Nakon hitnog sastanka koji su sazvali lideri vladajućih stranaka kada je jedna članica vlade dala ostavku, odlučeno je da će, barem zasad, Vlada Holandije ostati na okupu.
Sve je počelo s odgovorom vlasti na divljanje navijača Makabi Tel Aviva u Amsterdamu.
Girt Vajlders, lider ekstremnih desničara, tražio je jaču reakciju vlade u kojoj se nalaze i kadrovi njegove stranke, optužujući pro-palestinske demostrante za pokretanje nasilja, iako su navijači izraelskog kluba, prema pisanju lokalnih medija, prvi krenuli s provokacijama, pjevajući sporne pjesme o situaciji u Pojasu Gaze.
S njim su se složili partneri iz drugih vladajućih stranaka, osim NSC-a, čija članica vlade Nora Akaba je podnijela ostavku, citirajući "rasističke izjave" izrečene tokom sastanka vladajuće koalicije.
Ubrzo je među redovima vladajućih stranaka nastupio strah od potencijalnih novih ostavki ministara iz NSC-a, pa čak i njihovo povlačenje iz vlasti.
Pri tome, NSC nije podržao prijedlog da se uhapšenim pro-palestinskim demostrantima oduzme nizozemsko državljanstvo, a koji je dobio podršku svih drugih partija u vlasti.
<h2>Koalicija preživjela</h2>
Međutim, Politico piše da je krizni sastanak, održan u petak, uspio "spasiti" vladajuću većinu, koja ne bi preživjela bez 20 zastupnika NSC-a u nacionalnom parlamentu.
Nakon što je sastanak završen, premijer Holandije Dik Šof je rekao da je koalicija preživjela bez obzira na "tešku i emotivnu" sedmicu, a optužbe Akahbar o rasističkim izjavama tokom sastanka je negirao.
- U vladajućoj koaliciji nema niti je bilo rasizma - rekao je Šof nakon sastanka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada Holandije u krizi: Sazvali hitan sastanak

Vlada je danas na sjednici donijela odluku o Energetskom bilansu Crne Gore za narednu godinu. 
 
Kako je saopšteno iz Vlade, Energetski bilans obuhvata bilanse električne energije, uglja, nafte, naftnih derivata i biogoriva, godišnju analizu učešća energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije, kao i mjere za njegovu realizaciju, koju je pripremilo Ministarstvo energetike. 
 
Iz Vlade su rekli da je Energetski bilans za narednu godinu pripremljen na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od Elektroprivrede, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, Crnogorskog elektroprenosnog sistema i proizvođača električne energije u Crnoj Gori. 
 
Kako su naveli, Energetski bilans pripremljen je na bazi bilansa uglja dobijenog od Rudnika uglja Pljevlja, kao i procijenjenog prometa naftnih derivata koje naftne kompanije nabavljaju i stavljaju u promet na tržište Crne Gore, dobijenog od Ministarstva rudarstva, nafte i gasa. 
 
- Obezbjeđenje potrebnih količina svih energenata ključan je elemenat za realizaciju planiranih privrednih i socijalnih aktivnosti u Crnoj Gori tokom naredne godine - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da je u tom smislu skrenuta pažnja svim energetskim subjekatima i nadležnim organima na punu posvećenost realizaciji svih mjera predviđenih tim bilansom. 
 
Vlada je usvojila Program trgovinskih olakšica 2024-2026 s okvirnim akcionim planom. 
 
Iz Vlade su kazali da se implementacijom tog programa i akcionog plana uklanjaju administrativne neefikasnosti u prekograničnom prometu robe koje utiču na izvozni potencijal i konkurentnost crnogorske privrede. 
 
- Poboljšanje efikasnosti i efektivnosti sistema za olakšavanje trgovine kroz transprentne pojednostavljene procedure, poboljšanu tehnološku infrastrukturu i unaprijeđenu međuagencijsku koordinaciju u cilju podrške ekonomskom rastu i usklađivanju sa međunarodnim standardima - navodi se u saopštenju. 
 
Kako su rekli iz Vlade, Program trgovinskih olakšica olakšica 2024-2026 s okvirnim akcionim planom predstavlja odgovor na niz međunarodnih i nacionalnih obaveza koje proizilaze iz integracionih procesa, a koje upućuju na potrebu dodatnog unapređenja efikasnosti prekogranične trgovine. 
 
Oni su kazali da se, pored toga, Programom utvrđuje i zajednička agenda za sve nadležne organe u toj oblasti. 
 
Okvirni akcioni plan, kako su naveli iz Vlade, sadrži 35 aktivnosti za čiju realizaciju su dominantno nadležni Uprava carina i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. 
 
- Usvojena je informacija o potpisivanju amandmana br. 3 ugovora br. 01- 13344/1 od 9. januara 2020. godine: Projekat rekonstrukcije magistralnih puteva: Lot 1 - rehabilitacija i unapređenje dionice puta M-2 Rožaje-Špiljani, i prihvatila tekst amandmana - kazali su iz Vlade. 
 
U informaciji se, kako je saopšteno, ističe da geodetske i geološke podloge urađene za taj projekat nijesu odgovarale stvarnom stanju na terenu, što je prouzrokovalo česte promjene već urađenih tehničkih rješenja. 
 
