru je ključno da osigura mehanizme, odnosno alternativna rješenja koja bi omogućila lakšu tranziciju i nadomjestila potencijalne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju - kažu u Vladi.
Napominju da, u cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agendom, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji sa viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa.
- To su izmjena legislative, konkretno Zakona o strancima; Angažovanje eksternog partnera, renomirane kompanije koja bi trebalo da prikuplja dokumentaciju za izdavanje vize u zemljama gdje nemamo konzularnu pokrivenost, usljed ograničenih kapaciteta diplmatsko-konzularne mreže. Na taj način, ukidanje vizne liberalizacije za određene zemlje ne bi negativno uticalo na crnogorsku privredu; Reforma Viznog informacionog sistema, za šta su obezbjeđena sredstva od 1 milion eura u okviru IPA III regionalnog projekta za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, čime će se omogućiti povećanje efikasnosti pri izdavanju viza, uvesti servisi e-viza i online apliciranja i time obezbijediti tehničke pretpostavke za usklađivanje sa viznim standardima EU - kazali su u Vladi.
Kako kažu, Crna Gora je privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine, što je, tvrde u Vladi, turističku privredu dovelo u izazovnu poziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru.&nbsp;
Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio destinacija, ima ograničenja zbog, kako objašnjavaju u Vladi, nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz Evropske unije.
- U saradnji sa EU nastavićemo da tražimo najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU, previđene RA (2024-2027), uključujući i postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje kojima je potrebna viza za EU, a koji će biti u potpunosti usklađen, do trenutka prijema Crne Gore u članstvo EU - poručeno je iz Vlade Crne Gore.
&nbsp;

Vlada: Bezvizni režim prema određenim zemljama uspostavljen zbog ekonomskih interesa

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrzlo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim finansiranjem i objavljene su 19. februara.
Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina.
Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsustvu &nbsp;2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, takođe, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.
Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.
Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je takođe u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući obaveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.
Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.
Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta.
Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije.
Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organizovanje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.
Dosad je prvostepeno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.
Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivice ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

U Albaniji je održan novi antivladin protest koji je protekao uz napetosti i sukobe s policijom, javlja Anadolu.
Protest opozicije održan je na 35. godišnjicu rušenja spomenika bivšem diktatoru Enveru Hodži, koja se obilježava 20. februara, uz zahtjev za ostavkom premijera Edija Rame. Organizovala ga je Demokratska stranka (PD) uz podršku drugih opozicionih stranaka ispred sjedišta Vlade Albanije u Tirani.
Protestnici su bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva prema zgradi Vlade, pri čemu je tokom nereda izbio požar u vanjskom dijelu objekta. Policija je odgovorila vodenim topovima.
Predsjednik Demokratske stranke i bivši premijer Sali Beriša izjavio je da su oni istinska opozicija i da će spasiti Albaniju.&nbsp;
- Slobodna Albanija, Albanija slobodnih građana proglasiće krađu građana teškim zločinom. Kazniće dvostruko više one dužnosnike koji pobjegnu- poručio je Beriša.
Nakon njegovog obraćanja, protest se premjestio ispred zgrade plenarne dvorane Skupštine Albanije, gdje su sukobi nastavili.&nbsp;
Protestanti su ponovo bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva, a policija je reagovala suzavcem i vodenim topovima. Suzavac je zahvatio i vanjski prostor džamije u blizini parlamenta, zbog čega su se neki protestanti sklonili kako bi izbjegli dim, dok su vjernici obavljali vjerske obrede u džamiji.
Organizatori tvrde da je tokom sukoba bilo i povrijeđenih
Opozicija takođe traži ostavku zamjenice premijera i ministarke infrastrukture i energetike Belinde Balluku, optužene za kršenje ravnopravnosti učesnika u javnim konkursima.
U proteklim mjesecima u Albaniji je održano više antivladinih protesta, a opozicione stranke najavile su njihov nastavak.

Protesti u Albaniji: Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade

Posjeta predsjednika SAD Donalda Trampa Kini biće održana od 31. marta do 2. aprila, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće.
Tramp je nedavno potvrdio planove da ovog proljeća posjeti Kinu, navodeći da se raduje susretu sa ineskim kolegom Si Đinpingom.
Tramp je izjavio da njegova zemlja ima veoma dobre odnose sa Kinom i da su i njegovi lični odnosi sa kineskim liderom dobri.
Ukupno se očekuje da će lideri Sjedinjenih Američkih Država i Kine imati četiri lična susreta tokom 2026. godine: Trampovu planiranu posjetu Kini, mogući susret na teritoriji SAD, samit G20 u Majamiju i moguću Trampovu posjetu samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Šenženu.

Tramp u Kini od 31. marta do 2. aprila

Jutro s Majom počinjemo razgovorom sa Tiborom Karamehmedovićem iz grupe Silente, koji su nedavno održali koncert u Podgorici.&nbsp;
Naš gost je scenarista i reditelj Stefan Đorđević, čiji film „Vetre, pričaj sa mnom“ nakon velikog međunarodnog uspjeha stiže u naše bioskope. Inspirisan stvarnim događajima, „Vetre, pričaj sa mnom“ je intimno filmsko istraživanje vanvremenskog odnosa majke i sina.&nbsp;
U Jutru s Majom, nakon duže pauze, nastavljamo sa akcijom udomljavanja pasa.
Naši gosti/panelisti ove subote su Jelena Simić glumica, Damir Ljaljević fotograf &nbsp;i Ivan Jovanović instruktor plesa

''Jutro s Majom'' na TV E: O grupi Silente, filmu „Vetre, pričaj sa mnom“, ponovo udomljavamo pse

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: vizna-politika