U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E u 19 sati večeras pogledajte:
- Zemljotres ministarke Tamare Vujović 
 
- Glavni i odgovorni urednici targetiranih medija premijeru Spajiću sjutra predaju inicijativu za smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović. 
 
- Predsjednik države Jakov Milatović posthumno dodijelio najviši državni orden mitroplitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne Crkve Amfilohiju Radoviću 
 
- Filmska pljačka u muzeju Luvr u Parizu, ukradeno 9 dragulja 
 
- Nove linije Wizz aira neće biti značajne samo za avio povezanost Crne Gore nego i za turizam i privredu
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
Emisiju vodi Vladan Šturanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Gost Tonino Picula

Kolektivni identiteti - pripadnost plemenu, bratstvu, naciji, partiji, ali i crnogorskoj državi i Evropi - sve su manje važni u Crnoj Gori. To pokazuje istraživanje koje je za potrebe televizije E uradio Institut Damar. Građanima su postavljena ista pitanja o tome kao i 2000. godine, pa je direktor Instituta Damar Vuk Čađenović analizirao koliko se društvo, po tom pitanju, promijenilo za 25 godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001091048_f00ac203cf89aa5b0c71ed79d8e5bf3ad5608774cc65baf8f96494a580a9e957.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001091048_f00ac203cf89aa5b0c71ed79d8e5bf3ad5608774cc65baf8f96494a580a9e957" data-rendition-name="original" width="1230" height="781" loading="lazy" alt="PROMJENE U STAVOVIMA POPULACIJE: Vuk Čađenović"> <figcaption>PROMJENE U STAVOVIMA POPULACIJE: Vuk Čađenović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  -Porodica, kako 2000. godine tako i 2025, ima primat. U ovoj godini 82,5 odsto ispitanika reklo je kako je za njih veoma važna pripadnost porodici. Međutim, kada uporedimo to sa 2000. godinom vidimo da je došlo do pada od nekih 10 procentnih poena - rekao je Čađenović. Istraživanje pokazuje jasno smanjenje etničke distance u odnosu na period od prije 25 godina. Manja je i socijalna distanca u odnosu na gotovo sve etničke skupine u Crnoj Gori, u poređenju sa 2000. godinom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001091048_61e08c462bfa76eeac8939663fb946442a8d53fb2622fd914336697a2c116e52.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251001091048_61e08c462bfa76eeac8939663fb946442a8d53fb2622fd914336697a2c116e52" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="IMA POMJERANJA: Daetalj iz istraživanja Damara"> <figcaption>IMA POMJERANJA: Daetalj iz istraživanja Damara(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  -Tako 94,7 odsto građana nema ništa protiv da im predsjednik države bude Crnogorac, 66,5 odsto Srbin i tako dalje. Za ministra i direktora postoje značajni pozitivni pomaci u odnosu na period od prije 25 godina - zaključio je Čađenović. Smanjenje etničke i socijalne distance posebno je uočljivo prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti, odnosno Bošnjacima.&nbsp; -Crna Gora je 2000. godine bila u zajednici sa Srbijom, u vremenu velikih političkih tenzija, kada je javni diskurs bio opterećen isključivo identitetskim pitanjima i vremenu velike političke i ekonomske nestabilnosti. Danas je Crna Gora nezavisna država koja je relativno na pragu članstva u EU i danas zapravo govorimo o znatno otvorenijem društvu nego što je to bio slučaj prije 25 godina. Druga ravan je politika. Imali ste situaciju da su pripadnici manje brojnih naroda dominantno ranije bili posmatrani kao koalicioni partneri isključivo jedne strane na političkoj sceni. Vidimo da se to u posljednjih par godina, posebno sa ovom posljednjom Vladom značajno promijenilo. Samim tim i narativ o pripadnicima ovih naroda se izmijenio kod značajnog broja stanovništva i otuda imamo znatno povoljnije stavove nego prije 25 godina - zaključio je Čađenović.

1250x600

1084x550

EHO: Građani ne potvrđuju politički narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Belivuk: iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori stajala strana ambasada
- Sporne dodjele statusa istaknutih kulturnih stvaralaca 
 
- Tvrdnje Veljko Belivuka o umješanosti jedne strane amabasade za terorizam u pokušaju u Crnoj Gori 2016. 
 
