Istaknuti predstavnici naučne, poslovne i kulturne zajednice formirali su u Budvi Građansku inicijativu „Sloboda vjere“ (GI-SV) koja je utemeljena kao savjetodavno stručno tijelo sa primarnim ciljem regulisanja institucionalnog statusa Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i afirmacije ravnopravnosti svih vjerskih zajednica u skladu sa evropskim standardima. Sa osnivačkog simpozijuma je poručeno da GI-SV nije vjerska niti politička organizacija, već laička platforma koja se zalaže za vladavinu prava i primjenu principa neselektivnosti u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. <h2>JEDNAKA PRAVA ZA CPC</h2> Rediteljka Ana Vukotić naglasila je da je cilj inicijative obezbjeđivanje jednakih prava za CPC, bez umanjivanja značaja ili osporavanja bilo koje druge zajednice. - Ovo je ključni trenutak i za pokretanje građanskog dijaloga u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 - poručila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121252_ae24e85331b3ffefd976577d522934c01480d7991c4f753a0d745af4f40ec792.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225121252_ae24e85331b3ffefd976577d522934c01480d7991c4f753a0d745af4f40ec792" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI-SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Privrednik Žarko Radulović kazao je da lojalnost državi izvire iz pravde, a ne iz podaništva. - Sloboda počinje prekidom ćutanja pred lažima. Naš put zahtijeva čojstvo i odgovornost pred istorijom - podvukao je Radulović. <h2>TEST DEMOKRATSKE ZRELOSTI</h2> Privrednik Vladimir Nikaljević rekao je da je pitanje statusa i imovine CPC test demokratske zrelosti. - Crna Gora mora birati između funkcionalne države u kojoj su svi podložni zakonu ili nefunkcionalnog sistema i prikrivene despotije - naveo je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Pozivajući se na EU smjernice o promociji i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja (2013.), ekspert UN-a Srđan Mihaljević istakao je važnost zaštite vjerskih prava širom svijeta, naglašavajući univerzalnost, neutralnost i zaštitu pojedinaca od progona i diskriminacije. - Ulaskom u EU Crna Gora će, pristupiti potpisivanju Ugovora o funkcionisanju, u čijem članu 17 se navodi da države članice poštuju i ne prejudiciraju status crkava i vjerskih zajednica, već uspostavljaju redovan i transparentan dijalog u cilju razumijevanja njihovih stavova i uloge u Evropskim politikama.Time se osigurava da se glas vjerskih i organizacija čuje u procesu EU bez favorizovanja ili diskriminacije uvažavajući princip odvojenosti crkve i države, što zastupamo i kroz ovu inicijativu - naveo je on. <h2>CRNA GORA SE NE SMIJE ODREĆI KULTURNO-ISTORIJSKOG NASLJEĐA</h2> Privrednik Dragan Purko Ivančević rekao je da je ispravljanje nepravde prema vjerujućim Crnogorcima dug prema budućim generacijama koje ne smiju biti prinuđene da dokazuju pravo na sopstvenu duhovnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Privrednik Zoran Ljumović poručio je da Crna Gora ne može - niti smije da se odrekne svog kulturno-istorijskog nasljeđa. - Naprotiv, dužna je da ga zaštiti kroz vladavinu prava. Ravnopravnost ne traži brisanje pamćenja niti amputaciju istorijske svijesti. Oslonjeni na evropske standarde i provjerljive istorijske činjenice, budućim generacijama želimo da ostavimo ne spor, već pravedno, stabilno i uređeno stanje u evropskoj državi - naveo je on. Usvojenom Završnom deklaracijom ocijenjeno je da položaj CPC nije teološko, već suštinsko političko-pravno pitanje koje odražava posvećenost Crne Gore evropskim vrijednostima. <h2>STATUS CPC DA BUDE REFERENTNO MJERILO</h2> GI-SV je uputila dva ključna zahtjeva: poziv predsjedniku države Jakovu Milatoviću, Skupštini i Vladi Crne Gore da prekinu praksu ignorisanja i pitanje CPC riješe zakonito i pravedno, a institucijama EU upućeno je otvoreno pismo sa zahtjevom da se status CPC uvrsti kao referentno mjerilo (benchmark) za zatvaranje Poglavlja 23 i 24, te da postane sastavni dio redovnih izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore. Inicijativa zaključuje da pravedni i transparentni odnosi države i vjerskih zajednica jačaju društvenu koheziju, povjerenje u institucije i otpornost Crne Gore na spoljne pritiske i maligne uticaje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUN95XmOrAOE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Formirana GI „Sloboda vjere“: Forum za ravnopravan status CPC - test evropskih kapaciteta Crne Gore

