Ministar dijaspore Mirsad Azemović u emisiji "Budimo budni" na TVCG 1 komentarisao je Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se ukida privremena obustava bezviznog režima za državljane Turske, s tim da se dozvoljeni boravak sa 90 dana smanjuje na 30. Kaže da je uvođenje određenih kriterijuma bilo neophodno.
- Svako ko je dobronamjeran prema Crnoj Gori, ovdje treba da ima šansu i ne treba administrativnim barijerama da se ograniči, ali definitivno je potrebno bilo uvesti određene kriterijume...Mislim da je ova odluka od 30 dana sasvim dovoljna da se oni pokažu šta žele u Crnoj Gori da rade, da onda mogu produžiti svoj boravak ovdje, radne papire- kaže Azemović.
Smatra da je način na koji su do sada komunicirali funkcionalnosti sa kolegama iz Turske pokazao da i oni imaju određenu dozu zabrinutosti zato što mi nemamo jasne podatke ko prelazi naše granice, ko ulazi u državu u Crnoj Goru, sa kojim ciljevima, sa kojim stremljenjima, .
- Tako da definitivno moramo sada postepeno vraćati to povjerenje i kolege iz Republike Turske, odnosno ministra vanjskih poslova Fidan i naš ministar vanjskih poslova Ibrahimović su našli ovako jedno rešenje koje kompenzuje ovu nastalu situaciju i problem koji smo definitivno prije svega u ekonomskom dijelu napravili tako što smo im uveli vize- istakao je on.
Podsjetio je da Crna Gora mora da uskladi vanjsku politiku sa politikom EU i da do 1. septembra moramo uvesti vize svim zemljama u kojima EU uvela vize.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Azemović: Rok od 30 dana dovoljan da državljani Turske pokažu šta žele da rade u CG

Vlada Crne Gore ukinula je vizni režim za državljane Republike Turske, a od 15. januara biće uveden državljanima Azerbejdžana.
Kako je saopšteno iz Vlade, dozvoljeni boravak državljanima Turske smanjen je sa 90 na 30 dana kao mjera preveniranja nelegalnih migracija. U slučaju procjene bezbjednosnih rizika, u Vladi kažu da se vizni režim ponovo može uvesti.
Cilj je, kako je saopšteno iz Vlade, usaglašavanja sa viznom politikom Evropske unije.
- Vlada Crne Gore je 23. decembra 2025. godine u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se ukida privremena obustava bezviznog režima za državljane Republike Turske, s tim da se dozvoljeni boravak sa 90 dana smanjuje na 30 kao mjera preveniranja nelegalnih migracija, a u cilju usaglašavanja sa viznom politikom Evropske unije - navedeno je u saopštenju Vlade.
U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da je unaprijeđena saradnja sa turskim vlastima, uz sprovođenje pojačanih bezbjednosnih i migracionih provjera.&nbsp;
Kako je naglašeno u materijalu, restriktivnija vizna i migraciona politika se primjenjuje sa ciljem prevencije nelegalnih migracija i jačanja kontrole ulaska i boravka stranih državljana.&nbsp;
Članovi Vlade konstatovali su da su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije sproveli sve aktivnosti predviđene zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji se tiču nelegalnih migracija.
- Takođe, Odluka predstavlja dio šireg paketa mjera usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom, a koji obuhvata i prilagođavanje vizne politike u odnosu na treće države, u ovom slučaju Azerbejdžan, koji će biti usklađen do 15. januara - navedeno je u saopštenju Vlade.
U cilju ispunjavanja obaveza prema članstvu u EU, u Vladi poručuju da će u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima na punom usklađivanju sa viznom politikom Evropske unije.
Vlada Crne Gore ukinula je privremeno bezvizni režim za turske državljane 27. oktobra, nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo dan ranije, kada je crnogorskog državljanina napala i nanijela mu lakše tjelesne povrede grupa stranaca.
U policijskoj akciji prvo su uhapšeni jedan turski i jedan azerbejdžanski državljanin kao osumnjičeni, međutim, nekoliko dana kasnije oni su pušteni iz pritvora jer je utvrđeno da nisu učestvovali u napadu.&nbsp;
Njihova odbrana potvrđena je snimcima sa video nadzora kojima je utvrđeno da su tokom incidenta bili u svom smještaju, pa su, na prijedlog Višeg tužilaštva, oslobođeni.
Nakon toga uhapšena su dvojica Azerbejdžanaca u vezi sa dešavanjima na Zabjelu.
Crnogorska policija je 1. novembra uhapsila državljane Azerbejdžana J. M. (45) i E. M. (33) za kojima se tragalo zbog krivičnog djela koje je izvršeno 26. oktobra pola sata iza ponoći u podgoričkom naselju Zabjelo.
Iz Uprave policije tada su rekli da su turski državljani koji su prethodno uhapšeni isključivo procesuirani i uhapšeni na osnovu izjava oštećenih, kao i direktnim prepoznavanjem osumnjičenih koje su prepoznali oštećeni.

