Ono što vidim kao probleme u najavi jeste što Evropska komisija insistira da Crna Gora svoj vizni režim u potpunosti prilagodi viznom režimu Evropske unije. Nismo ni na nebu, ni na zemlji – nismo dio EU, a turistička smo zemlja - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon svečanog otvaranja Praznika mimoze, prenosi Mediabiro.
Milatović je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakao ne da može biti zadovoljan zimskom turističkom sezonom, ali da je optimističan oko ljetnje turističke sezone.
- Naravno da ljudi ne žele da idu negdje ako im je potrebna turistička viza, te se nadam da će Vlada tu uspjeti da bolje ispregovara tu našu poziciju koja je vezana za naš nacionalni interes, a to je da sa što više zemalja imamo jedan bezvizni režim, kako bi naša turistička privreda i cjelokupna ekonomska aktivnost bile puno bolje. Nije lako, ali borićemo se za naš interes - kazao je Milatović.
Napomenuo je da gosti iz regiona čine više od trećine cjelokupnog turističkog prometa u Crnoj Gori.
- Srbija je tu apsolutno važna. Kada sam bio ministar često sam govorio da je nama Srbija individualno najveći ekonomski partner, te sada kao predsjednik činim sve što je u mojoj moći da politika zapravo bude promoter ekonomskih odnosa, a ne kočnica. To je u interesu građana Crne Gore i Srbije, to je u interesu naših ekonomija - ocijenio je Milatović. 
Isti takav pristup, kako dodaje, imaju i prema svim drugim zemljama regiona. 
- Mi smo zemlja koja najviše zavisi od zemalja iz regiona i kao takva vodimo jednu dobrosusjedsku politiku. Sve zemlje regiona su za Crnu Goru više od ekonomije, to su zemlje sa kojima imamo zajedničku prošlost, zajedničku sadašnjost i sasvim sigurno zajedničku budućnost - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Ono što vidim kao probleme u najavi je što EK insistira da Crna Gora vizni režim u potpunosti prilagodi EU

Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.
Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;
- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;
- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.
Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;
- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;
- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.
U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.
- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;
Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;
Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.
- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu
Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.
- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.
Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.
- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;
Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.
Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.
Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.
<h2>Odnosi u regionu</h2>
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.

Jasmina Beharovic

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

U Crnoj Gori, nakon usvajanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 34 (IBAR), nema suštinskog napretka i konsenzusa o evropskom putu, dok su opstrukcije brojne, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova, Jovana Marović. 
 
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se i dalje nada da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema Crne Gore u Evropsku uniju (EU), ali da se sada mora jače lobirati prema državama članicama i da se moraju povući krupni rezovi kada su u pitanju reforme i demonstriranje vrijednosnog okvira. 
 
Na pitanje da li je od usvajanja IBAR-a do danas Crna Gora dovoljno napredovala da bi postala članica Unije do 2028. godine, Marović je upozorila da još nijesu usvojena dokumenta kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24. 
 
- Dobijanje IBAR-a jeste prekretnica u procesu pregovora jer je preduslov za zatvaranje ostalih poglavlja. Otuda jeste uspjeh što smo ga dobili, bez obzira na broj operativnih zaključaka u njemu, a koji ukazuju na to da se mora dalje raditi na istim mjerilima da bismo osjetili boljitak- navela je Marović. 
 
Ona je kazala da ne može reći da je država u bilo kojoj oblasti koje su tretirane IBAR-om, odnosno prije toga privremenim mjerilima, napredovala, zato što je dobila taj dokument. 
 
- Što je još poraznije, to se nije desilo ni gotovo godinu od njegovog dobijanja. Mi zapravo još nemamo ni dokumenata kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24- poručila je Marović. 
 
Kako je kazala, Crnoj Gori je ostalo godinu i po da od sudstva koje ne vidi krivicu u aferi „Koverta“ i gdje se od suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda pravi farsa, napravi nezavisnu granu vlasti. 
 
Isto tako, kako je upozorila, Crna Gora treba da za godinu i po zatvori 27 poglavlja. 
 
- Iako se svi deklarativno zalažu i uzimaju zasluge za formalni napredak koji smo ostvarili u procesu pregovora, suštinski niti ima napretka niti konsenzusa o evropskom putu i opstrukcije su brojne- ocijenila je Marović. 
 
