Za završetak svih planiranih radova na šest graničnih kontrolnih mjesta (GKM) koji će se koristiti za veterinarske i fitosanitarne preglede nedostaje 13,73 miliona eura. Ova sredstva će biti planirana budžetima za 2026. i 2027. godinu.&nbsp;
To je navedeno u dokumentu Mapa puta za izgradnju i unapređenje graničnih kontrolnih mjesta koji je juče usvojila Vlada, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/za-granicne-prelaze-po-evropskim-standardima-fali-137-miliona-eura">prenosi Pobjeda</a>.
Uspostavljanje funkcionalnog sistema graničnih kontrola ključni preduslov za zatvaranje Poglavlja 12, zaštitu javnog zdravlja i efikasan protok roba u skladu sa Regulativom (EU) 2017/625. Poglavlju 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, zahtijeva uspostavljanje stroge infrastrukture za kontrolu životinja i robe na budućim spoljnim granicama EU.
Mapom puta su obuhvaćena četiri granična drumska kontrolna mjesta (Božaj – Albanija, Dobrakovo - Srbija, Kula - Kosovo i Ilino brdo -Bosna i Hrecegovina), jedan pomorski (Luka Bar) i jedan vazdušni (Aerodrom Podgorica). Dokument otkriva da za poštovanje evropskih stadarda treba savladati izazove koji nijesu samo finansijski već i podrazumijevaju, pored ostalog, i diplomatske pregovore.
<h2>Božaj, Kula...</h2>
Na prelazu Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini planirano je 10 mjera, od kojih su dvije realizovane (analiza prometa i obilazak lokacije). U Mapi puta navodi se da se čeka dogovor sa BiH o zajedničkom korišćenju prelaza. Ako dogovor bude postignut, postojeća parcela bi ostala na raspolaganju za GKM. U suprotnom, biće potrebna nova lokacija i eksproprijacija zemljišta. Sada nedostajuća sredstva za završetak radova iznose tri miliona eura.
Najzahtjevnije je granično kontrolno mjesto Dobrakovo sa ukupno 13 planiranih mjera. Do sada su realizovane dvije koje se tiču pripreme podataka i obilaska terena, dok je 11 mjera nerealizovano. Kako država u blizini nema svoje zemljište, ključna aktivnost biće eksproprijacija privatnih parcela. Procijenjeno je da će otkup zemljišta koštati 250.000 eura, dok ukupna nedostajuća sredstva iznose 3,48 miliona eura.
Na graničnom prelazu Božaj planirano je pet ključnih mjera, od kojih je jedna realizovana (izrada glavnog projekta). Preostale četiri mjere obuhvataju reviziju, izgradnju i opremanje. Parcela je već obezbijeđena u vlasništvu države, a za završetak svih radova nedostaje 1,99 miliona eura.
Na GKM Kula planirano je ukupno osam mjera, a status pokazuje da su tri već realizovane (određivanje nove lokacije, definisanje površine parcele i dobijanje urbanističko-tehničkih uslova). U Mapi puta navodi se da je prvobitna lokacija za granično kontrolno mjesto promijenjena jer je MUP odlučio da cijeli granični prelaz pomjeri bliže administrativnoj granici sa Kosovom. Zbog nepovoljnih zimskih uslova na ovoj planinskoj lokaciji, građevinski radovi moraju biti završeni do oktobra 2026. godine kako bi se omogućilo nesmetano opremanje unutrašnjosti, a nedostajuća sredstva iznose 2,50 miliona eura.
<h2>Luka, Aerodrom</h2>
U Luci Bar postoji izgrađen objekat GKM, ali je potrebna njegova nadogradnja. Kako bi se ubrzao proces, planirano je da se tender za opremanje objekta raspiše još tokom trajanja građevinskih radova.
Za modernizaciju tog prelaza predviđeno je ukupno deset mjera. Do sada je realizovana samo jedna, koja se odnosila na prikupljanje podataka o prometu pošiljki, dok je preostalih devet mjera u fazi pripreme ili čekanja. Za završetak nadogradnje objekta i njegovo opremanje procjenjuje se da nedostaje 1,22 miliona eura.
Projekat modernizacije GKM Aerodrom Podgorica (Golubovci) je u poodmakloj fazi u odnosu na ostale.
- Od ukupno sedam planiranih mjera, četiri su već realizovane (izrada i revizija glavnog projekta, tenderi za izgradnju i nadzor). Preostale su tri mjere, od kojih je dobijanje građevinske dozvole u toku. Za finalizaciju i opremanje tog mjesta potrebno je još 202.500 eura – navedeno je u dokumentu.
Plan predviđa da većina objekata bude potpuno funkcionalna i opremljena do kraja 2027. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za granične prelaze po evropskim standardima fali 13,7 miliona eura

