Protiv postupajućeg inspektora Vladimira Raškovića nije pokrenut disciplinski postupak jer se protiv njega ne vodi krivični postupak, odgovorili su juče Pobjedi iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici prošle godine formiralo je predmet, nakon što je Uprava policije podnijela krivičnu prijavu protiv tog urbanističko-građevinskog inspektora i još šest osoba koje su se predstavljale kao vlasnici zbog gradnje bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
<h2>Godina dana izviđaja</h2>
Iz ODT-a su Pobjedi prošle sedmice kazali da se predmet nalazi u fazi izviđaja. Pravnici su Pobjedi pojasnili da se krivični postupak smatra pokrenutim u onom trenutku kada se potvrdi optužnica, odnosno pokrene istraga, do čega u ovom slučaju nije još došlo.
Rašković je u aprilu prošle godine i uhapšen zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, a pušten je nakon 72 sata. Policija je podnijela krivične prijave protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, poslanika Ujedinjene Crne Gore Vladimira Dobričanina, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević zbog, između ostalog, gradnje bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga nakon sprovedenih višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, uhapsili su Raškovića.
On je, kako s sumnja u periodu od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Kneževićima i Ljuškoviću da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan da obavi.
Ostali se terete i za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, jer su se lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta, pri čemu je Rajko Knežević u aprilu 2024. godine nastavio gradnju i nakon postavljanja table o zabrani radova, čime je počinio i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata.
Policija je u postupku do podnošenja krivične prijave došla do sumnje da su prijavljeni počinili krivična djela na način što su angažovali jedan privredni subjekat, u cilju snimanja objekta, pritom se legitimišući kao vlasnici djelova objekta iako za to nemaju nikakav zakonski osnov, navedeni akt koristili u pravnom saobraćaju, kako bi se pred nadležnim organima legitimisali kao stvarni vlasnici.
<h2>Inspektor ne vidi nastavak gradnje</h2>
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine juče su povodom nelegalne gradnje na placu poslanika Dobričanina kazali da je postupajući inspektor izvršio inspekcijski nadzor 2. aprila, te zapisnički konstatovao da unutrašnjost objekta u dijelu suterena, prizemlja i prvog sprata nije vidljiva spolja i nije dostupna za inspekcijsku kontrolu, da su kapija i objekat zatvoreni i da nijesu nikoga zatekli na gradilištu.
- Na drugom spratu objekta, sa ulazne kapije nije vidljiv nastavak građevinskih radova, ali je vidljiv deponovani građevinski materijal – piše u odgovoru Ministarstva.
Navode da postupajući inspektor zaključuje da se ne može utvrditi korelacija navoda iznesenih u inicijativi (a koji se tiču tvrdnje da je građenje objekta nastavljeno uprkos zabrani) sa zatečenim stanjem izgrađenosti objekta.
Na fotografijama koje su nastale 2. aprila vidi se velika količina kamenja u dvorištu te zgrade, a na onima koje datiraju od kraja marta - i kamioni i bageri, ali i radnici.
Mještani su tog dana ponovo prijavili da se divlja gradnja nesmetano nastavlja, te da je unijeta velika količina građevinskog materijala, a kao prilog dostavili fotografije od tog dana.
Zahtijevali su da građevinski inspektor izađe na lice mjesta i konstatuje promjene u prostoru, koje su prijavili 29. marta.
Napomenuli su da se postojeći objekat radi bez projekta, nadzora i da ima zabranu gradnje, te da nije upisan u katastar. Mještane posebno brine i to što, kako su istakli, to gradilište predstavlja opasnost, jer se graniči sa dvorištem međunarodne škole koju pohađa oko 200 djece.
Iako je zapečaćen prošle godine, ovaj objekat je doživio znatne promjene na fasadi i u dvorištu, o čemu svjedoče fotografije, ali i prijava policije da je Knežević počinio krivično djelo skidanja pečata.
<h2>Istorija divlje gradnje</h2>
