Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni nakon godinu i po nije okončalo izviđaj u slučaju poslanika Ujedinjene Crne Gore i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se, između ostalog, sumnjiče za gradnju bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
U junu 2024. godine prijava je podnijeta protiv Dobričanina, Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Hajra Ljuškovića, Rada Kneževića i Sonje Knežević. Tužilaštvo istražuje i postupanje građevinskog inspektora Vladimira Raškovića.
-Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Nakon donošenja odluke javnost će biti obaviještena – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva dostavljenim Portalu ETV.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminal nakon višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u junu prošle godine uhapsili su Raškovića ali je nakon 72 sata pušten.
Njega istražitelji sumnjiče da je od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Ljuškoviću i Kneževićima da obave više radova na objektu, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan.
U junu 2024. godine Uprava policije se oglasila saopštenjem navodeći da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a
legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo još istražuje Dobričanina, Kneževiće, Ljuškovića i inspektora Raškovića

Protiv postupajućeg inspektora Vladimira Raškovića nije pokrenut disciplinski postupak jer se protiv njega ne vodi krivični postupak, odgovorili su juče Pobjedi iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici prošle godine formiralo je predmet, nakon što je Uprava policije podnijela krivičnu prijavu protiv tog urbanističko-građevinskog inspektora i još šest osoba koje su se predstavljale kao vlasnici zbog gradnje bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
<h2>Godina dana izviđaja</h2>
Iz ODT-a su Pobjedi prošle sedmice kazali da se predmet nalazi u fazi izviđaja. Pravnici su Pobjedi pojasnili da se krivični postupak smatra pokrenutim u onom trenutku kada se potvrdi optužnica, odnosno pokrene istraga, do čega u ovom slučaju nije još došlo.
Rašković je u aprilu prošle godine i uhapšen zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, a pušten je nakon 72 sata. Policija je podnijela krivične prijave protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, poslanika Ujedinjene Crne Gore Vladimira Dobričanina, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević zbog, između ostalog, gradnje bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga nakon sprovedenih višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, uhapsili su Raškovića.
On je, kako s sumnja u periodu od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Kneževićima i Ljuškoviću da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan da obavi.
Ostali se terete i za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, jer su se lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta, pri čemu je Rajko Knežević u aprilu 2024. godine nastavio gradnju i nakon postavljanja table o zabrani radova, čime je počinio i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata.
Policija je u postupku do podnošenja krivične prijave došla do sumnje da su prijavljeni počinili krivična djela na način što su angažovali jedan privredni subjekat, u cilju snimanja objekta, pritom se legitimišući kao vlasnici djelova objekta iako za to nemaju nikakav zakonski osnov, navedeni akt koristili u pravnom saobraćaju, kako bi se pred nadležnim organima legitimisali kao stvarni vlasnici.
<h2>Inspektor ne vidi nastavak gradnje</h2>
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine juče su povodom nelegalne gradnje na placu poslanika Dobričanina kazali da je postupajući inspektor izvršio inspekcijski nadzor 2. aprila, te zapisnički konstatovao da unutrašnjost objekta u dijelu suterena, prizemlja i prvog sprata nije vidljiva spolja i nije dostupna za inspekcijsku kontrolu, da su kapija i objekat zatvoreni i da nijesu nikoga zatekli na gradilištu.
- Na drugom spratu objekta, sa ulazne kapije nije vidljiv nastavak građevinskih radova, ali je vidljiv deponovani građevinski materijal – piše u odgovoru Ministarstva.
Navode da postupajući inspektor zaključuje da se ne može utvrditi korelacija navoda iznesenih u inicijativi (a koji se tiču tvrdnje da je građenje objekta nastavljeno uprkos zabrani) sa zatečenim stanjem izgrađenosti objekta.
Na fotografijama koje su nastale 2. aprila vidi se velika količina kamenja u dvorištu te zgrade, a na onima koje datiraju od kraja marta - i kamioni i bageri, ali i radnici.
Mještani su tog dana ponovo prijavili da se divlja gradnja nesmetano nastavlja, te da je unijeta velika količina građevinskog materijala, a kao prilog dostavili fotografije od tog dana.