Portparolka Demokratska partija socijalista i poslanica u Skupštini Crne Gore Sonja Popović saopštila je da javnost ovih dana svjedoči, kako je navela, očajničkim pokušajima dodvoravanja funkcionera Pokret Evropa sad predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji &nbsp;Mandiću, jer, prema njenim riječima, znaju da opstanak Vlade zavisi od devet poslanika Nove srpske demokratije.
Popović navodi da se toj listi danas pridružio i šef Kluba poslanika PES-a Vasilije Čarapić, koji, kako tvrdi, pokušava da stekne simpatije predsjednika Skupštine baveći se DPS-om i targetiranjem pojedinih medija.
- Razumijemo da je gospodin Čarapić izgubljen u situaciji u kojoj se aktuelna parlamentarna većina raspala, te da u novonastaloj panici, poučen ranijim ‘prevaspitavanjima’ poslanika PES-a od strane Mandića na skupštinskim zasijedanjima, ni po koju cijenu ne želi da naljuti prvog čovjeka NSD-a - poručila je Popović.
Ona je dodala da funkcioneri PES-a u svojim, kako je navela, poniženjima pred predsjednikom Skupštine treba da zaobiđu Demokratsku partiju socijalista.
- Nadamo se da će za ovakvo poniženje koje priređuje sebi i partiji koju predstavlja dobiti makar: ‘Bravo, Vaso!’, iz usta Andrije Mandića“ - zaključila je Popović.

Popović: Funkcioneri PES-a se ponižavaju pred Mandićem jer od NSD-a zavisi opstanak Vlade

The Institute Alternative has warned that the Government and Parliament of Montenegro are entering one of the most important years in the EU integration process without adopted work plans, which seriously hampers the planning of legislative reforms and the fulfillment of obligations toward the European Union.
In a statement, signed by Jelena Radulović, it is stated that the Government is operating without an adopted work program for 2026, while none of the 14 permanent parliamentary committees had adopted annual activity plans by the beginning of February.
As highlighted, during December 2025, 73 legislative proposals were submitted to parliamentary procedure, while an additional 23 were submitted in January 2026. An intensification of legislative activity is also envisaged in the Draft Programme for Montenegro’s Accession to the European Union for 2026, according to which the fulfillment of benchmarks and the closing of negotiating chapters by the end of the year depends on the adoption of as many as 122 strategic, legislative, and by-law acts.
Despite this, the Institute emphasizes that neither the Government nor parliamentary committees have adopted work plans that would serve as a basis for organizing this extensive legislative process.
Particular attention is drawn to the fact that the Parliament’s Rules of Procedure do not prescribe an obligation or deadlines for the adoption of annual work plans by committees, except for the Committee on Security and Defence, which is required to do so under the Law on Parliamentary Oversight in the Field of Security and Defence.
A similar situation exists with the Government, whose Rules of Procedure provide that the annual work program should be adopted by the end of the current year for the following year, but this deadline has not been respected in the past either - the work program for 2025 was adopted only mid-February.
The Institute Alternative assesses that without clear obligations, deadlines, and accountability, good practices remain the exception rather than the rule. They recall that in early 2021, Parliament adopted a Legislative Work Plan and an Action Plan for Strengthening the Legislative and Oversight Role, but this practice was never formalized through the Rules of Procedure and was not continued in subsequent years.
The analysis also shows that in previous years, a large number of committees operated without adopted work plans - four committees in 2025, one in 2024, and as many as eight committees in 2023.
- In a year in which the adoption of nearly 500 acts and the closure of key negotiating chapters are planned, operating without clearly defined plans poses a serious risk to the efficiency of reforms and the transparency of the legislative process - Radulović said.
The Institute Alternative calls on the Government and Parliament to adopt work programs and plans as soon as possible, in order to enable quality planning of reforms and the inclusion of other societal actors in the legislative process.

Institute Alternative warns: A key year for EU integration begins without work plans of the Government and Parliament