1250x600

1084x550

Ukinute vize Turskoj, uvode se Azerbejdžanu od 15. januara

Da bi državljani Turske došli u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj.
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova koliko se čeka na odobrenje i izdavanje vize.
Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su za RSE u Aerodromima Crne Gore.
U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu za RSE da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje.
U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, što podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo.
- Žao nam je što je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, što bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države - kaže za RSE predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun.
I Sead Šahman predsjednik vanparlamentarnog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže za RSE da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima:
- Iseljenici očekuju povlašćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori - naveo je on.
<h2>Vizni režim Turskoj nakon pogrešne informacije</h2>
U Republici Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko šest hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore.
Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore - oko 250.000.
Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize.
Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saopštila da su u pitanju turski državljani, što se kasnije ispostavilo kao netačna informacija.
Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uništavana im je imovina, a organizovano je i više antiturskih protesta.
Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske.
Sedam dana kasnije policija je saopštila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana.
Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske.
<h2>Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vize</h2>
Udruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize.
Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke:
- Smatramo neophodnim da se (najmanje) licima koja posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske - rekao je on.
On ocjenjuje da mnogi imaju pogrešnu percepciju Turske kroz prizmu toga što je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude:
- Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije - to iskreno i odgovorno naglašavamo - dodaje Ozuzun.
Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto.
Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba.
<h2>Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?</h2>
Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom prošle i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno više od hiljadu pacijenata iz Crne Gore, što je državu koštalo skoro šest miliona eura.
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U prošloj godini je u Crnu Goru došlo preko 160.000 turista iz Turske.
Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra.
- Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim što se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga - rekao je Kalkavan.
On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura.
A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika.
- Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam šta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i šta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije - rekao je ambasador.
Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead Šahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države:
- Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet - ističe on.
<h2>Pad broj putnika iz Turske od uvođenja viza</h2>
Iz kompanije Aerodromi Crne Gore su za RSE saopštili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora - Turska.
- Od 30. oktobra – od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija - naveli su iz Aerodroma Crne Gore za RSE.
Iz Granične policije nijesmo dobili odgovor broju turskih državljana koji su došli u Crnu Goru od uvođenja viza i za koliko je taj broj manji u odnosu na bezvizni režim.
Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra.
Zadržali su liniju Podgorica – Sabiha Gokčen, u azijskom dijelu Istanbula.
Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godišnje u avio prometu sa Turskom što je 15 odsto od ukupnog prometa.
<h2>Procedura za izdavanje vize</h2>
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova o interesovanju turskih državljana da dobiju vize za ulazak u Crnu Goru, niti podatke o konkretnoj proceduri.
Ipak na veb stranici Vlade postoji opšte uputstvo - šta se sve podnosi uz zahtjev za izdavanje vize koji se podnosi lično, na posebnom obrascu u ambasadi ili konzulatu.
Uz zahtjev se podnosi: putna isprava, fotografija, dokaz o svrsi boravka u Crnoj Gori, pozivno ili garantno pismo osobe iz Crne Gore, dokaz o osiguranom smještaju.
Takođe se traži dokaz o sredstvima za boravak u Crnoj Gori i povratak u matičnu državu, povratna karta, dokaz o zdravstvenom osiguranju, i uplati konzularne takse...
Prije odobrenja vize, MUP i Agencija za nacionalnu bezbjednost provjeravaju podnijetu dokumentaciju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili koliko traje procedura za izdavanje viza.