Zahtijevali su da građevinski inspektor izađe na lice mjesta i konstatuje promjene u prostoru, koje su prijavili 29. marta.
Napomenuli su da se postojeći objekat radi bez projekta, nadzora i da ima zabranu gradnje, te da nije upisan u katastar. Mještane posebno brine i to što, kako su istakli, to gradilište predstavlja opasnost, jer se graniči sa dvorištem međunarodne škole koju pohađa oko 200 djece.
Iako je zapečaćen prošle godine, ovaj objekat je doživio znatne promjene na fasadi i u dvorištu, o čemu svjedoče fotografije, ali i prijava policije da je Knežević počinio krivično djelo skidanja pečata.
<h2>Istorija divlje gradnje</h2>
Pobjeda je prošle godine u serijalu tekstova pisala o bespravnoj gradnji bez prijave i dokumentacije na parceli dr Vladimira Dobričanina. Mjera zabrane gradnje na ovoj parceli, na kojoj nastaje zgrada sa, za sada, desetak stanova je izrečena u aprilu 2024. godine.
U katastru se parcela 2877/5 vodi na majku poslanika dr Dobričanina, prema izvodu od 6. aprila ove godine.
Dobričanin se 2023. godine, na zahtjevu za legalizaciju, predstavio kao vlasnik nelegalnog objekta, na parceli 2877/5, a kao potpisnici posebnih djelova su navedena lica iz krivične prijave ODT. Dobričanin i Kneževići su tri puta, neuspješno, pokušali da dobiju rješenje o legalizaciji, ali su svakog puta odbijeni. Uprkos tome, ne donosi se rješenje o rušenju objekta koji je prošle godine i zapečaćen, ali to nije omelo investitore da nastave radove.
Iako je Ministarstvo u svakom slučaju odbijanja legalizacije za uvijek istu parcelu bilo i zvanično obaviješteno, postupajući inspektor Rašković i dalje ne donosi rješenje o rušenju objekta.
Sagovornici Pobjede tvrde da je inspektor Rašković i dalje nadležan u predmetu koji izviđa ODT.
Građevinskoj inspekciji i Ministarstvu je od 2022. godine do sada upućeno više od 30 prijava kojima se hronološki dokumentuje istorijat izgradnje ove nelegalne zgrade.
<h2>Mještani pisali Ministarstvu da se u nedjelju zidala septička jama</h2>
Mještani Tološa su 13. aprila, prije dva dana, ponovo poslali Ministarstvu prostornog planiranja urbanizma i državne imovine zahtjev za hitnu intervenciju.
- Obraćamo vam se kao vaši sugrađani iz Tološa, sa pitanjem da li Zakon o izgradnji objekata postoji i primjenjuje se kada je parcela 2887/5 (LN 3012) u pitanju? Ukoliko ne postoji Zakon za ovaj dio Podgorice, obavijestite nas. Ukoliko Zakon ipak postoji, molimo vas postupite po njemu, u najlakšem slučaju divlje gradnje zgrade u Podgorici – piše u inicijativi mještana.
Ističu da njima nije problem da konstantno obavještavaju Ministarstvo i predstavljaju dokaze o promjeni stanja u prostoru, te da posjeduju hronologiju od 2022. pa do danas.
- Ali zar je to bitno u slučaju zgrade koja nema projekat – reviziju – nadzor – odbijena je za legalizaciju, nije upisana u katastar. Zar je uopšte potrebno da vam konstantno dokazujemo izmjene stanja u prostoru? Zar je ovo poziv svima u Podgorici da na parcelama gdje su po planu kuće mogu nesmetano da grade nelegalne zgrade – piše u inicijativi mještana MZ Tološi.
Navode da Građevinska inspekcija ne obavlja svoju funkciju, te da divlji graditelji nelegalne zgrade u Tološima nastavljaju svoj nelegalan biznis.
Uz priložene fotografije koje su nastale 13. aprila, obavještavaju da se nastavlja gradnja potpuno neadekvatne septičke jame koja služi nelegalnoj zgradi koja se zida, a po odlasku radnika pokriva se ceradom.
- Sumnjamo da će inspekcija, kao do sada, ako vi ili novi inspektori ne izađete na teren i uđete na gradilište, konstatovati da nema promjene stanja u prostoru, jer će, kao i do sada samo spolja, pod prikladnim uglom fotografisati objekat - neće inspekciju obaviti na valjan način, neće ući na nelegalno gradilište. Molimo vas provjerite da li u posljednjim inspekcijama ima detaljan opis gradilišta – piše u pismu mještana.
Zahtijevaju da inspekcija uđe na gradilište da konstatuje izmjene stanja u prostoru, te da obavi detaljna mjerenja nelegalne zgrade. Traže i da se hitno utvrdi da li ova građevina, kako navode, upitne stabilnosti, ima projekat – reviziju – nadzor i ukoliko nema, hitno da se postupi po obavezujućim članovima 138 (stav 14 i 17) i 139 Zakona o izgradnji objekata.
- Napominjemo još jednom, po našim saznanjima, postojeći objekat nema projekat, nadzor, ima zabranu gradnje i nije upisan u katastar i predstavlja opasnost po bezbjednost ljudi i okolne objekte, posebno po školu, koja je na nekoliko metara a koju pohađa više od 200 djece. Ukoliko ne postupite po našim zahtjevima, bićemo prinuđeni da se obratimo drugim nadležnim državnim organima i zaštitimo se – piše u zahtjevu mještana koji mole rukovodstvo Ministarstva da postupi po zakonu.