Iz Vlade su kazali da je, takođe, došlo i do promjene Pravilnka o saobraćajnoj signalizaciji i opremi puta u kojem su pooštreni uslovi za ugradnju odbojnih ograda. 
 
- To je dovelo do potrebe za izvođenjem dodatnih i naknadnih radova u ukupnom iznosu od 4.788.931 EUR bez poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno 5.794.606 EUR sa PDV-om - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da su rebalansom budžeta za ovu godinu opredijeljena sva potrebna sredstva kako bi se taj projekat u potpunosti realizovao. 
 
Vlada je donijela odluku o obrazovanju Savjeta za razvoj hidropotencijala, kojim će rukovoditi ministar energetike Saša Mujović. 
 
- Zadaci Savjeta su koordinacija aktivnosti radi valorizacije hidropotencijala Crne Gore u cilju proizvodnje električne energije, kao i analitičko sagledavanje i razmatranje pitanja od značaja za razvoj hidropotencijala - rekli su iz Vlade.

1250x600

1084x550

Donijeli odluku o Energetskom bilansu države za narednu godinu

Vlada je danas utvrdila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje, što znači da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, saopšteno je iz Ministarstva finansija. 
 
Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava “zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda. 
 
Kako su rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade. 
 
Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura. 
 
Oni su kazali da je, imajući u vidu planirane nivoe prihoda i rashoda, deficit budžeta planiran u iznosu od 278 miliona eura ili 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao što je planirano fiskalnom strategijom. 
 
Iz Ministarstva su rekli da budžet karakterišu mjere za unapređenje standarda građana implementiranih u okviru programa Evropa sad 2 koji se odnose na povećanje minimalne zarade sa 450 na 600 i 800 eura, povećanje zarada svim zaposlenima, uz dostizanje nivoa prosječne zarade od hiljadu eura, povećanje minimalne i prosječne penzije, kao i povećanje naknada za stručno osposobljavanje i studentskih kredita. 
 
- Unapređenje standarda građana i intenzivan investicioni ciklus sprovodi se uz punu stabilnost javnih finansija, što se garantuje time da se budžetski deficit zadržava na nivou od prosječno 3,3 odsto u naredne tri godine i neto javni dug na nivou od prosječno 61 odsto BDP-a, čime se ispunjavaju kriterijumi fiskalne odgovornosti - navedeno je u saopštenju. 
 
Kapitalni budžet, kako su rekli iz Ministarstva finansija, planiran je u iznosu od 280 miliona eura za realizaciju višegodišnjih projekata ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijarde eura. 
 
- Za narednu godinu projektuje se nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja uz ostvarivanja dinamične stope realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalje smanjenje inflatornih pritisaka i povećanje zaposlenosti - precizirano je u saopštenju. 
 
Prijedlog Zakona o budžetu za narednu godinu biće detaljno prezentovan na konferenciji za novinare, zakazanoj za ponedeljak u 12 sati.

