Na adresu Interpola Podgorica stigao je 20. januara 2021. godine telegram označen ,,Vrlo hitno” kojim srpski ogranak Interpola Beograd obavještava svoje crnogorske kolege da - ,,lica BELIVUK Veljko, otac Nebojša, rođen 28.08. 19** godine u Beogradu i MILJKOVIĆ Marko, otac Milorad, rođen 09.03.19**. godine u Beogradu” – borave na teritoriji Crne Gore od 17. januara 2021, godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1040" loading="lazy" alt="URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici "> <figcaption>URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - S obzirom da se radi o bezbednosno interesantnim licima, molimo za sve informacije koje posedujete o ovim licima, kao i razloge njihovog boravka u vašoj zemlji, njihovim kontaktima u Crnoj Gori (posebno sa bezbednosno interesantnim licima), podatke o vozilima koja koriste u Crnoj Gori, razloge privođenja ili sadržaj informativnog razgovora, kao i radnje koje su preduzete prema istima – piše u urgentnom dopisu srpske policije. &nbsp; Ovaj telegram samo je dio obimne dokumentacije o razmjeni informacija srpske i crnogorske policije kojom raspolažu Portal ETV i Televizija E. &nbsp;&nbsp; DOKAZI O ŠOŠKIĆEVOJ KONSTRUKCIJI Zvanična korenspondencija pripadnika Interpola Podgorica sa kolegama iz Interpola Beograd o detaljima boravka srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića od 17. januara do 29. janura 2021. godine u Crnoj Gori – dokazuje da se radilo o međunarodnoj, koordiniranoj, policijskoj akciji. &nbsp; Dokumentacija koju ekskluzivno objavljujemo pokazuje - osim iskaza svjedoka na suđenju i drugih materijalnih dokaza – do koje su mjere &nbsp;konstruisane optužbe specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović zloupotrijebio položaj i pribavio korist „u vidu prava da uđu u Crnu Goru“ Belivuku i Miljkoviću. &nbsp; Riječ je o beogradskim kriminalcima koji su dugo vremena operisali u Srbiji, čak i u sadejstvu sa nekim istaknutim srpskim policijskim funkcionerima. U Crnoj Gori su bili na konekciji sa Radojem Zvicerom, jednim od vođa kavačke mafijaške grupe. &nbsp; Specijalno tužilaštvo tereti nekadašnjeg visokog funkcionera crnogorske policije &nbsp;Zorana Lazovića da je bio dio kriminalne grupe Radoja Zvicera i da je naredio skidanje zabrane ulaska za dvojicu srpskih kriminalaca – iako takva zabran nije postojala?! Osim toga, po opisu posla koji je obavljao, ovlašćenjima koja je imao, ali i svjedočenjima njegovih kolega - Lazović nije mogao donijeti odluku o ukidanju zabrane čak ni da je ona postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović"> <figcaption>TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Ilustracija: I. ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Šoškićeve optužbe protiv Lazovića, kao i protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića plod su konstrukcija koje se, kao suđenje odmiče, dematuju i svjedoci i pisani dokazi. ODBAČENA PRIJAVA Zvanična komunikacija između crnogorske i srpske policije bila je dio dokazne građe kada je u septembru 2021. godine specijalna tužiteljka Sanja Jovićević formirala predmet protiv Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290" data-rendition-name="original" width="977" height="626" loading="lazy" alt="Sanja Jovićević"> <figcaption>VEĆ JEDNOM ODBAČENA PRIJAVA: Tužiteljka Sanja Jovićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, nakon uzimanja izjava od tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, nakon analize materijalnih dokaza među kojima je i komunukcija između Interpola Srbija i Crna Gora specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da Lazović nije odgovoran za ulazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru i odbacila je 2022. godine krivičnu prijavu. &nbsp;Na osnovu čega je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp; Portal ETV i Televizija E u posjedu su zahtjeva Interpola Beograd od 20. januara. 2021, pod naznakom „hitno“ upućenom Interpolu Podgorica, u kojem navode da „raspolažu sazananjima da Belivuk i Miljković borave u Crnoj Gori i da su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Kotor“. &nbsp;RAZMJENA INFORMACIJA - Izvršenim proverama utvrđeno je da su imenovani napustili našu zemlju sa GP Aerodrom Beograd, dana 17. 1. 2021. godine i ne postoji evidencija da su se isti vratili u našu zemlju – ističe se u dopisu Interpola Beograd. &nbsp; Istog dana, kako proizilazi iz spisa predmeta, dopis Interpola Srbije upućen je načelniku Odjelja &nbsp;bezbjednosti Kotor Živku Ćoriću. Odjeljenje bezbjednosti Kotor je 25. januara dostavilo tražene informacije o Belivuku i Miljkoviću Interpolu Podgorica i one su istog dana proslijeđene Interpolu Beograd.