Dinamika izgradnje vjetroelektrane Gvozd je izuzetno dobra i ukoliko visoravan Krnovo u narednom periodu ne pokaže svoje ćudi, probni rad bi mogao da se desi krajem februara. Najveći dio posla je završen, predstoji postavljanje pet vjetroturbina i priključenje na mrežu, kaže za RTNK menadžer projekta Gvozd Nikola Vukotić.
- Već na proljeće može se očekivati početak izgradnje vjetroelektrane Gvozd 2, pa će Crna Gora u ovoj godini &nbsp;dobiti 210 gigavat sati električne energije, što je dovoljno da se pokriju potrebe oko 35.000 domaćinstava - kaže Vukotić.
Vjetroelektrana Gvozd jedna je od najvažnijih i najskupljih zelenih investicija u Crnoj Gori – vrijedna oko 82 miliona eura, snage 54,6 MW i s godišnjom proizvodnjom od 150 GWh.
- Postavljanjem kamena temeljca u novembru 2024. rečeno je da se nadaju da će se planirani završetak radova od 18 mjeseci desiti i ranije. I zaista, s obzirom na izuzetno dobru dinamiku, najveći dio posla je završen u rekordnom roku - stakao je Vukotić.
Izvjesno je da će vjetroviti plato Krnovske visoravni uskoro upotpuniti i vjetroelektrana Gvozd 2. što je novih 25,6 miliona eura ulaganja u obnovljive izvore energije. Kako kaže Vukotić, to je prirodan &nbsp;nastavak projekta &nbsp;Gvozd 1., &nbsp;a potpisivanjem ugovora &nbsp;sa Evropskom bankom za obnovu I razvoj je i formalizovan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U februaru moguće puštanje u probni rad Vjetroelektrane Gvozd

Saobraćaj iz pravca Podgorica ka Danilovgradu, u mjestu Bandići, odvija se jednom trakom, a razlog su turbine za vjetroelektranu Gvozd koje su parkirane sa strane puta. Prošle sedmice počelo je dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora iz Luke Bar na gradilište Vjetropark Gvozd, a sa montažom prve vjetrenjače počelo se u ponedjeljak 20. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024091044_9aac47393770569eb2bd219fc14b49f8ddfacc8ae453d0b1946ff4da5a997b5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024091044_9aac47393770569eb2bd219fc14b49f8ddfacc8ae453d0b1946ff4da5a997b5d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Turbine na putu Podgorica - Danilovgrad"> <figcaption>Turbine na putu Podgorica - Danilovgrad(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Oprema se transportuje od Luke Bar magistralnim putevima Bar - Sutomore, Sutomore - Virpazar, Virpazar - Podgorica, Podgorica - Danilovgrad - Nikšić i Nikšić - Jasenovo Polje -Šavnik. Nije poznato do kada će turbine biti parkirane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024091044_a27350e374515cba7b212117bdd0162c7dd17175ee47a05b0aa4b35300f77335.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024091044_a27350e374515cba7b212117bdd0162c7dd17175ee47a05b0aa4b35300f77335" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Turbine na putu Podgorica - Danilovgrad"> <figcaption>Turbine na putu Podgorica - Danilovgrad(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Vjetroelektrana Gvozd jedna je od najvažnijih i najskupljih zelenih investicija u Crnoj Gori – vrijedna oko 82 miliona eura, snage 54,6 MW i s godišnjom proizvodnjom od 150 GWh. Izvođač radova je kompanija Bemax. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-montaza-prvog-vjetrogeneratora-na-gradilistu-vjetropark-gvozd&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Saobraćaj iz pravca Podgorice ka Danilovgradu jednom trakom zbog turbina za vjetroelektranu