Sve manje turskih državljana stiže u Crnu Goru od uvođenja viza

Uvođenje viza za državljane Turske već pokazuje prve negativne efekte na avio-saobraćaj i turizam u Crnoj Gori – upozorava predsjednik kompanije Oki Air, Orhan Hodžić, ističući da je broj putnika na relaciji između dvije zemlje vidno opao. Slične trendove potvrđuju i iz Aerodroma Crne Gore, gdje navode da je nakon stupanja viznog režima na snagu primijetan pad prometa na letovima iz Turske, iako za sada nema otkazivanja linija. Tržište Turske, koje je drugo po značaju za crnogorske aerodrome, moglo bi biti ozbiljno pogođeno ukoliko se vizni režim produži ili ako Ankara uvede recipročne mjere. Da su posljedice odluke već vidljive i u turističkom sektoru, potvrđuje i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović koji navodi da su hotelske rezervacije iz Turske počele da se otkazuju odmah nakon što je Vlada privremeno suspendovala bezvizni režim <h3>Odluke i posljedice</h3> Hodžić u razgovoru za Pobjedu naglašava da odluka o uvođenju viza za građane Turske već izaziva negativne posljedice po turizam i avio-saobraćaj, posebno imajući u vidu da su sve tri avio-kompanije koje saobraćaju između dvije zemlje planirale znatan broj letova na osnovu velikog interesovanja putnika u predstojećem periodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101081128_a1db7afbf471240012c97bc354a3f105f2a8cdcf8cd233d757dfa1c741e41cbf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101081128_a1db7afbf471240012c97bc354a3f105f2a8cdcf8cd233d757dfa1c741e41cbf" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Orhan Hodžić"> </figure>  - Iako letovi za sada i dalje postoje, evidentno je smanjenje broja putnika, što ukazuje na pad interesovanja uslijed uvođenja viza i dodatnih procedura. Crna Gora je jedina država u regionu koja je uvela vize građanima Turske. Ako se ovaj trend nastavi, može doći do smanjenja broja letova, što bi dodatno ozbiljno otežalo i ugrozilo veze, ekonomsku saradnju, kao i predstojeću turističku sezonu – zimsku i ljetnju. Te kategorije putnika će se odliti na druga tržišta - istakao je Hodžić. Smatra da za sada ova mjera ne pogađa građane Crne Gore koji putuju u Tursku, ali eventualno uvođenje reciprociteta od strane Turske imalo bi ozbiljne i dugoročne posljedice po turizam, zdravstvene i poslovne tokove, školovanje i edukaciju, kao i po slobodu kretanja između dvije prijateljske zemlje. - Važno je da obje strane pronađu razumno i partnersko rješenje koje neće nanositi štetu turizmu, ekonomiji i građanima – jer u ovakvim situacijama gubi cijela zajednica - poručuje Hodžić. Kao što su Aerodromi Crne Gore saopštili dan uoči uvođenja viza za državljane Turske, za sada nemamo najave otkazivanja letova, ali je očekivano da promet putnika bude smanjen. - Tako je od 30. oktobra, kada su državljanima Turske uvedene vize, primijetan manji broj putnika na letovima u dolasku. ACG nemaju pristup podacima o državljanstvu putnika, već tu evidenciju vodi Granična policija. Podsjećamo da je Turkish Airlines, jedan od naših najdragocjenijih partnera, za ovu zimsku sezonu koja je u avijaciji počela 26. oktobra, najavio povećanje