Vlada je, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, donijela odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Republike Turske.&nbsp;
Prema saznanjima Antene M, ministri iz Bošnjačke stranke i albanskih partija nijesu glasali, dok su ostali podržali odluku.
Odluka je, kako se navodi u saopštenju, donijeta u skladu sa članom 10 uredbe o Vladi, izmjenom Uredbe o viznom režimu.&nbsp;
- Obustava bezviznog režima za državljane Turske stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - kazali su iz Vlade.
U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da Crna Gora u potpunosti vodi računa o interesima i statusu oko 14.000 državljana Republike Turske koji se nalaze na njenoj teritoriji, te će preduzeti sve potrebne korake kako bi njihov boravak bio nesmetan i u skladu sa zakonom.
- Ministarstvo vanjskih poslova će, u saradnji sa nadležnim institucijama, obezbijediti ubrzanu proceduru izdavanja viza svim državljanima Republike Turske koji su planirali dolazak, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru, tako da se negativni efekti prelaznog perioda svedu na minimum - istakli su iz Vlade.
Imajući u vidu pojedinačne bezbjednosne incidente zabilježene u prethodnom periodu, kako dodaju, prilikom donošenja ove odluke Vlada polazi prevashodno od potrebe da očuva javni red i bezbjednost svih građana.
- Ovakva odluka, kao mjera institucionalnog odgovora, jasna je poruka Vlade da se zakoni moraju poštovati te da u tom smislu neće i ne mogu postojati izuzeci. U maniru dobrog domaćina Crna Gora će ovu odluku sprovoditi uz puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva državljana Republike Turske - naveli su u saopštenju.
Pozivaju javnost na uzdržanost i povjerenje u institucije sistema, koje će, kako su rekli, odgovorno i transparentno upravljati svim procesima od značaja za očuvanje mira i bezbjednosti.
Kako se navodi u obrazloženju, koje prenosi Portal Javnog servisa, ova mjera ima privremeni karakter i donosi se s ciljem da se u najkraćem roku preispitaju i unaprijede mehanizmi kontrole kretanja i boravka stranih državljana, uz istovremeno očuvanje partnerskih odnosa sa Republikom Turskom.
- Crna Gora i Republika Turska održavaju izuzetno važne strateške i prijateljske odnose, te će obje države, putem svojih nadležnih organa, u najkraćem roku uspostaviti i razmijeniti neophodne informacije i podatke koji će doprinijeti jačanju ukupne saradnje i unapređenju sistema upravljanja migracionim tokovima - navodi se u materijalu.
Predložena mjera, kako ističu, ni na koji način ne dovodi u pitanje posvećenost Crne Gore razvoju bilateralnih odnosa sa Republikom Turskom.&nbsp;
- Naprotiv, namjera je da se zajednički prevaziđu postojeći izazovi i obezbijedi dugoročno održiv okvir saradnje u oblasti slobodnog kretanja lica - navode iz Vlade.
Kako se zaključuje u materijalu, predložena Uredba se donosi u duhu odgovornog državnog pristupa i partnerske saradnje sa Republikom Turskom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada donijela odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske

Ono što vidim kao probleme u najavi jeste što Evropska komisija insistira da Crna Gora svoj vizni režim u potpunosti prilagodi viznom režimu Evropske unije. Nismo ni na nebu, ni na zemlji – nismo dio EU, a turistička smo zemlja - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon svečanog otvaranja Praznika mimoze, prenosi Mediabiro.
Milatović je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakao ne da može biti zadovoljan zimskom turističkom sezonom, ali da je optimističan oko ljetnje turističke sezone.
- Naravno da ljudi ne žele da idu negdje ako im je potrebna turistička viza, te se nadam da će Vlada tu uspjeti da bolje ispregovara tu našu poziciju koja je vezana za naš nacionalni interes, a to je da sa što više zemalja imamo jedan bezvizni režim, kako bi naša turistička privreda i cjelokupna ekonomska aktivnost bile puno bolje. Nije lako, ali borićemo se za naš interes - kazao je Milatović.
Napomenuo je da gosti iz regiona čine više od trećine cjelokupnog turističkog prometa u Crnoj Gori.
- Srbija je tu apsolutno važna. Kada sam bio ministar često sam govorio da je nama Srbija individualno najveći ekonomski partner, te sada kao predsjednik činim sve što je u mojoj moći da politika zapravo bude promoter ekonomskih odnosa, a ne kočnica. To je u interesu građana Crne Gore i Srbije, to je u interesu naših ekonomija - ocijenio je Milatović. 
Isti takav pristup, kako dodaje, imaju i prema svim drugim zemljama regiona. 
- Mi smo zemlja koja najviše zavisi od zemalja iz regiona i kao takva vodimo jednu dobrosusjedsku politiku. Sve zemlje regiona su za Crnu Goru više od ekonomije, to su zemlje sa kojima imamo zajedničku prošlost, zajedničku sadašnjost i sasvim sigurno zajedničku budućnost - zaključio je Milatović.