Usvojen prijedlog budžeta za narednu godinu

Prošlo je punih 365 dana kada mi je ukazano povjerenje da stanem na čelo 44. Vlade. Iako, istina neobično, u zoru tog jutra s glasovima 46 poslanika izabrana je Vlada koja svoju prvu godinu slavi dvotrećinskom podrškom - to je snažnija Vlada, najstabilnija ikada. Sa tom Vladom svanula je i nova nada u evropsku perspektivu, bolji kvalitet života i pravedniju Crnu Goru za sve građane - kazao je premijer Milojko Spajić na svečanosti povodom obilježavanja godinu rada Vlade. Svjestan je, kako je naveo u Sportsko-kulturnom centru Univerziteta Crne Gore, da u datim okolnostima ulažu i posljednji atom snage i dobre namjere da odluke budu u interesu svakog građanina Crne Gore - pravedne i bez izuzetaka. - Ali da nam rijeći ne budu plahe, neka naša djela sude o nama. Za mene će to biti najveća čast. Vrijeme će, kao majstorsko rešeto, sa neke pristojnije distance dati jasan sud o tome ko smo bili i kako smo radili, tome se unaprijed radujemo - poručio je Spajić. Crna Gora, prema njegovim riječima, nije društvo u kome je, barem u javnom poslu, lako biti svoj. - Očekivanja su nerijetko prevelika, kalupi često mali za nove ideje, predrasude čvrše od krša. No ni mi nijesmo ljudi koji se plaše izazova. Prošle godine 31. oktobra postavili smo jasne ciljeve: Da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028, da ojačamo ekonomski standard građana za dostojanstven život svakog pojedinca, da osnažimo vladavinu prava kao suštinski temelj društvenog i ukupnog razvoja. To je jedina prava agenda Vlade koju predvodim - rekao je Spajić. Drugačije govore, kako je kazao, "samo oni koji politiku vide iz perspektive ličnog interesa", dok u korist istine najbolje govore rezultati. - U srijedu je objavljen izvještaj Evropske komisije najbolji do sada. Prethodne smo čekali sa zebnjom, ovaj sa nestrpljenjem. Konstatovan je napredak u 33 poglavlja. Izvjesno je da ćemo do kraja godine zatvoriti više poglavlja nego što su sve vlade u posljednjih 12 godina zajedno zatvorile - naveo je Spajić. Ruka Vlade je, kako ističe, pružena svima koji vjeruju u evropsku perspektivu Crne Gore, da se pridruže novoj evropskoj platformi i daju doprinos cilju. - Da zajedno to možemo dokazao je popis, kao svojevrsna pobjeda građanske Crne Gore. Bilans povjerenja EU prema ovoj Vladi, i pored pozitivnog IBAR-a i izvještaja o napretku, iskazaćemo i u brojkama: 112 miliona eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željeznice, 100 miliona eura za drugu dionicu auto-puta, 393,5 miliona eura kroz reformsku agendu, odnosno više od pola milijarde eura direktne podrške projektima koji će transformisati Crnu Gori i, uz reforme koje ćemo sprovesti, učiniti je 28. članicom EU - istakao je Spajić. Ovakav rezultat, kako dodaje, ne bi bio moguć bez ispunjavanja minimuma standarda EU u oblasti vladavine prava. - Uz snažnu podršku i odlučnost parlamentarne većine odblokirali smo ključne procese u pravosuđu - izabrali sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta. Paralelno, posvećeno radimo na stvaranju boljih uslova za rad Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, jer nemamo dilemu da njihove napore treba maksimalno podržati kako bi Crna Gora bila bezbjednije i bolje mjesto za život i odrastanje naše djece - rekao je Spajić. Dodaje da čak 106 procesuiranih članova viroskorizičnih kriminalnih grupa koji su danas iza rešetaka najbolje govori o magnitudi kriminala koji se prethodnih decenija ukorijenio u našem društvu, ali i o njihovoj odlučnosti da mu se suprotstave. - Ove godine je prvi put odvojeno više od dva odsto BDP-a za odbranu - naveo je Spajić. Danas, 1. novembra, kako ističe, primljene su i prve uvećane zarade u okviru programa Evropa sad 2. - Najveću korist od ovog programa osjetiće naši sugrađani sa minimalnom zaradom, odnosno najugroženiji. Povećanjem minimalne zarade prosječna plata iznosiće 1.000 eura - rekao je Spajić. Kada je 2021. godine govorio o tome, kako je dodao, smijali su mu se. - Od januara ove godine minimalna penzija je povećana na 450 eura i to za više od 74.000 penzionera, a od idućeg januara sve ostale penzije rašće prosječno od 50 do 60 eura - precizirao je Spajić. Kažu, prema njegovim riječima, da će ovo finansirati iz zaduženja. - Ali razočaraćemo ih. Nećemo. Zaduženja će se koristiti za otplatu starih, nepovoljnih kredita i finansiranje infrastrukturnih projekata. Za sve drugo nemamo potrebu ni da se zadužujemo, jer će sve tekuće obaveze finansirati tekući prihodi. Stanje u budžetu je takvo da nemamo ni potrebu. Dok je u trezoru oko 600 miliona eura, vraćeno je 500 miliona eura starih dugova, od čega je 250 miliona eura vraćeno iz tekućih prihoda, ne iz zaduženja. Suficit u budžetu za prvih devet mjeseci, do 30. septembra, iznosi 85 miliona eura ili, čak, 1,2 odsto BDP-a - naglasio je Spajić. Osnovna teza, prema njegovim riječima, ta je da povećanje plate stvara inflaciju. - To je još jedna besmislica protiv koje se borimo rezultatima. Jedina istina je da je mjerama Vlade godišnja inflacija svedena na nivo od jedan odsto i najniža je od marta 2021. U septembru je zabilježena čak i deflacija, odnosno pad cijena od 0,4 odsto u odnosu na avgust, dok su cijene hrane smanjenje za 1,7 odsto - rekao je, pored ostalog, Spajić i dodao da su postavili temelje za jake javne finansije. Govoreći o podacima iz popisa koji ukazuju na starenje našeg društva naveo je da jedan od prioriteta mora biti podsticaj porodici i mladima. - Jedan od takvih projekat biće i Velje brdo, u okviru kojeg će 42.000 naših sugrađana po najpovoljnijim uslovima riješiti jedno od osnovnih egzistencijalnih pitanja. Do tada moramo nastaviti ulaganje u obrazovanje, nauku i inovacije, jer su to investicije koje se višestruko i dugoročno isplate. Rekonstruisano je na desetine obrazovnih objekata, opredijeljeno je 88 miliona eura za dodatnu rekonstrukciju i izgradnju novih škola, više od šest miliona eura uloženo je u računarsku opremu i nabavljeno 26 vozila za učenički prevoz - precizirao je, između ostalog, Spajić. Kao izraz brige o studentskoj populaciji uvećane su stipendije i kredite, kao i naknade za pripravničku praksu sa 450 na 600 eura. - Rekordan budžet od šest miliona eura oprijedijeljen je za podršku sportskim savezima. Ipak ovu mladost, koja večeras punog grla kliče "Majko naša Crna Goro", zaslužuje mnogo više - istakao je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241101221116_726753268d31814da53147c73b59aba8b6717e1e20f1e74c9eccf2f262506a5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241101221116_726753268d31814da53147c73b59aba8b6717e1e20f1e74c9eccf2f262506a5d" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Milojko Spajić tokom izvođenja himne"> </figure>  Govoreći o ulaganjima u zdravstveni sektor, dodaje da su završeni ili se realizuju projekti u vrijednosti od 140 miliona eura. - Vlada je uložila maksimalne napore da sačuva Institut "Simo Milošević", a do kraja novembra očekujemo da bude gotov plan rekonstruiranja kako bi sačuvali ovaj simbol crnogorskog zdravstvenog turizma - kazao je Spajić. Tačno je, prema njegovim riječima, da je kazao da ašov očekuje u septembru ove godine. - I za to nije postojala nijedna prepreka jer je Vlada obezbijedila novac da samostalno uđemo u realizaciju ovog projekta. Ipak, volja naših evropskih partnera koji su odlučili da sa 300 miliona eura podrže ovaj projekat podrazumijevala je da odustanem od svog obećanja na nekoliko mjeseci. Što sam, lišen bilo kakve sujete, i uradio. Ako zarad obezbjeđivanja 300 miliona eura za ovaj projekat treba da snosim grijeh zbog odlaganja od nekoliko mjeseci. Neka budem grešan. I opet bih po stotinu puta - istakao je Spajić. Početkom naredne godine kada krenu radovi na dionici Mateševo - Andrijevica stvoriće se, kako je rekao, nove perspektive razvoja sjevera.&nbsp; - A sa realizacijom svih 18 koridora, ukupne dužine 500 kilometara autoputeva i brzih cesti, otvoriće se i nove perpektive za cijelu Crnu Goru. Posebno na planu razvoja turizma, privrede i poljoprivrede što će biti signal novim turistima i novim investitorima da posjete i ulažu u Crnu Goru - naveo je Spajić. - Ne želim da ostanu prećutani izazovi ili da nismo svjesni što je moglo bolje. Ova Vlada krojena je po mjeri cijelog života sa zadatkom da odgovori na tri jasno postavljena cilja, a oni su zajednički interes svih nas - bolji standard, jednakost pred zakonom i članstvo u EU. Svjestan da neke reforme nijesu došle brze, da su neke reakcije zakašnjele, a pojedine odluke možda i pogrešne, budite sigurno da su izraz našeg nastojanja da budemo bolji. Zato nas kritikujte prije nego nas osudite. Dajte svoj doprinos da istinski mijenjamo loše prakse i postanemo odgovornije i bolje društvo za generacije koje dolaze. Ali ja nikada neću interes Crne Gore i vaše djece podrediti ikome i ičemu. To vam garantujem. Uzdignute glave čekamo da vrijeme i istorija donesu sud o tome ko sam bio i kako sam radio - poručio je Spajić. Imamo istorijsku priliku da Crna Gora 2028. postane članica EU. - Svi napori Vlade su usmjereni ka tom cilju. Vjerujem u enorman građanski karakter Crne Gore. Evropska unijo, stižemo. Hvala vam na podršci u proteklih 365 dana. Nastavljamo još jače, da je vječna Crna Gora - kazao je Spajić.

