U Crnoj Gori postoji 28 vjerskih zajednica, pokazuje izještaj koji je objavilo Ministarstvo pravde Crne Gore.
U Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisano je 20 organizacija, među kojima su Jehovini svjedoci – hrišćanska vjerska zajednica na čelu sa Zoranom Lalovićem, kao i Crnogorska pravoslavna crkva, kojom rukovodi mitropolit Mihailo Dedeić.
Upisani su i Nadbiskupski ordinarijat Bar na čelu sa Rokom Gjonlleshajem, te Biskupski ordinarijat Kotor kojim upravlja Mladen Vukšić.
U evidenciji je i Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, na čijem je čelu Ana Zeković Džudović, kao i Jevrejska zajednica Crne Gore kojom rukovodi Nina Ofner Bokan.
Registrovane su i Crkva Hristovog jevanđelja na čelu sa Jovicom Bačvanskim, te Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore kojom upravlja Radosav Rašović.
Na listi su i Hrišćanska adventistička crkva u Crnoj Gori na čelu sa Igorom Bosnićem, Hrišćanski centar Svetionik kojim rukovodi Dragan Novaković, Jevanđeoska crkva Riječ Božja na čelu sa Vladimirom Čizmanskim, Hrišćanska zajednica Mozaik kojom upravlja Daniel Stracinski, Biblijska hrišćanska zajednica na čelu sa Stanišom Šurbatovićem, kao i Zajednica jevanđelja Isusa Hrista koju predvodi Siniša Nadaždin.
Upisana je i Islamska zajednica u Crnoj Gori na čelu sa Rifatom Fejzićem, kao i Baha´i Vjera, kojom rukovodi Milena Ratković Fehilly.
Na spisku je i Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve na čelu sa mitropolitom Joanikijem, zatim Eparhija budimljansko-nikšićka kojom upravlja episkop Metodije, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska na čelu sa episkopom Dimitrijem, te Eparhija mileševska kojom rukovodi episkop Atanasije.
Među registrovanim zajednicama su Jevanđeoska crkva Crossroads na čelu sa Vukašinom Baošićem, Vjerska zajednica Jevreja koju predvodi Adelkop Arjeh Leib, Salezijanska zajednica Podgorica na čelu sa Janezom Mirtekom, Budistička zajednica u Crnoj Gori kojom rukovodi Mladen Ivanović, Dijamantski put budizma u Crnoj Gori koji predvodi Kseniia Benevalenskaia. Tu je i Crnogorska Provincija Franjevki Bezgrešnog Začeća na čelu sa Dilom Kajtazi, Arhiepiskopija kotorsko-primorska kojom upravlja Ivan Pajović, kao i The Church of Pentecost – Crkva svih naroda na čijem je čelu Daniela Ristovska.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Crnoj Gori među vjerskim zajednicama Dijamantski put budizma, Crkva svih naroda, Jevanđeoska crkva Crossroads...

Lider i odbornik grupe građana “Pokret za Grad” Đorđe Zenović objavio je podatak da je Nacrtom budžeta Opštine Budva za 2026. godinu predviđeno 1.150.000 eura vjerskim zajednicama, od čega samo milion za Mitropoliju crnogorsko-primorsku.
Zenović je ukazao da je 150.000 eura za ostale vjerske organizacije naknadno dodato u budžet.
- Ova stavka u budžetu je za par dana narasla sa milion za još 150.000 eura. To je “kompromis” kojim će DPS, ES i URA podržati budžet. I ovih 150.000 će se razdijeliti na 22 registrovane vjerske organizacije, što znači da će ove tri partije, odnosno koalicije, zarad ostanka u foteljama dignuti ruku da se ostalim vjerskim organizacijama uplati po 6.818,00 eura, a MCP 1.000.000 - naveo je Zenović u Fejsbuk objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 138.6667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdjordje.zenovic1%2Fposts%2Fpfbid0rBpaaot5RGeovNYe6BSRmZjxsABgXQtNBX64CBdzoLFndpHz1jvo73Qwm5atVfw2l&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ironično naveo da su velika odricanja državotvornih partija, "posebno kad znamo da su zbog vjerskih pitanja izgubili vlast te 2020. godine". 
- Projektno će se ovo sve podržati. Da ne pričamo o njihovim žalopojkama na državni budžet, urušavanje zdravstvenog sistema, nedostatak ljekova i osnovnih medicinskih sredstava, partijska zapošljavanja itd. Nema tu uopšte razlike - naveo je on.
Zenović je ocijenio da se "doslovno raspada".
- Ali srećne vam projektne fotelje, Miloviću i Tičiću, Ivane Vujoviću, Mugoša Borise i Huter Oskare - poručio je Zenović.