Milatović: Ono što vidim kao probleme u najavi je što EK insistira da Crna Gora vizni režim u potpunosti prilagodi EU

Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.
Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;
- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;
- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.
Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;
- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;
- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.
U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.
- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;
Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;
Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.
- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu
Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.
- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.
Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.
- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;
Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.
Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.
Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.
<h2>Odnosi u regionu</h2>
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.

Jasmina Beharovic

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

Nova demokratska snaga Forca izrazila je zabrinutost zbog ukidanja bezviznog režima za građane Turske.
- Izražavamo zabrinutost zbog ove ishitrene odluke Vlade, smatrajući da ovo može uticati na dobre odnose između dvije države, dok je stvorena situacija imala mogućnost da se reguliše kroz pravosudni sistem i da ne utiče na diplomatske odnose - saopštila je Forca.
U saopštenju navode da smatraju da sistem kontrole stranih državljana treba da bude efikasniji i redovniji od strane nadležnih organa, jer ovo nije prvi slučaj koji se dogodio u Crnoj Gori, a to pokazuje da nadležni organi treba da budu pažljiviji prema ovim pojavama i da treba da preduzmu hitne mjere kako bi spriječili ovakve reakcije visokorizičnih osoba.
- Izražavajući žaljenje zbog incidenta koji se dogodio, nadamo se da će se povrijeđena osoba brzo oporaviti, a da će počinioci ovog akta dobiti odgovarajuću kaznu - zaključuje Forca u saopštenju.

Forca: Zabrinuti smo zbog ishitrene odluke Vlade da ukine bezvizni režim za državljane Turske

Mlada Podgoričnaka koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće i koja je petak popodne završila u zatvoru u Spužu po odluci sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković koja je osudila na 15-odnevnu zatvorsku kaznu jer odbija da petogodišnju kćerku preda ocu - svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče, tek sjutra bi, prema informacijama koje smo dobili od njene porodice, trebalo da bude sprovedena kod ginekologa.
Kako su kazali za Portal ETV, njen advokat će poslije ginekološkog pregleda, odnosno kada dobije ljekarski izvještaj, predati i hitan zahtjev Ministarstvu pravde za prekid kazne.
- Ona je u četvrtak doputovala iz inostranstva i policija je zaustavila na aerodromu, kada joj je rečeno da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije. Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je našem portalu njena familija.
Kažu i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
Djevojčicu će, kako su nam kazali, ocu predati sjutra.
- E, sad se postavlja pitanje kad mu predamo dijete hoće li on htjeti da je vrati, jer majka u zatvoru, a on mora da je vrati majci - zabrinuta je porodica.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Portal ETV objavio je u subotu da je Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena u zatvor po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete.
Naš portal pisao je u više navrata o njenoj borbi s crnogorskim institucijama i odbijanju da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu.
Ogorčena je odnosom institucija, a dodatnu traumu, kako je ljetos kazala za Portal ETV, kod nje izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju.
Kćerku odbija da preda ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je on tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da je kazni sa 15 dana zatvora, a u slučaju da ne postupi po ovoj odluci donijela je rješenje za još jednu zatvorsku kaznu u trajanju od mjesec dana, koju će „sud sprovesti po službenoj dužnosti“.
Poslije ovih rješenja Podgoričanka je protiv sutkinje podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana.
Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.