Jasmina Beharovic

Spajić: Nikada interese Crne Gore neću podrediti nikome i ničemu, neka naša djela sude o nama

Nepostupanje državnih organa u slučaju nepogoda koje su zadesile Šavnik predstavlja ne samo nebrigu, nemar i ravnodušnost, već i odražava stanje sunovrata u kojem se cjelokupan državni sistem trenutno nalazi, saopšteno je iz Evropskog saveza. 
 
Oni navode da je odnos Vlade Crne Gore prema Šavniku i njegovim građankama i građanima nakon elementarne nepogode koja ih je pogodila teško je opisati, a ostati pristojan. 
 
- Kažnjaviti jedan grad samo zato što je opozicioni i očigledno ignorisati posljedice nevremena i kritičnu situaciju sa odsječenim mještanima i turistima, kao i potrebu za hitnim pružanjem pomoći, mogu samo visoki državni funkcioneri koji svoju ulogu ne povezuju sa odgovornošću. Nećemo biti grublji i pominjati ljudskost – navodi se u saopštenju. 
 
Ministar Šaranović koji, kako kažu, voli da snima propagande materijale, oblači uniforme po lijepom i sigurnom vremenu i glumi šefa FBI, mogao je sada kada je to zaista potrebno, u istom kombinezonu u kojem je ispratio spasilačke ekipe za BiH, produžiti za Šavnik.&nbsp;
- Ne pada mu na pamet to, tamo je suviše mokro, hladno i neugodno, nije on zbog toga ministar unutrašnjih poslova. U prvi plan istura načelnika Direkcije za civilnu zaštitu, da tragikomično konstatuje kako su zadovoljni reakcijom lokalne samouprave. Ministar Krapović je Šavnik vjerovatno privremeno prekrižio kao grad u Crnoj Gori kakvu on zamišlja, jer mu se ne uklapa u njegov sistem vrijednosti, pa neka se Šavničani muče sami kada ne biraju Demokrate da im upravljaju gradom – navodi se u saopštenju. 
 
