Vlada će danas na sjednici odlučiti o otvaranju donatorskog žiro računa za obnovu i sanaciju imovine uništene u požarima, saopštio je šef Kabineta premijera Branko Krvavac.
- U danima kada se naša država suočava sa nezapamćenim požarima, u ime Kabineta predsjednika Vlade i Vlade u cjelini zahvaljujemo svima koji su pružili i pružaju podršku širom zemlje - naveo je Krvavac.
On je kazao da je Vlada, kao što je premijer Milojko Spajić saopštio, već dala nalog Ministarstvu finansija da obezbijedi sredstva neophodna za opremu i gašenje požara.
- Imajući u vidu da je, prema prvim informacijama, nastupila veća materijalna šteta, Vlada će nakon zvaničnih procjena pomoći građanima i u sanaciji posljedica - rekao je Krvavac.
On je istakao da posebno cijene činjenicu da je nastupilo veliko interesovanje pojedinaca, kompanija i država koje nude pomoć i podršku za obnovu i sanaciju uništene imovine.
- Kako bi sva pomoć bila adekvatno usmjerena, Vlada će na današnjoj sjednici donijeti odluku o otvaranju donatorskog žiro računa - navodi se u saopštenju.
Krvavac je naveo da će Vlada formirati posebnu komisiju koja će baviti ovim pitanjima, sa ciljem da čitav proces bude u potpunosti transparentan, a namjenska sredstva iskorištena za obnovu objekata i kuća.
- Računom će upravljati Generalni sekretarijat Vlade i o stanju na računu petnaestodnevno informisati Vladu. Svi detalji biće poznati nakon sjednice Vlade - precizirano je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada će danas odlučiti o otvaranju donatorskog računa za obnovu uništene imovine

Koordinacioni tim za zaštitu i spašavanje, kojim rukovodi premijer Milojko Spajić, zasijeda danas u 14 sati - najavljeno je iz Vlade.
Sastanak će biti održan danas u zgradi Vlade, a nakon sjednice biće izdato saopštenje za javnost.