Portal ETV

610x380

500x500

Nelegalna gradnja na placu Dobričanina: Inspektor nije ustanovio promjene

Osnovno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu u slučaju poslanika i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se sumnjiče za više krivičnih djela povezanih sa građenjem stambene zgrade bez dozvole.
Osim Dobričanina, u junu 2024. godine prijave su podnijete protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević. Istragom je obuhvaćen i građevinski inspektor Vladimir Rašković.
- Obavještavam vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ovim povodom formiran predmet. Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva na pitanja Portala ETV.
Dobričanin se sa više osoba tereti za krivična djela povezana sa građenjem stambene zgrade bez dozvole, a Rašković sumnjiči da im je, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan, omogućio nelegalnu gradnju.
U junu se Uprava policije oglasila saopštenjem, navodeći kako se sumnja da je inspektor Rašković od januara do aprila 2024. godine Dobričaninu i ostalima „omogućio da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan i u obavezi izvršiti, čime je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret“.
Takođe, tada su saopštili da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.
O spornoj gradnji objekta u Tološima na imanju Dobričaninove porodice Pobjeda je objavila serijal tekstova ukazujući na okolnosti da Urbanističko-građevinska inspekcija i nadležna ministarstva duže od godinu ne preduzimaju zakonom propisane mjere.

Dobričanina i šest osoba i dalje istražuju zbog divlje gradnje

Kako je to i ranije najavljeno, poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin biće predložen za predsjednika novog anketnog odbora Skupštine Crne Gore, prenosi Portal Analitika.
Odbor će imati zadatak da prikuplja informacije i činjenice o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava, a da će Dobričanina predložiti, potvrdili su iz parlamentarne većine za TVCG.
Formiranje anketnog odbora biće na dnevnom redu Skupštine 20. februara.
Inače, o tome će sjutra raspravljati i članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Dobričanin će biti predložen za predsjednika anketnog odbora o politički motivisanim ubistvima

Nakon što je predloženo formiranje anketnog odbora za istragu politički motivisanih ubistava, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio je da će odbor predvoditi poslanik Vladimir Dobričanin. 
Mandić je rekao da je od javnog interesa prikupiti činjenice o švercu cigareta, heroinu, kokainu, organizovanom kriminalu i političkim ubistvima koja su obilježila decenije postojanja Crne Gore. On je naglasio da je Skupština ta koja treba da prikupi dokaze i informacije o umiješanosti tadašnjeg režima, optužujući bivšu vlast za podršku kriminalnim klanovima kao što su škaljarski i kavački.
Prema njegovim riječima, to je bila ključna prilika za prikupljanje informacija koje će pomoći u jačanju demokratije i slobode govora.
Međutim, ovaj prijedlog naišao je na snažno protivljenje. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić optužio je Mandića da koristi formiranje anketnog odbora kako bi vršio pritisak na pravosudne organe, koji trenutno vode postupke protiv njega.
Nikolić je napomenuo da predsjednik Skupštine krši poslovnik jer je, prema njegovim riječima, odbor trebalo da bude formiran uz saglasnost opozicije, a ne po Mandićevom prijedlogu. On je upozorio da je opasno stavljati politički motivisana ubistva u politički kontekst, jer pravosudni organi ni do 2020. godine nisu utvrdili ništa u vezi s tim slučajevima.
Mandić je odbacio ove optužbe, ističući da opozicija neće imati pravo da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da, ako se ne usaglase, odbor neće biti formiran. Poručio je da je njegov prijedlog zasnovan na javnom interesu, i da bi Skupština trebala imati ključnu ulogu u prikupljanju podataka o kriminalnim radnjama koje su potresale Crnu Goru.
Poslanik SD-a Boris Mugoša kritikovao je Mandića zbog, kako je rekao, kršenja Ustava i poslovnika Skupštine, naglašavajući da je nepristojno prekršiti sve procedure dok se obrazlaže prijedlog. Mugoša je istakao da Mandić nije ovlašten da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da ako se opozicija ne usaglasi, odbora neće ni biti. On je takođe naglasio da Mandić svojim postupcima pokazuje političku nesolidarnost i izostanak odgovornosti.
S druge strane, poslanici Demokrata izrazili su podršku ovoj inicijativi, smatrajući da je istraživanje prošlih nepravdi od ključne važnosti za pravdu i za jačanje vladavine prava. Momčilo Leković je poručio da će Demokrate učiniti sve da doprinesu ispravljanju nepravdi iz prošlosti.
U međuvremenu, od poslanika Bošnjačke stranke stigle su kritike zbog proceduralnih grešaka u pokretanju anketnog odbora. Amer Smailović iz BS-a istakao je da je prekršen poslovnik, smatrajući da bi tema trebala biti šire otvorena, ali uz duže pripreme i pravilnu proceduru.
Poslanici su danas raspravljali o odluci o parlamentarnoj istrazi i formiranju anketnog odbora koji bi se bavio prikupljanjem informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa politički motivisanim ubistvima od uvođenja višestranačja do danas.
Mandić je, izniseći prijedlog, istakao da je ustavni osnov za pokretanje istrage sadržan u činjenici da je sloboda govora i riječ temelj demokratskog društva, a Skupština igra ključnu ulogu u njegovom kreiranju.
On je rekao da kriminal u Crnoj Gori "nije samonikao, nego je organizovan", tvrdeći da su nekad ranije u Crnoj Gori svi bili približno istog imovinskog stanja, a onda je došlo do bogaćenja.
Mandić je naveo da je Crna Gora godinama suočena sa problemima kao što su šverc cigareta, heroina i kokaina, organizovani kriminal i politički motivisana ubistva, a dokazi su upućivali na umiješanost tadašnjeg režima u ove kriminalne aktivnosti.
"To je rezultiralo ubistvima velikog broja građana", rekao je Mandić, naglašavajući da je od javnog interesa prikupljanje činjenica o svemu tome, što će doprinijeti jačanju demokratije i slobode govora.
Predsjednik Skupštine optužio je bivšu vlast da je bila povezana sa švercerskim klanovima, poput 'škaljarskog' i 'kavačkog', navodeći da su ljudi koji su trebali da se bore protiv tih organizacija zapravo "obavljali njihove poslove".
"Iza toga je stajala zloglasna uprava državne bezbjednosti", dodao je Mandić. Takođe je pomenuo ubistva Pavla Bulatovića i Duška Jovanovića, kao i napade na novinare Oliveru Lakić, Lidiju Nikčević, Željka Ivanovića i Tufika Softića, ističući važnost istrage o ovim događajima.
Zasijedanje je prethodno počelo trećom sjednicom na kojoj su poslanici nastavili su raspravu o Prijedlogu zakona o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Mandić za predsjednika anketnog odbora predložio Dobričanina

Predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić moraju prevazići sukob jer on ima uticaj na političku stabilnost u državi, poručuje poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin.
- Ovaj sukob prvenstveno uzrokuje veliko razočaranje birača, što se vidjelo i po izlaznosti na poslednjim lokalnim izborima u Podgorici. Ovaj politički sukob se mora prevazići jer građani ne žele sukobe, već konstruktivna rješenja, koja trenutno, upravo zbog ovoga, i izostaju. Sve oči su uprte u proces formiranja podgoričke većine i od tog procesa će zavisiti dalja stabilnost Crne Gore - navodi on za Dan.
Kaže kako će Crna Gora vjerovatno postati članica Evropske unije do 2028, ali ne jer smo mi spremni za to ili ne.
- Već zato što je Evropa shvatila da ukoliko se igrate sa nekim narodom i sa nekim regionom, kao što je to slučaj sa Balkanom, onda dobijate evroskepticizam kao posledicu te neodlučnosti. Danas EU nije jedina priča koja se nudi, već je tu i BRIKS, koji ima veoma snažan uticaj, jer su ideje i tržište koje nudi veoma primamljivi, pa se postavlja kao legitiman konkurent EU. Vidjećemo da li će se to desiti 2028. godine, a ukoliko se ne desi, smatram da će Evropa izgubiti sada dominantan uticaj na Zapadnom Balkanu - zaključio je Dobričanin.

Dobričanin: Milatović i Spajić moraju prevazići sukob

Nikšić će 6. marta pulsirati u ritmu devedesetih. Koncert pod nazivom ,, Dance 90" u Sportskom centru, o kojem svi pričaju, donosi veče ispunjeno hitovima koji su obilježili jednu eru. Publiku očekuje pravi muzički vremeplov, višesatni spektakl uz popularne izvođače: Moby Dick, Funky G, Beat Street, Twins, DR Iggy, Duck, Ivan Gavrilović, Lina, Ella B i Zorana Pavić .
- 6. marta rezervisana je naveća dens žurka. U Sportskom centru u Nikšiću priredićemo muzički spektakl. Dođite da se družimo, da đuskamo i pjevamo najveće hitove 90-ih - kazao je Ivan Gavrilović.
Biće to svojevrsni povratak u vrijeme dens muzike, plesnog podijuma i hitova uz koje su odrastale generacije, koji se i danas jednako slušaju i vole. Predstojeći muzičko - scenski spektakl, nije samo koncert, već događaj koji budi nostalgiju, ali i pokazuje da najbolja energija ne poznaje godine. Veče koje se ne propušta, vodi se računa i o produkciji, te atraktivnoj scenografiji, što će dodatno podići atmosferu .
- Vidimo se uskoro u Sportskom centru u Nikšiću, radujemo se što ćemo prirediti noć za pamćenje. Čekamo vas u najvećem broju- poručio je Nebojša Kostrešević, frontmen grupe Twins .
Očekuje se veliki broj posjetilaca ne samo iz Nikšića, već i iz drugih gradova, jer interesovanje za ovaj događaj već sada premašuje očekivanja. Epicentar najbolje žurke, svakako je grad pod Trebjesom, zato rezervišite mjesto za nezaboravan provod na vrijeme, nek 6. mart bude datum ali i noć bez pauze, bez predaha, bez stajanja.
- Moje kolege i ja, jedva čekamo da se nezaboravno provedemo sa publikom- kazala je Anabela, Funky G .
Ako je suditi po najavama, noć u kojoj će Nikšić, Sportski centar, biti u znaku nezaboravne dance eksplozije, koja će se dugo prepričavati, uz obavezan dress code: DEVEDESETE.
VIP ulaznice ali i karte za tribine možete obezbijediti u kafe barovima Amsterdam i Roterdam u Nikšiću, dok su karte za tribine dostupne i putem Gigstix platforme i u Tobaco S press šopovima u Crnoj Gori.
Ne propustite najveći dance događaj u Nikšiću, 6. marta, u Sportskom centru, od 20h. Čekamo vas, poručuju organizatori.