broja rotacija sa dosadašnjih 14 na 18 nedjeljno u Podgorici, uz uvođenje tri rotacije sedmično ka Tivtu - kazali su Pobjedi iz Aerodroma Crne Gore. Uz to, Aerodrom Podgorica je preko Pegasus Airlinesa povezan sa Izmirom, Ankarom i aerodromom Sabiha Gokčen (azijski dio Istanbula). Podsjećaju da je tržište Turske, odmah poslije Srbije, najvažnije za ACG sa učešćem od oko 15 odsto u prometu - što pokazuju podaci od januara do kraja septembra ove godine. I dok je na podgorički aerodrom slijetalo prosječno između 120 i 150 putnika po avionu iz Istanbula, od dana od uvođenja viza za turske državljane taj broj ne prelazi 40. Odluka premijera Milojka Spajića o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, već je nanijela ogromnu štetu i crnogorskim hotelijerima, a razmjere je za sada teško procijeniti. To je, pored ostalog, medijima kazao predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Montenegro stars hotels group Žarko Radulović. - Svi koji su narednih dana planirali da dođu otkazuju, naročito poslije četvrtka. Imamo otkazanu jednu grupu sredinom novembra, a imamo i individualne goste koji su radili rezervacije preko Buking coma, a koji su takođe otkazali dolazak - naveo je Radulović. Smatra da je odluka o ukidanju bezviznog režima ishitreno donijeta. - Nijesu sagledani svi aspekti. Ovo je veoma opasna situacija, jer najveći argument i animaciju koji imamo za nekoga da dođe to jeste bezvizni režim - naglašava Radulović. Prema njegovim riječima, mnogo je manji broj gostiju koji moraju da vade vize da bi došli u Crnu Goru. - Jedno tržište koje je potencijalno raslo iz godine u godinu, trenutno smo izgubili. Druga stvar koja je mene malo utješila, jeste to da smo mi svima koji su otkazali rezervacije, a već su platili, ponudili da im vratimo novac, međutim, niko od njih nije pristao. Rekli su – držite to, pa ćemo vidjeti što će se dešavati u narednom periodu, pa ima vremena za vraćanje novca. Znači, oni nijesu odustali od nas, odnosno, nadaju se da ovo neće dugo da traje, kao što se nadam i ja - kazao je Radulović dodajući da je šteta velika. <h3>Šteta evidentna</h3> - Imao sam puno kontakata sa našim partnerima iz Turske sa kojima radim i sarađujem i ne samo u Turskoj, nego i ovdje. Nevjerovatno je koliko su tolerantni. Maltene, izvinjavaju se i sve razumiju, ali kažu – to nijesmo uradili mi, to nije uradio turski narod, već pojedinci, ako su uradili. Jako im je krivo i žale zbog toga, jer nam stvarno žele dobro, prihvataju nas ovako male, ravne sebi, ne smatraju da smo mi što smo mali toliko beznačajni i da stvarno ti koji ovdje dolaze vole Crnu Goru - pojasnio je Radulović. Ističe da je u pitanju jedna velika žal, ali istovremeno upozorava da je šteta evidentna. Vlada je na elektronskoj sjednici u ponedjeljak donijela izmjene Uredbe o viznom režimu, kojima je privremeno obustavljen bezvizni režim za državljane Turske. Takva odluka je uslijedila nakon što je u nedjelju u podgoričkom naselju Zabjelo Podgoričanin izboden od strane, kako se sumnja, državljana Turske i Azerbejdžana, što je dovelo do tenzija u društvu, protesta i zahtjeva za regulisanjem imigracione politike.