500x500

1250x600

1084x550

Zenović: Za SPC milion, ostalim vjerskim zajednicama ukupno 150.000 eura

Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je prošle sedmice za naš list govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da riješe pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tadašnja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena još davne 2014. godine. Uz ovo, HNV traži da se riješe i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina prošlog vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine „inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“.
- Opšte je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina „Boka“ (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“ (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla) – rekao je Deković ranije za Pobjedu.
Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je „zalutao“ među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se riješe u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasništvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema našoj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
<h2>Restitucija</h2>
Kako bi se moglo razlučiti što su želje, a što mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, odgovore su iz "Pobjede" potražili direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba.
- Bez obzira na tu okolnost, informišemo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se „restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasništvo nadležnih crkvenih vlasti“.
- Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rješavaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mješovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje – pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rješavaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mješovite komisije.
- Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice – dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da „nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske“, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
- Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice – naveli su u odgovoru na ovo pitanje.
Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora pokušava da riješi sa Hrvatskom, kako bi što prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
- Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena zaštiti prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je naša zemlja prepoznata u regionu – zaključuju iz MVP.
<h2>Zahtjevi</h2>
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosadašnji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na nove „kamene spoticanja“.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna prošle godine, kada je u Skupštini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno „zaoštrili retoriku“, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra prošle godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije „zeleno svjetlo“ za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Republike Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima „treba obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta“, a pripadnici te manjine moraju imati „zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja“, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici.
Od Crne Gore se takođe očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“ – konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rješavanje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, što je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je neriješeno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni „pokušaji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“ u smislu „prekrajanja istorije te zemlje“, pozivajući se na kampanju uoči popisa u našoj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rješavanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamošnja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina.
Nakon što je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom Školskog broda „Jadran“ i najava njegove zaštite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala „podizanjem uloga“. Na pregovaračkom stolu tako su se našla odšteta - više od 17 miliona eura - logorašima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ.
I pored pokušaja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, „pridruže“ podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, pošto je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama.