Na adresu Interpola Podgorica stigao je 20. januara 2021. godine telegram označen ,,Vrlo hitno” kojim srpski ogranak Interpola Beograd obavještava svoje crnogorske kolege da - ,,lica BELIVUK Veljko, otac Nebojša, rođen 28.08. 19** godine u Beogradu i MILJKOVIĆ Marko, otac Milorad, rođen 09.03.19**. godine u Beogradu” – borave na teritoriji Crne Gore od 17. januara 2021, godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1040" loading="lazy" alt="URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici "> <figcaption>URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - S obzirom da se radi o bezbednosno interesantnim licima, molimo za sve informacije koje posedujete o ovim licima, kao i razloge njihovog boravka u vašoj zemlji, njihovim kontaktima u Crnoj Gori (posebno sa bezbednosno interesantnim licima), podatke o vozilima koja koriste u Crnoj Gori, razloge privođenja ili sadržaj informativnog razgovora, kao i radnje koje su preduzete prema istima – piše u urgentnom dopisu srpske policije. &nbsp; Ovaj telegram samo je dio obimne dokumentacije o razmjeni informacija srpske i crnogorske policije kojom raspolažu Portal ETV i Televizija E. &nbsp;&nbsp; DOKAZI O ŠOŠKIĆEVOJ KONSTRUKCIJI Zvanična korenspondencija pripadnika Interpola Podgorica sa kolegama iz Interpola Beograd o detaljima boravka srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića od 17. januara do 29. janura 2021. godine u Crnoj Gori – dokazuje da se radilo o međunarodnoj, koordiniranoj, policijskoj akciji. &nbsp; Dokumentacija koju ekskluzivno objavljujemo pokazuje - osim iskaza svjedoka na suđenju i drugih materijalnih dokaza – do koje su mjere &nbsp;konstruisane optužbe specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović zloupotrijebio položaj i pribavio korist „u vidu prava da uđu u Crnu Goru“ Belivuku i Miljkoviću. &nbsp; Riječ je o beogradskim kriminalcima koji su dugo vremena operisali u Srbiji, čak i u sadejstvu sa nekim istaknutim srpskim policijskim funkcionerima. U Crnoj Gori su bili na konekciji sa Radojem Zvicerom, jednim od vođa kavačke mafijaške grupe. &nbsp; Specijalno tužilaštvo tereti nekadašnjeg visokog funkcionera crnogorske policije &nbsp;Zorana Lazovića da je bio dio kriminalne grupe Radoja Zvicera i da je naredio skidanje zabrane ulaska za dvojicu srpskih kriminalaca – iako takva zabran nije postojala?! Osim toga, po opisu posla koji je obavljao, ovlašćenjima koja je imao, ali i svjedočenjima njegovih kolega - Lazović nije mogao donijeti odluku o ukidanju zabrane čak ni da je ona postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović"> <figcaption>TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Ilustracija: I. ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Šoškićeve optužbe protiv Lazovića, kao i protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića plod su konstrukcija koje se, kao suđenje odmiče, dematuju i svjedoci i pisani dokazi. ODBAČENA PRIJAVA Zvanična komunikacija između crnogorske i srpske policije bila je dio dokazne građe kada je u septembru 2021. godine specijalna tužiteljka Sanja Jovićević formirala predmet protiv Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290" data-rendition-name="original" width="977" height="626" loading="lazy" alt="Sanja Jovićević"> <figcaption>VEĆ JEDNOM ODBAČENA PRIJAVA: Tužiteljka Sanja Jovićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, nakon uzimanja izjava od tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, nakon analize materijalnih dokaza među kojima je i komunukcija između Interpola Srbija i Crna Gora specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da Lazović nije odgovoran za ulazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru i odbacila je 2022. godine krivičnu prijavu. &nbsp;Na osnovu čega je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp; Portal ETV i Televizija E u posjedu su zahtjeva Interpola Beograd od 20. januara. 2021, pod naznakom „hitno“ upućenom Interpolu Podgorica, u kojem navode da „raspolažu sazananjima da Belivuk i Miljković borave u Crnoj Gori i da su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Kotor“. &nbsp;RAZMJENA INFORMACIJA - Izvršenim proverama utvrđeno je da su imenovani napustili našu zemlju sa GP Aerodrom Beograd, dana 17. 1. 2021. godine i ne postoji evidencija da su se isti vratili u našu zemlju – ističe se u dopisu Interpola Beograd. &nbsp; Istog dana, kako proizilazi iz spisa predmeta, dopis Interpola Srbije upućen je načelniku Odjelja &nbsp;bezbjednosti Kotor Živku Ćoriću. Odjeljenje bezbjednosti Kotor je 25. januara dostavilo tražene informacije o Belivuku i Miljkoviću Interpolu Podgorica i one su istog dana proslijeđene Interpolu Beograd.