U okviru snažnog investicionog ciklusa usmjerenog ka izgradnji moderne i održive energetske infrastrukture Crne Gore, Elektroprivredu Crne Gore AD Nikšić (EPCG) danas je posjetio ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, koji je sa rukovodstvom kompanije izvršnim direktorom Ivanom Bulatovićem i izvršnim rukovodiocem Direkcije za razvoj i investicije Ivanom Mrvaljevićem, razgovarao o strateškim projektima u oblasti obnovljivih izvora energije, među kojima je i vjetroelektrana „Gvozd“.
Tokom sastanka razgovarano je o projektima energetske tranzicije Crne Gore, budućim planovima EPCG, kao i mogućnostima za jačanje saradnje sa partnerima iz Njemačke u segmentima zelene energije, digitalizacije i modernizacije elektroenergetskog sistema.
Izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, istakao je da posjeta Nj. E. ambasadora Feltena predstavlja potvrdu snažnog povjerenja i sve većeg interesovanja evropskih partnera za energetski sektor Crne Gore i napredak koji EPCG ostvaruje u realizaciji strateških investicija.
- Čast nam je što smo danas ugostili ambasadora Feltena i predstavili jedan od naših najvažnijih projekata – vjetroelektranu „Gvozd“. To je podrška Crnoj Gori. To je podrška crnogorskoj energetici i svemu onome što radimo u EPCG. To je dokaz da smo na pravom putu kad je u pitanju energetska tranzicija i podrška Njemačke nam u tom smislu puno znači. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati proizvedene prve kilovat sate sa ove lokacije i injektirane u našu mrežu - poručio je Bulatović.
Ambasador Felten je izrazio zadovoljstvo napretkom koji EPCG ostvaruje u oblasti obnovljivih izvora energije, navodeći da mu je drago što ima priliku da prisustvuje postavljanju prvih djelova turbina na vjetroelektrani „Gvozd“.
- Mislim da je ovo važan dan za Crnu Goru. Takođe, važan je dan za EPCG, koja sada započinje uključivanje energije vjetra u svoj energetski portfelj. Naravno, raduje nas i to što se EPCG u ovom projektu oslanja na njemačku inženjersku izvrsnost. Kompanija Nordex, koja je do sada instalirala više od 40 gigavata širom svijeta, sada je prvi put prisutna i u Crnoj Gori. Ovo su zaista visokotehnološke, visokoefikasne vjetroturbine i vjerujem da će upravo ta njemačka inženjerska izvrsnost doprinijeti razvoju zelene energetske tranzicije Crne Gore, u kojoj će energija vjetra igrati ključnu ulogu - kazao je Felten.
Vjetroelektrana Gvozd, čija je izgradnja u završnoj fazi, predstavlja nastavak uspješne saradnje EPCG sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i značajan korak u realizaciji ciljeva Crne Gore u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP).
U realizaciji ovog projekta učestvuje i Nordex, renomirana kompanija iz Njemačke, što dodatno potvrđuje izuzetnu saradnju između EPCG i njemačkih privrednih partnera i konkretne rezultate koje ta saradnja donosi u oblasti obnovljive energije.
EPCG ostaje posvećena jačanju međunarodnih partnerstava, razvoju novih tehnologija i sprovođenju projekata koji doprinose stabilnoj, ekonomski održivoj i zelenoj budućnosti Crne Gore.

Ambasador Njemačke Nj. E. Peter Felten posjetio VE „Gvozd“ – počela montaža vjetroturbina

Počelo je dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora iz Luke Bar na gradilište Vjetropark Gvozd, a početak montaže prve vjetrenjače se očekuje u ponedjeljak 20. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na gradilište je stigao i dio mašina, odnosno dizalice za montažu, dok se dopremanje lopatica očekuje iduće sedmice. Plan za montažu prve vjetrenjače je 1. novembar, ukoliko dozvole vremenski uslovi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Građevinski radovi koje izvodi kompanija Bemax su završeni, ali su ostale dežurne ekipe koje su pripravne ukoliko bude bilo potrebe za intervenciju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXEZYuUR7Zug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO i VIDEO) U toku dopremanje djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd, početak montaže prve vjetrenjače planiran u ponedjeljak