Institut alternativa upozorio je da Vlada i Skupština Crne Gore ulaze u jednu od najvažnijih godina u procesu evropskih integracija bez usvojenih planova rada, što ozbiljno otežava planiranje zakonodavnih reformi i ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji.
U saopštenju koje potpisuje Jelena Radulović navodi se da Vlada funkcioniše bez usvojenog programa rada za 2026. godinu, dok nijedan od 14 stalnih skupštinskih odbora do početka februara nije donio godišnji plan aktivnosti.
Kako se ističe, tokom decembra 2025. godine u skupštinsku proceduru su predata 73 zakonska prijedloga, dok je u januaru 2026. podnijeto još 23. Intenziviranje zakonodavne aktivnosti predviđa i Nacrt Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2026. godinu, prema kojem od usvajanja čak 122 strateška, zakonska i podzakonska akta zavisi ispunjenje mjerila i zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
I pored toga, naglašavaju iz Instituta, ni Vlada ni skupštinski odbori nemaju usvojene planove rada koji bi predstavljali osnov za organizaciju ovog obimnog zakonodavnog procesa.
Posebno se ukazuje da Poslovnik Skupštine ne propisuje obavezu ni rokove za usvajanje godišnjih planova rada odbora, izuzev Odbora za bezbjednost i odbranu, koji to mora učiniti na osnovu Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane.
Slična situacija je i sa Vladom, čiji Poslovnik predviđa da se godišnji program rada donosi do kraja tekuće godine za narednu, ali taj rok ni ranije nije poštovan – program za 2025. godinu usvojen je tek sredinom februara.
Iz Instituta alternativa ocjenjuju da bez jasnih obaveza, rokova i odgovornosti dobre prakse ostaju izuzetak, a ne pravilo. Podsjećaju da je Skupština početkom 2021. godine usvojila Plan zakonodavnog rada i Akcioni plan za jačanje zakonodavne i kontrolne uloge, ali ta praksa nikada nije formalizovana kroz Poslovnik i u narednim godinama nije nastavljena.
Analiza pokazuje i da je prethodnih godina veliki broj odbora radio bez usvojenih planova rada – tokom 2025. čak četiri odbora, tokom 2024. jedan, a tokom 2023. godine čak osam odbora.
- U godini u kojoj se planira usvajanje skoro 500 akata i zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, rad bez jasno definisanih planova predstavlja ozbiljan rizik za efikasnost reformi i transparentnost zakonodavnog procesa - poručila je Radulović.
Iz Instituta alternativa apeluju na Vladu i Skupštinu da što prije usvoje programe i planove rada, kako bi se omogućilo kvalitetno planiranje reformi i uključivanje drugih aktera u društvu u zakonodavni proces.
Saopštenje je dio analize izrađene u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti“, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju.

Institut alternativa upozorava: Ključna godina za EU integracije počinje bez planova rada Vlade i Skupštine

Crnu Goru potresaju ozbiljne političke i društvene turbulencije. Vlast se raspada, protesti i blokade postaju svakodnevica, a bjekstva osuđenih dodatno potkopavaju povjerenje u institucije. Sistemi se urušavaju jedan za drugim, počev od bezbjednosnog sektora, koji puca po svim šavovima. Nestabilnost je postala realnost, a nesigurnost i zabrinutost zbog toga gdje zemlja ide - &nbsp;sve su izraženiji.&nbsp;
Sve je više onih koji smatraju da ova Vlada, u postojećem sastavu, više ne može da odgovori izazovima trenutka i da je prekompozicija vlasti neophodna.
Lider Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan, u razgovoru za Portal ETV, ocijenio je da Crnoj Gori nedostaje stabilna i istinski proevropska vlast koja bi bila u potpunosti posvećena završnici pregovora sa Evropskom unijom.
- U Evropskom savezu odavno zastupamo stav da je Crnoj Gori prijeko potrebna istinski proevropska, progresivna i stabilna Vlada koja će u potpunosti biti fokusirana na ispunjavanje zadataka iz završnice pregovora za učlanjenje u EU i koja će biti čvrsta i odlučna u odbijanju svih unutrašnjih i vanjskih pokušaja da se ovaj strateški cilj ugrozi - rekao je Belan.
On je ukazao da aktuelna vlast ne odgovara zahtjevima trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
- Sve što se dešava u aktuelnoj Vladi i oko nje i sve što produkuje u crnogorskom društvu i politici jasno pokazuje da ona nema potrebne kapacitete i karakter za ovaj istorijski trenutak i šansu koja nam se ponovo otvorila - kazao je on.
Belan smatra da evropske integracije nijesu prepoznate kao ključna tema u javnosti.
- Da li bi potpuno neupućena osoba po glavnim dnevnim temama i naslovima u medijima mogla zaključiti da se naše društvo bliži samoj završnici procesa učlanjenja u EU i da je to glavna politička tema? - istakao je jedan od lidera Evropskog saveza.
Prema njegovim riječima, svakodnevni problemi dominiraju u razgovorima građana.
- Štrajkovi, blokade, nametanje tema koje za cilj imaju destrukciju i nestabilnost i to od samih činilaca vlasti, haos u bezbjednosnom sektoru, gotovo pa raspad javnog zdravstvenog sektora, sve lošiji životni standard i sve manja kupovna moć - rekao je Belan.
On je podsjetio i na posljednje blokade prevoznika tereta.&nbsp;
- Strahovali smo koliko će trajati blokade koje je organizovalo Udruženje prevoznika tereta jer imamo zaliha goriva za tek nekoliko dana - kazao je on.
Na kraju, Belan je poručio da je politička promjena neophodna.
- Dakle što se nas tiče, do nove parlamentarne većine i Vlade je moralo već odavno doći. Svaki dan trajanja ove Vlade je nova izgubljena prilika da stvari u Crnoj Gori odvijaju u značajno pozitivnijem pravcu - istakao je jedan od lidera ES.