- Nastavak izborne reforme u Crnok Gori 
 
- Pobjeda proevropskih snaga u Moldaviji na izborima koje pratio jak proruski uticaj
Gost emisije je reditelj Branko Baletić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Branko Baletić

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Bez usvojenog Dnevnog reda na vanrednom zasijedanju Skupštine, predsjednik Crne Gore poručio da je to kukavički potez &nbsp;
- Pritvorenici Istražnog zatvora započeli štrajk &nbsp;
- Podaci MONSTAT-a pokazuju da je inflacija u Crnoj Gori u konstantnom rastu
Gošća emisije je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Daliborka Uljarević

Kolege Vladana Šturanovića iz Televizije E, novinara na kojeg se srpski predsjednik Aleksandar Vučić obrušio nakon pitanja o Kosovu, danas su se na posao pojavile u majicama sa natpisom „Nemoj da me prekidaš, upristoji se malo“ - riječima koje mu je Vučić uputio prije dva dana - ali i propratnom fotografijom na kojoj je podigao prst u namjeri da ga tako „disciplinuje“.
Novinari Televizije E tako su izmamili osmijeh svojem kolegi ali i poslali jasnu poruku: da ih niko neće ućutkati i zaustaviti u onom najvažnijem: traganju za istinom i borbi protiv nepravde.
Tokom <a href="https://etv.me/politika/vucic-se-obrusio-na-novinara-tve-nakon-pitanja-o-kosovu-ne-prekidaj-me-malo-se-upristoji">konferencije za novinare</a> u okviru Samita Brdo Brioni - koju je održao sam, Vučiću nije trebalo mnogo da se vrati na fabrička podešavanja i počne da se iživljava nad novinarima. To, svakako radi svakodnevno i kod kuće: čak i prema onim novinarima koji su mu naklonjeni.
On se Šturanoviću u Tivtu obraćao imperativnim i zapovjedničkim tonom, prijeteći mu prstom da se upristoji: a sve zbog pitanja o Kosovu i informacije da Srbija prodaje municiju Ukrajini.
&nbsp;Šturanović je, uprkos upadicama i neprijatnosti koju mu je Vučić priredio, istrajao u pitanju je li zaokret srbijanske politike to što prodaju municiju Ukrajini i kako na to gledaju njihovi istočni partneri iz Moskve, te da li to mijenja status Srbije koji je do sada bio neutralan.
Njegove kolege su odlučile da bi sve to trebalo obilježiti ovakvim gestom.

Novinari Televizije E izmamili osmijeh kolegi: Na poslu ga dočekali u majicama sa natpisom „Nemoj da me prekidaš, upristoji se malo“

Novinar Vladan Šturanović osvijetlio je obraz Crnoj Gori tokom trajanja samita procesa Brdo-Brioni u Tivtu, kazala je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić, komentarišući osion odnos predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prema novinaru Televizije E nakon što mu je postavio pitanja na pressu organizovanom na marginama samita. 
 
Cikotić je rekla da Šturanović odgovara i hrabro čuva dostojanstvo Crne Gore dok cijeli državni vrh ćuti i saginje glavu pred nevaspitanim ponašanjem Vučića. 
 
- Ne može poštovati novinare i medije onaj ko je iste u svojoj državi zarobio. Zaboli pitanje, zaboli Kosovo, zaboli odgovor i Crna Gora, ali 
nek svoje probleme rjesava u svojoj kući, u našoj ne može. Zahvalnost novinaru Šturanoviću u svoje ime, a vjerujem i u ime svih građana posvećenih našoj državi - poručila je Ciković.

Cikotić: Šturanović hrabro čuva dostojanstvo Crne Gore dok državni vrh ćuti i saginje glavu pred nevaspitanjem Vučića