Koordinacioni tim za zaštitu i spašavanje zasijeda u 14 sati

Skupština Crne Gore nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica koje su u skupštinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad, ali ne znači da se odustalo od promjena koje su njima predložene. Zakon je, pored ostalog, predviđao da se privreda dodatno oporezuje tako što će se ukinuti poreska stopa za dobit od 12 odsto uz zadržavanje stope od devet odsto na oporezivu dobit do 100.000 eura i 15 odsto iznad 100.000 eura.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić kaže za Portal Analitika da treba biti svjestan činjenice da je, kako bi javni sistemi funkcionisali na moderan način i u skladu s promijenjenim društveno istorijskim uslovima, potrebna Vlada koja će genirasti nove, moderne odnose između nje i sektora društva, pa time i privrede.&nbsp;
<h2>Privreda kao fiskalna lovina Vlade</h2>
Nove odnose, kaže, samo po sebi, ne može generisati stara Vlada koja nije moderna i ne funkcioniše na tim premisama.&nbsp;
„Potrebna je, dakle, Vlada koja će djelovati u skladu s promijenjenom globalnom vizijom svijeta i koja bi jasno definisala novu misiju, o čemu kod nas nema ni pomena. Promjena o kojoj govorimo, kada je o odnosu sa privredom riječ, morala bi ići, prije svega, u pravcu radikalne promjene postojeće interakcije koja se metaforično može opisati: privreda kao „fiskalna lovina Vlade“, ka generisanju, podrazumijeva se od strane Vlade, novih odnosa u pravcu kreiranja novog privatnog sektora - privrede sa većim stepenom učešća u opšte društvenoj koristi. Trebalo bi da Vlada razumije kako nije moguće kreirati niti slijediti bolji pravac, niti je moguće kreirati moderne društvene promjene za koje je ona odgovorna, ukoliko ne kreira produktivniji odnos sa privredom“, kaže Kostić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da Vlada Crne Gore radi upravo suprotno od toga.&nbsp;
„Podiže poreze na dobit pravnih lica, a pri tome su zaglušujuće glasno iznosili tvrdnje o stimulisanju investicija u privatnom sektoru. Pretpostavljam da je poznato kako je dobit ključni izvor internog finansiranja investicija, a istovremeno visina ostvarne dobiti preduzeća jedan od ključnih pokazatelja kojim se banke vode u dodjeli kredita za investiranje. Više je nego očigledno da je deficit u ostvarenju fiskalnih prihoda Vlade važniji nego šteta nanesena privredi i dugoročnom razvoju zemlje. Potreba za kreiranjem percepcije uspjeha je ključna potreba“, naglašava Kostić.
<h2>Percepcija umjesto realnosti&nbsp;</h2>
Sasvim je izvjesno, kako ukazuje, da se ne razumije kako povećanje fiskalnih sredstava u budžetu znači deficit u sredstvima privrede i u njenoj imovini – aktivi, što znači de facto njenu devastaciju, a zbog ključne interakcije privrede i društva znači i devastaciju društva dugoročno.
“I to nije sve: sudbina ciljeva Vlade i nje same zavisi od efikasnosti njene interakcije sa privredom, pa time Vlada radi i u korist sopstvene štete. Osnovno je za Vladu da kreira percepciju blagostanja i opšteg napretka po cijenu, rekao bih, da se nanese ozbiljna šteta društvenom napretku jer on nije u fokusu. U fokusu je vlast i ostanak na vlasti, a to se najlakše postiže kreiranjem percepcije (kažem percepcije) o napretku, a naročito o unapređivanju materijalnog stanja građana. Ne zaboravimo da je percepcija gotovo uvijek bitno različita od realnog stanja. Dakle, „nije stvarnost ono što jeste već je to percipirana stvarnost“. Upravo je „percipirana stvarnost“ cilj“, poručuje Kostić.
Smatra da Vlada neće ni naredni put, prije ponovnog stavljanja u proceduru izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, organizovati javnu raspravu kako bi čula mišljenje javnosti i struke.
„Vlada je više puta pokazala da joj nije do transparentnosti niti do mišljenja struke. Kao što rekoh, percepcija je ključni cilj kome se teži a njoj bi transparentnost samo škodila. Vlada će tamo gdje javnost napravi pritisak organizovati javnu raspravu, ali, po mome očekivanju, i tada će to biti fingiran proces“, ukazuje predsjednik CUP-a.
<h2>Kreditno-garantni fond odlična inicijativa</h2>
Na pitanje mogu li privreda i turizam, ovakvi kakvi su danas, podmiriti finansijske potrebe državne administracije, Kostić odgovara odrično.
„Odgovor je više nego jasan. Ne, niti će to skoro biti u stanju i to ne zbog njih već zbog Vlade i administracije“, ističe on.
Osnivanje Kraditno-garantnog fonda, pak, vidi kao odličnu inicijativu.&nbsp;
„Kažem inicijativa jer uspjeh bilo koje institucije zavisi od njene operacionalizacije. Imajući u vidu da najveći dio crnogorske privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća, a da upravo oni imaju najveće probleme u obezbjeđivanju sredstava za razvoj kod banaka, formiranje KGF je više nego dobrodošlo, ali, kažem, njegova je sudbina u operativnim rješenjima“, poručuje Kostić.