Miraš Dušević

Belan: Nova Vlada je hitno potrebna Crnoj Gori – svaki dan aktuelne je izgubljena šansa

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Pregovori o formiranju vlade u Nizozemskoj olandiji biće usmjereni ka formiranju rijetke vlade manjinskog kabineta, saopštili su danas lideri triju potencijalnih koalicionih partija.
Pregovori će se nastaviti između centrističke, pro-EU partije D66 koju predvodi Rob Jeten, koja je pobijedila na izborima prošlog oktobra, konzervativnih Hrišćanskih demokrata i desničarske VVD.
Ova koalicija bi imala 66 mandata u donjem domu parlamenta od ukupno 150, i morala bi tražiti podršku drugih partija pojedinačno za svoje politike.
Nizozemskom obično upravljaju koalicije sa većinom, ali jako fragmentisana politička scena sve više otežava formiranje takve koalicije.
Nakon oktobarskih izbora, sve glavne partije isključile su mogućnost vladanja sa anti-muslimanskim populistom Gertom Vildersom nakon što je on srušio prethodnu vladu, koju je vodila njegova PVV.
VVD je isključila saradnju sa ljevičarskom kombinacijom Zelenih/Radničke partije, čije uključivanje je bilo jedina opcija za čvrstu većinu.
D66 je, sa svoje strane, bio protiv uključivanja euroskeptične, konzervativne JA21, koja bi mogla podići ukupan broj mandata na 75.