Hodžić: Broj putnika iz Turske drastično opao, turizam već trpi

Vlada je, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, donijela odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Republike Turske.&nbsp;
Prema saznanjima Antene M, ministri iz Bošnjačke stranke i albanskih partija nijesu glasali, dok su ostali podržali odluku.
Odluka je, kako se navodi u saopštenju, donijeta u skladu sa članom 10 uredbe o Vladi, izmjenom Uredbe o viznom režimu.&nbsp;
- Obustava bezviznog režima za državljane Turske stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - kazali su iz Vlade.
U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da Crna Gora u potpunosti vodi računa o interesima i statusu oko 14.000 državljana Republike Turske koji se nalaze na njenoj teritoriji, te će preduzeti sve potrebne korake kako bi njihov boravak bio nesmetan i u skladu sa zakonom.
- Ministarstvo vanjskih poslova će, u saradnji sa nadležnim institucijama, obezbijediti ubrzanu proceduru izdavanja viza svim državljanima Republike Turske koji su planirali dolazak, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru, tako da se negativni efekti prelaznog perioda svedu na minimum - istakli su iz Vlade.
Imajući u vidu pojedinačne bezbjednosne incidente zabilježene u prethodnom periodu, kako dodaju, prilikom donošenja ove odluke Vlada polazi prevashodno od potrebe da očuva javni red i bezbjednost svih građana.
- Ovakva odluka, kao mjera institucionalnog odgovora, jasna je poruka Vlade da se zakoni moraju poštovati te da u tom smislu neće i ne mogu postojati izuzeci. U maniru dobrog domaćina Crna Gora će ovu odluku sprovoditi uz puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva državljana Republike Turske - naveli su u saopštenju.
Pozivaju javnost na uzdržanost i povjerenje u institucije sistema, koje će, kako su rekli, odgovorno i transparentno upravljati svim procesima od značaja za očuvanje mira i bezbjednosti.
Kako se navodi u obrazloženju, koje prenosi Portal Javnog servisa, ova mjera ima privremeni karakter i donosi se s ciljem da se u najkraćem roku preispitaju i unaprijede mehanizmi kontrole kretanja i boravka stranih državljana, uz istovremeno očuvanje partnerskih odnosa sa Republikom Turskom.
- Crna Gora i Republika Turska održavaju izuzetno važne strateške i prijateljske odnose, te će obje države, putem svojih nadležnih organa, u najkraćem roku uspostaviti i razmijeniti neophodne informacije i podatke koji će doprinijeti jačanju ukupne saradnje i unapređenju sistema upravljanja migracionim tokovima - navodi se u materijalu.
Predložena mjera, kako ističu, ni na koji način ne dovodi u pitanje posvećenost Crne Gore razvoju bilateralnih odnosa sa Republikom Turskom.&nbsp;
- Naprotiv, namjera je da se zajednički prevaziđu postojeći izazovi i obezbijedi dugoročno održiv okvir saradnje u oblasti slobodnog kretanja lica - navode iz Vlade.
Kako se zaključuje u materijalu, predložena Uredba se donosi u duhu odgovornog državnog pristupa i partnerske saradnje sa Republikom Turskom.