Komentarišući navode da su konkretni rezultati Vlade koja je desničarska, Marović je rekla da neće doći do raskida koalicije Pokreta Evropa sad (PES) sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF). 
 
- Zato što PES-u i ovoj Vladi je najmanje stalo do vrijednosti i principa, a najviše do toga svoju poziciju moći iskoriste za dalje obezbjeđivanje koristi sebi i najbližima. Ova koalicija je i jedini preostali model koji omogućava PES-u da ostane na vlasti, ili preciznije da ima ovoliko veliko učešće u vlasti- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, vanredni izbori označili bi politički sunovrat PES-a, što, kako smatra, nedvosmisleno pokazuju i procenti osvojenih glasova na svim do sada održanim lokalnim izborima. 
 
- Često djeluje kao da je PES nastao da uvede na velika vrata u vlast desničare i da nestane, a ako im ovakav trend i pozicija nisu dobar pokazatelj da stvari treba da mijenjaju, onda smo nažalost sve bliži ovom scenariju- rekla je Marović. 
 
Kako je kazala, upravo zbog rezultata koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), oni nameću svoju politiku premijeru i PES-u i to umanjuje šanse države da uđe u EU. 
 
Marović je dodala da je tako bilo od samog imenovanja Vlade, dodajući da se iz dana u dan gleda normalizacija fašističkih i šovinističkih izjava i politika, što ima ogromne posljedice po situaciju u društvu, sa ili bez EU. 
 
- Takođe, bilo bi lijepo da više ne pričamo o tome da ćemo intenzivirati reforme, već da svakodnevno informišemo javnost šta nam je sledeći korak ka EU- poručila je Marović. 
 
Prema njenim riječima, važno je da u izvršnoj vlasti ne budu partije i koalicije koje ne njeguju vrijednosti koje su u temelju EU, a onda da se radi na konsenzusu za ispunjavanje uslova koji su potrebni za ulazak u Uniju, baš kao što su gotovo sve partije u parlamentu glasale za IBAR zakone. 
 
Upitana da li Vlada ima dovoljno jasnu strategiju u rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, Marović je odgovorila negativno, dodajući da je ipak dobro što u nekim segmentima ima napretka. 
 
- Vlada nema jasnu strategiju, ali je dobro što pregovori odmiču i što ima napretka u nekim segmentima, iako su ona druga komplikovanija pitanja brojnija, a zbog naših grešaka, Hrvatska ima bolju pregovaračku poziciju- kazala je Marović. 
 
Marović je rekla da su ona i druge predstavnice civilnog sektora tokom susreta sa visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Kajom Kalas, istakle potrebu da se otvorena pitanja sa Hrvatskom izmjeste iz konteksta pregovora i da ona ne smiju biti kočnica. 
 
- I Hrvatskoj i nama je u interesu da naša otvorena pitanja riješimo na najbolji mogući način i možda bi taj dijalog i bio pošteniji kada bismo ga vodili ravnopravno kao države članice EU. Bilo bi lijepo da smo na suvozačkom, a ne na zadnjem sjedištu, ali da bi se to desilo, moramo ponovo zadobiti povjerenje Hrvatske- kazala je Marović. 
 
Komentarišući to što koalicioni sporazum njemačke Vlade predviđa da proširenja Unije neće biti dok se ne završi reforma EU, što bi potencijalno značilo da proširenja neće biti narednih pet godina, Marović je kazala da nije dobro što iz jedne od članica EU stižu takve poruke. 
 
- Da bi do proširenja došlo moraju se složiti i Evropska komisija i sve države članice EU i nije dobro što iz jedne od njih stižu ovakve poruke, a dodatno je zabrinjavajuće što dio o neophodnosti reforme Unije prije proširenja stoji u koalicionom sporazumu, odnosno dokumentu koji će u narednom periodu biti okosnica funkcionisanja nove njemačke Vlade- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, uporno ponavljanje da jedno isključuje drugo nije osobito pametno ni u kontekstu priče o snažnijoj Evropi čija će politika odbrane i bezbjednosti morati da odgovori na sve brojnije izazove. 
 
Kako je dodala, neodgovorno je i ostavljati na cjedilu države koje mogu biti potencijalni plijen u novoj geopolitičkoj raspodjeli, a koje su odavno opredijelile da budu dio EU. 
 