Nizozemske partije na putu da sastave manjinsku vladu

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o slobodnim zonama kojim uspostavlja savremen i operativan regulatorni okvir za osnivanje, početak rada, upravljanje, nadzor i prestanak rada slobodnih zona u Crnoj Gori, navodi se u saopštenju.
Poseban akcenat, kako su kazali nakon održane sjednice na kojoj je prijedlog ovog akta usvojen, stavlja se na jačanje transparentnosti i carinskog nadzora nad robnim tokovima kroz obaveznu primjenu tehničkih i informacionih mjera (jedinstveni elektronski sistem upravljanja robom, video-nadzor i kontrolisani pristup), te jasnije razgraničenje odgovornosti osnivača, operatora i korisnika.
Fokus će biti i na unapređenju kaznene politike i međuinstitucionalne saradnje.
Konkretno, kako su precizirali, zakon obezbjeđuje veću transparentnost i kontrolu robnih tokova u slobodnim zonama kroz obaveznu digitalizaciju i video-nadzor.
- Uspostavlja se jasan institucionalni model odgovornosti osnivača, operatora i korisnika, uz preciznije procedure i nadzor.. Rješenja doprinose suzbijanju zloupotreba i nedozvoljene trgovine, uz istovremeno jačanje investicione predvidivosti. Regulativa se usklađuje sa relevantnim međunarodnim standardima i dobrim praksama (transparentnost, upravljanje rizicima, carinski nadzor) - ističu iz Vlade.
Cilj je da slobodne zone funkcionišu kao pouzdan i održiv razvojni instrument, koji doprinosi ekonomskom rastu, investicionoj sigurnosti i fiskalnoj stabilnosti, uz visok nivo transparentnosti i nadzora.
<h2>Program ekonomskih reformi do 2028.</h2>
Vlada je usvojila i Program ekonomskih reformi za Crnu Goru od 2026. do 2028.&nbsp;
- Radi se o najvažnijem dokumentu u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima. S jedne strane predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast. S druge strane, ovaj program je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma - precizirano je u saopštenju.
Dokument se sastoji iz dva ključna poglavlja i to makroekonomski okvir i fiskalni okvir.&nbsp;
- Prema preliminarnim projekcijama Ministarstva finansija, crnogorska ekonomija će u srednjem roku ostvariti prosječan godišnji rast od 3,2 odsto, odnosno po godinama 3,2 odsto u 2026, 3,1 odsto 2027. i 3,2 odsto 2028 - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U narednom srednjoročnom periodu, Crna Gora će nastaviti sa sprovođenjem mjera iz Fiskalne strategije, fokusirajući se na dalje jačanje kontrole i racionalizaciju javne potrošnje, te unapređenje naplate prihoda kroz modernizaciju poreske administracije i borbu protiv neformalne ekonomije.
Nastaviće sa pažljivim upravljanjem i refinansiranjem javnog duga, davanjem prioriteta kapitalnim investicijama u projekte koji podstiču rast, kao i dalju konsolidaciju fiskalne discipline, koja je već značajno unaprijeđena u odnosu na period prije velikih poreskih reformi.&nbsp;
- U skladu sa fiskalnim okvirom za period od 2026. do 2028, projektovani javni prihodi kreću se od 3.506,1 miliona eura (40,9 odsto BDP-a) u 2026. godini do 3.727 miliona eura (39,7 odsto BDP-a) u 2028. godini. Očekivani rast javnih prihoda rezultat je povećane potrošnje, jačanja ekonomske aktivnosti i smanjenja obima sive ekonomije - ističu iz Vlade.
<h2>Zakon o poštanskim uslugama&nbsp;</h2>
Vlada je danas utvrdila i Prijedlog zakona o poštanskim uslugama, koji za cilj ima da uskladi svoje ciljeve i politiku zaštite slobode tržišnog nastupa, interese privrede, građana i korisnika poštanskih usluga, sa EU regulativom i EU standardima i obezbijedi dostupnost univerzalnih poštanskih usluga, kao i razvoj novih, savremenih poštanskih usluga.&nbsp;
- Unaprijediće se i regulativa u dijelu zaštite korisnika, izvršiće se i usklađivanje inspekcijskog nadzora u obavljanju poštanskih usluga, kroz jasno definisanje odgovornosti i obaveza inspektora za preduzimanje ili određivanje mjera ili radnji za obavljanje inspekcijskog nadzora - navodi se u saopštenju.
Zakon će obezbijediti i dostizanje višeg nivoa digitalinih i elektronskih poštanskih usluga u Crnoj Gori, kao i zaštitu korisnika u ovoj oblasti.&nbsp;
<h2>Kreditne institucije i zaštita potrošača</h2>
Vlada je utvrdila danas i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, kako bi se uskladila sa EU standardima.
- Pored postizanja cilja usklađenosti sa finalnim standardima, osigurava se i veća otpornost kreditnih institucija na ekonomske i finansijske šokove, a s obzirom na strože standarde za upravljačke strukture kreditnih institucija, uključujući pravila o nezavisnosti članova upravnih i nadzornih odbora, transparentnosti odlučivanja i upravljanju sukobom interesa unapređuje se kultura korporativnog upravljanja - precizirano je u saopštenju.
Prijedlogom zakona propisuje se dodatne obaveze za kreditne institucije u pogledu transparentnosti poslovanja, uključujući objavljivanje ključnih informacija o finansijskom stanju i rizicima, čime se jača povjerenje klijenata i investitora u sistem.
- Proširuje se i sistem upravljanja rizicima. Jača se supervizorski okvir kroz jačanje sistema prudencijalnog nadzora, uključujući saradnju sa nadležnim organima Evropske unije, čime se osigurava buduća usklađenost sa standardima Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i drugim međunarodnim obavezama - ističu iz Vlade.
Prijedlogom zakona o zaštiti potrošača predviđa prioritetno dalje usaglašavanje sa najnovijom potrošačkom pravnom tekovinom EU iz 2019. godine, što je i preduslov za privremeno zatvaranje poglavlja 28.
- Prijedlog zakona omogućava preuzimanje najnovije tri potrošačke direktiva iz 2019. godine koje su preostale kao obaveza u okviru intenziviranog procesa pregovora sa Evropskom komisijom (EK) u okviru PP 28 (Zaštita potrošača i javnog zdravlja), a u smislu zvanično prihvaćenog zahtjeva Crne Gore za njegovo privremeno zatvaranje (Operativni zaključci EK iz 2020. godine). Stoga ovaj Prijedlog zakona treba razumjeti kao završni i ključni korak četvorogodišnjeg procesa koji je počeo 5. decembra 2019. godine - kazali su iz Vlade.
<h2>Uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda</h2>
Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, a cilj je usklađivanje sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije i sastavni je dio obaveza koje je Crna Gora morala ispuniti u procesu usklađvanja sa evropskim zakonodavstvom, kao jednim od početnih mjerila za otvaranje Pregovaračkog poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj.&nbsp;
- Izmjene koje su uslijedile u zakonodavstvu Evropske unije od 2019. godine uslovile su, između ostalog, i izmjene ovog zakona koji predstavlja nastavak usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u ovoj oblasti - objasnili su iz Vlade.&nbsp;
Pored toga, određene odredbe u prethodnom zakonskom rješenju nijesu bile u potpunosti prenesene, pa je zakon bio djelimično usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije koje uređuje ovu oblast.&nbsp;
- Izmjenama se stvara jak osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se nastaviti usklađivanje i omogućiti puna primjena odredaba Zakona, usklađena sa primjenom propisanih odredaba u državama članicama Evropske unije - navodi se u saopštenju.
<h2>Slobodno ribarstvo</h2>
Donijet je i Prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji je proistekao iz potrebe usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU.
- Posebno u dijelu izrade nacionalnog plana upravljanja, procesa autorizacije za ribolov jegulje, ograničenja koja se odnose na ribolov jegulje (uvođenje lovostaja i zabrana sportsko-rekreativnog ribolova) - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Ovaj zakon osigurava prikupljanje podataka o jegulji radi sprovođenja nacionalnog plana prikupljanja podataka te obaveza iskrcaja na iskrcajnim mjestima.&nbsp;
- S obzirom da se dio koji se odnosi na sljedljivost i prvu prodaju odnosi na sve proizvode ribarstva, uključujući i one koji proizilaze iz slatkovodnog ribolova, ovim je zakonom osigurana usklađenost sa evropskim pravilima - ističu iz Vlade.
<h2>Prekogranični energetski infrastrukturni projekti</h2>
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima.
- Crna Gora kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji ima obavezu usaglašavanja zakonodavstva sa propisima Evropske unije u dijelu koji se odnosi na pitanja iz oblasti energetike. Jedna od tih obaveza je transponovanje Regulative EU o smjernicama za trans-evropsku energetsku infrastrukturu kojom je ukinuta ranija Regulativa iz 2013. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovim zakonom uređuju se postupak, uslovi i način realizacije prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata od posebnog značaja za Crnu Goru, prekogranična raspodjela troškova i podsticaji koji se dodjeljuju za ove projekte, kao i druga pitanja od značaja za realizaciju ovih projekata.&nbsp;
- Novi zakon će doprinijeti uspostavljanju adekvatnih uslova za uspješnu i blagovremenu realizaciju prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata, privlačenje potencijalnih investicija, ubrzanje ekonomskog razvoja, kao i ostvarivanja ciljeva u oblasti zaštite životne sredine - ističu u Vladi.&nbsp;
Na ovaj način se omogućava sveukupni razvoj Crne Gore, regionalno i međunarodno povezivanje i uticaj, energetska sigurnost, tržišna i sistemska integracija, konkurencija i pristupačnost cijena energije, radi ublažavanja klimatskih promjena, postizanja energetskih i klimatskih ciljeva, kao i klimatske neutralnosti.
<h2>Linije u javnom interesu</h2>
Vlada je donijela i izmjene Uredbe o bližim uslovima za proglašenje linije u javnom interesu i načinu obavljanja prevoza na liniji od javnog interesa.&nbsp;
. Razlozi za izmjene i dopune ove uredbe odnose se na preciznije definisanje kategorije razumne dobiti, koja je predmet regulative Evropskog parlamenta i Savjeta (EZ) od 24. septembra 2008. godine o zajedničkim pravilima za obavljanje vazdušnog saobraćaja, kao i na usklađivanje sa komentarima Agencije za zaštitu konkurencije - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Prijedlog uredbe ne uređuje pitanja dodjele državne pomoći, u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći.&nbsp;
- Imajući u vidu da postupak proglašenja određenih avio-linija u javnom interesu treba da bude okončan u što kraćem vremenskom periodu, a poželjno do početka ljetnje IATA sezone 2026. godine (kraj marta 2026. godine), a sve kako bi se Crna Gora kao evropska turistička destinacija učinila dostupnijom i konkurentnijom - ističu iz Vlade.
<h2> </h2>