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64" data-rendition-name="original" width="1080" height="943" loading="lazy" alt="OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd"> <figcaption>OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - U vezi Vašeg zahtjeva, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izvršili provjere, te utvrdili da su lica Belivuk Veljko, rođen 28.08.1985. godine u Beogradu, od oca Nebojša i Miljković Marko, rođen 09.03.1991. godine u Beogradu, od oca Milorada, doputovali u Crnu Goru dana 17. janura 2021. godine, preko GP Aerodrom Tivat, letom ,,Air Serbia“ JU189, u 11:12 časova. Nakon ulaska na teritoriju Crne Gore, smjestili su se u stambeni objekat u naselju Kavač, opština Kotor, vlasništvo Radoja Zvicera (nadimak ,,Rale“), rođenog 20.12.1982. godine u Kotoru, od oca Petra i majke Vukosava sa prebivalištem u naselju Kavač, opština Kotor. Imenovani je u kriminalističko obavještajnim evidencijama registrovan kao pripadnik organizovane kriminalne grupe ,,Kavač“ – piše u dopisu. Potom se precizno opisuje kako su 18. januara 2021, saslušavani Belivuk i Miljković u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Kotor, navodeći su dvojica beogradskih opasnih momaka bez zazora kazali da su došli u posjetu prijatelju Radoju Zviceru, ,,kojeg znaju deset godina”. &nbsp; &nbsp;-Kao razlog dolaska naveli su čestitku i proslavu rođenja djeteta Radoja Zvicera. Izjavili su da će u Crnoj Gori, odnosno na području Kotora, ostati još pet do šest dana. Prema operativnim podacima, imenovana lica nijesu koristila motorna vozila tokom boravka u Kotoru – navodi se u telegramu dostavljenom Interpolu Beograd. &nbsp;KLJUČNI ISKAZI Osim materijalnih dokaza i iskazi svjedoka, visokih službenika policije Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Milovana Pavićevića – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuk i Miljković opserviraju tokom boravka u Crnoj Gori - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44" data-rendition-name="original" width="640" height="465" loading="lazy" alt="STALNO NA METI: Saša Čađenović"> <figcaption>STALNO NA METI: Saša Čađenović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tom cilju je i skovana čudna formulacija: ,,da je zabrana objektivno postojala iako o tome nije donijeto pisano rješenje“?! &nbsp; Žižić je, kako Portal ETV i Televizija E objavili, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner"> <figcaption>SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Milorad Žižić, nekadašnji načelnik SBPOK, tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa kolegama iz SBPOK-a Srbijia, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju. Tada im je i prenio im sve detalje: ,,kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“...&nbsp; Istovremeno je Žižić naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, te da ih je on uputio da te podatke zatraže zvanično, preko Interpola. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. Pored iskaza svjedoka i brojnih materijalnih dokaza, kako suđenje odmiče sve je više činjenica koje ukazuju da su optužbe na račun Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića isključivo politički motivisane. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović'> <figcaption>,,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U normalnim okolnostima neočekivano, ali čini se da najjači materijalni dokazi - kao što su na primjer da je dolazak Belivuka i Miljkovića bio praćen u međunarodnoj policijskoj akciji organizovanoj posredstvom Interpola, te da nije postojala pisana zabrana njihovog ulaska u Crnu Goru - nalaze upravo u optužnom aktu 300 strana, a na koji je potpis stavio tužilac Miloš Šoškić. I koju je ranije potvrdio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; Stoga je zaista čudno što je - upkos svim pisanim dokazima koji govore da Lazović nije mogao skinuti zabranu koje nije bilo i činjenici da je posjeta Belivuka i Miljkovića bila nadzirana u koordinaciji crnogorske i srpske policije – prihvatio i potvrdio optužnicu protiv Zoaran Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića. Još je čudnije i što su Lazović i Katnić zatočeni u pritvoru 16 mjeseci iako već uveliko teče suđenje i njihova odbrana. &nbsp; Ko to – i zbog čega – strahuje od njihovog puštanja na slobodu? &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Telegrami Interpola Beograd i Podgorica dokazuju da je praćenje Belivuka i Miljkovića bilo koordinirana akcija policija dvije države!