Transport opreme za buduću vjetroelektranu (VE) „Gvozd“ počeće u ponedjeljak veče, kazali su iz Eelektroprivrede Crne Gore (EPCG) i zahvalili učesnike u saobraćaju za strpljenje.
Navodi se da će oprema biti transportovana od Luke Bar magistralnim putevima M1 (Bar — Sutomore), M1.1 (Sutomore — Virpazar), M2 ( Virpazar — Podgorica), M3 ( Podgorica — Danilovgrad — Nikšić), M6 ( Nikšić — Jasenovo Polje — Šavnik).
- U prvoj noći transportovaće se sekcije stubova, dok će se u narednim noćima prevoziti ostale komponente vjetrogeneratora - kaže se u saopštenju.
Iz EPCG su podsjetili na činjenicu da je nedavno potpisan dodatni kreditni aranžman u vrijednosti od 25 miliona eura za izgradnju VE “Gvozd 2”, kojim se vjetroelektrana “Gvozd” proširuje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori – ukupno 75,6 megavati (MW).
- Proširenje podrazumijeva montažu još tri nove vjetroturbine, čija će očekivana godišnja proizvodnja premašiti 210 gigavatsati (GWh) električne energije - rekli su iz EPCG.
Prema njihovim riječima, to je dovoljno za snabdijevanje više od 35 hiljada domaćinstava.
- Uz to, emisije ugljen-dioksid smanjuju se za skoro 137 hiljada tona godišnje - dodaje se u saopštenju.
Iz EPCG su svim učesnicima u saobraćaju unaprijed zahvalili na razumijevanju i strpljenju.
- Njihov doprinos bezbjednom saobraćanju na pomenutim putevima od izuzetnog je značaja za nesmetan transport opreme potrebne za realizaciju ovog važnog energetskog objekta - navodi se u saopštenju.

Transport opreme za buduću VE „Gvozd“ počinje u ponedjeljak veče

Na visoravni Krnovo, nadomak Nikšića, gradi se vjetroelektrana sa najvećom proizvodnom snagom u Crnoj Gori. U završnu fazu ušao je projekat Gvozd (Gvozd 1), dok je za Gvozd 2 obezbijeđena kreditna podrška. Projektni tim radio je brže od planiranog, pa se očekuje da prvi kilovat-sati budu proizvedeni do kraja godine, iako je zvanični rok za završetak radova predviđen za ljeto iduće godine. - Sa ovim projektom se odmaklo poprilično i naši planovi su da već krajem ove godine vjetroelektrana Gvozd uđe u svoj probni rad. Završeni su temelji, uređuju se platoi za montažu, polažu se srednjenaponski kablovi, a dio glavne opreme već je u Luci Bar. Do kraja septembra i tokom oktobra slijedi transport i montaža turbina - kazao je za Bankar član projektnog tima u Elektroprivredi Crne Gore, Nikola Vukotić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827110840_6f9c90b2eb3239f18ab6f047fdfd6c28106b17f37937506e7a00f18649cb0570.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827110840_6f9c90b2eb3239f18ab6f047fdfd6c28106b17f37937506e7a00f18649cb0570" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="gvozd"> <figcaption>Nikola Vukotić(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Gvozd 1 ima osam vjetrenjača, a Gvozd 2 će imati još tri – ukupno jedanaest. Zajedno će isporučivati 77 MW, što je veća snaga od postojećih 26 vjetrenjača na Krnovu (drugog proizvođača električne energije). Riječ je o turbinama renomiranog njemačkog proizvođača Nordex: pojedinačna snaga je 7 MW, lopatice su duge 80 m, visina do gondole 113 m. Za montažu će biti potreban kran čija je ruka duga 150 metara. - Dakle, zaista jedan gorostas među nikšićkim planinama. Prve kilovate građani mogu očekivati već krajem godine kroz probni rad - ističe Vukotić, naglašavajući da se radi punim intenzitetom kako bi projekat bio završen znatno prije ugovorenog roka. Elektroprivreda Crne Gore i Evropska banka za obnovu i razvoj potpisale su nedavno i dodatni kreditni aranžman od 25 miliona eura za izgradnju Gvozda 2. Time se ovaj projekat proširuje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori. Proširenjem sa tri nove turbine, godišnja proizvodnja prelazi 210 GWh, što je dovoljno za snabdijevanje više od 35 hiljada domaćinstava, dok se emisije ugljen-dioksida smanjuju za skoro 137.000 tona godišnje. Iz EPCG su ranije kazali da je ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, koji je potpisan 19. juna 2023. godine, predstavljao najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada. Novi aranžman za VE Gvozd 2, pojasnili su iz kompanije, bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore. Pored energije, projekat Gvozd donosi i novu infrastrukturu za lokalnu zajednicu.&nbsp; - Nekada je do nekih lokacija bilo nemoguće doći, a danas transport lopatica dugih 80 metara ide putevima koje smo mi probili. Pristupačnost mnogo znači, to nije samo naš, već i stav mještana - napominju iz projektnog tima koji vodi izgradnju. Bolja saobraćajna povezanost otvara prostor za napredniju poljoprivredu, lakši plasman proizvoda, ali i razvoj turizma. Krnovo danas ne dobija samo nove turbine – već dobija priliku da postane energetsko, razvojno i simboličko čvorište Crne Gore, mjesto gdje se snaga prirode pretvara u snagu napretka.