Vlada donijela odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske

Ono što vidim kao probleme u najavi jeste što Evropska komisija insistira da Crna Gora svoj vizni režim u potpunosti prilagodi viznom režimu Evropske unije. Nismo ni na nebu, ni na zemlji – nismo dio EU, a turistička smo zemlja - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon svečanog otvaranja Praznika mimoze, prenosi Mediabiro.
Milatović je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakao ne da može biti zadovoljan zimskom turističkom sezonom, ali da je optimističan oko ljetnje turističke sezone.
- Naravno da ljudi ne žele da idu negdje ako im je potrebna turistička viza, te se nadam da će Vlada tu uspjeti da bolje ispregovara tu našu poziciju koja je vezana za naš nacionalni interes, a to je da sa što više zemalja imamo jedan bezvizni režim, kako bi naša turistička privreda i cjelokupna ekonomska aktivnost bile puno bolje. Nije lako, ali borićemo se za naš interes - kazao je Milatović.
Napomenuo je da gosti iz regiona čine više od trećine cjelokupnog turističkog prometa u Crnoj Gori.
- Srbija je tu apsolutno važna. Kada sam bio ministar često sam govorio da je nama Srbija individualno najveći ekonomski partner, te sada kao predsjednik činim sve što je u mojoj moći da politika zapravo bude promoter ekonomskih odnosa, a ne kočnica. To je u interesu građana Crne Gore i Srbije, to je u interesu naših ekonomija - ocijenio je Milatović. 
Isti takav pristup, kako dodaje, imaju i prema svim drugim zemljama regiona. 
- Mi smo zemlja koja najviše zavisi od zemalja iz regiona i kao takva vodimo jednu dobrosusjedsku politiku. Sve zemlje regiona su za Crnu Goru više od ekonomije, to su zemlje sa kojima imamo zajedničku prošlost, zajedničku sadašnjost i sasvim sigurno zajedničku budućnost - zaključio je Milatović.

Milatović: Ono što vidim kao probleme u najavi je što EK insistira da Crna Gora vizni režim u potpunosti prilagodi EU

Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.
Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;
- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;
- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.
Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;
- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;
- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.
U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.
- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;
Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;
Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.
- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu
Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.
- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.
Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.
- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;
Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.
Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.
Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.
<h2>Odnosi u regionu</h2>
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.

Jasmina Beharovic

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

Novootkriveni dokumenti američkog Ministarstva pravde opisuju osuđenog američkog pedofila Džefrija Epstina kao "upravitelja imovinom" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Spisi, objavljeni u petak, sadrže i pisma u kojima je Epstin razmatrao mogućnost sastanka s Putinom, iako nije poznato je li do susreta ikada došlo, piše Kijev Post.
Epstin, koji je 2019. počinio samoubistvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, bio je bogati finansijer s vezama u svijetu politike, biznisa i slavnih osoba.
Novi materijali obuhvataju više od tri miliona stranica dokumenata, 180.000 slika, 2.000 videosnimaka te stotine Epstinovih ličnih pisama i imejlova.
Iz Ministarstva pravde navode da je objava dio dugotrajne istrage o njegovim kriminalnim aktivnostima. Ruski nezavisni medij Agencija, koji je pregledao spise, ističe da se Putinovo ime u njima spominje više od 1.000 puta, a Rusija gotovo 5.900 puta.
Pokušaji dogovora sastanka putem imejlova

 Čini se da je Epstin tražio prilike za susret s Putinom. U imejlu iz oktobra 2010. poslanom osobi čija je adresa skrivena, pitao je: "Jesi li imao Putina na svom brodu?". Kasnije iste godine, pri podnošenju zahtjeva za rusku vizu, navodno je napisao: "Trebam li praviti vizu? Imam Putinovog prijatelja, da njega pitam?". U avgustu 2011. poručio je jednom poslovnom čovjeku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako "Putin možda dolazi u SAD. Radije bih ga ondje vidio, tako da je Soči malo vjerovatno".
Prepiska s glavnim sekretarom Savjeta Evrope

 Epstin je o mogućnosti sastanka s Putinom u više navrata pisao Torbjornu Jaglandu, tadašnjem glavnom sekretaru Savjeta Evrope i bivšem premijeru Norveške. Tako mu je u maju 2013. javio da će Bil Gejts biti u Parizu i dodao: "Putin je dobrodošao da nam se pridruži na večeri".
U januaru 2014. zamolio je Jaglanda da "objasni Putinu kako Rusiji treba naprednija verzija Bitkoina", a u julu 2015. napisao je da se "još uvijek želi sastati s Putinom i razgovarati o ekonomiji". U junu 2018. napisao je da bi "volio" upoznati Putina te ponudio sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, napominjući da se ranije sastajao s ruskim ambasadorom pri UN-u, Vitalijem Čurkinom.
"Putinov finansijski savjetnik"