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

Iz Ekonomske redakcije organizacije STEGA zatražili su odgovornost ministra finansija Novice Vukovića nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) još jednom dala negativno mišljenje na završni račun budžeta za prošlu godinu.
Kako su istakli u saopštenju, Državna revizorska institucija je objavila izvještaj o reviziji završnog računa budžeta Crne Gore za 2024. godinu i ponovo poslala ozbiljno upozorenje.&nbsp;
- Naime, već šestu godinu zaredom DRI je dala negativno mišljenje o pravilnosti trošenja državnog novca, a za finansijsku reviziju izrekla uslovno mišljenje. Drugim riječima, i dalje se ne zna, sa sigurnošću, kako se troši novac građana, jer su greške i propusti u planiranju, evidenciji i kontroli postali hronični – navodi se u saopštenju STEGA-e.
Prema njihovom saopštenju, državni revizori su ukazali da se pravila ne poštuju dovoljno, da se često isplaćuju sredstva bez jasne dokumentacije, da se ugovori potpisuju bez potrebnih procedura, a da se u mnogim institucijama već godinama funkcioniše sa privremenim „v.d.“ rukovodiocima.&nbsp;
- Evidencije o porezima, državnoj imovini i obavezama nijesu potpune, a kontrola trošenja novca građana je slaba. DRI je time još jednom potvrdila ono što građani odavno osjećaju – da država njihov novac troši netransparentno, bez dovoljne odgovornosti i reda – dodaje STEGA.&nbsp;
U izvještaju se, kako se pojašnjava, navodi i da su pojedine institucije vraćale donatorska sredstva zbog nenamjenskog trošenja, a da se novac vjerskim školama i pojedinim fondovima dijelio bez jasnih kriterijuma i kontrole.&nbsp;
- Izvještaj DRI je pokazatelj ozbiljnog problema u funkcionisanju državnih finansija. Šest uzastopnih negativnih mišljenja na reviziju pravilnosti i uslovno mišljenje za finansijsku reviziju znače da sistem upravljanja javnim novcem i dalje ne funkcioniše kako bi trebalo. Građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac, a Vlada ima obavezu da uvede red, objasni šta je pošlo po zlu i preduzme konkretne mjere da se ovakvi nalazi više ne ponavljaju – zaključuju iz STEGA-e u saopštenju.&nbsp;
Tražimo odgovornost ministra finansija i rukovodećeg tima ministarstva finansija, obzirom na težinu nalaza DRI koji jasno ukazuju na nedomaćinsko upravljanje novcem građana.

Novac vjerskim školama i fondovima dijeljen bez jasnih kriterijuma i kontrole

Politikolog Alek Barović ovog ljeta boraviće na prestižnom američkom univerzitetu Jejl (Yale University) u saveznoj državi Konektikat, gdje će biti angažovan kao gostujući asistent u istraživanju.&nbsp;
Jejl je jedan od najuglednijih univerziteta u svijetu i član elitne američke Ivy lige, a Barović će tamo raditi na istraživanju koje je usko povezano sa njegovom doktorskom disertacijom na Univerzitetu u Padovi.
- Smatram da je ovo kruna moje dosadašnje akademske karijere. Jejl mi je oduvijek bio cilj, a boravak tamo ogroman je uspjeh. Vjerujem da će mi ovo iskustvo otvoriti mnoga vrata u budućoj karijeri i biti značajno za naučnu zajednicu u Crnoj Gori, ukoliko po završetku studija za mene bude bilo mjesta u njoj - rekao je Barović za Portal Analitika.
Kako dodaje, pod mentorstvom profesora Dejvida Sajmona, direktora Jejlovog Programa za studije genocida, fokusiraće se na ulogu vjerskih zajednica u očuvanju kolektivne identitetske memorije, kao i na uticaj traumatskih događaja na formiranje i očuvanje identiteta, sa posebnim naglaskom na genocid.
Istraživanje će obuhvatiti bošnjačke, jermenske i kurdske zajednice koje žive u Sjedinjenim Američkim Državama, analizirajući ulogu njihovih vjerskih organizacija.
- Cilj istraživanja je da se otkrije kako dijaspora percipira vjeru i njenu važnost u očuvanju nacionalnog identiteta i pamćenja kolektivnih stradanja koja su ove zajednice doživjele u prošlosti - kazao je Barović.

Barović gostujući asistent na Jejlu: Istraživaće ulogu vjerskih zajednica u očuvanju kolektivne identitetske memorije

Odbornik u Skupštini Glavnog grada Boban Radević napustio je Slobodnu Crnu Goru i ubuduće će djelovati kao nezavisni odbornik.
Radević je saopštio da njegova odluka nije posljedica ličnih sukoba unutar partije, niti neslaganja sa njenim predsjednikom, već rezultat, kako je naveo, ideoloških i političkih razlika koje su se vremenom iskristalisale.
Istakao je da će svoj mandat nastaviti da obavlja van partijskih struktura, sa namjerom da, kako je poručio, svaki njegov politički potez bude vođen interesima građana Podgorice i države.
On je Slobodnoj Crnoj Gori poželio uspjeh u daljem političkom djelovanju, podsjećajući na, kako je naveo, zajednički rad u proteklih pet godina tokom kojih je od početne ideje i entuzijazma izgrađen politički subjekt koji danas ima parlamentarni status na više lokalnih nivoa.
Radević je zahvalio članovima, simpatizerima i građanima na podršci i ukazanom povjerenju, naglašavajući da mu je upravo to povjerenje najveća obaveza i motiv da i ubuduće djeluje odgovorno i u interesu zajednice.

