Od polovine juna na teritoriji opštine Budva započeo je pojačani nadzor poštovanja odluke o obustavi građevinskih radova tokom ljetnje sezone.
Načelnik Komunalne policije Vladan Braunović pojasnio je da su određeni investitori ispoštovali odluku i do 15. juna konzervirali gradilišta, ali, kako kaže, i dalje postoji značajan broj onih koji pokušavaju da izbjegnu obustavu radova koristeći pravne mehanizme.
- Imamo investitore koji poštuju propise, zatvaraju gradilišta na vrijeme, ali, nažalost, veći broj njih koristi upravni postupak kako bi nastavili sa radovima sve dok ne dođe do krajnje mjere – pečaćenja gradilišta. Taj postupak može da potraje i do dvije sedmice”, istakao je Braunovi - prenosi RTV Budva.
U ekskluzivnim prvoj i drugoj zoni grada obustavljeni su radovi na ukupno 37 gradilišta, a u toku su upravni postupci na svim lokacijama.
- Na 37 gradilišta pokrenut je upravni postupak, a izrečeno je 31 prekršajni nalog. Bilo je određenih problema prilikom zatvaranja gradilišta, ali situacija se polako stabilizuje. Imamo i slučajeve kada nadležni Sekretarijat za komunalno-stambene poslove izdaje odobrenje za nastavak radova u interesu javnosti – kao što je, recimo, slučaj sa sanacijom puta u naselju Dubovica. Takve situacije moramo uvažiti - dodao je Braunović.
Prema važećim propisima, tokom trajanja upravnog postupka radovi bi trebalo da budu obustavljeni, ali to, kako navodi Braunović, nije uvijek slučaj.
- Ako investitor nastavi s radovima nakon što se gradilište zapečati i pri tome dođe do povrede pečata, podnosi se krivična prijava. U tom slučaju, odgovorno lice može snositi i zatvorsku kaznu - upozorio je načelnik.
Uprkos zabrani, pojedini investitori nastavljaju s radovima u unutrašnjosti objekata, što povlači izricanje novčanih kazni.
- Kazne su po meni niske – za pravna lica iznosi 500 eura, za preduzetnike 150, a za fizička lica 100 eura. Smatram da bi trebalo da budu veće, ali mi se držimo važećih zakonskih propisa. Što se tiče naplate prekršajnih naloga, formirali smo posebnu službu koja prati izvršenje uplata. Ako se kazna plati u roku od osam dana, iznos se umanjuje za 33 odsto, a nakon toga, u slučaju neplaćanja, pokrećemo postupak preko Centralne banke - objasnio je Braunović.
Na terenu trenutno djeluje šest komunalnih inspektora koji rade u dvije smjene, od osam časova ujutru do dva sata posle ponoći, sa ciljem efikasnog nadzora gradilišta i drugih nepravilnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprkos zabrani, pojedini investitori u Budvi nastavljaju da grade

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Neformalna asocijacija slobodnih građana STEGA poziva sve građanke i građane Crne Gore da se zajedno obilježi Dan oslobođenja Glavnog grada Podgorice, 19. decembra u 11 sati i 55 minuta na brdu Gorica kod spomenika Partizanu borcu, naveli su u saopštenju.&nbsp;
Simbolično, kako poručuju, u pet do 12 građanima će se obratiti novinar i publicista Danilo Daro Burzan, istoričarka Jadranka Selhanović, studentkinja političkih nauka Tamara Đurković i profesor istorije Igor Radulović.&nbsp;
Vijenac na spomenik Partizanu borcu u ime asocijacije položiće akademik CANU Slobodan Backović, prof. dr Branislav Radulović i generalna sekretarka STEGA-e Dragana Sekulić.&nbsp;
Nakon prigodnog programa govoriće reditelj Danilo Marunović.
- STEGA poziva sve građanke i građane da sa Gorice zajedno u 5 do 12 pošaljemo poruku da Crna Gora ni danas ne pristaje na represiju bilo koje vrste i da uzdignute glave ponosno stoji na crvenoj liniji odbrane slobodne riječi i slobodnih građana, antifašizma i temeljnih ljudskih prava, braneći time i uspomenu na crnogorske antifašiste i borce koji su nam prije 80 godina obezbijedili život, slobodu i državu - navode u saopštenju.&nbsp;
Pridružite se, poručuju, grupi od 35 procesuiranih građana i budite dio istorije, slobode i časti.
- Vidimo se u 5 do 12 na Gorici, na crvenoj liniji - zaključuju iz STEGA-e.&nbsp;

