,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Akcija SDT I SPO: progon po modelu Čaušeskua ili Pinočea

Načelnik Službe zaštite i spašavanja Bijelo Polje Edin Kolić saopštio je da je stanje na teritoriji te opštine danas stabilno.
Kako je naveo, ekipe su na terenu i tokom dana bilo je intervencija na nekoliko lokacija, uglavnom kada je riječ o crpljenju vode iz pomoćnih objekata, garaža i podruma.
- Služba komunalnog preduzeća intervenisala je na jednoj lokaciji, gdje je uklonjeno stablo koje se nasukalo na mostu u Zekića Rijeci. Dežurne ekipe redovno obilaze sva kritična mjesta, a nivo vodostaja je osjetno u padu- kazao je Kolić.
On je ovom prilikom pohvalio odličnu saradnju svih lokalnih službi koje su, kako je istakao, 24 sata pripravne, na terenu i daju maksimum u radu.
Kolić je dodao da će sanacione mjere biti donesene na sastanku Opštinskog štaba, kada se za to steknu uslovi.

Kolić: Stanje u Bijelom Polju stabilno, vodostaji u padu

U Kopenhagenu se sinoć uz neuobičajene mjere bezbjednosti i tajnosti sastao državni vrh Danske kako bi dogovorio strategiju u grenlandskoj krizi. Nakon otprilike dva sata, pred novinare je izašao ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i rekao da će zatražiti sastanak sa američkim kolegom Markom Rubiom kako bi se „razjasnio nesporazum“, piše Index.hr.
- Moramo razjasniti neke nesporazume koji su se dogodili. Vjerujemo da je ova situacija posljedica pogrešnog tumačenja. Na primjer, nije tačno da se ruski i kineski brodovi kreću oko Nuuka na Grenlandu- rekao je Rasmusen, dodajući da će zajedno sa Vivian Mocfeldt, ministarkom vanjskih poslova Grenlanda, otići u Vašington, ali da još ne zna kada će se to dogoditi.
Riječ je o očiglednom pokušaju smirivanja tenzija i znatno blažoj retorici u odnosu na nastupe danske premijerke Mette Frederiksen prethodnih dana, koja zbog okupljanja Koalicije voljnih u Parizu nije prisustvovala sastanku u Kopenhagenu.
Rasmusen je naglasio da „SAD ne može jednostavno dobiti Grenland“, ali je odmah dodao da se slaže sa mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa da na Arktiku postoje određeni bezbjednosno-politički izazovi.
<h2>Saradnja može, predaja suvereniteta ne može</h2>
Izrazio je spremnost za saradnju i širenje američkog prisustva na Grenlandu, ali ne i za ustupanje suvereniteta nad najvećim ostrvom na svijetu. Ni prodaja Grenlanda, o kojoj se u posljednja 24 sata počelo govoriti u Vašingtonu, ne dolazi u obzir, naglasio je Rasmussen.
Sastanak u Kopenhagenu nije naišao na dobar odjek na Grenlandu. Pipaluk Linge, predsjednica Odbora za vanjsku i bezbjednosnu politiku grenlandskog parlamenta, izrazila je nezadovoljstvo što nijedan grenlandski predstavnik nije bio pozvan. Danski političari su odmah odgovorili da je problem bio u tome što su, zbog osjetljivosti teme, svi učesnici morali fizički biti prisutni u Kopenhagenu.
- Dakle, oni održavaju sastanak o nama – istorijski sastanak o nama – bez nas. To je neokolonijalistički pristup. Ova frustracija postoji među grenlandskim stanovništvom već mnogo godina. Zato se i želimo osamostaliti, jer nemamo osjećaj da smo ravnopravni. Ne želimo biti građani drugog reda- rekla je Linge za danski javni servis DR.
Dok ankete na ulicama danskih gradova pokazuju određeno nezadovoljstvo i razočaranje građana reakcijom danske vlade na američke pretenzije, danski stručnjaci za međunarodne odnose nemaju nikakvih iluzija o tome šta bi se dogodilo s Grenlandom ukoliko Tramp ustraje i postane agresivan u svojim namjerama.
<h2>„Američka ratna mašinerija je jednostavno prejaka“</h2>
„Ako SAD odluči da napadne Grenland, što je za sada teško zamislivo, ostali bismo sami. Niko neće ni prstom mrdnuti, u strogo vojnom smislu. Niko nam neće pomoći“, rekao je za DR Peter Viggo Jakobsen, docent na Institutu za strategiju i ratne studije pri Danskoj odbrambenoj akademiji.
Prema propisima, danska vojska bi morala da reaguje u slučaju napada bez čekanja naređenja iz Kopenhagena, ali Jakobsen smatra da bi svaka borba bila „potpuno besmislena“: „Grenland je veoma daleko, tamo je izuzetno hladno i uslovi za borbu su užasni. Američka ratna mašinerija je jednostavno prevelika i presnažna da bi se tu išta moglo učiniti.“
Na pitanje DR-a da li se onda podrška evropskih saveznika svodi samo na lijepe riječi, Jakobsen zaključuje: „Naravno, niko neće umirati za Grenland. Ni mi ne namjeravamo umirati za Ukrajinu. Dajemo joj novac i oružje, ali nećemo umirati. Ako Amerikanci napadnu, to će biti ‘game over’. A Grenlanđani će morati da se pomire s tim da imaju novog gazdu.“
<h2>„SAD neće vojno zauzeti Grenland“</h2>
S tim se slaže i Jakob Linnet Schmidt, doktorand na Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za odbrambenu politiku, koji takođe ne vjeruje da će SAD oružanim snagama zauzeti Grenland, ali ako bi se to ipak dogodilo, ne vidi nikakvu šansu za danski uspjeh.
- Bilo bi samoubistvo ući u vojni sukob protiv SAD-a na Grenlandu. Čak i uz pomoć evropskih saveznika. Naravno, Danska ima više vojnih kapaciteta nego što Tramp priznaje kada se ruga sa psećim zapregama, ali to ipak nije dovoljno- rekao je Šmit za DR.