- Zanemareno je i to što postoji jedno upražnjeno mjesto u EU ne zahtijeva nikakva institucionalna dotjerivanja i promjene ugovora, a novo potencijalno zatvaranje vrata EU je demotivišuće za reforme u državama kandidatkinjama- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, čini se da je taktika crnogorske vlasti „mi smo mali i nijesmo neki problem“, iako djelimično tačna, zapravo jedina koju imaju budući da rezultati izostaju, dok situaciju dodatno komplikuju i jednostranim potezima i (neevropskim i negrađanskim) karakterom vlasti. 
 
- Politička odluka može da nas ugura u EU i uz manjak rezultata, ali je to problematičnije u kontekstu davanja veta državi koja se može opirati zajedničkim politikama, posebno kada je riječ o vanjskoj politici- ocijenila je Marović. 
 
Ona je ukazala na probleme „neposlušnosti“ Mađarske i Slovačke sa kojima se EU suočava i nemogućnosti da disciplinuje države koje krše ljudska prava i uspostavljaju dublje veze i saveze sa nedemokratskim liderima država koje nijesu članice Unije. 
 
- I dalje se nadam da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema, ali sada se mora još jače lobirati prema državama članicama i moraju se povući krupni rezovi i kada su u pitanju reforme i kada je riječ o demonstruiranju vrijednosnog okvira- navela je Marović. 
 
Prema njenim riječima, sve nakon 2029. godine značajno komplikuje poziciju Crne Gore. 
 
- Najzad, mora se uzeti u obzir i izuzetno zahtjevni ratifikacioni instrumenti Ugovora o pristupanju u nekim državama članicama, pa je i to dodatan stepenik koji moramo preskočiti- navela je Marović. 
 
Upitana da li je, s obzirom na tok pregovora susjedne Albanije sa EU, opcija pristupanja u paru realna, Marović je rekla da to jeste moguća opcija, ali da ona ne odgovara Crnoj Gori. 
 
- To zahtijeva određenu institucionalnu reformu EU, komplikuje i definisanje njenog budžeta, a pomjera se i godina prijema- pojasnila je Marović. 
 
Prema njenim riječima, nije isključeno da se sada namjerno podstiče neka vrsta takmičenja između Crne Gore i Albanije za to jedno upražnjeno mjesto, a ako budu tačne najave da bi Albanija do kraja godine mogla otvoriti sve klastere i dobiti IBAR, onda će dvije države i formalno biti izjednačene u procesu. 
 
- S jedne strane, to nije do kraja fer prema Crnoj Gori, jer mi nismo uvijek imali ovako brzo reagovanje Evropske komisije u dostavljanju komentara i smjernica, ali očigledno je da se i progledalo kroz prste Albaniji kod mjerila za otvaranje- navela je Marović. 
 
S druge strane, kako je istakla, takav razvoj događaja je jasan pokazatelj ograničenih kapaciteta Crne Gore. 
 
- Naše sposobnosti da od gotovog napravimo veresiju (kao što se to desilo sa poglavljem 31 gdje smo ispunili uslove, a moglo bi se desiti i sa poglavljem 5 koje se odnosi na javne nabavke, a zbog Sporazuma sa UAE, a kojim komplikujemo i sam ulazak u EU budući da se određene njegove odredbe kose sa SSP) i nedostatka ukupnih rezultata- navela je Marović. 
 
Ona je rekla da je u EU, ako je zaista scenario jedna do kraja mandata ove Komisije, svejedno koja će to država biti. 
 
- Mi moramo da ugrabimo 28. mjesto u EU i da uđemo sami, a da način naše integracije (ključne reforme plus monitoring mehanizam) posluži kao primjer za brzu integraciju i drugih država Zapadnog Balkana- poručila je Marović. 
 
Komentarišući sporazume Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Marović je rekla da bi EU morala razriješiti dilemu i pomoći Crno Gori da, osim što gazi domaće zakonodavstvo, ne mora poništavati i EU put ili sam Sporazum sa UAE jednom kada uđe u EU, što povlači za sobom i pravne posljedice. 
 
- Ovaj Sporazum je pravi test ozbiljnosti i za jednu i za drugu stranu i odgovor na pitanje jesmo li ili nijesmo partneri- ocijenila je Marović. 
 
Ona je naglasila da je tvrdnja da i države EU imaju sporazume sa UAE zamjena teza, jer, kako je navela, nije sporna država nego uslovi, netransparentnost, zaobilaženje procedura i zakona. 
 