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64" data-rendition-name="original" width="1080" height="943" loading="lazy" alt="OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd"> <figcaption>OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - U vezi Vašeg zahtjeva, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izvršili provjere, te utvrdili da su lica Belivuk Veljko, rođen 28.08.1985. godine u Beogradu, od oca Nebojša i Miljković Marko, rođen 09.03.1991. godine u Beogradu, od oca Milorada, doputovali u Crnu Goru dana 17. janura 2021. godine, preko GP Aerodrom Tivat, letom ,,Air Serbia“ JU189, u 11:12 časova. Nakon ulaska na teritoriju Crne Gore, smjestili su se u stambeni objekat u naselju Kavač, opština Kotor, vlasništvo Radoja Zvicera (nadimak ,,Rale“), rođenog 20.12.1982. godine u Kotoru, od oca Petra i majke Vukosava sa prebivalištem u naselju Kavač, opština Kotor. Imenovani je u kriminalističko obavještajnim evidencijama registrovan kao pripadnik organizovane kriminalne grupe ,,Kavač“ – piše u dopisu. Potom se precizno opisuje kako su 18. januara 2021, saslušavani Belivuk i Miljković u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Kotor, navodeći su dvojica beogradskih opasnih momaka bez zazora kazali da su došli u posjetu prijatelju Radoju Zviceru, ,,kojeg znaju deset godina”. &nbsp; &nbsp;-Kao razlog dolaska naveli su čestitku i proslavu rođenja djeteta Radoja Zvicera. Izjavili su da će u Crnoj Gori, odnosno na području Kotora, ostati još pet do šest dana. Prema operativnim podacima, imenovana lica nijesu koristila motorna vozila tokom boravka u Kotoru – navodi se u telegramu dostavljenom Interpolu Beograd. &nbsp;KLJUČNI ISKAZI Osim materijalnih dokaza i iskazi svjedoka, visokih službenika policije Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Milovana Pavićevića – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuk i Miljković opserviraju tokom boravka u Crnoj Gori - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44" data-rendition-name="original" width="640" height="465" loading="lazy" alt="STALNO NA METI: Saša Čađenović"> <figcaption>STALNO NA METI: Saša Čađenović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tom cilju je i skovana čudna formulacija: ,,da je zabrana objektivno postojala iako o tome nije donijeto pisano rješenje“?! &nbsp; Žižić je, kako Portal ETV i Televizija E objavili, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner"> <figcaption>SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Milorad Žižić, nekadašnji načelnik SBPOK, tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa kolegama iz SBPOK-a Srbijia, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju. Tada im je i prenio im sve detalje: ,,kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“...&nbsp; Istovremeno je Žižić naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, te da ih je on uputio da te podatke zatraže zvanično, preko Interpola. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. Pored iskaza svjedoka i brojnih materijalnih dokaza, kako suđenje odmiče sve je više činjenica koje ukazuju da su optužbe na račun Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića isključivo politički motivisane. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović'> <figcaption>,,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U normalnim okolnostima neočekivano, ali čini se da najjači materijalni dokazi - kao što su na primjer da je dolazak Belivuka i Miljkovića bio praćen u međunarodnoj policijskoj akciji organizovanoj posredstvom Interpola, te da nije postojala pisana zabrana njihovog ulaska u Crnu Goru - nalaze upravo u optužnom aktu 300 strana, a na koji je potpis stavio tužilac Miloš Šoškić. I koju je ranije potvrdio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; Stoga je zaista čudno što je - upkos svim pisanim dokazima koji govore da Lazović nije mogao skinuti zabranu koje nije bilo i činjenici da je posjeta Belivuka i Miljkovića bila nadzirana u koordinaciji crnogorske i srpske policije – prihvatio i potvrdio optužnicu protiv Zoaran Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića. Još je čudnije i što su Lazović i Katnić zatočeni u pritvoru 16 mjeseci iako već uveliko teče suđenje i njihova odbrana. &nbsp; Ko to – i zbog čega – strahuje od njihovog puštanja na slobodu? &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