Kostić: Vladi je bitnija percepcija blagostanja nego društveni napredak

Vlada je danas za jesenju kampanju oralne vakcinacije lisica odobrila sredstva u iznosu od 36.850 eura, odluka je sa današnje sjednice.
Oralna vakcinacija lisica, koja se sastoji iz dvije kampanje godišnje (proljećne i jesenje), kako se navodi u saopštenju, podrazumijeva nabavku mamaca/vakcina, transport uz poštovanje svih procedura poput hladnog lanca, te njihovu distribuciju iz vazduha.&nbsp;
- Broj mamaca koji se godišnje na teritoriju Crne Gore ispusti je 550.000, odnosno 275.000 mamaca po kampanji - precizirano je u saopštenju.
Odobrena maksimalna cijena po mamcu je, kako je precizirano, 0.95 eura i sedam odsto "overheads", odnosno 1,016 eura po mamcu.
- Minimalna cijena po kojoj je moguće sprovesti ovu vakcinaciju je 1,15 eura po mamcu, što čini razliku od 0.134 eura po mamcu, odnosno na 275.000 mamaca 36.850 eura - naveli su iz Vlade.&nbsp;
Na sjednici je naglašeno i da je sprovođenje vakcinacija protiv bjesnila u Crnoj Gori obaveza u okviru poglavlja 12, proistekla iz izvještaja Evropske komisije.

Za oralnu vakcinaciju lisica na jesen 36.850 eura

Nedavna odluka o sprovođenju deratizacije (?!) u zgradi Eko fonda posljednja je mjera - i ujedno najbizarniji pokušaj Demokrata da spriječe izbor novog direktora te institucije i na čelu zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, saznaje Portal ETV.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako tvrde naši izvori, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.
Anja IVANOVIĆ

Anja Ivanović

Deratizacija posljednje „oružje“ kojim Demokrate brane fotelju Draška Boljevića?!

Prema ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori su ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti, saznaje Portal ETV. Ministarstvo unutrašnjih poslova Danila Šaranovića bilo je na ispod 50 odsto, a ministarstvo kulture i medija Tamare Vujović bilo je na nula procenata realizovanih zadataka. Prema informacijama Portala ETV koji je imao uvid u tabelu realizovanog programa za prva dva kvartala, Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović iz Demokrata realizovalo je manje od polovine zacrtanog, i to svega 47,1 odsto. Ministarstvo evropskih poslova je na visokih 83,3, te Ministarstvo prosvjete sa 86,7 odsto. Ministarstvo zdravlja Vojislava Šimuna je na kraju drugog kvartala imalo ostvarenih 20 odsto predviđenog posla, sto je izuzetno loš rezultat. Za razliku od njega, resor Slavena Radunovića ima visok procenat ostvarenih zadataka i to na kraju drugog kvartala 75 odsto. Na 80 odsto realizacije je resor Ervina Ibrahimovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724110712_ef49895af43ff9f39e815727113bb7d0046e1ddc723af4528f7cb18e44ddf06d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724110712_ef49895af43ff9f39e815727113bb7d0046e1ddc723af4528f7cb18e44ddf06d" data-rendition-name="original" width="1320" height="1032" loading="lazy" alt="Tabela za prva dva kvartala, zaključno sa junom"><figcaption>Tabela za prva dva kvartala, zaključno sa junom</figcaption></figure>  Bez rezultata su bili Ministarstvo dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja. Portal ETV napominje da su ovo podaci završno sa drugim kvartalom, te da u inoviranim podacima može biti odstupanja ukoliko Vlada uračuna nekim ministrima i zakone usvojene na Vladi tokom jula.

Miraš Dušević

Portal ETV ekskluzivno objavljuje: Šaranović za prva dva kvartala imao manje od polovine realizovanih zadataka, Vujović bila na nuli, najbolji prosjek imali Đeljošaj i Vukićević