Struja iz Gvozda do kraja godine

Protiv R.Z. (43) i Ž.Ž. (38) iz Nikšića podnijeta je krivična prijava nakon što je policija pronašla 780 komada ručno pravljenih cigareta, 119 paklica raznih vrsta cigareta sa kosovskim akciznim markicama, te 79,2 litra alkoholnog pića bez akcizne markice i deklaracije o porijeklu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013113018_a2d5c3e4ae446c5dc5d936015cb29990cfbc99c01f498d1a2630853c18cd742e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013113018_a2d5c3e4ae446c5dc5d936015cb29990cfbc99c01f498d1a2630853c18cd742e" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađene stvari Nikšić Uprava policije"> <figcaption>Pronađene stvari(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Oni su pretresli stan i kola R.Z. i trgovinski objekat u Ž.Ž. Njima se na teret stavlja nedozvoljena trgovina. - Nakon kriminalističke obrade, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, podnijeli krivičnu prijavu protiv pomenutih lica zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljena trgovina - naveli su u policiji.

Dvojici Nikšićana krivična prijava, policija pronašla 119 pakli cigareta s kosovskim markicama i 79 litara alkohola bez deklaracije o porijeklu

Projekat tzv. „srpskog sveta“ realna je opasnost o kojoj se mora otvoreno govoriti, ali i projekat koji nema budućnost u savremenoj Evropi, zasnovanoj na građanskim vrijednostima, vladavini prava i poštovanju različitosti.
To je centralna poruka emisije Građanski ugao na Televiziji E, čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO).&nbsp;
O konceptu „srpskog sveta“, njegovim političkim, identitetskim i bezbjednosnim implikacijama po zemlje Zapadnog Balkana, kao i o odgovoru regiona i Evropske unije na ove procese, direktorica za strategiju i komunikacije u CGO Zvezdana Kovač razgovarala je sa &nbsp;profesorom Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćirom Filandrom, posebnom savjetnicom ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vandom Babić-Galić, profesorom istorije iz Crne Gore Srđom Pavlovićem i novinarom i piscem iz Srbije Tomislavom Markovićem.
- Koncept „srpskog sveta“ treba posmatrati kao supstitut propalog velikodržavnog projekta. Naime, srpske nacionalističke elite tokom cijelog 20. vijeka pokušavale su da ostvare projekat Velike Srbije, ali je on definitivno propao, jer je bio nepravedan i mogao se ostvarivati samo zločinačkim sredstvima - naveo je Šaćir Filandra.
<h2>TRANSFORMACIJA</h2>
On je objasnio da se u savremenim okolnostima, kada su promjene granica međunarodno neprihvatljive, taj projekat transformisao.
- Srpski svet sada dolazi kao kulturološki i identitarni supstitut tom političkom projektu i cilja na stanovništvo, a ne na teritorije - rekao je on, naglašavajući da je riječ o pokušaju standardizacije i ujednačavanja identiteta Srba u različitim državama regiona.
Filanda je dodao da je takav pristup problematičan i zbog istorijskog iskustva i da zahtijeva visok stepen opreza, jer „može biti opasniji nego što smo toga svjesni“.
<h2>NAJVIŠE ŠTETE SRBIMA U REGIONU</h2>
- Predstavljanje „srpskog sveta“ kao brige za Srbe van Srbije je potpuno licemjerno. Nazvati taj koncept brigom za prava Srba bilo bi isto kao nazvati Miloševićevu politiku devedesetih humanitarnim radom - decidna je Vanda Babić-Galić.
Prema njenim riječima, riječ je o projektu koji podrazumijeva objedinjavanje prostora isključivo po etničkom kriterijumu, uz pretpostavku da granice nijesu konačne.
- Taj koncept geopolitički je kompatibilan sa interesima Rusije i vodi destabilizaciji Zapadnog Balkana i slabljenju euroatlantskog prostora. I taj projekat najviše šteti upravo Srbima u regionu, jer ih pretvara u taoce tuđe politike i trajnu manjinu sumnjive lojalnosti, umjesto ravnopravne građane država u kojima žive - istakla je ona.