Podgoričanka koja je u petak, u sedmom mjesecu rizične trudnoće, završila u zatvoru, još čeka ginekološki tretman

Dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj po pitanju formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane gotovo je finalizovan i mogao bi biti formalno zaokružen najkasnije sljedeće sedmice, a neophodan je jasan plan finansiranja jer rad tog preduzeća mora imati stabilan izvor prihoda.
To je saopšteno tokom panel diskusije "Upravljanje Solanom izmedu pravne neizvjesnosti, evropskih obaveza i političke volje", koju je Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) organizovao u okviru IX Međunarodne konferencije za zaštitu Ulcinjske solane.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić smatra da je postignut značajan napredak u rješavanju pitanja formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane, navodeći da je dogovor između Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj „gotovo finalizovan“.
„Ne bih se složio da se ništa nije uradilo u prethodnih godinu dana. Naprotiv, pređen je veliki put i gotovo smo došli do konsenzusa oko rješavanja pitanja upravljača u Ulcinjskoj solani“, kazao je Ćulafić, dodajući da je lično posredovao između Ministarstva finansija i Opštine Ulcinj kako bi se postigao dogovor.
Ćulafić je precizirao da postignuti dogovor predviđa da Vlada Crne Gore ima 60 odsto upravljačkog udjela, dok bi Opština Ulcinj imala 40 odsto u budućem kolektivnom organu upravljanja.
„U procesu pregovora bilo je različitih prijedloga od toga da Opština traži 70 odsto, a Vlada 30 odsto, do obrnutih omjera. Na kraju je, ipak, prevladao razum s obje strane i uspostavljen je model koji obezbjeđuje ravnopravnost i funkcionalnost“, naveo je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, dogovor uključuje i zajedničko odlučivanje o izboru izvršnog direktora, čime će se, kako je rekao, „uspostaviti nivo ravnopravnosti u upravljanju jednim od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore“.
Ćulafić je najavio da bi dogovor mogao biti formalno zaokružen „do kraja ove ili najkasnije sljedeće sedmice“, jer su u toku samo tehnička usaglašavanja.
„Ne postoje više prepreke, osim nekih tehničkih pitanja. Očekujem da će sve biti zaokruženo vrlo brzo“, rekao je Ćulafić.
Govoreći o zakonodavnom okviru, ministar je podsjetio da je Ministarstvo na čijem je čelu u novom Zakonu o zaštiti prirode prepoznalo problem koji je i Ulcinjska solana imala – da se područje proglasi zaštićenim, a da ne postoji imenovani upravljač.
„Novim zakonom predvidjeli smo da se svako proglašavanje zaštićenog područja mora istovremeno vezati i za imenovanje upravljača. To je ključna promjena koja će spriječiti slične situacije u budućnosti“, istakao je Ćulafić.
Ministar je naveo da će novo privredno društvo, koje će biti formirano kao upravljač Solane, imati mogućnost povlačenja sredstava iz evropskih IPA fondova.
„Procenjuje se da je iznos koji se može očekivati iz tih fondova oko 16 miliona eura, što predstavlja značajnu podršku Evropske unije. Ministarstvo je već predložilo i nekoliko kapitalnih projekata, uključujući sanaciju bentova i pokretanje pumpi, vrijednih oko 540 hiljada eura“, precizirao je Ćulafić.
Govoreći o finansijskim doprinosima, Ćulafić je istakao da Ministarstvo neće dozvoliti da „tehničke cifre od stotinu, dvjesta ili petsto hiljada eura“ postanu prepreka za formiranje upravljača.
„Ako Opština Ulcinj pokazuje dobru volju, ne vidim razlog da se stvar blokira zbog tehničkih iznosa“, dodao je Ćulafić.
Ministar je naglasio da Vlada Crne Gore ne insistira na dominaciji u projektu.
„Ako Opština Ulcinj smatra da može sama da servisira preostale obaveze, neka formira upravljača samostalno. Vlada želi da pomogne, ne da nameće rješenja“, poručio je Ćulafić.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu podsjetio je da je odluka o proglašenju Solane zaštićenim područjem bila isključivo odluka lokalne samouprave.