Utvrđen Prijedlog zakona o slobodnim zonama, usvojen i Program ekonomskih reformi

Vlada je dopunila osnovnu i doplatnu listu ljekova sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi - navodi se u saopštenju nakon danas održane sjednice.
Lista ljekova je, kako ističu, jedan od najznačajnijih akata u farmakoterapiji jedne zemlje, pa i naše.&nbsp;
- Potrebu za kontinuiranim radom na reviziji Liste ljekova uslovljava napredak u farmakoterapiji i primjeni novih tehnologija, koji je od velikog značaja za sve oboljele u Crnoj Gori. Ovo je naročito važno za oboljele od malignih oboljenja, autoimunih oboljenja (posebno iz oblasti dječije patologije, onkologije, neurologije, reumatologije, gastroenterologije, hematologije, itd.), hroničnih, nezaraznih i zaraznih bolesti. Navedene bolesti su bile, u ne tako davnoj prošlosti, glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenosti, a danas se uspješno kontrolišu inovativnim ljekovima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Usvajanje Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova ne odnosi se samo na unapređenje ishoda liječenja i poboljšavanje kvaliteta života, nego i na porodičnu, društvenu i ekonomsku produktivnost, koja je time omogućena.&nbsp;
- Donošenjem ove odluke riješiće se više problema, koji se prioritetno odnose na adekvatniji i savremeniji farmakoterapijski tretman bolesnih lica, ali i za zdravstveni sistem uopšte - kazali su iz Vlade.