<h2>U CRNOJ GORI POSEBNO ŠTETAN EFEKAT</h2>
Srđa Pavlović je mišljenja da „srpski svet“ u Crnoj Gori ima specifičan i posebno štetan efekat.
- U Crnoj Gori postoji dubok identitetski dualitet, koji ovaj projekat dodatno produbljuje… Srpski svet u Crnoj Gori djeluje kao fundamentalni destabilizator države, jer svakom nacionalističkom projektu smeta uređena, stabilna država zasnovana na vladavini prava i građaninu kao centru sistema - rekao je Pavlović.
On je naveo da se taj uticaj manifestuje kroz zahtjeve za redefinisanje zakona, insistiranje na definisanju konstitutivnih naroda, istorijskom revizionizmu i instrumentalizaciji kulture.
- To nijesu apstraktne stvari, već vrlo konkretne političke, pravne i kulturne prakse - dodao je on, upozoravajući i na opasnost manipulacije istorijom, ističući da „ako se ordinarne laži dovoljno puta ponove i uđu u udžbenike, dobijate generacije koje su trajno oštećene“.
<h2>LICEMJERNOST</h2>
Tomislav Marković je ocijenio da je priča o brizi za Srbe licemjerna, jer vlast u Srbiji ne brine ni o sopstvenim građanima. On je ukazao na represiju, gušenje sloboda, kampanje mržnje i kriminalizaciju kritičkog mišljenja u Srbiji.
- Ako se vlast tako odnosi prema sopstvenim građanima, zašto bi bila bolja prema drugima? - upitao je Marković, dodajući da su slični argumenti postojali još početkom 20. vijeka, što je ilustrovao tekstovima Dimitrija Tucovića nakon aneksije Bosne i Hercegovine.
Marković se pozvao i na Hanu Arent, koja je, kako je rekao, pisala da su pan-nacionalni pokreti po pravilu neprijateljski nastrojeni prema državi i institucijama.
- Njima nije cilj uređena država, već trajna dominacija - podvukao je on.&nbsp;
U razgovoru je ocijenjeno da ne postoji jedinstven i dosljedan regionalni odgovor na ove procese. Filandra je naveo da su reakcije često „inkonzistentne i vođene uskim nacionalnim interesima“, te da zemlje van EU nemaju dovoljno koordinacije kada je riječ o stabilnosti regiona.&nbsp;
Govoreći iz perspektive Hrvatske, Babić-Galić je rekla da Zagreb aktivno upozorava evropske institucije na opasnosti politike „srpskog sveta“, jer je stabilnost regiona i evropski put Crne Gore i Bosne i Hercegovine u interesu Hrvatske.
<h2>EU PODRŽAVA ANTIEVROPSKE STRUKTURE</h2>
Kada je riječ o Evropskoj uniji, Pavlović je izrazio ozbiljnu zabrinutost.
- EU sve češće ignoriše poteze koji su u suprotnosti sa njenim vrijednostima i podržava političke strukture koje su suštinski anti-evropske. Ako je cilj da Crna Gora uđe u EU kao prazna forma bez suštine, onda je potpuno nebitno ko je na vlasti - rekao je Pavlović, dovodeći u pitanje iskrenost i dubinu evropskog angažmana.
Odgovarajući na pitanje o granici između legitimnog kulturnog povezivanja i političke instrumentalizacije identiteta, Filandra je rekao da je ključ u poštovanju zakonodavstva država u kojima manjine žive, te da postoji dovoljno prostora za normalnu kulturnu komunikaciju bez podrivanja ustavnog poretka.
Pavlović je upozorio da je “politička aproprijacija kulture najopasniji alat nacionalizma“, dok je Marković naveo primjere miješanja Srbije u obrazovne programe Crne Gore, ističući da se time negira pravo druge države na sopstvenu kulturnu i obrazovnu politiku.
<h2>SRPSKI SVET I EU NESPOJIVI</h2>
Babić-Galić je poručila da su koncepti „srpskog sveta“ i Evropske unije nespojivi.
- Ne možete ući u EU, a negirati državu, naciju, kulturu i simbole“, rekla je ona dodajući da je u interesu regiona da Crna Gora, sa svojim autentičnim vrijednostima, postane dio evropske zajednice.
Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FLnjFrvuJvHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Srpski svet - stari projekat u novom pakovanju