Još jedna telefonska sjednica Vlade juče. Još jedna važna odluka donijeta — na klik, bez lica, bez odgovornosti.
Ministri? Ne znamo više ni ko su, koliko ih ima, a za neke od njih ni čime se bave — ako se uopšte bave bilo čime osim sobom. I jedno pitanje se nameće samo od sebe: Gdje su? Na moru? U planinskim kućama? Na raftingu? U snovima o funkcijama, privilegijama, statusima?
Gdje je premijer Milojko Spajić? Kako je moguće da ljudi od kojih zavise zakoni, sudbine i svakodnevni životi građana, više se ne sastaju. Ne razgovaraju. Ne polemišu. Samo kliknu, “lajkuju” i — to je to.
To nije digitalizacija. To je degradacija.
Jer kad sve rješavaš porukom, onda niko ni za šta ne odgovara. Kada odu sa funkcije, izbrisaće grupu. Izbrisaće istoriju poruka. Izbrisaće sve, kao da nikad nisu ni postojali — osim po tragovima na našim računima, dugovima i frustracijama.
Dok građani rade, bore se, čekaju redove, liječe se o svom trošku, rješavaju papire po šalterima i strepe od budućnosti — njihovi izabrani predstavnici putuju, snimaju storije i žive svoje dječačke snove. Na naš račun. Sa našim automobilima, našim gorivom, našim novcem.
Nije ovo više pitanje politike. Ovo je pitanje elementarne ozbiljnosti. Dostojanstva. Poštovanja prema narodu koji ih plaća.
Da, treba podržati svaku dobru odluku. Ali kako da znamo koja je dobra, kada ne znamo ni ko ih donosi?
Ovdje država postaje grupa na telefonu. A vlast — obavještenje koje možete da isključite.

Vlada postala grupa na telefonu - Spajić, ministri i nepodnošljiva lakoća vladanja

Malo je vjerovatno da će doći do rekonstrukcije aktuelne crnogorske Vlade kojom bi Demokratska partija socijalista (DPS) zamijenila nekog od postojećih koalicionih partnera, uprkos sve češćim spekulacijama i navodima pojedinih evropskih diplomata o mogućnosti formiranja nove većine sa PES-om, DPS-om i partijama manjina, u cilju ubrzanja EU integracija, ocijenila je profesorica Nikoleta Đukanović.
Ona je za Portal Standard kazala da, iako su odnosi između pojedinih partija unutar većine često opterećeni animozitetima i medijskim nadgornjavanjima, ti sukobi su isključivo personalnog karaktera.
- Sumnjam da bi premijer dopustio narušavanje postojeće koalicije, jer sa liderima stranaka ima dobru komunikaciju i jasan dogovor koji se bazira na međusobnoj podjeli vlasti i funkcija - smatra Đukanović.
Ona upozorava da je perspektiva evropskih integracija sa ovakvom Vladom i većinom krajnje neizvjesna i komplikovana, posebno imajući u vidu, kako navodi, da Demokratski front (DF) teško može pokazati stvarni kapacitet, a kamoli volju da aktivno doprinese evropskom putu Crne Gore.
- Ovoj Vladi nije prioritet evropska agenda i ispunjavanje uslova, već isključivo očuvanje vlasti i ostanak na funkcijama što je duže moguće. Sabotaža procesa EU integracija je otvorena, a stvarni dogovor među partijama koji bi vodio napretku u tom pravcu očigledno nije u fokusu - ocijenila je ona.
Đukanović smatra da aktuelna vlast nema demokratski kapacitet niti razumijevanje osnovnih demokratskih procesa, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. 
- Svjedočimo sistematskom obračunu sa neistomišljenicima, marginalizaciji medija, gušenju civilnog sektora i kritičkog mišljenja, netransparentnosti, partijskom zapošljavanju, urušavanju institucija i njihovoj brutalnoj politizaciji. Sve to jasno pokazuje da su evropske vrijednosti daleko ispod liste prioriteta ove Vlade -zaključuje Đukanović.