Telegrami Interpola Beograd i Podgorica dokazuju da je praćenje Belivuka i Miljkovića bilo koordinirana akcija policija dvije države!

Zabrinjavajuće je što Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" – destinacija za kratke boravke, kazao je profesor Rade Ratkovi na konferenciji za medije na temu "Trule daske u turizmu", povodom, kako su naveli organizatori iz Redakcije za turizam i prostorno planiranje STEGA-e, očigledno loših rezultata ovogodišnje ljetnje turističke sezone.
Konferenciju u Budvi je otvorio diplomirani ekonomista, Vladimir Nikaljević, upozoravajući da je turizam u Crnoj Gori destabilizovan "najmanje na tri trule daske".
Nikaljević je na događaju u Budvi je kazao da ciljevi koji su suprotstavljeni, oni koji se zalažu za nezavisnu građansku, evropsku, antifašističku i prosperitetnu Crnu Goru i oni koji se svim silama bore protiv tih ciljeva, teško mogu da ostvare dijalog, a još teže sinergiju.&nbsp;
- Dva, nema strategije turista. Turizam kao vodeća prioritetna djelatnost direktno se ugrožava porezima, akcizama, gradnjom stanova umjesto hotela, saobraćajnim haosom umjesto lakom dostupnošću. I tri, partijski kadrovi na ključnim mjestima, umjesto vrhunskih stručnjaka - naveo je on. 
 
Turizmolog, prof. dr Rade Ratković, istakao je da Crna Gora već tri i po decenije nema adekvatan menadžment turističkih destinacija, dok posljednjih pet godina gotovo i ne postoji upravljanje ovim sektorom. Statistički podaci za jun 2025. ukazuju na pad broja noćenja i skraćeno zadržavanje turista, uz stagnaciju broja dolazaka. Zabrinjavajuće je, kaže Ratković, što Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" – destinacija za kratke boravke. 
 
Posebno je naglašen pad dolazaka sa tradicionalnih zapadnoevropskih tržišta, dok konkurentske mediteranske destinacije, uključujući Hrvatsku i Albaniju, bilježe rast. 
 
Prostorni planer mr Dragan Marković upozorio je na infrastrukturne slabosti koje ograničavaju turistički razvoj. 
 
- Bez efikasnog saobraćajnog sistema nema razvoja. Država, to su putevi, se govorilo u Rimskom carstvu. Dakle, bez novih puteva ne može se funkcionisati pored mora, a izgradnja puteva visokog ranga kroz Boku duž budvanske rivijere preko Skadarskog jezera mogla bi pretvoriti izuzetan prirodni ambijent u "tehnicistički" pejzaž, pa je planiranje puteva jako složen problem i delikatan zadatak za rješavanje - objasnio je Marković. 
 