Kazahstanska teniserka Elena Ribakina pobjednica je Australijan opena u Melburnu.
Ona je danas u finalnom meču savladala Arinu Sabaljenku 2:1, po setovima 6:4, 4:6 i 6:4.
Do prvog trofeja u Melburnu došla je nakon dva sata i 18 minuta igre.
Ribakina se tom pobjedom revanširala Sabaljenki za poraz u finalu Australijan opena prije tri godine.
To je njen drugi grend slem u karijeri, nakon što je prije četiri godine bila najbolja na Vimbldonu.
Sabaljenka je drugu godinu zaredom poražena u finalu prvog grend slema u sezoni, koji je osvajala 2023. i 2024. godine.
Za trofej u konkurenciji tenisera sjutra će igrati Novak Đoković i Karlos Alkaras.

Ribakina pobjednica Australijan opena

U Crnoj Gori je arbitraža, kao fleksibilan i specijalizovan mehanizam vansudskog rješavanja sporova, normativno uređena i usklađena sa ključnim međunarodnim standardima, ali praksa pokazuje da je privreda nedovoljno koristi - ocijenio je advokat Vanja Mugoša.
Da bi se arbitraža afirmisala kao pouzdana i efikasna alternativa sudskom postupku potrebno je, ističe on, raditi na više frontova.
- Prije svega, nužna je sistematična edukacija preduzeća, posebno u finansijskom i građevinskom sektoru, gdje se najčešće zaključuju ugovori veće vrijednosti i sadrže kompleksne tehničke elemente - rekao je Mugoša listu Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je dodao da bi kompanije u tim oblastima trebalo da znaju prednosti arbitraže, kao što su mogućnost imenovanja stručnih arbitara, veća procesna fleksibilnost i brže donošenje odluka.&nbsp;
- Takođe, treba povećati vidljivost Arbitražnog suda pri PKCG kroz stručne skupove, radionice i objavljivanje sažetaka odluka i modela klauzula. Transparentnost i dostupnost informacija ključne su za povjerenje privrede - poručio je Mugoša, koji je pravni stručnjak u oblasti arbitražnog prava.
On smatra da je neophodno raditi na uklanjanju uobičajenih predrasuda, prije svega uvjerenja da je arbitraža „skupa“ ili rezervisana za međunarodne sporove.&nbsp;
- Pravilno uređen troškovnik i djelimična digitalizacija postupka, kao i promocija statističkih pokazatelja koji potvrđuju skraćeno trajanje postupka i visoku stopu izvršivosti odluka, dodatno bi ohrabrili privrednike. Konačno, posebnu ulogu imaju advokati i pravnici u kompanijama, koji kreiranjem jasnih i balansiranih arbitražnih klauzula mogu unaprijed obezbijediti pravnu sigurnost i efikasno rješavanje eventualnih sporova - objasnio je Mugoša.&nbsp;
Adekvatno ugovaranje i pravovremeno upućivanje na arbitražu ključni su, prema njegovim riječima, za njenu širu primjenu u crnogorskoj privredi.
On je podsjetio da je prva savremena institucija za arbitražu u Crnoj Gori osnovana početkom 2006. godine u okviru PKCG, dok je Zakon o arbitraži donesen 2015. godine. Arbitražni način rješavanja sporova, međutim, nije zaživio u punoj mjeri.
Mugoša je kazao da integracija u EU donosi novu vrijednost i u toj oblasti, te da bi arbitražni postupak i prednosti alternativnog rješavanja sporova trebalo dodatno promovisati.
On smatra da su skupovi, koje o arbitraži organizuje PKCG, veoma važni za dodatnu promociju tog načina rješavanja sporova.
- U narednom periodu se u organizovanje i popularizovanje takvih i sličnih skupova moraju uključiti svi akteri. Posebno treba animirati građevinske inženjere i vještake, te pravnike i advokate, kako bi se svi dodatno obučili i pripremili za proces koji će biti preovlađujući od ulaska u EU - rekao je Mugoša.