Đukanović: Ova Vlada nema kapacitet za EU integracije

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera Milojka Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.
- Ako je tačna medijska informacija da je Vlada odložila sjednicu Tenderske komisije, to takođe predstavlja miješanje Vlade u nešto što nije njena nadležnost, jer ovu komisiju nije formirala Vlada već Ministarstvo saobraćaja - naveo je Mugoša u objavi na X-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je ukazao i na niz problema koji su, prema njegovim riječima, obilježili koncesioni proces – od povlačenja jednog od kandidata, najavljenih ostavki članova Komisije, mogućeg povlačenja Svjetske banke iz procesa, do pokušaja Vlade da opštinama oduzme procenat prihoda od koncesione naknade.
Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka (odustajanje jednog kanidata, najavu ostavki članova Temderske komisije, najavu izlaska konsultanta odnosno Svjetske banke iz procesa, uključujući i predlaganje pa povlačenje zakonske namjere Vlade da oduzme opštinama procenat prihoda od koncesione neknade)&nbsp;
- Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka je još jedan u nizu pokazatelja neozbiljnosti i neodgovrnosti Vlade i na „golim“ foteljaškim interesima skrojene parlamentarne većine – kazao je Mugoša.
Istakao je da je Crnoj Gori, u ovoj završnoj i najkompleksnijoj fazi EU integracija, hitno potrebna politička rekompozicija.
- Sve ostalo će voditi novim i novim pravno-političkim improvizacijama, partijskim ucjenama i trgovinama koje će značiti propuštanje nevjerovatne šanse koju imamo i obaveze koju dugujemo barem prema 80 odsto građana Crne Gore - da naša zemlja bude prva sljedeća članica EU – zaključio je Mugoša.

Mugoša optužio Vladu za pritisak na Tendersku komisiju za aerodrome

Vlada je izmjenama Zakona o tržištu kapitala predvidjela kazne i do 40.000 eura za objavljivanje informacije u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti. Član zakona, kojim se predviđa kazna, dodat je nakon javne rasprave, koja je održana prošle godine. Dugogodišnja novinarka i ekonomska analitičarka Jadranka Rabrenović kaže da se u Vladi pozivaju na insajdersku ili privilegovanu informaciju. To znači da informaciju o emitovanju državnih obveznica neko otkrije prije nego je zvanično saopšti Vlada. Podsjeća da je takvih slučajeva bilo ne tako davno.
- Prošle i ove godine jedan medij redovno je objavljivao nezvanične informacije sa Vlade, da se priprema emisija državnih obveznica i slično… Da li je to uticalo, ili nije, na kamatu i na ročnost ne znam, to iz Vlade nijesu saopštili... Pojedini članovi Vlade imaju potrebu da, iz nepoznatih razloga, određenom mediju daju informacije o tome da će se emitovati obveznice, što bi premijer jedne Vlade trebalo da zna... Postoji direktiva iz EU od 2014. godine o insajderskoj trgovini, odnosno, da se zabranjuje izlazak takvih saopštenja interno na berzu, ili u medije. Ali, ne odnosi se na centralne banke i ministarstva finansija trećih zemalja - rekla je Rabrenović.