Magistar Branko Diki Kažanegra naglasio je da je „jedina pouzdana statistika broj zadovoljnih turista“. Ocijenio je da Crna Gora ulazi u seriju slabijih sezona, upozorivši da ukoliko se brzo ne reaguje, šteta bi mogla postati dugoročna. 
 
- Cilj današnje konferencije bio je da se skrene pažnja na slabosti u turizmu, upravo sada, kada smo na vrhuncu turističke sezone, jer će nakon toga doći novi problemi i sve će se zaboraviti do naredne - zaključio je Nikaljević.

Ratković: Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" - destinacija za kratke boravke; Nikaljević: Destabilizacija na tri trule daske

STEGA poziva Skupštinu Crne Gore da se što prije inicira interpelacija vezana za strategiju upravljanja u oblasti vinogradarstva, saopštio je za Portal ETV Vladimir Nikaljević, a Državnu revizorsku instituciju da uradi reviziju poslovanja „Plantaža“. - STEGA upozorava crnogorsku javnost da se nastavlja rasprodaja i devastacija „Plantaža“, koja se ogleda u rasprodaji i prenamjeni državne imovine - upozorio je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241211071216_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241211071216_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"><figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Portal ETV objavio je juče da je izvršni direktor kompanije „13. jul - Plantaže“ Igor Čađenović uputio zahtjev ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću u kojem traži promjenu namjene dijela zemljišta pod vinogradima uz bulevar Podgorica-Tuzi. U dopisu u koji Portal ETV ima uvid, tvrdi da blizina saobraćajnice, odnosno izduvni gasovi iz automobila, utiču na prinos grožđa i njegov kvalitet, pa predlaže da se taj dio zemljišta pretvori u industrijsku zonu. Podsjetio je da je kompanija „13. jul – Plantaže“ vlasnik oko 155 hektara katastarske parcele br.7935/7 KO Podgorica Ill, koja je u većem dijelu pokrivena zasadima vinograda. - Postojeće zemljište je u sadašnjoj namjeni u kontaktnom pojasu sa Bulevarom u dužini oko 1,5 kilometara, a na udaljenosti od oko 15 metara od istog. Uzimajući u obzir činjenicu da se navedenim bulevarom odvija velika gustina saobraćaja, to imamo za posljedicu uticaj izduvnih gasova na prinose grožđa, kao i njegov kvalitet, a u krajnjem smanjen i ukus - obrazložio je Čađenović svoj zahtjev. Zagađenje vazduha i zemljišta iz izduvnih gasova, mikročestica, teških metala i prašine, piše u dopisu, može smanjiti čistoću i nutritivnu vrijednost plodova, dok visoke temperature i vibracije s puta „stvaraju stres za biljke“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241211071216_5c2f0f6e345dcd354540a9f760e143e3354896535cd18cde13e2763c31710a27.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241211071216_5c2f0f6e345dcd354540a9f760e143e3354896535cd18cde13e2763c31710a27" data-rendition-name="original" width="804" height="573" loading="lazy" alt="Igor Čađenović"><figcaption>Igor Čađenović</figcaption></figure>  - Ovi faktori mogu dovesti do nižih prinosa, oštćenja plodova, njihovog sporijeg sazrijevanja, i povećanog rizika od bolesti. Sve zajedno, to negativno utiče na tržišnu vrijednost i ukupni kvalitet sirovine - navodi Čađenović. Ističe da su uvidom u Nacrt Prostornog plana Glavnog grada Podgorica, koji je usvojen na sjednici Vlade 8. decembra 2022. godine utvrdili da je na ovom potezu u jednom dijelu predviđena namjena „Industrija i proizvodnja“, površine oko devet hektara, dok je preostali dio po Nacrtu definisan kao poljoprivredno zemljište. - Uzimajući u obzir da se radi o zoni koja je već prepoznata kao potencijalna zona za razvoj i izgradnju komercijalnih objekata i koja stvara prilike za investicije i razvoj infrastrukture, a samim tim nova radna mjesta, ovim putem molimo da nam date saglasnost za promjenu namjene korišćenja, tj. proširenje zone koja bi planski bila predviđena kao industrija i proizvodnja na površini oko 30 hektara – piše u zahtjevu Jokoviću. Pravni osnov za podnošenje zahtjeva Čađenović temelji na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. On je Jokoviću predložio da se sastanu, kako bi Čađenovićevi saradnici ministru razjasnili sve eventualne nedoumice. - Zbog važnosti navedene teme, molimo Vas na hitno postupanje, kako bi Kompanija blagovremeno, pred nadležnim organima, inicirala promjenu namjene korišćenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta, označenog dio katastarske parcele 7935/7 KO Podgorica III iz lista nepokretnosti br.716 KO Podgorica III u zahvatu Prostornourbanističkog plana Podgorica (Sl.list Crne Gore”, br. 39/2010, 18/2012 1 6/2014 ) i u zahvatu Nacrta Prostorno-urbanističkog plana Podgorica (Odluka o donošenju Nacrta - 32. sjednica Vlade Crne Gore od 08.12.2022.godine) - zaključio je Čađenović u dopisu Jokoviću. STEGA - Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru je inicijativa grupe intelektualaca i intelektualki koja okuplja brojne stručnjake/inje iz raznih oblasti i oni u kontinuitetu upozoravaju na pogubne posljedice odluka rukovodstva po kompaniju „Plantaže“. U više navrata pozvali su Vladu da se hitno izjasni, jer u ime „države vrši vlasnička prava u 'Plantažama' i resorno ministarstvo poljoprivrede“. - Njihovo ćutanje na ovako važnu temu slobodni smo protumačiti kao saglasje sa ovakvom razornom politikom upravljanja državnom imovinom i državnim resursima – upozorili su ranije.