Dopunjena osnovna i doplatna lista sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao i dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila

Advokat Rajko Danilović, koji je zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, preminuo je jutros, piše N1.&nbsp;
Danilović je tokom 90-ih zastupao opozicionare i aktiviste.
Bio je među advokatima koji su podnosili krivične prijave za ubistvo Slavka Ćuruvije, kao i četvorice funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali.

Preminuo Rajko Danilović: Zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera

Kosti svetog Franja Asiškog u nedjelju su po prvi put javno izložene, čime je zaokružena osamstogodišnja saga o njegovim zemnim ostacima i potvrđena trajna privlačnost poštovanja relikvija među hrišćanima.
Gotovo 400.000 ljudi unaprijed se registrovalo kako bi vidjelo fragmente kostiju, koji su smješteni u uskom, neprobojnom pleksiglas sanduku u donjoj bazilici svetog Franja u umbrijskom gradiću na brdu koji je srednjovjekovni fratar proslavio.
Franjevci su odlučili da kosti izlože na mjesec dana, do 22. marta, kako bi obilježili 800. godišnjicu Franjine smrti 1226. godine. Cilj je oživjeti njegovu poruku mira i bratstva, koja ga je učinila jednim od najvoljenijih hrišćanskih svetaca i inspirisala papu Franju da, kao prvi poglavar Katoličke crkve, uzme njegovo ime.
Postavka njegovih zemnih ostataka posebno je zanimljiva imajući u vidu prilično dramatičnu istoriju tijela svetog Franja, sina bogatog trgovca rođenog 1182. godine, koji se odrekao imetka kako bi živio kao prosjački fratar.
Pred kraj života, na tijelu svetog Franja navodno su se pojavile stigme, prvi dokumentovani slučaj da je neki svetac zadobio Hristove rane s krsta.
Nakon smrti, njegovo tijelo je vjekovima bilo izgubljeno, pošto ga je jedan od njegovih sljedbenika tajno sahranio iz straha da bi moglo biti ukradeno u borbi za relikvije, uobičajenoj u hrišćanstvu srednjeg vijeka.
Ta istorija ispričana je u zasebnoj izložbi u franjevačkom konventu, uz baziliku, koju hodočasnici mogu posjetiti kao dio svog termina za prolazak pored kostiju.
Brat Đulio Čezareo, portparol franjevaca u Asizu, kaže da ova postavka nije morbidno slavljenje mrtvih, već dio duge tradicije u kojoj hrišćani poštuju tjelesne ostatke svetaca kako bi doživjeli duh koji je u njima živio.
- Ne radi se toliko o poštovanju Franja, koliko o susretu s Franjom kroz poštovanje Duha Svetoga koji je ispunio tu ljudskost i učinio je sposobnom da se potpuno daruje. I to je, barem za vjernika, način da se obnovi u ovom jednom životu - kazao je.
Tokom vjekova fascinacija relikvijama dovodila je i do zloupotreba – krađe, falsifikati, a danas i internetska prodaja dio su njihove istorije. No, to ne umanjuje njihovu privlačnost za vjernike, kaže Šon Pilčer, koji vodi „Sakra: Reliks of d Sejnts“, organizaciju koja pruža konsultantske i usluge autentifikacije Katoličkoj crkvi.
Ako su sveci naša braća i sestre na nebu, „onda ima smisla da ćemo imati stvari za koje se držimo“, rekao je.
- A Crkva samo usmjerava tu prirodnu želju koju svi imamo za povezanošću i pripadanjem na način koji nas vodi prema Hristu - kazao je.
Ono što današnjeg posjetioca posebno iznenadi jeste koliko se mali čini sveti Franjo: poznato je da je patio od lošeg zdravlja i loše ishrane, a nježne, tanke kosti djeluju kao potvrda njegove sitne građe.
Za Fiorelu Farinu, stanovnicu sjevernog grada Ređo Emilija, toliko privrženu svetom Franju da je kupila seosku kuću u Asizu i djeci dala imena Frančesko i Frančeska, ova postavka je prilika koja se pruža jednom u životu.
- Samo kad pričam o tome prolaze me trnci. To je događaj koji nisam mogla propustiti - kazala je ispred bazilike.
Sveti Franjo, dodala je, išao je protiv svih društvenih normi kako bi živio jevanđeosku poruku mira, brige za siromašne i za životnu sredinu.
- U ovom istorijskom trenutku, on nam je potreban - rekla je.
Bezbjednosne mjere u nedjelju ujutro bile su pojačane, ali diskretne, dok su prvi hodočasnici prolazili kroz detektore metala prije ulaska u baziliku. Policija nije iznosila detalje, ali je saopštila da su angažovani dodatni policajci, psi tragači, policajci u civilu, nadzorne kamere i druge mjere kako bi se relikvije zaštitile.
S obzirom na istoriju tijela svetog Franja, takve mjere čine se sasvim opravdanim.
Još prije smrti, sveti Franjo je stekao takav ugled svetosti da je na povratku u Asiz posljednji put putovao pod oružanom pratnjom, kaže brat Vilijam Šort, profesor hrišćanske duhovnosti na Franjevačkoj teološkoj školi Univerziteta u San Dijegu.
U savremenim zapisima pominju se i ljudi koji su posezali da otkinu djelove njegove tunike dok je prolazio na konju, vjerujući da njegove relikvije mogu izliječiti bolesne ili spriječiti nesreću, dodao je Šort u razgovoru u franjevačkoj rezidenciji u Rimu, gdje vodi međunarodni franjevački studijski centar.
Kada je sveti Franjo preminuo 3. oktobra 1226. godine, najprije je sahranjen u maloj crkvi San Đorđo u Asizu. U roku od dvije godine papa Grgur Deveti ga je kanonizovao i položio kamen temeljac za baziliku u kojoj će biti njegov grob.
No, uoči prenosa, Franjin povjerljivi pomoćnik, brat Elijas, uzeo je tijelo i tajno ga sahranio u bazilici, u strahu da bi moglo biti ukradeno, kaže Šort. Tijelo je tu ostalo skriveno, zazidano u stub i bez ikakve oznake, sve do 1818. godine. Tada su iskopavanja otkrila posmrtne ostatke, a papa Pio Sedmi potvrdio je da kosti pripadaju svetom Franju.
- Bilo je to pitanje bezbjednosti i ekonomije. Ako imate velikog sveca, novog sveca, a ovaj je čovjek imao potencijal da bude zaista veliki svetac, onaj ko dobije tijelo dobija i hodočasnike - objasnio je Šort.
A Asiz ih danas ima napretek.
Neki su se za posjetu relikvijama prijavili još kada je postavka najavljena u oktobru, nakon čega su raspoređeni u termine od po deset minuta, počevši od nedjeljnog jutra.
Silvanela Tamos doputovala je u Asiz iz Pordenonea, sjeverno od Venecije, zajedno s grupom od 54 ljudi iz svoje biskupije. Imali su jedan od prvih termina, u 9.30 sati.
- To je tijelo koje je živo. To nije mrtvo tijelo. On nam i danas ima mnogo toga reći - kazala je.