Smatra da je suština Vladinih izmjena Zakona da se upravo spriječe insajderske informacije.
- Davanje insajderskih informacija o trgovini na berzi je svugdje zabranjeno. Ali, crnogorska berza je propala još 2007, 2008. godine baš zbog toga što su mediji bili punu insajderskih informacija. Nema šta se nije radilo, nema o čemu se nije pisalo, a ne mogu se informacije plasirati na taj način - kaže Rabrenović.
Objašnjava proceduru po kojoj se usvajanjem Zakona o budžetu i odluke o zaduživanju zna koliko će se država zadužiti.
- Uvijek imamo zvanično saopštenje čim se završi emisija na berzi. U tome učestvuju Centralna banka Crne Gore, Ministarstvo finansija i Komisija za hartije od vrijednosti, plus agenti, a to su uglavnom vrhunske svjetske banke. Kad se to završi onda ide obavještenje o svim detaljima, nakon kojeg možemo da komentarišemo da li je kamata velika ili mala, da li smo zadovoljni ili ne emisijom obveznica. Dok je bila jedinstvena Vlade DPS-a i SDP-a nijedna informacija o tome kada će biti emisija obveznica nije procurila u javnost. Gospoda u sadašnjoj Vladi neka se vide između sebe - kaže Rabrenović.
Sporazumi sa UAE
Sagovornici Televizije E nije jasno zašto je premijer Milojko Spajić išao da potpisuje međudržavni Sporazum sa UAE o ekonomskoj saradnji kada je, kako kaže, isti takav ratifikovan još 2013. godine u Parlamentu.
- Potpuno isti Sporazum je tadašnji ministar ekonomije Vladimir Kavarić 2011. potpisao sa predstavnikom UAE, a 2013. ga je ratifikovao crnogorski Parlament. Nije mi jasno zašto je Spajić isti takav Sporazum išao da potpisuje, osim ako mu nije istekao rok. Drugi Sporazum o turističkim ulaganjima, po meni, je pleonazam. Ako postoji Sporazum o ekonomskoj saradnji sa jednom državom, onda se u okviru njega ta ekonomska saradnja i razvija, nema potrebe za detaljisanjem, kakvo su oni napravili - smatra Rabrenović.
Napominje da je osnovni problem u čitavoj priči to što Crne Gora nema Prostorni plan.
- Jer, da imamo Prostorni plan onda ne bi bilo nekih divljih ideja o tome da li neko smije da gradi na Velikoj plaži, ili na Sinjajevini. Mi moramo imati Prostorni plan. Počela je da ga radi Vlada Duška Markovića i nije ga napravila. Nastavila je da ga radi Vlada Zdravka Krivokapića, ali je kratko trajala, nije bilo vremena, jer su ga baš brzo smijenili. Skoro je “dotjerala cara do duvara” Vlada Dritana Abazovića i učestvovala je struka, a arhitekte i urbanisti su bili prezadovoljni prijedlogom tog Prostornog plana. Na kraju, mi ga i dalje nemamo, a kad Prostornog plana nema, onda nema investicija, nema pregovora sa investitorima. O čemu ćeš da pregovaraš kad ne znaš šta ćeš gdje da praviš… Prvi zadatak Skupštine bi, zapravo, trebalo da bude da usvoji Prostorni plan - zaključila je Rabrenović.