Iz Evropskog saveza kažu da premijera Spajića ne moraju ni pitati.
- Nema ništa kripto u slanju mehanizacije i ljudstva kako bi se hitno pomoglo opozicionom Šavniku da bi Vlada donijela takvu odluku. Posljedice elementarne nepogode u jednom crnogorskom gradu nijesu tema ni za hitne telefonske sjednice njegove Vlade, koje su mu inače uobičajene – zaključuje se u saopštenju.

Nepostupanje države u slučaju elementarnih nepogoda odražava krah sistema

Albanski forum za sada ostaje u Vladi, uprkos neslaganju po pitanju određenih odluka, poručio je ministar javne uprave u Vladi Crne Gore Maraš Dukaj, u emisiji "Referat" Gradske RTV.
Ističe, kako prenosi portal ovog lokalnog javnog emitera, da će sa usvajanjem novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji se uskoro očekuje, doći do depolitizacije javne uprave.
Uprkos potpisanom sporazumu kojim je precizirano da se o temama koje dijele građane neće glasati dok se prethodno o njima ne postigne saglasnost, Vlada je donijela odluku o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju, zbog čega su Albanski forum i Bošnjačka stranka napustili sjednicu. Dukaj nije precizirao da li će Albanski Forum, zbog navedenih događaja, izaći iz Vlade. 
 
- U ovom momentu ne mogu Vam reći koje će biti konretne odluke Albanskog foruma ali kažem da ćemo uvijek biti tu ako partneri misle da treba da budemo, ukoliko se naravno budemo međusobno ispoštovali i poštovali ono što smo potpisali, i što smo se dogovorili - kazao je Dukaj.
Govoreći o novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, Dukaj je istakao da je Crna Gora najcentralizovanija zemlja na Zapadnom Balkanu.
- Reforma javne uprave jedan jer od ključnih ciljeva bez kojeg ne možemo biti članica EU. Ali, ona mora da krene sa lokalnog nivoa i mora da bude u službi građana. 2022. je, po prvi put u Crnoj Gori, urađena sveobuhvatna analiza sistema lokale samouprave, i ta analiza je jasno pokazala kako da krenemo u odnosu na decentralizaciju, i u odnosu na novi Zakon o lokalnoj samoupravi - objašnjava Dukaj.
Novi Zakon o lokalnoj samoupravi je, kako kaže, u završnoj fazi.
- Veoma sam srećan što je ovaj zakon rađen na inkluzivni način. Tu smo inkorporirali ne samo sve opštine, nego i NVO sektor, akademsku zajednicu, Univerzitet Crne Gore i naše međunarodne partnere - objašnjava Dukaj.
Ističe da će za ovaj zakon zatražiti mišljenje Evropske komisije.
- Vjerujem da ćemo veoma brzo dobiti pozitivno mišljenje evropske komisije. Postoje mnoge novine, između ostalog i to da će mnoge opštine dobiti status grada, ali to će zavisiti isključivo od njh samih. MJU je uputio i dvije ključne inicijative a to je neposredan izbor predsjednika opštne i svi izbori u jerdnom danu - ističe Dukaj.
Cilj je, kako dodaje, decentralizacija vlasti, odnosno da opštine koje imaju oko 14 hiljada stanovnika, konkurišu ili dobiju status grada.
- Šta to podrazumijeva? Da će imati veće ingerencije, od predškolskog obrazovanja, zdravstvene zaštite, prostornog planiranja i urbanizma, što su ključne stvari za jednu lokalnu samoupravu da sama odlučuje - objašnjava Dukaj.
Inicijative na osnovu kojih bi se predsjednici opština birali neposredno, i svi izbori bi bili u jednom danu. 
Ministarstvo javne uprave je već uputilo.
- Jer imamo ovakav sistem gdje svakih tri mjeseca imamo izbore u raznim opštinama, i ne samo to, nego danas imamo rotirajuće predsjednike opština. Predsjednik opštine treba da bude izabran direktno na izborima, odnosno neposredno na izborima - smatra Dukaj.
Političke partije bi trebalo, kako naglašava, da što prije shvate važnost ovog procesa.
- Samo na taj način ćemo imati ljude koji će imati odgovornost da vode opštinu, da predstavljaju narod u parlamentu i budu izabrani na važnim funkcijama. Tako će bolje raditi svoj posao, to je demokratizacija društva - navodi Dukaj.
Dodaje da danas imamo odbornike koji, po deset i više godina, nijesu progovorili iz odborničkih klupa.
- Ne što su bili protiv stavova svoje partije, već što ni riječ nijesu progovorili o važnim lokalnim temama, a predstavljaju narod - objašnjava ministar javne uprave.
Dukaj se osvrnuo i na dešavanja u Opštini Berane.
- Ukoliko se ne budu poštovale odluke i sugestije Vlade, u toj opštini ćemo uvesti prinudnu upravu. Dali smo im rok od deset dana kako bi to završili, u suprotnom ćemo sprovesti tu zakonsku proceduru - ističe Dukaj.
Dukaj je uvjeren i da će se Zakon o Vladi uskoro naći u skupštinskoj proceduri, i zaključuje da će imati ograničen broj resora, po uzoru na evropske zemlje.
- Mi smo jedina zemlja u regionu koja nema Zakon o Vladi, o ključnoj grani vlasti. Mi smo, kao ministarstvo javne uprave, sve uradili i taj zakon je u Sekretarijatu za zakonodavstvo, i nadamo se da će se tokom trećeg kvartala naći na Vladi i u Skupštini - poručuje Dukaj.
Govoreći o izvještaju Evropske komisije za EU integracije, Dukaj očekuje da bude mnogo bolji od prethodnog.
- Najbitnije je da ozbiljno koračamo ka EU, sa ciljevima koje smo zacrtali. Do kraja godine bi trebalo da zatvorimo četiri poglavlja. Ono što su nadležnosti MJU mi smo završili, tako da vjerujem da ćemo postići željeni cilj - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Albanski forum ostaje u Vladi uprkos neslaganjima