 U izvještaju FBI-a od 27. novembra 2017., koji se temelji na izjavi povjerljivog izvora, izričito se navodi da je Epstin "Putinov finansijski savjetnik" te da je pružao slične usluge i predsjedniku Zimbabvea, Robertu Mugabeu.
Ranije objavljeni dokumenti Ministarstva pravde već su istakli Epstinove veze s vodećim direktorima, slavnim osobama, akademicima i političarima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Slučaj i dalje privlači veliku pažnju javnosti, osobito među Trampovim pristalicama, usred dugotrajnih optužbi o postojanju mreže za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja za svjetsku elitu.

U novim dokumentima Epstinovih spisa Putin se spominje preko 1000 puta

Specijalni izaslanik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, Stiv Vitkof, prisustvovaće pregovorima sa delegacijama Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, saopšteno je danas iz Bijele kuće, javlja Rojters.
Prethodno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će se naredni krug trilateralnih pregovora između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o završetku rata u Ukrajini održati 4. i 5. februara u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Upravo je stigao izvještaj naše pregovaračke ekipe. Određeni su datumi narednih trilateralnih susreta: 4. i 5. februara u Abu Dabiju. Ukrajina je spremna za suštinske razgovore i zainteresovani smo da nas ishod približi stvarnom i dostojanstvenom kraju rata- napisao je Zelenski na Telegramu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je odlaganje druge runde mirovnih pregovora o Ukrajini u Abu Dabiju rezultat neslaganja u rasporedima delegacija, i da će novi razgovori biti održani 4. i 5. februara.
- Oni (razgovori) su zaista bili planirani od samog početka, drugi krug rada bezbjednosne grupe bio je zakazan za prošlu nedjelju, ali su bila potrebna dodatna prilagođavanja rasporeda tri strane- rekao je Peskov novinarima, prenijela je agencija RIA Novosti.
SAD su saopštile da su obije strane "blizu dogovora", ali, prema ukrajinskim izvorima, ključna prepreka ostaju teritorije u poslijeratnom rješenju.
Na prethodnom susretu u Abu Dabiju, 23-24. januara, fokus pregovora je bio na završetku rata i daljem procesu mirovnih dogovora.

Vitkof će predstavljati SAD na pregovorima sa Rusijom i Ukrajinom

Skupština Crne Gore je usvajanjem prioritetnih zakona dala ključan doprinos ispunjavanju završnih mjerila za niz poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), a time i približavanju konačnom cilju, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Poslanici su danas, na vanrednim sjednicama, bez rasprave, usvojili 25 zakona koji su neophodni za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa EU.
- Nedugo nakon međuvladine konferencije na kojoj smo zatvorili poglavlje 32, danas smo ponovo pokazali da ozbiljno shvatamo priliku da do kraja godine zatvorimo sva poglavlja - navela je Gorčević u objavi na mreži X.
Ona je zahvalila svim poslanicima koji su podržali ovaj zakonodavni paket, uz razumijevanje za sve komentare na račun njegove obimnosti.
- Biti nadomak članstva u EU zahtijeva visok reformski tempo i punu posvećenost - istakla je Gorčević.