Pobjeda je prošle godine u serijalu tekstova pisala o bespravnoj gradnji bez prijave i dokumentacije na parceli dr Vladimira Dobričanina. Mjera zabrane gradnje na ovoj parceli, na kojoj nastaje zgrada sa, za sada, desetak stanova je izrečena u aprilu 2024. godine.
U katastru se parcela 2877/5 vodi na majku poslanika dr Dobričanina, prema izvodu od 6. aprila ove godine.
Dobričanin se 2023. godine, na zahtjevu za legalizaciju, predstavio kao vlasnik nelegalnog objekta, na parceli 2877/5, a kao potpisnici posebnih djelova su navedena lica iz krivične prijave ODT. Dobričanin i Kneževići su tri puta, neuspješno, pokušali da dobiju rješenje o legalizaciji, ali su svakog puta odbijeni. Uprkos tome, ne donosi se rješenje o rušenju objekta koji je prošle godine i zapečaćen, ali to nije omelo investitore da nastave radove.
Iako je Ministarstvo u svakom slučaju odbijanja legalizacije za uvijek istu parcelu bilo i zvanično obaviješteno, postupajući inspektor Rašković i dalje ne donosi rješenje o rušenju objekta.
Sagovornici Pobjede tvrde da je inspektor Rašković i dalje nadležan u predmetu koji izviđa ODT.
Građevinskoj inspekciji i Ministarstvu je od 2022. godine do sada upućeno više od 30 prijava kojima se hronološki dokumentuje istorijat izgradnje ove nelegalne zgrade.
<h2>Mještani pisali Ministarstvu da se u nedjelju zidala septička jama</h2>
Mještani Tološa su 13. aprila, prije dva dana, ponovo poslali Ministarstvu prostornog planiranja urbanizma i državne imovine zahtjev za hitnu intervenciju.
- Obraćamo vam se kao vaši sugrađani iz Tološa, sa pitanjem da li Zakon o izgradnji objekata postoji i primjenjuje se kada je parcela 2887/5 (LN 3012) u pitanju? Ukoliko ne postoji Zakon za ovaj dio Podgorice, obavijestite nas. Ukoliko Zakon ipak postoji, molimo vas postupite po njemu, u najlakšem slučaju divlje gradnje zgrade u Podgorici – piše u inicijativi mještana.
Ističu da njima nije problem da konstantno obavještavaju Ministarstvo i predstavljaju dokaze o promjeni stanja u prostoru, te da posjeduju hronologiju od 2022. pa do danas.
- Ali zar je to bitno u slučaju zgrade koja nema projekat – reviziju – nadzor – odbijena je za legalizaciju, nije upisana u katastar. Zar je uopšte potrebno da vam konstantno dokazujemo izmjene stanja u prostoru? Zar je ovo poziv svima u Podgorici da na parcelama gdje su po planu kuće mogu nesmetano da grade nelegalne zgrade – piše u inicijativi mještana MZ Tološi.
Navode da Građevinska inspekcija ne obavlja svoju funkciju, te da divlji graditelji nelegalne zgrade u Tološima nastavljaju svoj nelegalan biznis.
Uz priložene fotografije koje su nastale 13. aprila, obavještavaju da se nastavlja gradnja potpuno neadekvatne septičke jame koja služi nelegalnoj zgradi koja se zida, a po odlasku radnika pokriva se ceradom.
- Sumnjamo da će inspekcija, kao do sada, ako vi ili novi inspektori ne izađete na teren i uđete na gradilište, konstatovati da nema promjene stanja u prostoru, jer će, kao i do sada samo spolja, pod prikladnim uglom fotografisati objekat - neće inspekciju obaviti na valjan način, neće ući na nelegalno gradilište. Molimo vas provjerite da li u posljednjim inspekcijama ima detaljan opis gradilišta – piše u pismu mještana.
Zahtijevaju da inspekcija uđe na gradilište da konstatuje izmjene stanja u prostoru, te da obavi detaljna mjerenja nelegalne zgrade. Traže i da se hitno utvrdi da li ova građevina, kako navode, upitne stabilnosti, ima projekat – reviziju – nadzor i ukoliko nema, hitno da se postupi po obavezujućim članovima 138 (stav 14 i 17) i 139 Zakona o izgradnji objekata.
- Napominjemo još jednom, po našim saznanjima, postojeći objekat nema projekat, nadzor, ima zabranu gradnje i nije upisan u katastar i predstavlja opasnost po bezbjednost ljudi i okolne objekte, posebno po školu, koja je na nekoliko metara a koju pohađa više od 200 djece. Ukoliko ne postupite po našim zahtjevima, bićemo prinuđeni da se obratimo drugim nadležnim državnim organima i zaštitimo se – piše u zahtjevu mještana koji mole rukovodstvo Ministarstva da postupi po zakonu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nelegalna gradnja na placu Dobričanina: Inspektor nije ustanovio promjene