Informacija o stanju Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes na dan 1. septembar 2024. godine, danas objavljena na sajtu Vlade Crne Gore, unosi zabunu jer daje podatke koji ne korespondiraju sa ranije objavljenim podacima Centra za građansko obrazovanje, a koje smo dobili po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od Ministarstva unutrašnjih poslova - naveli su iz ove nevladine organizacije. U ovom dokumentu se, kako dodaju, navodi se da je do sada u skladu sa Programom ekonomskog državljanstva predato 1.113 aplikacija, a da je MUP donio 824 rješenja o prijemu u državljanstvo. - Obradom rješenja dostavljenih od MUP-a, CGO je prošle sedmice objavio da su od početka 2019. do 10. juna 2024. dodijeljena 2.074 "ekonomska" državljanstva, naknadno prikazujući i podatke o porijeklu aplikanata - navode u saopštenju. Njihovi podaci, kako ističu, ukazuju na to da je broj dodijeljenih državljanstava po ovom osnovu skoro duplo veći od broja aplikacija koji prikazuje Vlada, skoro trostruko veći od prikazanog broja dodijeljenih državljanstava po tom osnovu i da je Vlada prekoračila maksimum od 2.000 predviđen Programom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092319094_57ccb695da4ab5f71a39ca124129c706303a341b1ce19125660abb25edb66f64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092319094_57ccb695da4ab5f71a39ca124129c706303a341b1ce19125660abb25edb66f64" data-rendition-name="original" width="2048" height="1859" loading="lazy" alt="Ekonomska državljanstva"></figure>  - Da li Vlada, koja usvaja ovakve dokumente, i MUP, koji donosi rješenja o prijemu u državljanstvo po ovom osnovu, komuniciraju - upitali su iz CGO-a. Ističu i da podaci koje su do sada objavljivali nikada nijesu javno osporeni od institucija nadležnih za realizaciju Programa.

CGO: Podaci Vlade i MUP-a o "ekonomskim" državljanstvima se ne poklapaju

Francuski predsjednik Emanuel Makron imenovao je danas novu vladu koju predvodi premijer Mišel Barnier, što je pomak udesno 11 sedmica nakon neuvjerljivih parlamentarnih izbora.
Prvi veliki zadatak za Barniera, koji je imenovan prije nešto više od dvije sedmice, biće podnošenje plana budžeta za 2025. koji se bavi finansijskom situacijom Francuske, a koju je premijer ove sedmice nazvao "veoma ozbiljnom".
Konzervativni Barnier je međunarodno najpoznatiji po tome što je vodio pregovore Evropske unije o Bregzitu sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Teški razgovori o raspodjeli 39 mjesta u vladi trajali su sve do službene objave 21. septembra, rekli su upućeni, uz trenutke visoke napetosti između predsjednika i njegovog premijera.
Opozicioni političari ljevice već su najavili da će osporiti njegovu vladu.
Na julskim izborima, ljevičarski blok pod nazivom Novi narodni front (NFP) osvojio je najviše poslaničkih mjesta od bilo kojeg političkog bloka, ali nedovoljno za ukupnu većinu.
Makron je tvrdio da ljevica neće moći prikupiti dovoljno podrške za formiranje vlade koja neće odmah biti srušena u parlamentu. Umjesto toga, obratio se Barnieru da predvodi vladu koja se uglavnom oslanja na parlamentarnu podršku Makronovih saveznika, kao i konzervativnih republikanaca (LR) i centrističkih grupa.
Makron je takođe računao na neutralan stav krajnje desnice -- ali lider Nacionalnog skupa (RN) Žordan Bardela brzo je osudio sastav nove vlade. To je označilo "povratak makronizmu" i stoga "nema nikakvu budućnost", rekao je 21. septembra.
Na drugom kraju političkog spektra, ekstremno ljevičarski vatreni Žan-Lik Melanšon nazvao je novu postavu "vladom gubitnika opštih izbora". Francuska bi, kako je rekao, trebalo da se "riješi" vlade "što je prije moguće", dok je njegova stranka zaprijetila da će "pojačati pritisak naroda" na vladu.
Predsjednik Socijalističke partije Oliver Faure odbacio je Barnierov kabinet kao "reakcionarnu vladu koja demokratiji daje prst".

Pomak udesno: Makron imenovao novu vladu, premijer Mišel Barnier

Vlada je donijela odluku o upozorenju Skupštini Opštine Berane, navodi se u saopštenju o telefonskoj sjednici koja je održana juče.
Odluka je, kako je precizirano, donijeta na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova,&nbsp;
Osim toga, na sjednici je usvojena i informaciju o prestanku vršenja funkcije Odbora povjerenika u Opštini Andrijevica.