Boban Radević napustio Slobodnu Crnu Goru

&nbsp;Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuje da najnovija presuda Osnovnog suda u Podgorici, kojom je još jednom poništeno imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora Radio televizije Crne Gore (RTCG), ogoljava do sad nezabilježenu praksu u Crnoj Gori - višegodišnje obavljanje funkcije uprkos dvocifrenom broju sudskih odluka koje su takav izbor utvrdile kao nezakonit, poručio je Nikola Obradović, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje.
- &nbsp;CGO naglašava da ovo nije pravni propust niti izolovana greška. Riječ je o obrascu ponašanja koji direktno urušava povjerenje u institucije, slabi legitimitet javnog servisa i šalje poruku da se zakonske norme mogu ignorisati uz dovoljno snažnu političku zaštitu. Sve dosadašnje odluke nadležnih sudova nedvosmisleno su ukazivale da izbor Borisa Raonića nije bio u skladu sa zakonom- navodi se u saopštenju,
&nbsp;Podsjećaju da su tokom 2025. godine predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević i članovi Naod Zorić, Amina Murić i Filip Lazović prvostepenom presudom osuđeni na sedam mjeseci uslovne kazne zbog zloupotrebe službenog položaja u vezi sa jednim od izbora Borisa Raonića. Ta presuda, &nbsp;kako navode, zajedno sa brojnim sudskim odlukama koje osporavaju zakonitost rukovođenja RTCG-om, podvlači ozbiljnost sistemskih problema u upravljanju ovom institucijom.
&nbsp;- Evropska komisija kontinuirano insistira na transparentnim, meritokratskim i depolitizovanim procedurama u RTCG-u. Očigledno je da institucija čiji je generalni direktor, po odluci nadležnih sudova, osporen više od deset puta ne ispunjava te standarde. RTCG, kao najvidljivija javna institucija, mora biti ogledalo primjene principa vladavine prava, a ne simbol njihove relativizacije ili ponižavanja pravosudnog sistema- dodaju iz CGO.
&nbsp;CGO upozorava da kontinuirana nezakonitost rukovođenja RTCG-a kompromituje i sve druge procese unutar te kuće, uključujući i posljednju dodjelu stanova zapošljenima. Kada rukovodstvo funkcioniše mimo zakona, ni odluke koje potpisuje ne mogu imati puni pravni i institucionalni legitimitet.
&nbsp;- Ovakva situacija ima i šire implikacije na evropski put Crne Gore. RTCG nije javni servis neke druge države, već Crne Gore, koja najavljuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja sa EU do kraja 2026. godine. Kontrast između deklarativnih obećanja i pravne realnosti u najvidljivijoj javnoj instituciji ozbiljno podriva kredibilitet države i dodatno ogoljava problem selektivne primjene zakona- podsjećaju iz CGO.
&nbsp;CGO smatra da je hitno potrebno uspostaviti zakonito i profesionalno rukovođenje RTCG-om, te temeljno preispitati sve odluke - kadrovske promjene, tenderske procedure, finansijske transakcije, ugovore - i procese realizovane u okviru sudski osporavanih mandata Borisa Raonića. Sudske odluke moraju imati stvarne posljedice, a javne institucije se moraju vratiti zakonitosti i odgovornosti, zaključuje se u saopštenju,

CGO: Koliko presuda je dovoljno?

Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović saopštio je da će ta partija organizovati skup podrške Vesni Bratić u Podgorici, u nedjelju u popodnevnim satima. Kako ističe, osjećaju obavezu da pruže priliku svima koji žele da je podrže. Tačna satnica biće naknadno saopštena.
Danilović je u saopštenju za medije poručio da očekuju da im se pridruže, kako je naveo, svi slobodni ljudi, ističući da okupljanje nije stranačko, već usmjereno na borbu za pravdu i principe.
- Ovo nije stranačko okupljanje, već skup borbe za pravdu i za principe- naveo je Danilović.
Istakao je da će već sjutra početi sa organizacijom, a da će javnost blagovremeno obavijestiti o satnici i sadržaju skupa.
On je ocijenio da nemaju pravo da se povuku u trenutku kada je, kako je naveo, njihova koleginica nepravedno zatvorena u spuškoj pritvorskoj jedinici, dok su, prema njegovim riječima, mnogi dokazani kriminalci na slobodi.
- Sinoć nam je iz Viši sud u Podgorici poručeno da vršimo pritisak na njih te da je to nedopustivo. Zapravo, radi se o pravdanju nedopustive političke hajke na Vesnu Bratić, koju predvode nelustrirani pojedinci zloupotrebljavajući institucije i nezaslužene pozicije- kazao je Danilović.
Dodao je da je, kao predsjednik stranke, dužan da koleginici pruži svaki vid podrške, navodeći da je riječ o borbi za opšte dobro i slobodu.
- Radujemo se u susret novom saboru slobodnih ljudi jer nas podrška koju dobija Vesna Bratić obavezuje da vjerujemo u ideal drugačije Crne Gore. Sloboda za Vesnu, sloboda za Crnu Goru- poručio je Danilović.

Danilović: U nedjelju skup podrške Vesni Bratić u Podgorici

Crna Gora i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) potvrđuju snažno partnerstvo u skladu sa prioritetima Evropske unije (EU), saopšteno je na sastanku ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i stalne predstavnice UNDP-a Ekatarine Paniklove.
&nbsp;Tokom sastanka, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), istaknuto je obostrano zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom.
&nbsp;- Uz ocjenu da je lični angažman i posvećenost stalne predstavnice UNDP-a značajno doprinijela postizanju konkretnih rezultata, potvrđujući odnos UNDP-a prema Crnoj Gori kao pouzdanog i iskrenog partnera- dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Ibrahimović je, kako se navodi, izrazio zadovoljstvo činjenicom da je partnerstvo Vlade Crne Gore i sistema Ujedinjenih nacija (UN) u zemlji, definisano Programom saradnje za period 2025–2027, u potpunosti usklađeno sa agendom evropskih integracija.
&nbsp;- Posebna zahvalnost upućena je UNDP-u na konstruktivnoj saradnji, naročito u okviru tradicionalnog partnerstva koje se odnosi na podršku organizaciji Ljetnje škole „Gavro Vuković“- kaže se u saopštenju MVP-a.
&nbsp;Sagovornici su, kako se dodaje, u tom kontekstu istakli da se ove godine obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, kao i 16 godina trajanja i kontinuiteta rada ljetnje akademije za mlade diplomate, koja predstavlja značajan doprinos jačanju diplomatskih kapaciteta i međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore.
&nbsp;- Pozitivno je ocijenjena primjena integrisanog modela saradnje sa agencijama UN-a, kao i sprovođenje programa i projekata u skladu sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Sagovornici su, kako se dodaje, izrazili zadovoljstvo nedavnom posjetom delegacije Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta, tokom koje su upućene čestitke Crnoj Gori na ostvarenim rezultatima u predpristupnom procesu.
&nbsp;Dodaje se da su kao posebno značajan uspjeh istaknuti rezultati ostvareni u zatvaranju pregovaračkih poglavlja tokom prethodne godine i početkom ove godine.
&nbsp;- Potvrđena je zajednička posvećenost cilju da se do kraja tekuće godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, kako bi Crna Gora bila spremna da do 2028. godine postane 28. članica EU- navodi se u saopštenju.

Tag: vjerske-zajednice