Nikšić: ,, Dance 90-tih" - koncert koji obećava ritam, ples, euforiju, energiju, nostalgiju

Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir u Ukrajini. To u intervjuu za Televiziju E kaže ambasador te zemlje u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko.
- Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini, kaže on.
Podsjeća da su životi Ukrajinaca pune četiri godine veoma teški, a da je posebno teško posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi.
Gerasimenko kaže da su Ujedinjene nacije navele da je tokom četvorogodišnjeg rata ubijeno između 16 i 17 hiljada ljudi. Više od 40 hiljada je ranjenih civila prema tom izvještaju. No, taj dokument, kako kaže, ima fusnotu u kojoj se navodi da je stvarni broj znatno veći.
- To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, kaže on.
TV E: Četiri godine su otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu. Kako te četiri godine, ali i danas žive Ukrajinci koji se brane od agresije?
Gerasimenko: Dozvolite mi da kažem da su životi Ukrajinaca bili veoma teški, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi vrijeme kao oružje kako bi iskoristila izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi. Situacija je, naravno, bila različita u različitim regijama Ukrajine, ali najviše su patili građani Kijeva, Harkiva, Sume, Zaporožja, u područjima koja su bliže linijama fronta.
Ironično, najteža situacija bila je u glavnom gradu. Čitavi djelovi glavnog grada bili su isključeni iz napajanja električnom energijom, i to ne samo na nekoliko sati, već danima. Stotine hiljada građana Kijeva bilo je bez struje u hladnim stanovima gdje temperatura nije prelazila 8 stepeni Celzijusa.
Inače napadi na civile nastavljeni su duž cijele linije fronta i u drugim područjima Ukrajine. Čak i u zapadnoj Ukrajini možete vidjeti da su Rusi ciljali civilne objekte i preduzeća. Prije samo nekoliko dana ciljali su američko preduzeće u gradu Trostenec na istoku Ukrajine, koje je proizvodilo slatkiše i druge proizvode i robu za javnu potrošnju.
Ako se približite liniji fronta, vidjećete da su čitava područja sravnjena sa zemljom i ljudi zaista ne mogu živjeti u takvim uslovima. Ne mogu izaći i kupiti hranu, ne mogu normalno funkcionisati, a razaranje je toliko masovno, toliko ogromno da se ne može ni zamisliti koliko je teško ljudima, onima koji su odlučili ostati u svojim kućama jer nemaju gdje otići. Jako je teška situacija za ljude.
TV E: Hiljade je ubijenih, stotine hiljada ranjenih, kada govorimo o ljudskim životima, kolika je cijena ovog četvorogodišnjeg rata?
Gerasimenko: Zaista, cijena je ogromna. Možda nikada nećemo saznati tačan broj ljudi koji su poginuli. Ujedinjene nacije u svojim izvještajima navode da se radi o između 16 i 17 hiljada poginulih i 40 hiljada ranjenih civila. Ali, u svakom izvještaju postoji fusnota da je stvarni broj znatno veći. To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, a ako uzmete u obzir prve sedmice i mjesece invazije velikih razmjera, ogroman broj ljudi je ubijen. Poginuli su u Mariupolju, Siverodonjecku, Lisičansku i drugim područjima Ukrajine koja su zauzeta tokom prvih mjeseci invazije, a sada su ta područja pod okupacijom i ne možemo znati koliko je ljudi poginulo tada. Ono što mogu reći, a vjerovatno ste vidjeli slike na TV-u i u raznim video izvještajima, da su ljudi sahranjeni u parkovima blizu kuća na ulicama, a neki nijesu mogli biti ni sahranjeni. Ta područja su pod okupacijom, a Rusija prikriva stvarne žrtve njihovih napada, brutalnog granatiranja i bombardovanja, među civilima. Dakle, kao što sam rekao, brojke koje su dale Ujedinjene nacije su visoke, ali su u stvarnosti još veće i tačan broj ubijenih ćemo znati tek nakon završetka rata.
TV E: Pomenuli ste okupirane teritorije, poput Mariupolja, Dombasa, ali i Krima iz 2014. godine. Kako danas Ukrajinci žive na tim okupiranim teritorijama?
Gerasimenko: U okupiranim područjima, a spomenuli ste Krim, koji je okupiran od 2014. godine, zanimljivo je da Ukrajinci nikako ne mogu ostvariti svoja prava kao ukrajinski građani ili kao članovi ukrajinske zajednice. U okupiranim područjima praktično nema ukrajinskih škola. Ukrajinske knjige, priručnike i udžbenike zabranilio je ruski školski sistem, ali i okupacione vlasti. Nema programa na ukrajinskom jeziku niti programa koji dolazi sa teritorije koju kontroliše vlada Ukrajine.
Mnogi ljudi, kao što možete zamisliti, napustili su Krim... Čak i prije invazije velikih razmjera morali su otići jer su ruske okupacione vlasti organizovale masovnu kampanju političkog progona onih koji se ne slažu sa okupacijom. Ono što je takođe zanimljivo je da postoji masovna kampanja preseljenja ruskih građana sa teritorije Rusije na okupiranu teritoriju Ukrajine i to se dešava ne samo na Krimu, već i u drugim područjima Ukrajine.
Ako želite znati koliko je ovaj proces raširen, možete pogledati izvještaje generalnog sekretara UN-a koji objavljuje svoje izvještaje o situaciji na Krimu na godišnjoj osnovi i on odražava procijenu onih koji su preseljeni iz Rusije na Krim i daje procjenu situacije. To je stalan proces koji se odvija i na novookupiranom području.
To je tragična situacija. Čak i ako ne možete otići, čak i ako ostanete na okupiranim područjima, vrlo je vjerovatno da ćete biti deportovani, a djeca vam mogu biti oduzeta i usvojena od neke porodice u Rusiji. Ovo je strašno i to se događa svakodnevno.
TV E: Šta je sa civilnom infrastrukturom – školama bolnicama, ali i sa energetskim sistemom o kom ste već malo govorili?