Vlada upozorila SO Berane, odboru povjerenika u Andrijevici prestala funkcija

Vlada Crne Gore na prijedlog ministrice kulture donijela je odluku o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću. Amfilohije Radović trideset je godina oblikovao religijski život u Crnoj Gori. Za to vrijeme drugovao je s Arkanom, s Radovanom Karadžićem, s Ratkom Mladićem, za to vrijeme naglavačke je izvrtao prošlost anatemišući oslobodilački partizanski pokret i slaveći i posvećujući četničke zločince i naci-fašističke saradnike od popa Mace preko Pavla Đurišića do Dragoljuba Mihailovića.
Za to vrijeme negirao je svaku vrijednost koja je našla mjesta u Ustavu Crne Gore: i crnogorski jezik, i crnogorsko pismo, i crnogorsku naciju, i crnogorsku kulturu, i crnogorsku državu. I baš zato, a ne uprkos tome, odlukom Vlade Crne Gore dobiće spomenik. Ova mu Vlada spomenik podiže jer sva bez razlike počiva na "vrijednostima" koje je Amfilohije "vaspostavio". Mogu nam biti sporne te "vrijednosti", može nam biti sporan i povampireni fašizam u zemlji koja se kitila slobodarskom tradicijom, ali moramo priznati da je posve prirodno da ovakva Crna Gora konačno dobije spomenik onome koji ju je baš ovakvom stvarao.&nbsp;
Bilo bi licemjerno da je ova Vlada odbila prijedlog ministrice kulture Vujović zato što je skandalozan, zato što glorifikuje čovjeka koji je Crnogorce poredio s volovima, zvao ih kopiladima, zato što je promovisao izuzetno negativan stav prema Albancima, zato što je blagosiljao ratove protiv muslimana, zato što je imao razumijevanja za genocid izvršen u Srebrenici, zato što su mu posred srca bila etnička čišćenja muslimana koje je doživljavao kao lažne ljude lažne vjere koji siju duhovnu smrt. I tako dalje. Ova Vlada baštini ideologiju koju je promovisao Amfilohije Radović. Zato nema ničega neobičnoga da svome duhovnom vođi podigne spomenik.&nbsp;
Spornija od odluke Vlade jeste odluka funkcionera Bošnjačke stranke da napušte śednicu. Zašto su Ibrahimović i njegovi ministri napuštili śednicu Vlade? Zašto im je sporna odluka da čovjek koji je stvorio premijera Vlade, čiji je Ibrahimović potpredśednik, dobije spomenik? Zašto im je sporan Amfilohije kad su im nesporni Amfilohijevi kadrovi? Zašto im je sporan Amfilohije kad im nije sporna politika koja proističe iz ideologije koju je on 30 godina u Crnoj Gori uspostavljao?
Zašto, ako im je to sporno, Ibrahimović i bratija nijesu napuštili Vladu no samo jednu śednicu kad je ta śednica samo dio agende koju Ibrahimović i njegova bratija sprovode? Zato što je Ervin Ibrahimović oličenje nezapamćenoga licemjerstva u crnogorskome političkom životu. I kad bi svi muslimani bili poput Ervina Ibrahimovića, onda bi Amfilohijeva izjava o duhovnoj smrti koju oko sebe šire lažni ljudi lažne vjere bila duboko istinita.&nbsp;
A vjera funkcionera Bošnjačke stranke odista lažna je vjera kojom nude duhovnu smrt svome članstvu i glasačima. Da je tako, neka posvjedoči činjenica da je sasvim svejedno hoćete li glasati za Andriju Mandića ili Ervina Ibrahimovića jer dobićete isti proizvod - spomenik Amfilohiju Radoviću.
"Bolnu patnju navijesti licemjerima" jer "licemjeri će na samom dnu džehennema biti i ti im nećeš zaštitnika naći". Ne prijetim to ja no onaj u koga se lažno kunu licemjeri iz Bošnjačke stranke.

Ervinov spomenik Amfilohiju

Povodom 22. novembra Dana opštine Budva, predsjednik države Jakov Milatović uputio je srdačne čestitke svim zaposlenima u opštini, kao i svim građankama i građanima Budve.
- Danas se prisjećamo slobodarskih težnji stanovnika Budve, ali i čitave Crne Gore, koji su otporom, hrabrošću i borbom porazili fašističkog okupatora na ovom prostoru - naveo je Milatović.&nbsp;
Ističe da su „pronijeti ideali antifašističke borbe i danas putokaz u izgradnji bolje budućnosti za sve građanke i građane naše zemlje“.
- Biser Mediterana, smještena u srcu crnogorskog primorja, Budva sa bogatstvom prirodnih ljepota i znamenitim kulturno-istorijskim nasljeđem, kao upečatljiva turistička destinacija, okosnica je turističke djelatnosti u našoj zemlji - kazao je Milatović.
Dodaje kako „tradicionalno gostoprimstvo stanovnika ovog grada i raznovrsnost turističke ponude, u kontinuitetu privlače brojne posjetioce iz čitavog svijeta, bitno doprinoseći razvoju turizma i ekonomije naše države“.
- Zato je neophodno, prije svega, da se stabilizacijom političkih prilika u ovoj opštini stvore uslovi za kreiranje razvojnih politika koje će, uz pravilno upravljanje, usmjeriti Budvu ka putu ekonomskog napretka - poručio je Milatović.
Naglasio je kako „razvoj infrastrukture, pažljivo prostorno planiranje i nastavak investicione aktivnosti moraju biti prioritet, kako bi se Budva na održiv način razvijala i bila u rangu sa vodećim evropskim turističkim destinacijama, a na dobrobit svih stanovnika ovog grada i Crne Gore“.
- U to ime, uz najbolje želje još jednom svim građankama i građanima Budve čestitam Dan opštine - zaključio je Milatović.