Izraelska avijacija nastavila je niz vazdušnih udara na jug Gaze nakon što je saopšteno da je prekršeno primirje zbog napada Hamasa na izraelske vojnike na ovom području.
U izraelskom napadu na grad Al-Zavaida u centralnoj Gazi ubijeno je šest pripadnika Hamasovih brigada Al-Kasam, uključujući Jahju al-Mabhuha, komandanta elitne jedinice u bataljonu Džabalija, navode lokalni mediji.&nbsp;
Napad je, kako javljaju mediji, bio usmjeren na mali kafić pored mora postavljen unutar šatora duž gradske plaže.
Al-Zavaida se nalazi između Deir al-Balaha i Han Junisa na mediteranskoj obali Gaze.
Navodno je da je šest boraca, porijeklom sa sjeverne Gaze, u to vrijeme djelovalo u centralnom području.
Smrt el-Mabhuha, višeg komandanta na terenu, označena kao jedan od najvećih gubitaka za elitne snage Hamasa od početka primirja.
Američki zvaničnici su se takođe oglasili povodom kršenja primirja i izjavili da koordinišu aktivnosti obje strane i da pokušavaju da smanje tenzije.

Izrael: U vazdušnim napadima ubijeni komandant Hamasa i još pet osoba

Srbija ima ozbiljne probleme zbog ekonomskog sporazuma sa Rusijom iz 2008. kada je svoju finansijski teško pogođenu državnu naftnu kompaniju NIS (Naftna industrija Srbije) prodala državnom ruskom naftnom koncernu Gazprom Njeft, piše Dojče vele.
Srbija se nadala ne samo ekonomskim, kako se navodi, već i političkim koristima, prije svega ruskoj podršci u konfliktu oko Kosova.
Danas Gazprom Njeft, zajedno sa Gazpromom, posjeduje oko 56 procenata udjela u NIS-u, pa je tako je srpska naftna kompanija početkom ove godine postala dio paketa sankcija SAD protiv ruskog energetskog sektora.
<h2>Hrvatski JANAF obustavio isporuke</h2>
To što je najvažniji srpski naftni koncern pogođen, predstavlja svojevrsnu geopolitičku sudbinu, izjavila je ministarka energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, prenosi ovaj medij. 
 
„Sankcije nijesu uvedene zbog Srbije, niti zbog srpske vlade. U posljednjem trenutku svog mandata, američki predsjednik Džo Bajden ih je uveo protiv Rusije i njenog energetskog sektora. Za nas je energetski snabdjevač NIS izuzetno važan i od egzistencijalnog značaja. Kao zemlja smo pogođeni time što dvije velike sile vode svoje ratove", rekla je Đedović Handanović, prenio je Dojče vele.
U SAD je ubrzo potom predsjednik postao Donald Tramp, i tada su kod sankcija uvedeni izuzeci za NIS, kako snabdijevanje energijom u Srbiji ne bi bilo ugroženo. Ali od 9. oktobra je tome kraj. Više nema izuzetaka, NIS je sada zaista pod sankcijama i posljedice su već vidljive. 
 
pošto Srbija proizvodi manje od četvrtine svojih potreba za sirovom naftom, NIS uglavnom dobija sirovu naftu iz zemalja poput Kazahstana, Azerbejdžana ili Nigerije. Ona se tankerima doprema u Hrvatsku i tamo se ubacuje u naftovod ka Srbiji. Nakon što su američke sankcije stupile na snagu, hrvatska kompanija JANAF je obustavila isporuke NIS-u.
<h2>Optužbe na račun srpske vlade</h2>
Iz opozicije u Srbiji stižu kritike. Ekonomski ekspert socijaldemokratske opozicione stranke SSP, Dušan Nikezić, smatra, kako navodi ovaj medij, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije učinio ništa protiv zavisnosti od Rusije, a već dugo je bilo jasno da će SAD jednog dana ozbiljno uvesti sankcije. 
 
- Čudi me neodgovoran pristup vlade ovom problemu. Sada nam ministarka energetike kaže da smo samo čekali, da vidimo li uprava NIS-a ima neki plan - kaže Nikezić, a prenosi DW. 
 
Vučić je imao nekoliko prilika da razgovara o ovom pitanju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Rezultat je da je Putin rekao: 'I vama ćemo isključiti gas.'"
<h2>Ugovor o gasu produžen samo do kraja godine</h2>
U maju je istekao desetogodišnji ugovor o gasu sa ruskim Gazpromom. Taj ugovor je sa ruske strane produžen samo do kraja godine, a sada se u Srbiji spekuliše da Rusija time želi da izvrši pritisak na Srbiju - kako se NIS ne bi vratio u državno vlasništvo. 
 