Rabrenović: Pojedini članovi Vlade imaju potrebu da saopštavaju insajderske informacije jednom mediju

Sud Bosne i Hercegovine odlučiće o predlogu sarajevskog tužilaštva da se Crnoj Gori ustupi optužnica protiv Ranka Radulovića, koji se tereti za ratne zločine u Foči devedesetih godina.
Ovo je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa iz Suda BiH.
Radulovića, crnogorskog državljanina, krajem prošlog mjeseca Podgorici je izručio Beograd.
Za njim je bila raspisana međunarodna potjernica radi služenja dvije i po godine zatvorske kazne u Crnoj Gori, ali i procesuiranja zbog sumnji za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo podstrekavanjem, zelenaštvo i silovanje.
Nezavisno od procesa pred crnogorskim organima, u susjednoj BiH je još prije pet godina protiv njega djelimično potvrđena optužnica za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. u Foči, koja je tridesetak kilometara udaljena od granice Crne Gore.
Ona Radulovića tereti da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske učestvovao u silovanjima, zatvaranjima i uništavanju imovine bošnjačkog stanovništva.
On je negirao krivicu.
Bosanskohercegovački organi odluku o ustupanju te optužnice donijeće kada "organi Crne Gore dostave tražene informacije".
Iz crnogorskog Specijalnog tužilaštva - nadležnog za ratne zločine - nisu odgovorili na upit RSE o slučaju Radulovića.
<h2>Da li može biti izručen</h2>
Ugovor Crne Gore i BiH ne dozvoljava međusobno izručivanje sopstvenih državljana optuženih za zločine protiv čovječnosti.
Uz to, pravo BiH ne poznaje suđenje u odsustvu.
U analizi Akcije za ljudska prava (HRA) se navodi da je optužnicom protiv njega obuhvaćeno 200 dokaza i 50 svjedoka, od čega sedam sa dodijeljenim mjerama zaštite.
Jedna od svjedokinja, koja je bila među zatočenicama u logoru pored Foče, tvrdi da ju je on silovao kada je imala samo 16 godina, piše u analizi.
Inicijativa da taj slučaj bude ustupljen crnogorskim organima prije par godina je "propala" jer su se tome usprotivile žrtve iz BiH.
Tada je u analizi HRA konstatovano da će "Radulović de facto biti pošteđen utvrđivanja odgovornosti... ukoliko oštećeni ne daju saglasnost za ustupanje" slučaja Crnoj Gori.
<h2>U ustupljenom slučaju dobio 20 godina robije</h2>
Ovo ne bi bio prvi put da BiH ustupa slučaj ratnih zločina Crnoj Gori.
Naime, Tužilaštvo BiH je 2018. godine podiglo optužnicu protiv Slobodana Pekovića, ranije Čurčića, koju je ustupilo Crnoj Gori.
Nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske osuđen je prošlog mjeseca u Podgorici na 20 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Foči.
Osuđen je za ubistvo dvije i silovanje jedne osobe. No, presuda je još uvijek nepravosnažna.
<h2>Presude protiv crnogorskih državljana u BiH</h2>
Dvojica crnogorskih državljana Rajko Vojvodić i Milutin Đilas osuđena su krajem prošle godine na dvije, odnosno četiri godine za silovanja počinjena u Foči.
Ova presuda nije pravosnažna.
A da su pravosnažne presude Suda BiH za zločine protiv čovječnosti donijete protiv trojice crnogorskih državljana rečeno je RSE-u iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Na najnižu od tri kazne - 10 godina zatvora - osuđen je Miodrag Nikačević.
Osuđen je za silovanja počinjena u Foči.
U presudi se, između ostalog, ističe da je jednu od žrtava primorao na silovanje prijetnjom da će dovesti njenog brata "da gleda što on njoj radi" ili da će mu se "nešto desiti".
Na 20 godina osuđen je Mojkovčanin Dragoje Špiro Paunović.
Paunović je avgusta 1992. naredio srpskim vojnicima da vežu ruke zatočenim bošnjačkim civilima i koristio ih kao "živi štit" u sukobu sa Armijom BiH.
Istog dana je naredio da budu strijeljani, u čemu je i sam učestvovao.
U masovnoj grobnici na istoku BiH nađeni su posmrtni ostaci 24 od 27 strijeljanih.
Troje koji su uspjeli da prežive su svjedočili na suđenju.
Sud BiH je utvrdio da je on počinio zločine protiv čovječnosti - progon i ubijanje.
Na najvišu kaznu među njima - 42 godine - osuđen je Nikšićanin Veselin Batko Vlahović, poznat kao "monstrum sa Grbavice".
U presudi se, između ostalog, navodi da je zatvorenike vodio na lokaciju u blizini Sarajeva gdje je "pokazivao tijela ubijenih civila, koja se su nalazila razbacana... govoreći da je sve te osobe on pobio".
Prvostepenom presudom je utvrđeno da je odgovoran za 31 ubistvo, nestanak 14 osoba za koje se vjeruje da ih je ubio, 13 silovanja i više od 50 premlaćivanja i teških povreda.
Sva trojica su na suđenjima negirala krivicu.
Prema podacima na internet stranici Suda BiH, Vlahović se nalazi na izdržavanju kazne, za Paunovića status kazne nije naveden dok je Nikačević desetogodišnju kaznu odslužio.
<h2>Nova optužnica protiv Nikačevića</h2>
Međutim, Tužilaštvo BiH je protiv Nikačevića krajem 2021. podnijelo novu optužnicu kojom se tereti da je učestvovao u ubistvu 10 civila, prisilnom nestanku i silovanju bošnjačkog stanovništva na tertoriji Foče.
Za njim je BiH raspisana potjernicu.
Međutim, optužnica mu nikada nije uručena jer, prema pisanju portala Detektor.ba, on nije pronađen na adresi u Crnoj Gori i prema riječima mještana on nalazi u inostranstvu.
Zamolnica je potom upućena nadležnim organima Srbije za uručenje optužnice, piše Detektor.