Gorčević: Skupština dala ključan doprinos ispunjavanju EU kriterijuma

Sindikalna organizacija zaposlenih JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja zahtijeva hitno razrješenje dužnosti direktorice Bojane Đačić, kao i predsjednika Savjeta ustanove Milutina Petrovića zbog kontinuiranog nanošenja, pravne i reputacione štete Narodnoj biblioteci od momenta stupanja Đačić na funkciju direktorice.
Uvidom u Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja, broj UPIN 13-702/24-64, koji je sačinilo Ministarstvo finansija – Direktorat za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU (budžetska inspekcija), utvrđene su ozbiljne i teške nezakonitosti u radu direktorice i uprave ove ustanove", navodi Sindikat Biblioteke.
U saopštenju piše da povodom navedenog Zapisnika, kao i povodom medijskog teksta objavljenog na portalu CDM pod naslovom „Utvrđeno: Direktorica biblioteke u Pljevljima primala zaradu bez osnova, sporno umanjenje plata zaposlenima do 30 odsto“, osjećaju obavezu da se javno oglase i upute hitni apel odbornicima Skupštine opštine Pljevlja, kao i svim političkim i društvenim akterima, da bez odlaganja reaguju i razriješe dužnosti direktoricu JU NB „Stevan Samardžić“ Pljevlja, Bojanu Đačić, kao i predsjednika Savjeta ustanove, Milutina Petrovića.
- U predmetnom Zapisniku, između ostalog, doslovno se konstatuje: 'Uvidom u raspoloživu dokumentaciju utvrđeno je da je za period od marta do decembra 2024. godine izvršen obračun zarade za _________ u ukupnom iznosu od 13.061,10 €, bez pravnog osnova. Za navedeni period subjekat nadzora nije dostavio dokaz o zasnovanom radnom odnosu, kao ni rješenje o zaradi za pomenuti period- navode u dopisu.
Dodaju da se dalje konstatuje &nbsp;da Javna ustanova Narodna biblioteka ‘Stevan Samardžić’, kao obveznik Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije donosila rješenja o zaradama za zaposlene.
- Konstatuje se da je Javna ustanova Narodna biblioteka ‘Stevan Samardžić’ za period od marta do decembra 2024. godine vršila obračun zarade bez pravnog osnova. Pored navedenog, budžetskom inspekcijom je utvrđeno i da je direktorica nezakonito umanjivala zarade pojedinim zaposlenima za 30%, po osnovu takozvanih „kazni“, koje su sa četiri mjeseca nezakonito produžavane i na duži vremenski period. Radi pune transparentnosti, Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru dostavljamo javnosti na uvid- navode u saopštenju.
Napominju da je Sindikalna organizacija zaposlenih još krajem 2024. godine podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koja je odbačena, bez da je javnosti poznato da li su sprovođene bilo kakve radnje, vještačenja ili suštinska provjera navoda.
- Ovim putem javno najavljujemo da ćemo u narednim danima podnijeti nove krivične prijave protiv: direktorice JU NB „Stevan Samardžić“ Pljevlja, Bojane Đačić, bivšeg predsjednika Savjeta ustanove Nemanje Stanimirovića, sadašnjeg predsjednika Savjeta ustanove Milutina Petrovića, resorne sekretarke u Opštini Pljevlja, Sanje Đondović, kao i protiv zaposlenog lica u Biblioteci koje je vršilo nezakonite obračune zarada, kako direktorice u navedenom periodu, tako i nezakonita umanjenja zarada zaposlenima- navodi Sindikat.
Od Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima zahtijevaju da ovog puta postupi hitno, temeljno i zakonito, da izvrši pravilnu pravnu kvalifikaciju djela i preduzme sve zakonom propisane mjere.
- Istovremeno, smatramo da su lica koja su učestvovala u navedenim radnjama u obavezi da državi i Opštini Pljevlja vrate iznos od 13.061,10 €, koji je, prema nalazima inspekcije, protivpravno isplaćen i pribavljen. S obzirom na kontinuitet, koordinaciju i obim navedenih nezakonitosti, javno postavljamo pitanje da li ovakvo postupanje ima elemente organizovane kriminalne grupe, te pozivamo i druga nadležna tužilaštva da, u skladu sa zakonom, ispitaju da li postoje elementi nezakonitih djela iz te sfere- navode iz Sindikalne &nbsp;organizacija zaposlenih JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja.

Tag: vizni-rezim