Gerasimenko: Nažalost, civilna infrastruktura je dosljedno meta ruskih napada. Nakon četiri godine invazije velikih razmjera postalo je jasno da ruska vojska ne može mnogo postići na bojnom polju. Njihov napredak je bio značajan uz ogromne troškove u smislu opreme, a takođe i ruske ekonomije, ali su u ovoj situaciji odlučili da promijene strategiju napada na civile i infrastrukturu kako bi slomili volju ukrajinskog naroda, slomili volju za otporom, a takođe i učinili teritoriju što je moguće nepogodnijom za život kako bi se ljudi mogli iseliti i kako ukrajinska vojska ne bi imala koga braniti.
Prema mišljenju ruskih stratega, to je način da se olakša napredovanje ruske vojske. Medicinska i obrazovna infrastruktura je bila meta u mnogim prilikama, jedan od njih je i ciljanje glavne dječje bolnice u Ukrajini u julu 2024. godine. Ljudi su tamo poginuli, mnogi ljekari i djeca su povrijeđena, i to se dešava od prvih dana invazije, od prvog dana rata, koji je zapravo počeo 2014. godine. I ništa nije pošteđeno.
Ako uzmemo grad Herson, koji je ukrajinska vojska oslobodila u novembru 2022. godine, vidjeli smo upornu kampanju bombardovanja dronovima, granatiranjem, raketnim napadima, a sve je to bilo usmjereno na civilnu infrastrukturu tamo. Ali posebna pažnja u posljednje vrijeme, ne samo nedavno, već i od oktobra 2022. godine, a posebno nedavno tokom oštre zime, je posvećena energetskoj infrastrukturi.
Dozvolite mi da spomenem da u Ukrajini nema nijedne termoelektrane koja je ostala netaknuta. Sve su ili uništene ili oštećene. Najveću nuklearnu elektranu okupirala je Rusija u prvim sedmicama rata, a ni one nuklearne elektrane koje i dalje rade i isporučuju energiju nijesu pošteđene... ili je Rusija bombardovala vodove za snabdijevanje, ili stanice za prenos energije. Tako da imamo situaciju kada te elektrane proizvode energiju, nemaju gdje da je pošalju jer se dalekovodi oko njih prekidaju.
To je nedavno razmotrio i Odbor guvernera u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju u Beču, a međunarodna zajednica je i dalje vrlo zabrinuta zbog napada usmjerenih ne samo na opštu infrastrukturu, već i onu za nuklearnu proizvodnju. Već sam rekao da u mjestima poput Kijeva i Harkiva ljudi žive bez grijanja danima, s temperaturama koje dosežu minus 20, pa čak i niže. To je vrlo teško. Ako često nemate struju, nemate ni vodu, a postoje i druge teškoće. Međutim, vidjeli smo mnogo podrške međunarodne zajednice i drugih zemalja koje snabdijevaju ukrajinski narod ne samo finansijskom podrškom tokom ove zime, već i raznom opremom, generatorima, transformatorima i drugim vrstama opreme, a moram reći da je i Ukrajinsko udruženje pokrenulo kampanju prikupljanja donacija od crnogorskih građana koji žive u Crnoj Gori. Prva serija generatora poslana je u Ukrajinu prije nekoliko sedmica i sada prikupljaju donacije za novu seriju opreme koja bi mogla biti donirana nekom objektu u Ukrajini. Zamislite da imate samo mali generator, možete grijati apoteku, vrtić ili medicinsku ordinaciju negdje. Ili šator. Ljudi vrlo često dolaze noću u šatore dolje jer je previše hladno da bi ostali u svojim stanovima i okupljaju se u tim šatorima i pokušavaju se ugrijati i napuniti svoje telefone i uređaje. Tako to izgleda, a nažalost razaranja se nastavljaju.
TV E: Tokom 2025. godine svjedočili smo brojnim pokušajima pregovora o miru. Uključene su Sjedinjene Američke Države, brojne druge zemlje Evropske unije prije svega Francuska i Njemačka. Što bi prema vašem mišljenju trebao biti prvi korak prema trajnom miru?
Gerasimenko: Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir. To je bio prijedlog tadašnje nove američke administracije od 11. marta. Američki predsjednik je iznio ovaj prijedlog i predstavio ga ruskoj strani prije skoro godinu dana. Nijesmo vidjeli mnogo pozitivnih odgovora od Rusije. Nijesu pristali na prekid vatre. U osnovi su ga odbacili. Rekli su da se dogovorimo o svemu ostalom i onda će to biti osnova mira. Ali razgovori mogu trajati unedogled. Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini. Nastavljaju napredovati. U 2025. godini to je bio spor i bolan napredak uz ogromnu cijenu, kao što sam već spomenuo... uz ogromnu cijenu, posebno u smislu ljudstva.
Ali znate, mir i Putin su dvije stvari koje su nespojive. Tu temu je pokrenuo predsjednik Zelenski u Minhenu. Rekao je da je Putin rob rata. Ne može se odreći naše zemlje ili uopšte rata. To je nešto što Putin smatra svojom misijom i jedini način da se postigne mir je vjerovatno lišiti Rusiju njenih resursa, neophodnih resursa koji bi joj omogućili da nastavlja rat. Da, to znači sankcije, to znači ograničenja trgovine, ograničenja tehnologije, njegova sredstva za zaustavljanje zavisnosti o ruskoj nafti i plinu. I Evropa je u tom smjeru postigla izvanredan uspjeh.
Dakle, prvi korak je naravno primirje i mi ćemo biti spremni da ga odmah učinimo. Takođe, predlažemo različite vrste primirja na nebu, moru, kopnu, primirje usmjereno na energetske objekte ili druge vrste primirja. Nažalost ništa ne funkcioniše.
U potpunosti smo uključeni u mirovne pregovore koje predvode SAD. Pokazujemo dobru volju i spremnost da razgovaramo o različitim aspektima mogućeg primirja. Ali prvi korak, kako ste pitali, je prekid vatre da bismo ostali tamo gdje smo. O drugim pitanjima se može razgovarati tokom narednih sedmica, mjeseci, godina, a glavna stvar je prestati ubijati ljude, prestati uništavati domove.