„Solana je proglašena parkom prirode našom odlukom, niko nam to nije nametnuo. Na tome ćemo istrajati“, naglasio je Nimanbegu.
On je kazao da je konferencija Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) prošle godine „ponovo pokrenula pitanje Solane i ubrzala razgovore“, jer bi, kako kaže, „bez tog pritiska, teško došlo do sastanaka s Vladom u decembru i februaru“.
„Blizu smo potpisivanja, ali bez finansijskog plana to ne smijemo uraditi“, jasan je Nimanbegu.
Potvrdio je da su pregovori sa Ministarstvom ekologije, održivog razvojai razvoja sjevera „vrlo blizu završetka“ i da postoji politička volja da se pitanje konačno riješi, ali je upozorio na nekoliko otvorenih pitanja.
„Nismo još dobili odgovor Ministarstva finansija. Kada ga dobijemo, naša radna grupa će pregledati dokument i usaglasiti stavove. Međutim, tražimo jasan plan finansiranja. Rad Solane mora imati stabilan izvor prihoda“, naglasio je Nimanbegu.
Prema planovima radne grupe, godišnje poslovanje novog preduzeća bi, kako je rekao, koštalo između 700.000 i milion eura, što je znatno više nego ranije procjene.
„Inflacija i troškovi rada rastu, i ne možemo potpisati ugovor ako ne znamo ko i kako finansira preduzeće. EU će pomoći kroz IPA fondove, ali to se odnosi na projekte i obnovu, ne na redovan rad i plate. Taj dio mora biti jasno definisan“, ponovio je Nimanbegu.
Podsjetio je da je AD Solana Ulcinj i dalje formalno u stečaju, što, po njegovom mišljenju, predstavlja apsurd koji mora biti riješen.
„Kako je moguće da jedno preduzeće bude 18, možda i 20 godina u stečaju? To je nelogično. Moramo razgovarati i sa stečajnim upravnikom i sudom, jer su ti radnici dio naše zajednice, a ne možemo im garantovati mjesto u budućem preduzeću“, rekao je on Nimanbegu.
On je više puta naglasio da Opština Ulcinj ne nastupa konfrontacijski, već želi da u partnerstvu sa Vladom riješi ovo pitanje.
„Naši kontakti sa Ministarstvom ekologije su bili redovni, profesionalni i prijateljski. Ipak, osjećamo da se često prema Ulcinju odnosi s rezervom, kao da nešto želimo ‘odnijeti u Albaniju’. To nije tačno – mi želimo razvoj, ne sukob“, istakao jeNimanbegu.
Predsjednik je dodao da se pitanje Solane ne smije svesti na administrativno „štikliranje“ obaveza iz Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU.
„Ulazak u Evropsku uniju nije samo štrikiranje obaveza, nego prihvatanje vrijednosti. Mi smo te vrijednosti odavno prihvatili i dokazali kroz borbu za Solanu“, poručio je Nimanbegu.
Kazao je da Solana ne smije biti predmet političkih igara.
„Ona mora postati simbol održivog razvoja, ekološke zaštite i evropskog puta Crne Gore. To je naša obaveza prema prirodi, gradu i ljudima koji su život posvetili njenoj odbrani“, zaključio je Nimanbegu.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović istakla je da trenutni spor oko imovine Ulcinjske solane ne postoji.
Ona je objasnila da je pitanje imovine riješeno još 2021. godine donošenjem mišljenja Savjeta za privatizaciju kapitalnih projekata.
„To mišljenje glasi da za nepokretnosti iz lista nepokretnosti 182, kao što je Ulcinjsko polje, nije plaćena tržišna naknada. Drugim riječima, to nije svojina Solane AD, već ostaje u državnoj svojini. Mišljenje je prošlo i sudsku provjeru kako Upravni, tako i Vrhovni sud dali su snagu tom mišljenju, i ono je konačno i izvršno“, naglasila je Ćirović.
Ona je dodala da je moguće došlo do zabune zbog nedavnog objavljivanja presude Upravnog suda vezano za postupak uređenja lista nepokretnosti u Ulcinju.
„Sud je jednostavno uputio da se primijene određene odredbe koje su relevantne za konkretan slučaj, ali u nijednom segmentu ta presuda ne dira mišljenje Savjeta za privatizaciju, koje jasno potvrđuje da je riječ o imovini države“, pojasnila je Ćirović.
Kada je riječ o stečajnom postupku Solane, Ćirović je istakla da je on sproveden sa nizom grešaka.