Hitan sastanak u Danskoj oko Grenlanda

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) unaprijedila je sistem rada i kontrolni mehanizam, posebno u protekloj godini, te kvalitetno i kontinuirano ispunjava obaveze iz regulatorne i nadzorne uloge, ocijenio je njen direktor, Ivan Šćekić.
- ACV doprinosi da Crna Gora bilježi zavidne rezultate u efikasnoj primjeni najviših standarda u vazduhoplovstvu i preporučenih praksi Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO), kao i regulatornih zahtjeva Evropske unije (EU), što je od posebnog značaja za građane, državu i njen evropski put- rekao je Šćekić agenciji Mina-business.
&nbsp;Govoreći o brojnim realizovanim i planiranim aktivnostima, koje vode unapređenju sistema sigurnosti i bezbjednosti u vazdušnom saobraćaju, Šćekić je naglasio i ovogodišnji prioritet sertifikacije aerodroma.
&nbsp;On je saopštio da, iako je u periodu od gotovo dvije godine mnogo odrađeno, predstoji dosta posla, a između ostalog i sertifikacija međunarodnih aerodroma u Crnoj Gori.
&nbsp;- Radićemo na zaokruživanju tog procesa sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore, koji podrazumijeva sertifikaciju Aerodroma Tivat, kao i resertifikaciju Aerodroma Podgorica u skladu sa zahtjevima EU. Taj posao je prioritet nad prioritetima i neophodno je da se proces kvalitetno i efikasno završi do kraja godine- poručio je Šćekić.
&nbsp;On je naveo da se, uz podršku Savjeta Agencije i posvećenost zaposlenih, realizuje obećano - osnažen je kontrolni mehanizam, odnosno značajno su intenzivirani nadzori i inspekcije, unaprijeđen je sistem upravljanja, poboljšana dinamika donošenja regulatornih i internih akata te usklađivanja sa evropskim i međunarodnim propisima i standardima.
&nbsp;Šćekić je kazao da se temeljno radilo, u okviru nadležnosti ACV, na nivou stručne podrške za izradu novog Zakona o vazdušnom saobraćaju, koji je u završnim procedurama za usvajanje, a očekuje se značajan napredak u toj oblasti.
&nbsp;- Takođe, Crnoj Gori vraćamo vazduhoplovni kadar. Osnažili smo stručne službe gdje su inženjeri sa iskustvom u vazduholovstvu za nadzor nad radom vazduhoplovne industrije, kao i pravni tim. Prilikom kontrole u februaru prošle godine, iz ekspertskog tima Agencije EU za sigurnost vazduhoplovstva (EASA) pozitivnim su ocijenili to što smo ojačali kadar sa iskustvom u vazduhoplovstvu, spremnost menadžmenta za dalje unapređenje sistema i saradnju sa ostalim vazduhoplovnim vlastima- rekao je Šćekić.
&nbsp;On je naglasio da su, pored apsolutne primjene propisa, najvažnije investicije za razvoj vazduhoplovstva.&nbsp;
Šćekić je istakao da ACV, u okviru nadležnosti, donira značajna sredstva za razvoj sistema traganja i spašavanja.&nbsp;
On je podsjetio da je Agencija sprovela sve potrebne provjere i nadzor nad avionom čije je uvođenje u crnogorsku flotu odobreno prije pola godine, čime je obezbijeđen najviši nivo sigurnosti.
Među najznačajnijim aktivnostima ACV, bila je i prošlogodišnja uspješno okončana kontrola EASA.
&nbsp;Šćekić je kazao da je napredak Crne Gore u oblasti vazduhoplovstva prepoznat u izvještaju Evropske komisije, potkrijepljen upravo i rezultatima EASA provjere, koja je potvrdila dobar nivo primjene evropskih zahtjeva iz oblasti sigurnosti u domenu licenciranja posade vazduhoplova.
&nbsp;On je podsjetio da se Agencija ne finansira iz državnog budžeta i da ta institucija međunarodnog ugleda ima važnu ulogu u regulisanju i nadzoru civilnog vazduhoplovstva.
&nbsp;- U saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, Vladom i vazduhoplovnom industrijom, kontunuirano se radi na očuvanju i unapređenju uslova za sigurno, bezbjedno i efikasno funkcionisanje vazdušnog saobraćaja- rekao je Šćekić.
&nbsp;On je dodao da ohrabruje stav crnogorskih partnera u avijaciji, podsjećajući na ocjenu ambasadorke Francuske u Crnoj Gori da je važna organizaciona i finansijska nezavisnost Agencije, jer je kapacitet da privuče i zadrži kompetentni kadar sa iskustvom u vazduhoplovstvu krucijalan za pouzdan i efektivan rad ACV.&nbsp;
&nbsp;- To upravo, kako je ukazano od naših francuskih partnera, da bi se održali standardi EU i garantovala sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja Crne Gore- zaključio je Šćekić.

Šćekić: Ojačan kontrolni mehanizam ACV

Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Tag: vladan-lazovic

Akcija SDT I SPO: progon po modelu Čaušeskua ili Pinočea

Kolić: Stanje u Bijelom Polju stabilno, vodostaji u padu

Hitan sastanak u Danskoj oko Grenlanda

Šćekić: Ojačan kontrolni mehanizam ACV

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

PRATITE TVe UŽIVO