Sud BiH razmatra ustupanje Crnoj Gori optužnice za ratne zločine protiv Ranka Radulovića

"Vatro-ubica" je stigao dva dana prije obećanog, naveo je na mreži Iks premijer Milojko Spajić.
Podsjetimo, Spajić je prije par dana najavio da će iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Crnu Goru stići avion “vatro-ubica” Antonov AN-32P, koji će se pomagati u borbi protiv požara.
Takođe, avion će biti na raspolaganju Crnoj Gori do 31. oktobra.
- Zahvaljujemo Emiratima, ovaj avion će predstavljati veliku sigurnost za našu zemlju - dodao je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1957455372400103737%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1957455372400103737%7Ctwgr%5E068974dde763d16a7de847fdb4b7c233f48a4ff5%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: "Vatro-ubica" stigao u Crnu Goru, velika sigurnost za našu zemlju

Danas je, 18. avgusta, u prisustvu porodice, prijatelja i poštovalaca na vječni počinak ispraćen Sreten Perović (1932-2025), jedan od potonjih iz generacije utemeljivača savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike, saopšteno je iz Crnogorskoga PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).&nbsp;
Bio je, kako se navodi, uz brojne druge zasluge, jedan od utemeljivača Crnogorskoga PEN centra i privrženi saradnik Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
- Povodom njegove smrti Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar organizovaće omaž Sretenu Peroviću u okviru Cetinjskih filoloških dana 17-18. septembra. Slava mu! - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

FCJK i PEN centar: Omaž Sretenu Peroviću biće upriličen tokom Cetinjskih filoloških dana

Kritike molitvi za kišu u organizaciji Crkve Srbije u Crnoj Gori su zasigurno motivisane raznovrsnim razlozima.
Vjerujem da je odnos ove crkvene organizacije prema državi Crnoj Gori, odnosno, koncentrisan napor vladajućih struktura da taj odnos modifikuju u skladu s njihovim vjerskim svetonazorom, važno pitanje koje se ne treba zanemarivati u kritičkim osvrtima na legitimizaciju paganskih obreda.
Crna Gora je formalno sekularna država - nejaka i rasuta, ali još uvijek sekularna.
Poziv na molitvu za kišu je nesumnjivo značajna intervencija Crkve Srbije u javnom prostoru i u vremenu ozbiljne krize.
Ovom intervencijom se istovremeno pokazuje pomenuta slabašnost i rasutost države i profesionalna nesposobnost njenih političkih lidera i birokratskih administratora, kao i moć koju Crkva Srbije ima u našoj državi.
Moć Crkve Srbije se legitimiše kada poslanici u najvišem zakonodavnom tijelu u državi vokalizuju zahvalnice svojem bogu na ispunjenju molitvenih želja.
Stoga ovakvi nastupi zakonodavnih birokrata u skupštini države predstavljaju novo testiranje i pomjeranje granice koja bi trebala da odvaja Crkvu Srbije od državnog aparata Crne Gore. Ovakvi nastupi su još jedan korak ka daljoj desekularizaciji društva.
Kritički odnos prema ovakvom djelovanju treba da bude argumentovan i nepokolebljiv u istoj mjeri u kojoj je oštar i snažan strojevi korak vjerskih fundamentalista koji su trenutno na vlasti.

Molitva o “kruhu inosušnom”

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: vlada