Danas se prisjećamo se slobodarskih težnji Budvana koji su borbom porazili fašističkog okupatora

Radio-televizija Crne Gore jubilej 80 godina radija i 60 televizije dočekuje kao kolektiv u kojem menadžment ne poštuje radnička prava i procedure, oni se proglašavaju ekstremistima i svrstavaju u „vaše“ i „naše“ , te se dijele njihove slike po društvenim mrežama, prijeti otkazima... saopštio je Izršni odbor Sindikalne organizacije RTCG.
- Puna su usta menadžmentu o Javnom servisu svih građana, o poštovanju zakona, pravila i principa, njegovanju tolerancije, profesionalizmu... Istovremeno u praksi imamo sve samo ne Javni servis svih građana. Umjesto poštovanja zakona i procedura imamo nepoštovanje sudskih, ali i donošenje zakonski problematičnih odluka. Umjesto profesionalizma imamo kršenje novinarske etike i kodeksa. Umjesto poštovanja ljudskih prava imamo progon zaposlenih po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi – navodi se u saopštenju.
Osvrćući se na Svečanu akademiju održanu u Muzičkom centru, podsjećaju da među gostima, na proslavi koju je upriličio nezakoniti generalni direktor Boris Raonić, nije bilo nikoga od njihovih nekadašnjih kolega profesionalaca, po kojima je RTCG bila prepoznatljiva.
- Vjerujemo da ćemo sve buduće jubileje slav iti u drugačijim okolnostima, kakve naša institucija zaslužuje. Na nama je da te okolnosti stvorimo. Kao rođendansku čestitku, poručujemo kolegama da će naša sindikalna organizacija, bez obzira što je njena reprezentativnost pod čudnim uslovima prestala da postoji, štititi prava svih radnika od neodgovornosti i bahatosti, odlukama suda nezakonitog, generalnog direktora, bez obzira bili naši članovi ili ne. Pozivamo i nadležne državne institucije, prije svega Tužilaštvo, da provjere da li u objavama nezakonitog generalnig direktora ima elemenata govora mržnje i diskriminacije po nacionalnoj i političkoj pripadnosti. Ustavom i pravnim aktima naše države to je zabranjeno, pa se nadamo da će tužilaštvo konačno početi da radi svoj posao – zaključuje se u saopštenju.
Sindikalna organizacija RTCG- Izvršni odbor
&nbsp;

Javni servis jubilej obilježava u atmosferi progona zaposlenih

Imajući u vidu nedavno interesovanje pacijenata i medija o dostupnosti lijeka Zometa®, koncentrat za rastv.za inf.1*4mg/5ml proizvođača Novartis Pharma, Montefarm je saopštio da je isporučen u njihovo skladiše i da je dostavljen Klinici za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).&nbsp;
Pojasnili su da, nestašica pomenutog lijeka postoji u regionu još od drugog kvartala tekuće godine kao i u zemljama Evropske unije (EU).&nbsp;
- Što se tiče Crne Gore, Zometa je tokom cijele godine redovno distribuirana sve do sredine oktobra, kada je zbog kašnjenja isporuke od strane proizvođača došlo do trenutnog zastoja u snabdijevanju tržišta navedenim lijekom – naveli su u saopštenju.&nbsp;

Lijek Zometa isporučen Klinici za onkologiju

Pomoćnik Generalnog sekretara NATO-a za obavještajne i bezbjednosne poslove Skot Brej istakao je da visoko cijeni doprinos Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore obavještajnim aktivnostima Sjevernoatlantskog saveza, saopšteno je iz ANB-a.&nbsp;
- Veoma mi je drago da se sretnem sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i da u konstruktivnom dijalogu razmijenimo mišljenja o Zapadnom Balkanu i obimu kolektivnih prijetnji i izazova. Visoko uvažavam doprinos ANB-a obavještajnim aktivnostima NATO-a - istakao je u objavi nakon sastanka Skot Brej.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, tokom susreta dvojice zvaničnika u sjedištu NATO-a u Briselu razmotren je niz ključnih tema iz djelokruga strateških politika i zajedničkih napora u obavještajno-bezbjednosnom domenu u NATO-u. Poseban naglasak stavljen je na intenziviranje međusobne saradnje i planirane buduće zajedničke napore na tom planu.&nbsp;

Pomoćnik GS NATO za bezbjednosne i obavještajne poslove: Visoko cijenim doprinos ANB-a

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: vlada