Marović je rekla da je prestala da očekuje bilo šta i od crnogorskih partija i EU i njene politike dvostrukih standarda, ali da je „ovo pitanje toliko jednostavno da bi morala da se izjasni“. 
 
- Prilično je tužno što nam je EU uvijek bila jedini spas i zaštita od naših bahatih, korumpiranih, neodgovornih i nezasitih partija na vlasti, zato bi mogla jednom i da nas ne razočara i što se tiče Sporazuma i što se tiče prijema u članstvo- zaključila je Marović.

Marović: Bez suštinskog napretka na EU putu, opstrukcije brojne

Evropa nije samo zajedničko tržištel, ona je zajednica vrijednosti. Vladavina prava, sloboda, demokratija i solidarnost, to su temelji EU. I Zapadni Balkan prirodno pripada toj zajednici, ne samo geografijom, već i svojim uvjerenjima i aspiracijama, poruka je ministarke evropskih poslova Maide Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji.
Osvrnuvši se na naziv foruma „The EU Meets the Balkans“, ministarka Gorčević je kazala da su se Balkan i Evropska unija „već dovoljno upoznali“, te da je sada vrijeme za konkretan iskorak.&nbsp;
- Toliko smo dugo u procesu pristupanja da je došlo vrijeme da pređemo na sljedeći nivo odnosa – punopravno članstvo. Građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta- poručila je.
Forum koji je organizovala Alde partija, Atlanski klub i Evropski liberalni forum je okupio visoke predstavnike država Zapadnog Balkana, Turske i Rumunije, a uvodno obraćanje je imala i EU komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je navela da “sada postoji prilika koju treba da iskoristimo zajedno, zato radimo na ubrzanju pregovora o pristupanju više nego ikada”. Govoreći o evropskoj integraciji kandidata Kos je zaključila da svjedočimo napretku kakav je bio nezamisliv prije nekoliko godina.
Ona je poručila da je proširenje na vidiku naglašavajući da koalicioni sporazum nove njemačke Vlade definiše proširenje EU kao geopolitičku nužnost. Dodala je da sporazum obuhvata i nove ideje poput uključivanja država kandidata u sjednice Evropskog parlamenta u formatu posmatrača.
Gorčević je kazala da su sveobuhvatne reforme koje Vlada sprovodi usmjerene na jačanje institucija, unapređenje životnog standarda građana i ubrzanje puta ka EU.
- Instrument Plana rasta predstavlja šansu koju moramo iskoristiti. Crna Gora ga koristi da dodatno ojača svoje institucije i administrativne kapacitete – jer bez snažnih institucija nema ni održivog razvoja, ni napretka ka članstvu- istakla je Gorčević i naglasila da se evropska integracija ne može svesti samo na tehnički ili ekonomski proces.
Ona je dodala da je Plan rasta za Zapadni Balkanpotencijalno prelomni trenutak za region.
- Postoji jasna potreba za postepenom ekonomskom integracijom sa jedinstvenim tržištem EU – ne smijemo čekati članstvo da bismo ušli u te procese- naglasila je.
Crna Gora će, prema riječima ministarke, koristiti sredstva iz Plana rasta za ključne reforme.
- Od reforme pravosuđa i izbornog zakonodavstva, do digitalne infrastrukture i unapređenja obrazovanja – ovo su investicije koje će pospješiti našu ekonomsku konvergenciju sa EU- kazala je.
Kao snažan signal posvećenosti Crne Gore evropskom putu, ministarka je istakla postojanu i široku podršku javnosti.
- Crna Gora ima stabilnu podršku članstvu u EU. Evropske integracije više nisu samo tema institucija – postale su glavni pravac djelovanja čitavog društva. Danas je evropska agenda mainstream i u politici i među građanima. I zato smo svi zajedno fokusirani na zajednički cilj – da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine- kazala je ministarka Gorčević.
Gorčević je takođe govorila o važnosti institucionalnog razvoja za privlačenje održivih i kvalitetnih investicija, kao i o bezbjednosnim izazovima: „Zapadni Balkan više se ne posmatra samo kroz prizmu proširenja, već i strateške otpornosti. Crna Gora je NATO članica i 100 posto usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.“

Gorčević u Sofiji: Zapadni Balkan je već dio evropske zajednice vrijednosti – sada je vrijeme za članstvo