Zabrinjavajuće je što Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" – destinacija za kratke boravke, kazao je profesor Rade Ratkovi na konferenciji za medije na temu "Trule daske u turizmu", povodom, kako su naveli organizatori iz Redakcije za turizam i prostorno planiranje STEGA-e, očigledno loših rezultata ovogodišnje ljetnje turističke sezone.
Konferenciju u Budvi je otvorio diplomirani ekonomista, Vladimir Nikaljević, upozoravajući da je turizam u Crnoj Gori destabilizovan "najmanje na tri trule daske".
Nikaljević je na događaju u Budvi je kazao da ciljevi koji su suprotstavljeni, oni koji se zalažu za nezavisnu građansku, evropsku, antifašističku i prosperitetnu Crnu Goru i oni koji se svim silama bore protiv tih ciljeva, teško mogu da ostvare dijalog, a još teže sinergiju.&nbsp;
- Dva, nema strategije turista. Turizam kao vodeća prioritetna djelatnost direktno se ugrožava porezima, akcizama, gradnjom stanova umjesto hotela, saobraćajnim haosom umjesto lakom dostupnošću. I tri, partijski kadrovi na ključnim mjestima, umjesto vrhunskih stručnjaka - naveo je on. 
 
Turizmolog, prof. dr Rade Ratković, istakao je da Crna Gora već tri i po decenije nema adekvatan menadžment turističkih destinacija, dok posljednjih pet godina gotovo i ne postoji upravljanje ovim sektorom. Statistički podaci za jun 2025. ukazuju na pad broja noćenja i skraćeno zadržavanje turista, uz stagnaciju broja dolazaka. Zabrinjavajuće je, kaže Ratković, što Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" – destinacija za kratke boravke. 
 
Posebno je naglašen pad dolazaka sa tradicionalnih zapadnoevropskih tržišta, dok konkurentske mediteranske destinacije, uključujući Hrvatsku i Albaniju, bilježe rast. 
 
Prostorni planer mr Dragan Marković upozorio je na infrastrukturne slabosti koje ograničavaju turistički razvoj. 
 
- Bez efikasnog saobraćajnog sistema nema razvoja. Država, to su putevi, se govorilo u Rimskom carstvu. Dakle, bez novih puteva ne može se funkcionisati pored mora, a izgradnja puteva visokog ranga kroz Boku duž budvanske rivijere preko Skadarskog jezera mogla bi pretvoriti izuzetan prirodni ambijent u "tehnicistički" pejzaž, pa je planiranje puteva jako složen problem i delikatan zadatak za rješavanje - objasnio je Marković. 
 
Magistar Branko Diki Kažanegra naglasio je da je „jedina pouzdana statistika broj zadovoljnih turista“. Ocijenio je da Crna Gora ulazi u seriju slabijih sezona, upozorivši da ukoliko se brzo ne reaguje, šteta bi mogla postati dugoročna. 
 
- Cilj današnje konferencije bio je da se skrene pažnja na slabosti u turizmu, upravo sada, kada smo na vrhuncu turističke sezone, jer će nakon toga doći novi problemi i sve će se zaboraviti do naredne - zaključio je Nikaljević.