Kaćuša Krsmanović

Nikaljević: Nastavlja se rasprodaja i devastacija „Plantaža“

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Nije vam Crna Gora Ćacilend pa da zakonom mijenjate Ustav, kazao je predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Niti je, kako poručuje Vujović, Crna Gora karikaturalni provizorijum da ima pet, šest zastava.&nbsp;
- A zašto onda ne i toliko grbova, himni, glavnih gradova itd. Možete i to utrpat u neke zakone, zar ne? Koga briga za Ustav, ionako ste ga cijepali u Skupštini. Ili svako pleme po jednu zastavu - možda nam to čuvaju za dogodine - ističe Vujović.
"Narodna" zastava, dodaje Vujović, u građanskoj državi.
-Još samo da nam kažu kojeg naroda. Crna Gora je svih njenih građana - &nbsp;jedinstvena i nedjeljiva. Ko poziva na rušenje Ustava priziva rušenje države - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Ko poziva na rušenje Ustava priziva rušenje države

U Budilniku na Televiziji E pitamo zašto sve više mladih veoma rano prvi put proba drogu i ko najčešće utiče na njihove loše odluke ? Analiziramo i šta &nbsp;o zdravlju i životnom stilu govore podaci da više od trećine djece, ali i polovina odraslih, imaju problem sa prekomjernom?
Razgovaraćemo i o digitalnoj zavisnosti – može li mjesec bez društvenih mreža pomoći ljudima da se oslobode stalne potrebe za pametnim telefonom?
Na kraju, govorimo i pitanju koje posebno brine stanare Bloka V – da li su nadležni krenuli u rješavanje problema sa psima lutalicama, koji im kako kažu , uništavaju automobile i ugrožavaju bezbjednost?