Nakon 800 godina prvi put izložene kosti hrišćanskog sveca Franja Asiškog: 400 hiljada ljudi se prijavilo da ih vidi

Francuska će pozvati američkog ambasadora Čarlsa Kušnera kako bi uputila protest zbog američkih komentara o ubistvu krajnje desničarskog aktiviste Kventina Deranka.
Derank, krajnje desničarski aktivista, preminuo je prošle sedmice od povreda mozga zadobijenih tokom prebijanja u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama studentskog skupa na kojem je glavna govornica bila poslanica krajnje ljevice Rima Hasan.
Njegova smrt ukazala je na klimu dubokih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na smirenost u subotu, dok se oko 3.000 ljudi pridružilo maršu u Lionu koji su organizovale krajnje desničarske grupe kako bi odale počast Deranku.
Žan-Noel Baro reagovao je na saopštenje Biroa za borbu protiv terorizma Stejt dipartmenta, koji je na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, da su Kventina Deranka ubili ljevičarski militanti, trebalo da zabrinu sve nas“.
- Odbijamo svaku zloupotrebu ove tragedije koja je zavila u crno jednu francusku porodicu iz političkih motiva - kazao je Baro za informativni kanal Frans Enter u nedjelju.
Stejt dipartment je u objavi dodao da je „nasilni radikalni ljevičarski ekstremizam u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost“.
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu privedeni pravdi - dodaje se.&nbsp;
Sedam osoba suočilo se s preliminarnim optužbama.
Tužilaštvo u Lionu zatražilo je da se svi oni terete za ubistvo s umišljajem, tešku tjelesnu povredu i udruživanje radi izvršenja krivičnog djela.
Šestoro optuženih tereti se po sve tri tačke optužnice.
Sedma osoba optužena je za saučesništvo u ubistvu s umišljajem, teškoj tjelesnoj povredi i udruživanju radi izvršenja krivičnog djela.

Tag: vlada