Gerasimenko: Rusi nijesu spremni na istinski i pravedan mir, prekid vatre mora biti prvi korak

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
&nbsp;Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da su tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine, prvenstveno na sjeveroistoku, a popodne se očekuje razvedravanje.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će ujutru biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, do 18 stepeni

Lider Nove srpske demokratije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uspio je danas da privoli predsjednika Opštinskog odbora svoje stranke u Pljevljima Milana Lekića da otključa stranačke prostorije za pobunjene članove partije, predvođene Blažom Kotlajom i sjedne ih za sto, kako bi pokušao da zaustavi sve očigledniji raskol partije u ovom gradu, a nakon što je dio odbornika i članstva stao uz predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240" data-rendition-name="original" width="857" height="589" loading="lazy" alt="Vraneš i Milan Lekić"> <figcaption>OD PRIJATELJSTVA DO RASKOLA: Dario Vraneš i Milan Lekić</figcaption> </figure>  Kotlaja nam je u kratkom telefonskom razgovoru popodne obećao da će se brzo javiti, ali nije, a ignorisao je i poruku koju smo mu poslali. Na društvenoj mreži Fejsbuk danas se pojavio snimak zabilježen ispred prostorija NSD, a na kojem se vidi parkirano policijsko vozilo nekoliko desetina metara od kancelarija ove partije. Ko je tražio policijsku zaštitu, Lekić ili Kotlaja i njegove pristalice, ili je policijska procjena bila da može doći do incidenta nema informacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224200212_d5f20555-0da7-49cc-95cc-cfe7ced44b83.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224200212_d5f20555-0da7-49cc-95cc-cfe7ced44b83" data-rendition-name="original" width="1190" height="824" loading="lazy" alt="Pljevlja"> </figure>  NEĆE DATI KVORUM Portal RTCG javio je danas da se Lekić sastao sa „većim brojem članova i simpatizera NSD“, a da je na sastanku konstatovano da je „budžet opštine jedan od ključnih dokumenata i treba učiniti napor da se što prije usvoji, ali i da se prevaziđe aktuelna politička kriza u Pljevljima“. Kotlaja, član Glavnog odbora NSD, kazao je novinarima nakon sastanka, da okupljanja juče i danas nijesu „nikakav protest“ već razgovori članstva i rukovodstva stranke kako bi se usvojio budžet. Rekao je i da su za očuvanje vladajuće koalicije na lokalnom nivou i da nikom nije interes eventualno uvođenje prinudne uprave. Simpatizer NSD Milojko Vuković, prenio je Portal RTCG, pozvao je odbornike partije da se vrate u Skupštinu i usvoje budžet dodajući da ukoliko to ne urade napraviće razdor u stranci, ali i da će ugroziti razvoj Pljevalja. Lekić je medijima kazao da osam odbornika iz koalicionih partija neće glasati budžet i da sada nema potrebnog broja odbornika da bi sjednica uopšte i počela, sve i da bi došli svi odbornici NSD. Kvorum bi, kazao je on, mogli napraviti odbornici DPS, ali NSD, zaključeno je na sinoćnoj sjednici odborničkog kluba, neće sa DPS-om praviti ni kvorum niti usvajati budžet. Potvrdio je da u stranci postoji nezadovoljstvo i da će on, kako je prenijela RTV Pljevlja, inicirati sastanak predsjednika partije Andrije Mandića sa odbornicima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: igor sljivancanin)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  BRATSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA Saopštenjem su se danas oglasili i odbornici ove partije s porukom da nikada neće sarađivati sa DPS-om. - Juče je u kancelariji OO NSD Pljevlja održan sastanak odbornika naše stranke, na kome je od ukupno 10 prisustvovalo osam odbornika. Razmatrana je aktuelna politička situacija, sa posebnim osvrtom na okupljanje grupe građana ispred stranačkih prostorija. Prisutni odbornici su konstatovali da smo uvijek bili dio rješenja, a ne problema u našoj opštini i ovu krizu u parlamentarnoj većini