"Budilnik": Može li mjesec bez društvenih mreža pomoći ljudima da se oslobode stalne potrebe za pametnim telefonom

Dok se američke snage gomilaju u blizini Irana, a Teheran upozorava na velike posljedice ako izbije rat, u toku su diplomatski napori s visokim ulozima kako bi se spriječio regionalni požar, pošto je Vašington zaprijetio vojnom akcijom zbog smrtonosnog gušenja protesta u Iranu.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u nedjelju je naznačio mogući pomak, izjavivši da je moguć „fer i pravedan“ sporazum koji bi osigurao da Islamska Republika ne stekne nuklearno oružje – svesno ponavljajući frazu američkog predsjednika Donalda Trampa. Sam Tramp je potvrdio ovu promjenu, rekavši novinarima da Iran „ozbiljno razgovara“ sa SAD.
To je uslijedilo nakon intenzivne nedjelje šatl diplomatije: iranski šef bezbjednosti Ali Laridžani sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi 30. januara, dok je Arakči otputovao u Tursku na konsultacije s predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.
Zamah se nastavio i sledećeg dana u Teheranu, gdje su se oba zvaničnika sastala s katarskim premijerom šeikom Muhamedom bin Abdulrahmanom el Tanijem, za koga se spekulisalo da nosi poruku iz Vašingtona.
Poslije tih sastanaka, Laridžani je na X naveo da je postignut „napredak u formiranju okvira“ za razgovore. Izvještaji iranskih medija sada sugerišu da bi se direktni sastanak u Ankari između specijalnog izaslanika Bele kuće Stiva Vitkofa i visokih iranskih diplomata mogao održati „u narednim danima“.
Iran je u previranju od 28. decembra, kada su mirni demonstranti počeli da izlaze na ulice u Teheranu, zahtijevajući od vlasti da djeluju kako bi zaustavili spiralnu inflaciju i pad valute.
Zbog prekida internet usluga u Iranu, teško je procijeniti koliko je demonstranata ubijeno tokom masovnih protesta, koji su se, čini se, smanjili posljednjih dana.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA, čije podatke RSE redovno citira od početka nasilnog gušenja protesta, kaže da je potvrđeni broj žrtava, uključujući snage bezbjednosti, sada 6.842, dok se još istražuje 11.280 slučaja. Više od 49.000 ljudi je uhapšeno.
Neke procjene zvaničnika, koje su nezvanično citirali različiti mediji, govore da je broj žrtava nekoliko puta veći.
Krajem prošlog mjeseca, Tramp je objavio da se „masivna armada“ kreće ka Iranu, upozoravajući da bi mogla da djeluje „brzo i žestoko“ ako bude potrebno, izražavajući nadu u „fer dogovor“ kojim Iran ne bi imao nuklearno oružje.
Američka vojska je rasporedila pomorsku udarnu grupu, predvođenu nosačem aviona USS „Abraham Linkoln“, kod obale Irana. Neki u Iranu su takođe sugerisali da bi potencijalni dogovor podrazumijevao da se iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma – navodno zakopane pod zemljom poslije američkih udara prošlog juna – prebace u drugu zemlju.
Uprkos javnom optimizmu, analitičari upozoravaju da je put ka sporazumu za Teheran pun unutrašnjih rizika.
Analitičar koji živi u Španiji, Ata Mohamed-Tabriz, rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) da, dok Ministarstvo spoljnih poslova signalizira fleksibilnost, tvrdokorni elementi unutar Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) ove pregovore vide kao „obmanjujuću igru“ i „smrtonosni otrov“.
<h3>Mimo nuklearnog pitanja</h3>
Centralno pitanje ostaje kako zapravo izgleda „fer“ sporazum. Iako Tramp tvrdi da su junski napadi SAD „uništili“ iranski nuklearni program, njegovi zahtjevi su i ranije išli izvan obogaćivanja uranijumom.
Opozicioni aktivista Mehdi Fatapur, koji živi u Njemačkoj, rekao je da bi, da bi bilo koji sporazum zaista zadovoljio Trampovu administraciju i spriječio rat, vjerovatno zahtijevao nešto što bi se svelo na „stratešku predaju“.
Fatapur je za Radio Farda rekao da Vašington može zahtijevati potpuni zaokret u regionalnom identitetu Irana, uključujući kraj njegovog neprijateljstva prema Izraelu i napuštanje njegovih regionalnih saveznika.
Za Islamsku Republiku, to nisu samo političke stvari, već stubovi države, a iranske vlasti su isključile pregovore o bilo čemu mimo nuklearnog programa. Čak i ako se u Ankari postigne dogovor o okviru, on može poslužiti samo kao privremeno olakšanje. Mohamed-Tabriz je sugerisao da bi „minimalni sporazum“ mogao da kupi vrijeme, ali ne može da riješi „masovno nagomilavanje društvenih zahtjeva“ i unutrašnje nezadovoljstvo koje trenutno ključa u Iranu.
Analitičari tvrde da pretnja „regionalnim ratom“ ostaje glavni pregovarački adut Teherana. Predstavljajući sukob kao egzistencijalnu katastrofu koja bi zahvatila cijeli Bliski istok, Teheran je uspješno izvršio pritisak na regionalne posrednike poput Katara i Turske da intervenišu.
Međutim, prema Fatapuru, ako Islamska Republika izabere put „postepenih“ reformi i manjih diplomatskih ustupaka, i dalje bi se mogla suočiti sa žestokom reakcijom javnosti, koja je sve više umorna od sankcija i prijetnji ratom.