STEGA poziva građane na Goricu: Budite dio istorije, slobode i časti, vidimo se na crvenoj liniji

Stranka evropskog progresa najoštrije osuđuje otvorene i koordinisane pokušaje zvaničnog Beograda i Budimpešte da političkim pritiscima, uvredama i institucionalnim opstrukcijama uspore evropski put Crne Gore, navedeno je u saopštenju.
Kako ističu, posljednjih sedmica svjedočimo sinhronizovanoj kampanji u kojoj se Crna Gora targetira zato što je, uprkos brojnim izazovima, prepoznata kao predvodnica u procesu evropskih integracija.&nbsp;
- Umjesto da ubrzaju sopstvene reforme, pojedini regionalni lideri biraju staru matricu: ako mi stojimo, neka stoje i drugi. To nije evropski princip. To je politika pokušaja držanja Crne Gore za taoca - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
<h2>Zajednički ulazak je elegantno ime za blokadu</h2>
Kako navode iz SEP-a, ideja „zajedničkog ulaska Zapadnog Balkana u EU“, koju promoviše predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u praksi znači jedno: zamrzavanje napretka onih koji su uradili više, kako bi se čekali oni koji nisu uradili dovoljno.&nbsp;
To, ističu, nije solidarnost, to je ucjena.
- Crna Gora nema ni obavezu, ni razlog da plaća cijenu tuđe političke neodlučnosti, selektivne vladavine prava i odbijanja da se uskladi sa evropskom vanjskom i bezbjednosnom politikom - dodaju.
<h2>Uvrede i optužbe nijesu politika nego priznanje slabosti</h2>
Prema njihovim riječima, izjave Ane Brnabić, pune neargumentovanih optužbi i političkog performansa, predstavljaju pokušaj da se institucionalni i reformski uspjeh Crne Gore kriminalizuje bez dokaza, kako bi se zamaglila činjenica da je upravo Crna Gora danas „apsolutni šampion“ u integracijama.
- Kada nestanu argumenti, ostaju uvrede. Kada nema reformi, poseže se za spinom - naveli su iz oce stranke.
<h2>Mađarski veto, privatizacija evropske politike</h2>
Posebno, ističu, iz SEP-a zabrinjava uloga Mađarske, koja koristi mehanizme EU ne radi zaštite evropskih vrijednosti, već za servisiranje bilateralnih i političkih savezništava. Blokiranje zaključaka kojima se prepoznaje napredak Crne Gore nije principijelan stav nego zloupotreba prava veta u funkciji unutrašnjih i regionalnih političkih interesa.
- Takvo ponašanje direktno potkopava kredibilitet politike proširenja i šalje opasnu poruku da napredak ne zavisi od reformi, već od političkih veza - ističu iz SEP-a.&nbsp;
<h2>Poruka SEP-a: Crna Gora ide dalje</h2>
- Crna Gora neće stati. Neće čekati. I neće dozvoliti da njen evropski put bude kolateralna šteta tuđih izbora. Evropske integracije nijesu regionalna kvota, već individualni proces zasnovan na rezultatima. Ko ispunjava uslove – napreduje. Ko ne ispunjava – stoji. Sve drugo je negacija same ideje Evropske unije.Stranka evropskog progresa jasno poručuje: Crna Gora pripada Evropi po vrijednostima, po opredjeljenju i po rezultatima. I do Evropske unije će stići: bez dozvole Beograda, bez veta Budimpešte i bez čekanja bilo koga ko je odlučio da stoji u mjestu - zaključuju iz SEP-a.&nbsp;

SEP: Crna Gora neće biti talac tuđih zastoja i tuđih političkih obračuna

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".
Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka.&nbsp;
- Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.
Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.
Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".
Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.
- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.
Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.
Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".
- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani.&nbsp;
Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.
U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.
Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.

Osmani: Evropa je naša budućnost

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: vladan-braunovic

Uprkos zabrani, pojedini investitori u Budvi nastavljaju da grade

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

STEGA poziva građane na Goricu: Budite dio istorije, slobode i časti, vidimo se na crvenoj liniji

SEP: Crna Gora neće biti talac tuđih zastoja i tuđih političkih obračuna

Osmani: Evropa je naša budućnost

PRATITE TVe UŽIVO