Tome je protivrječio ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan-Harčenko.
- Nećemo obustaviti snabdijevanje gasom u Srbiji. Nastavićemo, po najboljim cijenama - rekao je on.
<h2>Povratak vlasništva Srbiji?</h2>
Prije nekoliko dana predsjednik Vučić je o NIS-u razgovaro na sastanku sa predsjednikom upravnog odbora ruske kompanije Gazprom Njeft, Aleksandrom Djukovim i sa zamjenikom ruskog ministra energetike, Pavelom Sorokinom. Što će tačno biti rješenje, nije rečeno, ali Vučić je obećao građanima Srbije da neće biti energetske krize. 
 
Srpski mediji tvrde da su iz više izvora saznali, kako piše ovaj medij, da srpska država planira da otkupi dio udjela u NIS-u, kako ruski državni koncerni više ne bi bili većinski vlasnici. Ako se situacija Rusije na međunarodnom planu jednog dana „normalizuje", kupljeni udjeli bi se mogli ponovo prodati Rusiji - navodno je to plan, piše DW.
Za sada u Srbiji nema nestašice energije. Ali neki građani se već brinu da će ponovo morati da kupuju benzin u flašama i kanisterima, kao tokom ratnih devedesetih.

DW: Srbija se nadala ekonomskim i političkim koristima od Rusije, a sada ima probleme zbog sankcija NIS-u

Glavni i odgovorni urednici šest medija - portala Standard, Televizije E, Portala ETV, Antene M, Portala Analitika i M portala - sjutra će i formalno podnijeti zahtjev premijeru Milojku Spajiću za razrješenje ministarke kulture i medija Tamare Vujović.
To je u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E saopštila izvršna direktorica i glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović.
Ona je najavila i da će glavni i odgovorni urednici zatražiti i zvanični sastanak sa Spajićem, dodajući da očekuju da nađe razumijevanje za njihov zahtjev.
- Takođe, obavještavam javnost da će glavni i odgovorni urednici svih šest medija, koji su inicirali smjenu ministarke Vujović, preduzeti sva profesionalna i pravna sredstva da zaustave ovu političku hajku i javno targetiranje od Specijalnog državnog tužilaštva, dijela medija i dijela partija vladajuće većine - naglasila je Muminović.
Da je riječ o političkom progonu kritičkih medija, u kojem se, kako je navela, Sprecijalno državno tužilaštvo koristi kao sredstvo obračuna Demokratske Crne Gore, najbolje govori činjenica da je i ministarka iz redova te partije, Tamara Vujović, otišla i korak dalje u pokušaju diskreditacije, kriminalizacije i, ne zanemarimo, pokušaju crtanja meta svim urednicima i novinarima pomenutih medija - optuživši ih da raspiruju vjersku mržnju.

Muminović: Sjutra podnosimo zahtjev Spajiću za razrješenje ministarke Vujović, neutemeljenu tvrdnju će dokazivati pred sudom

Studenti u blokadi pozvali su danas sve građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa koji će biti održan 1. novembra u Novom Sadu, a na svom Instagram profilu napravili su i uputstvo kakav je postupak za donacije.
- Sam skup je, kao što znate, veliki i zahtjevan posao. Potrebna nam je svaka podrška, svaka ruka i svaki resurs da sve pripremimo, da sve funkcioniše, da svako ko tog dana dođe u Novi Sad osjeti da nije sam - poručili su studenti. 
 
Navedena su i tri načina za novčane donacije. 
 
Prvi je direktno na fakultetima širom Srbije koji organizuju šetnje do Novog Sada ili Beograda, uz savjet da se građani jave na blokadne profile fakulteta kojima žele da doniraju, ukoliko im je potrebno više informacija. 
 
Drugi način je platnom karticom na sajtu podrzistudente.org, klikom na polje "doniraj", unijeti svoje podatke i staviti "1.11." u odjeljak za napomenu. 
 
Treći način je uplatom na račun: 340-1000331642-25 (Udruženje građana IT Blokada, Novi Sad, svrha plaćanja: donacija za 1.11, poziv na broj: 950101112025, model: 97), navode strudenti u blokadi na Instagramu.

Studenti u blokadi pozvali građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Karađorđevićima se utire put za vraćanje dvorca Miločer i kuća na Cetinju i Rijeci Crnojevića

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Farma

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Tag: vladan-sturanovic