Inteziviranje diplomatskih napora dok rastu tenzije između SAD i Irana

Izlazak DNP-a iz vlasti strateška je odluka s jasnim političkim namjerama i projekacijama, smatra profesor Miloš Bešić, ali smatra da Vlada ipak zbog toga neće pasti, već da će doći do novih političkih preslaganja.
- Sa stanovišta DNP-a ne vidim ništa drugo nego namjeru za dugoročnom destabilizacijom države i društva i ostvarivanje određenih političkih ciljeva na duge staze ili političkih ciljeva koje treba da budu usmjerene na ugrožavanje evropskog puta Crne Gore- navodi Bešić.
Jasno je kaže Bešić šta je. Prvo, udar na predsjednika Skupštine Andriju Mandića i drugo pokušaj unifikacije i uspostavlanja kontrole nad srpskim biračkim tijelom pod kapom DNP-a.
- To će biti jedna veoma, čini mi se, pripremljena, agresivna nacionalno-politička kampanja gospodina Kneževića i DNP-a. Pokušaj unifikacije. Dakle, da bukvalno Knežević na srpskom nacionalnom pitanju ili podvede Mandića pod svoju kontrolu, da on bude druga violina, ili da uzme njegov biračko telo i dolazi do unifikacije. To je plan, naravno. Koliko će to da bude u praksi efikasno, ja mislim da prije svega zavisi od načina na koji će politički da djeluje &nbsp;Mandić- ističe on.&nbsp;
Pred Mandićem je više strategija, smatra Bešić. Vjeruje da će ostati u Vladi, ali da više nema govora o opstanku u koaliciji s DNP-om. Raskol se, kaže, već desio.
- Mandić i Knežević da su zajedno ovo bi uradili zajedno ne bi to uradio Knežević nezavisno od Mandića prosto ne bi, jel? Prema tome tu već postoji vrlo očit, 12 mi svjedočemo, tako da kažem, tom raskolu već neko vrijeme, 14 ali ovo je sad, kako da kažem, korpus delikt, dakle, nema nikakve sumnje, te raskol veoma očigledan- ističe Bešić.&nbsp;
A upražnjena mjesta u Vladi, koja su pripadala DNP-u, ne mora značiti da će sada preuzeti NSD.
- Ne mislim da će pripasti NSD-u nužno, moguće ali nije nužno, mislim da će Spajić da i na ugovori neku vrstu meritokratskog principa čak mogu da budu neke nepartijske ličnosti, moguće da po nekom koalicijalnom sporazumu oni naprave preraspodelu u onim njihovim procentima- kaže on.
Komentarišući situaciju u Podgorici, gdje više nema većine, Bešić smatra da do izbora neće doći. Vlast neće pasti, a otvorene su mogućnosti za prinudnu upravu.

Tag: vladimir-nikaljevic