„Otvaranje stečaja se više puta poništavalo, a konačno je otvoren 2011. godine. Stečaj je upisan u katastar tek 2019. godine. Objavljivale su se prodaje imovine koja od 2009. godine više nije bila u pravnom prometu. Za sticanje svojine na Solani neophodno je bilo mišljenje Savjeta za privatizaciju, koje je negativno i potvrđuje da je riječ o državnoj svojini“, rekla je Ćirović.
Ponovila je da trenutno ne postoji nikakva prepreka za odluke Vlade ili lokalne samouprave vezano za upravljanje Ulcinjskom solanom.
„Nadam se da će formalizacija tog procesa uskoro biti završena pozitivno i bez odlaganja“, zaključila je Ćirović.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković smatra da osnovni problem u Crnoj Gori nije samo u pitanju Solane, već u generalnom iracionalnom pristupu sa previše politike i premalo stručne rasprave.
„Mi često probleme politizujemo i nacionalno obojimo. Takav je slučaj i sa pitanjem Solane, ali i sa mnogim drugim ekološkim temama, poput izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici. Hiljade litara fekalija svakodnevno odlaze u Moraču, pa u Skadarsko jezero, a to mnogima izgleda kao manji problem od onoga što se dešavalo prije pola vijeka. Tako se problemi ne rješavaju“, upozorio je Vuković.
On je naglasio da mu je svejedno hoće li u budućem upravljačkom tijelu Solane država imati 60 odsto, a opština 40 odsto udjela, ili obrnuto, jer je „i jedno i drugo – država“.
„Mnogo je važnije da tim prostorom upravljaju ljudi koji znaju kako to treba da izgleda. U Piranu se so izvozi u Japan i predstavlja dio turističke ponude. Tuzlanska solana je prošle godine ostvarila profit od pet miliona eura. Dakle, to može biti i ekonomski i ekološki održivo, ali ne ako se upravljanje prepusti politički podobnima“, naglasio je Vuković.
On smatra da bi se u narednim koracima trebalo konsultovati stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koje imaju iskustva u održivom upravljanju sličnim područjima.
„Možda bi trebalo razmišljati o strateškom partnerstvu sa nekom kompanijom iz Francuske, Poljske ili Slovenije koja zna taj posao i može doprinijeti i lokalnoj zajednici i državi Crnoj Gori“, smatra Vuković.
On je istakao da teret finansiranja ne smije pasti isključivo na lokalnu samoupravu.
„Država mora biti uključena. Nije fer da opština Ulcinj sama snosi taj teret. U suprotnom, cijeli proces može završiti kao i mnogi raniji, kao priča o političkim interesima i zapošljavanju podobnih kadrova“, upozorio je Vuković.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, naglasio je da međunarodna zajednica više cijeni i zna o vrijednostima Solane nego sama Crna Gora.
„To pokazuje i činjenica da je oko 30 odsto aktivnosti iz pregovaračkog Poglavlja 27 vezano za Solanu. Sve su to aktivnosti koje smo dobili od strane Evropske komisije i na kojima treba da radimo“, rekao je Gazdić.
Govoreći o ispunjavanju obaveza, Gazdić je podsjetio da je već četiri godine na čelu Agencije i da je sarađivao sa četiri različita ministra i ministarstva.
„Mogu sa sigurnošću reći da smo po prvi put ozbiljno posvećeni rješavanju ovog pitanja. Čini mi se da smo ubrzali aktivnosti, a to je i zbog nas, ali i zbog okolnosti“, kazao je Gazdić.
Ukazao je da je trenutno u toku izrada biznis plana za Park prirode Ulcinjska solana, finansirana iz GEF 7 projekta, navodeći da bi plan trebalo da bude gotov do 28. februara 2026. godine.
„Vjerujem da će taj biznis plan biti osnova za rješavanje pitanja finansiranja i funkcionisanja Solane“, istakao je Gazdić.
Kazao je da je projekat sanacije Ulcinjske solane uvršten u kapitalni budžet za 2026. godinu, sa planiranim izdvajanjem od oko 540.000 eura, navodeći da je u toku i priprema projekta koji će biti kandidovan u okviru IPA operativnog programa 2024–2027.
„Poglavlje 27 nije samo Agencija za zaštitu životne sredine ili Ministarstvo ekologije. To je sistem od 27 institucija – opštine, lokalne samouprave, sudstvo, tužilaštvo, policija. Mi koordiniramo tim sistemom, ali moramo imati i podršku i saradnju sa svih strana“, zaključio je Gazdić.

Dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj po pitanju formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane gotovo finalizovan

Mađarski premijer Viktor Orban razgovaraće o američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama, između ostalog, tokom susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu sljedeće sedmice, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Tramp, blizak saveznik mađarskog lidera, prošle sedmice je uveo sankcije Rusiji po prvi put u svom drugom mandatu, ciljajući kompanije Lukoil i Rosneft, pokušavajući izvršiti pritisak na Moskvu da pristane na prekid vatre u Ukrajini.
Trampov potez izazvao je pitanja za Mađarsku i Slovačku, najveće kupce ruske nafte u Evropskoj uniji, nakon što su dobile izuzeća od evropskih ograničenja.
Orban je već ranije najavio svoj predstojeći posjet Vašingtonu sredinom oktobra, rekavši da je pregovaračka agenda gotovo dovršena.
- Što se tiče našeg energetskog snabdijevanja, u drugoj polovini sljedeće sedmice u Vašingtonu će postojati prilika da premijer o ovom pitanju razgovara lično s predsjednikom SAD-a - rekao je Szijarto na brifingu.
Kako nove američke sankcije ne stupaju na snagu do kraja novembra, one trenutno ne stvaraju probleme niti uzrokuju smanjenje uvoza nafte iz Rusije u Mađarsku, dodao je Szijjarto.
Orban je u petak izjavio da Mađarska radi na pronalaženju načina da zaobiđe američke sankcije ruskim naftnim kompanijama. Iako nije iznio detalje, nije dao naznake da planira otvoreno prkositi ograničenjima.
Orban je rekao da je razgovarao s mađarskom naftnom i gasnom kompanijom MOL o sankcijama.
Mađarski lider, koji se suočava s izborima 2026. godine, godinama njeguje snažan lični odnos s Trampom. Njegov oštar stav protiv imigracije donio mu je podršku među Trampovim pristalicama u SAD-a.
Ranije ovog mjeseca izjavio je da će na predstojećem sastanku s Trampom razgovarati o ekonomskim pitanjima.

Orban se povlači nakon najava o "zaobilaženju": Ide kod Trampa da pregovara o sankcijama Rusiji

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Biznismen Veselin Kovačević izveden je u 12.50 sati iz Specijalnog policijskog odjeljenja, a biznismen Ranko Ubović izveden je u 13.30 sati.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo Ubovića i Kovačevića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili više krivičnih djela pranje novca.
Ovo tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, nastavlja da, po nalogu specijalnih tužilaca i u skladu sa odlukama nadležnog suda, u Podgorici, izvršava hitne dokazne radnje sa ciljem prikupljanja dokaza i tragova o krivičnim djelima.
- Osumnjičeni će biti sprovodeni u radi saslušanja u Specijalno državno tužilaštvu u zakonskom roku, a nakon njihovog saslušanja i završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, javnost će biti obaviještena o pokrenutom postupku - kazali su u SDT-u.

Kovačević i Ubović izvedeni iz Specijalnog policijskog odjeljenja

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Tag: vizni-rezim