pokušavamo riješiti normalno, bratski, u dobroj vjeri i namjeri sa našim koalicionim partnerima PES-om i Demokratama, koji su prethodno saopštili da napuštaju koaliciju – istakli su oni. U saopštenju naglašavaju i da je „konstatovano da, nažalost, ne postoji odbornička većina među konstituentima aktuelne vlasti za usvajanje budžeta opštine Pljevlja za 2026. godinu“. - Iz iskustva znamo da bilo koji problem koji neko želi riješiti uz pomoć DPS-a postaje još veći, a svađa u koaliciji još žešća i mi imamo obavezu da to ne dozvolimo. Izlaz iz ove političke situacije vidimo isključivo u dogovoru konstituenata vlasti – poručili su oni. Oni su pozvali članove partije da sve eventualne ideje i sugestije mogu saopštiti direktno njima. - Pljevlja nijesu veliki grad, a razlozi su im veoma dobro poznati. Vjerujući u dobre namjere naše braće dužni smo da im ukažemo da, ako izostavimo naše koalicione partnere iz dogovora, taj put nesumnjivo vodi u zagrljaj DPS-a i bivšeg režima, a to vjerujemo da niko od nas ne želi – zaključilo je osam odbornika NSD. Sastanku nijesu prisustvovali odbornici Božidar Jelovac i Draško Pivljanin koji su, kako tvrde naši izvorri, čvrsto uz Vraneša. DPS PORUČUJE – PREBROJTE SE Iz lokalnog DPS-a uzvratili su je saopštenje odbornika NSD vrhunac političkog licemjerja i jeftin pokušaj skrivanja sopstvene nesposobnosti iza istrošenih floskula o DPS-u. - Dok se vi „bratski“ nadmećete ko će prigrabiti veći dio plijena, Pljevlja su postala talac vaših ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja. Konstatacijom da nemate većinu za budžet za 2026. godinu, zapravo ste potpisali kapitulaciju. Vaša nesposobnost da usvojite najvažniji dokument za razvoj grada nema nikakve veze sa DPS-om, već sa vašom potpunom nekompetentnošću – poručili su oni. Naglašavaju da „pominjanje DPS-a u kontekstu 'krize' je ništa drugo do neuspješan spin kojim pokušavate da skrenete pažnju sa činjenice da su vaši koalicioni partneri (PES i Demokrate) već napuštili taj vaš 'bratski' brod koji tone“. - Vaša odluka da ne obezbjeđujete kvorum i ne usvajate Budžet direktno je usmjerena protiv građana Pljevalja. Vi svjesno zaustavljate razvojne projekte, socijalna davanja i normalno funkcionisanje grada samo da biste sačuvali svoje fotelje do 2027. godine. Prebrojte se konačno – istakli su iz DPS-a i pozvali NSD da umjesto što troše „vrijeme na pisanje jalovih saopštenja“, imaju „mrvu političke odgovornosti“ i vrate mandate građanima i priznaju da je njihova vlast doživjela potpuni krah. MIROLJUBIVE PORUKE Stranačke prostorije NSD koje su juče bile zaključane za Kotlaju i nekoliko desetina članova Opštinskog odbora partije, koji su se okupili u znak protesta zbog toga što dio odbornika odbija da podrži opštinski budžet, danas su bile otključane. Možda zbog toga, za razliku od juče, kada je prijetio i da će tražiti kažnjavanje odbornika, te da je stranka „talac jednog čovjeka“, Kotlaja je danas bio znatno umjereniji. - Mandić je hitno intervenisao i pobunjeni Kotlaja, za sada, se umirio – kažu naši izvori. Prema njihovim riječima, Mandiću se, ipak male šanse da spriječi „cijepanje“ svoje stranke u Pljevljima, pogotovo u svjetlu činjenice da je Vraneš uspostavio snažne veze sa Crkvom Srbije čiji svještenstvo ima značajan uticaj na društveno-politička dešavanja u ovom gradu. Kako smo već pisali Milan Lekić pokušava još od 2024. da smijeni predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334" data-rendition-name="original" width="768" height="453" loading="lazy" alt="Opština Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Lekićevim nastojanjima da se riješi Vraneša sada u prilog ide činjenica da on više nema podršku odbornika partije premijera Milojka Spajića – Pokreta Evropa sad. Međutim, ta stranka je bez uticaja u lokalnoj vlasti u Pljevljima, pa iako i Demokrate traže smjenu Vraneša, svi zajedno nemaju većinu za tu inicijativu. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika.

Tag: vladimir-dobricanin