Osnovno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu u slučaju poslanika i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se sumnjiče za više krivičnih djela povezanih sa građenjem stambene zgrade bez dozvole.
Osim Dobričanina, u junu 2024. godine prijave su podnijete protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević. Istragom je obuhvaćen i građevinski inspektor Vladimir Rašković.
- Obavještavam vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ovim povodom formiran predmet. Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva na pitanja Portala ETV.
Dobričanin se sa više osoba tereti za krivična djela povezana sa građenjem stambene zgrade bez dozvole, a Rašković sumnjiči da im je, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan, omogućio nelegalnu gradnju.
U junu se Uprava policije oglasila saopštenjem, navodeći kako se sumnja da je inspektor Rašković od januara do aprila 2024. godine Dobričaninu i ostalima „omogućio da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan i u obavezi izvršiti, čime je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret“.
Takođe, tada su saopštili da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.
O spornoj gradnji objekta u Tološima na imanju Dobričaninove porodice Pobjeda je objavila serijal tekstova ukazujući na okolnosti da Urbanističko-građevinska inspekcija i nadležna ministarstva duže od godinu ne preduzimaju zakonom propisane mjere.

Marija Žižić

Dobričanina i šest osoba i dalje istražuju zbog divlje gradnje

Kako je to i ranije najavljeno, poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin biće predložen za predsjednika novog anketnog odbora Skupštine Crne Gore, prenosi Portal Analitika.
Odbor će imati zadatak da prikuplja informacije i činjenice o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava, a da će Dobričanina predložiti, potvrdili su iz parlamentarne većine za TVCG.
Formiranje anketnog odbora biće na dnevnom redu Skupštine 20. februara.
Inače, o tome će sjutra raspravljati i članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Dobričanin će biti predložen za predsjednika anketnog odbora o politički motivisanim ubistvima

Nakon što je predloženo formiranje anketnog odbora za istragu politički motivisanih ubistava, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio je da će odbor predvoditi poslanik Vladimir Dobričanin. 
Mandić je rekao da je od javnog interesa prikupiti činjenice o švercu cigareta, heroinu, kokainu, organizovanom kriminalu i političkim ubistvima koja su obilježila decenije postojanja Crne Gore. On je naglasio da je Skupština ta koja treba da prikupi dokaze i informacije o umiješanosti tadašnjeg režima, optužujući bivšu vlast za podršku kriminalnim klanovima kao što su škaljarski i kavački.
Prema njegovim riječima, to je bila ključna prilika za prikupljanje informacija koje će pomoći u jačanju demokratije i slobode govora.
Međutim, ovaj prijedlog naišao je na snažno protivljenje. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić optužio je Mandića da koristi formiranje anketnog odbora kako bi vršio pritisak na pravosudne organe, koji trenutno vode postupke protiv njega.
Nikolić je napomenuo da predsjednik Skupštine krši poslovnik jer je, prema njegovim riječima, odbor trebalo da bude formiran uz saglasnost opozicije, a ne po Mandićevom prijedlogu. On je upozorio da je opasno stavljati politički motivisana ubistva u politički kontekst, jer pravosudni organi ni do 2020. godine nisu utvrdili ništa u vezi s tim slučajevima.
Mandić je odbacio ove optužbe, ističući da opozicija neće imati pravo da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da, ako se ne usaglase, odbor neće biti formiran. Poručio je da je njegov prijedlog zasnovan na javnom interesu, i da bi Skupština trebala imati ključnu ulogu u prikupljanju podataka o kriminalnim radnjama koje su potresale Crnu Goru.
Poslanik SD-a Boris Mugoša kritikovao je Mandića zbog, kako je rekao, kršenja Ustava i poslovnika Skupštine, naglašavajući da je nepristojno prekršiti sve procedure dok se obrazlaže prijedlog. Mugoša je istakao da Mandić nije ovlašten da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da ako se opozicija ne usaglasi, odbora neće ni biti. On je takođe naglasio da Mandić svojim postupcima pokazuje političku nesolidarnost i izostanak odgovornosti.
S druge strane, poslanici Demokrata izrazili su podršku ovoj inicijativi, smatrajući da je istraživanje prošlih nepravdi od ključne važnosti za pravdu i za jačanje vladavine prava. Momčilo Leković je poručio da će Demokrate učiniti sve da doprinesu ispravljanju nepravdi iz prošlosti.
U međuvremenu, od poslanika Bošnjačke stranke stigle su kritike zbog proceduralnih grešaka u pokretanju anketnog odbora. Amer Smailović iz BS-a istakao je da je prekršen poslovnik, smatrajući da bi tema trebala biti šire otvorena, ali uz duže pripreme i pravilnu proceduru.
Poslanici su danas raspravljali o odluci o parlamentarnoj istrazi i formiranju anketnog odbora koji bi se bavio prikupljanjem informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa politički motivisanim ubistvima od uvođenja višestranačja do danas.
Mandić je, izniseći prijedlog, istakao da je ustavni osnov za pokretanje istrage sadržan u činjenici da je sloboda govora i riječ temelj demokratskog društva, a Skupština igra ključnu ulogu u njegovom kreiranju.
On je rekao da kriminal u Crnoj Gori "nije samonikao, nego je organizovan", tvrdeći da su nekad ranije u Crnoj Gori svi bili približno istog imovinskog stanja, a onda je došlo do bogaćenja.
Mandić je naveo da je Crna Gora godinama suočena sa problemima kao što su šverc cigareta, heroina i kokaina, organizovani kriminal i politički motivisana ubistva, a dokazi su upućivali na umiješanost tadašnjeg režima u ove kriminalne aktivnosti.
"To je rezultiralo ubistvima velikog broja građana", rekao je Mandić, naglašavajući da je od javnog interesa prikupljanje činjenica o svemu tome, što će doprinijeti jačanju demokratije i slobode govora.
Predsjednik Skupštine optužio je bivšu vlast da je bila povezana sa švercerskim klanovima, poput 'škaljarskog' i 'kavačkog', navodeći da su ljudi koji su trebali da se bore protiv tih organizacija zapravo "obavljali njihove poslove".
"Iza toga je stajala zloglasna uprava državne bezbjednosti", dodao je Mandić. Takođe je pomenuo ubistva Pavla Bulatovića i Duška Jovanovića, kao i napade na novinare Oliveru Lakić, Lidiju Nikčević, Željka Ivanovića i Tufika Softića, ističući važnost istrage o ovim događajima.
Zasijedanje je prethodno počelo trećom sjednicom na kojoj su poslanici nastavili su raspravu o Prijedlogu zakona o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Mandić za predsjednika anketnog odbora predložio Dobričanina

Predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić moraju prevazići sukob jer on ima uticaj na političku stabilnost u državi, poručuje poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin.
- Ovaj sukob prvenstveno uzrokuje veliko razočaranje birača, što se vidjelo i po izlaznosti na poslednjim lokalnim izborima u Podgorici. Ovaj politički sukob se mora prevazići jer građani ne žele sukobe, već konstruktivna rješenja, koja trenutno, upravo zbog ovoga, i izostaju. Sve oči su uprte u proces formiranja podgoričke većine i od tog procesa će zavisiti dalja stabilnost Crne Gore - navodi on za Dan.
Kaže kako će Crna Gora vjerovatno postati članica Evropske unije do 2028, ali ne jer smo mi spremni za to ili ne.
- Već zato što je Evropa shvatila da ukoliko se igrate sa nekim narodom i sa nekim regionom, kao što je to slučaj sa Balkanom, onda dobijate evroskepticizam kao posledicu te neodlučnosti. Danas EU nije jedina priča koja se nudi, već je tu i BRIKS, koji ima veoma snažan uticaj, jer su ideje i tržište koje nudi veoma primamljivi, pa se postavlja kao legitiman konkurent EU. Vidjećemo da li će se to desiti 2028. godine, a ukoliko se ne desi, smatram da će Evropa izgubiti sada dominantan uticaj na Zapadnom Balkanu - zaključio je Dobričanin.

Dobričanin: Milatović i Spajić moraju prevazići sukob

U kasarni "Milovan Šaranović" danas je organizovan Dan otvorenih vrata &nbsp;tokom kojeg je oko 130 učenika JU Gimnazije "Slobodan Škerović" i Srednje ekonomske škole "Mirko Vešović" iz Podgorice, JU Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića, te JU Gimnazije "Petar I Petrović Njegoš" iz Danilovgrada, imalo priliku da se upozna sa radom i karijernim mogućnostima u Vojsci Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Domaćini iz Centra za obuku, 1. pješadijskog bataljona i drugih jedinica predstavili su mladima vojnu opremu i naoružanje, kao i svakodnevne zadatke i aktivnosti pripadnika Vojske Crne Gore.
- Tokom posjete, demonstrirana je akcija helikopterskog spašavanja, prezentovane su osnovne prva pomoć, organizovano je nadmetanje u orijentiringu – vještini snalaženja u prirodi uz pomoć karte i kompasa- navode iz Ministarstva odbrane.
Učenici su se, kako je saopšteno, &nbsp;oprobali u sportskim aktivnostima.&nbsp;
- Posjeta je završena zajedničkim ručkom, gdje su srednjoškolci imali priliku da probaju tradicionalni vojnički pasulj- navode iz Ministarstva prosvjete. 
&nbsp;
U okviru događaja, njima su predstavljeni i aktuelni konkursi za školovanje na vojnim akademijama u inostranstvu – u Austriji, Italiji, Turskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Đacima su prezentovani oglasi i pružene osnovne informacije o uslovima, načinu prijavljivanja i prednostima obrazovanja na ovim prestižnim vojnim institucijama.