Košarkaški savez Crne Gore realizovao je prodaju dva službena automobila marke "Škoda" stalno zaposlenima u ovom savezu, odnosno modela "Superb" bratu predsjednice ovog saveza Dušanu Dubljeviću za 8.400 eura, a modela "Oktavija" generalnom sekretaru Darku Ivanoviću za 3.705 eura - konstatuje se u izvještaju Komisije KSCG o ponudama za prodaju vozila, prenosi PV portal. U ovom dokumentu, koji potpisuju predsjednica Komisije KSCG Nevenka Stojanović, te članice Slavka Savić i Bojana Vučinić, navodi se da se za Škodu "Superb" (2015. godište) tražilo 8.377 eura, a za Škodu "Oktaviju" (2011. godište) 3.500 eura. Ponude Dubljevića i Ivanovića jedine su stigle na licitaciju. Dubljević je dostavio ponudu od 8.400 eura, odnosno 23 više od tražene cifre, dok je Ivanović ponudio 3.705 eura, odnosno 205 eura više od početnog iznosa. Dubljević je dostavio i ponudu za Škodu "Oktaviju" u iznosu od 3.550 eura, koja nije prošla s obzirom na to da je Ivanović ponudio više novca. Iz PV portala podsjećaju da nedavno nije održana redovna Skupština Košarkaškog saveza Crne Gore zbog nedostatka kvoruma, pošto je, kako tvrde, većina delegata, nezadovoljna radom predsjednice Jelene Dubljević i njenih saradnika, bojkotovala dolazak. Ističu da su ova, kako navode, luksuzna vozila Košarkaškog saveza prodata znatno ispod tržišne cijene - i to po cijeni dva ili tri puta manjoj. - Procedura po kojoj je sprovedena prodaja luksuznih automobila posebna je priča. Sve je urađeno bez odluke i znanja Upravnog odbora, na licitaciji čije je uslove precizirao generalni sekretar KSCG Darko Ivanović, bez procjene vrijednosti automobila od stručnih procjenitelja, bez podataka o stanju u kojem se nalaze vozila, pređenoj kilometraži - tvrde iz PV portala. Navode da je u Statutu KSCG jasno propisano da je za prodaju imovine potrebna odluka Upravnog odbora, te da se, ako se ova procedura zaobiđe, radi o kršenju internih akata i procedura za šta su moguće disciplinske mjere, raskid ugovora o radu, pa i pokretanje postupka za naknadu štete.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418120440_50996b112c72e1ee405a60488cb859f993551ef998358e698ac4ec7f52aeee5b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418120440_50996b112c72e1ee405a60488cb859f993551ef998358e698ac4ec7f52aeee5b" data-rendition-name="original" width="576" height="787" loading="lazy" alt="Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila"><figcaption>Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418120440_65e3232374a22a01fd85cf14fbbc0519e5a589062cd1b93e7856cc9c66f7be62.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250418120440_65e3232374a22a01fd85cf14fbbc0519e5a589062cd1b93e7856cc9c66f7be62" data-rendition-name="original" width="572" height="743" loading="lazy" alt="Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila"><figcaption>Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>

Službene "Škode" KSCG kupili predsjedničin brat i generalni sekretar

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, zahvalio se učesnicima maratonske sjednica ovog Odbora, koja je bila posvećena Sporazumu sa UAE, koji su Vlada i Skupština Crne Gore juče planirali da usvoje, i poručio da niko nije protiv investicija, ali da se Ustav i zakonodavstvo moraju poštovati.
- Juče smo održali konstruktivnu sedmočasovnu sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet povodom sporazuma sa UAE. Poslanici, predstavnici NVO, opštine Ulcinj i dr. iznijeli su brojne argumente koji se tiču formalnih i suštinskih nedostataka u navedenim sporazumima- &nbsp;kazao je Mugoša.
Poručio je da je na javnosti da prosudi kakve su odgovore dobili od predstavnika izvršne vlasti &nbsp;na veoma konkretna pitanja.
- Niko nije protiv investicija. Takve i slične dnevnopolitičke manipulacije su jasno ogoljene prethodnih nekoliko dana. Mora se poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, kao i obaveze na EU putu- istakao je Mugoša.
&nbsp;On je poručio da, ako je bilo grešaka u prošlosti a bilo je, ne smijemo praviti još veće greške u sadašnjosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1913171546966737305&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Niko nije protiv investicija, te dnevnopolitičke manipulacije su ogoljene prethodnih dana

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.