On je upozorio da arbitraža, kao i svaki procesni mehanizam, nosi određene rizike koji se primarno odnose na izbor arbitara, troškove postupka i materijalno-procesne odluke koje nijesu podložne širokoj sudskoj kontroli.&nbsp;
- Najčešći rizici koje vidimo su mogućnost stvarne ili makar percepirane pristrasnosti arbitara, nedovoljna transparentnost u pojedinim fazama postupka i zloupotrebe procedure - poput odugovlačenja ili taktičkih prigovora - rekao je Mugoša.
Zaštita stranaka, prema njegovim riječima, u najvećoj mjeri zavisi od kvaliteta arbitražne klauzule i pravilnog izbora institucije i arbitara.&nbsp;
- Precizno ugovorena klauzula koja sadrži mehanizme imenovanja arbitara, kriterijume stručnosti, pravila o zamjeni arbitra u slučaju sumnje u nepristrasnost i jasno određene procesne korake predstavlja osnovni preventivni mehanizam - objasnio je Mugoša.
Rizik od pristrasnosti se, kako je dodao, umanjuje izborom nezavisnih i tehnički kompetentnih arbitara, posebno u sporovima visokog stepena tehničke složenosti, kao što su infrastrukturni ili inženjerski projekti.
- Institucionalna arbitraža, poput one pri PKCG, dodatno doprinosi sigurnosti, jer obezbjeđuje unaprijed utvrđena pravila i nadzor nad procesnim integritetom. U pogledu zabrane zloupotreba, značajno je da pravila postupka predvide procesnu disciplinu, uključujući rokove za podneske, ograničenja u pogledu podnošenja ponovljenih prigovora i mogućnost sankcionisanja odugovlačenja - saopštio je Mugoša.&nbsp;
Transparentnost se, prema njegovim riječima, postiže jasnim vođenjem zapisnika, dostavljanjem odluka i primjenom međunarodnih standarda. Sve navedeno pokazuje da uz pravilno ugovaranje i institucionalni okvir, arbitražni postupak predstavlja stabilan, predvidiv i efikasan mehanizam rješavanja sporova, a identifikovani rizici se mogu svesti na minimum.
On smatra da geopolitika može uticati na izbor arbitražnog suda i sprovođenje odluka, te da rast troškova arbitražnih postupaka može obeshrabriti potencijalne učesnike, posebno manje kompanije. Pandemija koronavirusa je, prema njegovim riječima, otvorila mogućnost online saslušanja, što je neminovno otvorilo pitanja povjerljivosti i zaštite podataka.
- Sada se već sa sigurnošću može pretpostaviti da će doći do potpune digitalizacije postupaka uz sve veću primjenu vještačke inteligencije. Sigurno će doći do većeg ugovaranja arbitražnih klauzula, te postupaka arbitraže u nekim novim industrijama, što će opet zahtijevati jačanje reformi u arbitražama kroz modernizaciju pravila i jačanje kapaciteta za složene sporove, te transparentnost i standardizaciju kroz veću harmonizacija pravila i smjernica - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da arbitraže moraju tražiti mehanizme koji će ih voditi u korak s vremenom i novim tehnologijama, te omogućiti da ih potencijalni učesnici biraju kao kompetentno i poželjno mjesto za rješavanje sporova.
- Kako će to izgledati i oće li se uspjeti u tome, teško je odgovoriti. Ipak, vjerujem da će se to desiti. U tom procesu, advokati imaju jednu od ključnih uloga i oni su ti koji svojim znanjem i savjetima mogu učiniti arbitražu dostupnijom i sigurnijom za privredu - zaključio je Mugoša.

Tag: vjetroelektrana-gvozd