Srednjoškolci posjetili danilovgradsku kasarnu: Pokazane im osnove prve pomoći, akcija helikopterskog spašavanja, probali i vojnički pasulj

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu uputio je zahtjev predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću za hitan sastanak, a povodom inicijative premijera Milojka Spajića da se dnevni red sjednice Skupštine dopuni prijedlogom zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sporazuma dvije zemlje o ekonomskoj saradnji.
Nimanbegu je predložio da sastanak Mandića i delegacije Opštine Ulcinj bude održan sjutra u 10 sati.
- Na osnovu inicijative predsjednika Vlade za dopunu dnevnog reda Treće sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini koja je sazvana za 17. april 2025. godine koristim priliku da Vas pozovem da organizujete sastanak sa delegacijom Opštine Ulcinj, u što kraćem vremenskom periodu - naveo je Nimanbegu u dopisu Mandiću.
On je podsjetio Mandića da je Skupština opštine Ulcinj donijela dva zaključka koji su usko povezani sa Prijedlogom koji je predsjednik parlamenta dobio u okviru dopune dnevnog reda.
- Stoga predlažem da u prostorijama Skupštine Crne Gore, primite delegaciju Opštine Ulcinj sjutra, tj. 17. aprila u 10 sati - poručio je Nimanbegu

Nimanbegu traži hitan sastanak sa Mandićem zbog Spajićeve inicijative

Akcija u kojoj je spašen poznati hrvatski sportista Ivica Kostelić potvrdila je požrtvovanost i sposobnost pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) da efikasno reaguju u situacijama od vitalnog značaja za spašavanje ljudskih života, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Krapović se danas sastao sa komandantom Mornarice Milanom Jevtovićem i oficirom za operacije u Vazduhoplovstvu VCG Velimirom Zogovićem.
Iz tog resora su rekli da je na sastanku bilo riječi o nedavnoj združenoj spasilačkoj akciji pripadnika Vazduhoplovstva i Mornarice VCG, tokom koje je uspješno spašen Kostelić, u zahtjevnim meteorološkim i pomorskim uslovima u crnogorskom akvatorijumu.
- Krapović je zahvalio i čestitao svim učesnicima te akcije, istakavši da su pripadnici Vojske pokazali vrhunsku obučenost, požrtvovanost i visok nivo koordinacije, čime su potvrdili sposobnost da efikasno reaguju u situacijama od vitalnog značaja za spašavanje ljudskih života - navodi se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, ta združena operacija pokazuje koliko je važno da različiti vidovi VCG djeluju kao jedinstven sistem.
- Ponosan sam na profesionalizam i brzinu reakcije naših mornara i pilota, koji su još jednom dokazali da su oslonac i sigurnost ne samo za naše građane, već i za sve one kojima je pomoć potrebna u našim vodama i prostoru odgovornosti - kazao je Krapović.
Iz Ministarstva su rekli da je na sastanku, takođe, bilo riječi o daljem unapređenju interoperabilnosti i koordinacije između Vazduhoplovstva i Mornarice, kroz zajedničke obuke, vježbe i tehničko unapređenje kapaciteta.
- Ministarstvo odbrane nastaviće da pruža snažnu institucionalnu podršku svim segmentima Vojske, kako bi bila još spremnija da odgovori na sve zadatke u zemlji i inostranstvu, u skladu sa svojim ustavnim i međunarodnim obavezama - navodi se u saopštenju.

Krapović: Pripadnici VCG pokazali vrhunsku obučenost i požrtvovanost

Vrhovnom državnom tužiocu (VDT) Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dodijeljena je zahvalnica Federalnog istražnog biroa (FBI) za izuzetnu posvećenost globalnom partnerstvu, saopšteno je iz VDT-a.
Zahvalnicu direktora FBI-a Kaša Patela, vrhovnom državnom tužiocu i glavnom specijalnom tužiocu, u Podgorici je uručila ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
- Međunarodna saradnja u sprovođenju zakona ključna je za bezbjednost i sigurnost naših nacija. Svi mi u FBI-ju smo zahvalni za vašu postojanu podršku. Čestitamo na odlično obavljenom poslu - navodi se u zahvalnici

Markoviću i Novoviću zahvalnica od FBI

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: vladimir-dobricanin