Portal ETV

Ratković: Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" - destinacija za kratke boravke; Nikaljević: Destabilizacija na tri trule daske

STEGA poziva Skupštinu Crne Gore da se što prije inicira interpelacija vezana za strategiju upravljanja u oblasti vinogradarstva, saopštio je za Portal ETV Vladimir Nikaljević, a Državnu revizorsku instituciju da uradi reviziju poslovanja „Plantaža“. - STEGA upozorava crnogorsku javnost da se nastavlja rasprodaja i devastacija „Plantaža“, koja se ogleda u rasprodaji i prenamjeni državne imovine - upozorio je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241211071216_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241211071216_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"><figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Portal ETV objavio je juče da je izvršni direktor kompanije „13. jul - Plantaže“ Igor Čađenović uputio zahtjev ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću u kojem traži promjenu namjene dijela zemljišta pod vinogradima uz bulevar Podgorica-Tuzi. U dopisu u koji Portal ETV ima uvid, tvrdi da blizina saobraćajnice, odnosno izduvni gasovi iz automobila, utiču na prinos grožđa i njegov kvalitet, pa predlaže da se taj dio zemljišta pretvori u industrijsku zonu. Podsjetio je da je kompanija „13. jul – Plantaže“ vlasnik oko 155 hektara katastarske parcele br.7935/7 KO Podgorica Ill, koja je u većem dijelu pokrivena zasadima vinograda. - Postojeće zemljište je u sadašnjoj namjeni u kontaktnom pojasu sa Bulevarom u dužini oko 1,5 kilometara, a na udaljenosti od oko 15 metara od istog. Uzimajući u obzir činjenicu da se navedenim bulevarom odvija velika gustina saobraćaja, to imamo za posljedicu uticaj izduvnih gasova na prinose grožđa, kao i njegov kvalitet, a u krajnjem smanjen i ukus - obrazložio je Čađenović svoj zahtjev. Zagađenje vazduha i zemljišta iz izduvnih gasova, mikročestica, teških metala i prašine, piše u dopisu, može smanjiti čistoću i nutritivnu vrijednost plodova, dok visoke temperature i vibracije s puta „stvaraju stres za biljke“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241211071216_5c2f0f6e345dcd354540a9f760e143e3354896535cd18cde13e2763c31710a27.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241211071216_5c2f0f6e345dcd354540a9f760e143e3354896535cd18cde13e2763c31710a27" data-rendition-name="original" width="804" height="573" loading="lazy" alt="Igor Čađenović"><figcaption>Igor Čađenović</figcaption></figure>  - Ovi faktori mogu dovesti do nižih prinosa, oštćenja plodova, njihovog sporijeg sazrijevanja, i povećanog rizika od bolesti. Sve zajedno, to negativno utiče na tržišnu vrijednost i ukupni kvalitet sirovine - navodi Čađenović. Ističe da su uvidom u Nacrt Prostornog plana Glavnog grada Podgorica, koji je usvojen na sjednici Vlade 8. decembra 2022. godine utvrdili da je na ovom potezu u jednom dijelu predviđena namjena „Industrija i proizvodnja“, površine oko devet hektara, dok je preostali dio po Nacrtu definisan kao poljoprivredno zemljište. - Uzimajući u obzir da se radi o zoni koja je već prepoznata kao potencijalna zona za razvoj i izgradnju komercijalnih objekata i koja stvara prilike za investicije i razvoj infrastrukture, a samim tim nova radna mjesta, ovim putem molimo da nam date saglasnost za promjenu namjene korišćenja, tj. proširenje zone koja bi planski bila predviđena kao industrija i proizvodnja na površini oko 30 hektara – piše u zahtjevu Jokoviću. Pravni osnov za podnošenje zahtjeva Čađenović temelji na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. On je Jokoviću predložio da se sastanu, kako bi Čađenovićevi saradnici ministru razjasnili sve eventualne nedoumice. - Zbog važnosti navedene teme, molimo Vas na hitno postupanje, kako bi Kompanija blagovremeno, pred nadležnim organima, inicirala promjenu namjene korišćenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta, označenog dio katastarske parcele 7935/7 KO Podgorica III iz lista nepokretnosti br.716 KO Podgorica III u zahvatu Prostornourbanističkog plana Podgorica (Sl.list Crne Gore”, br. 39/2010, 18/2012 1 6/2014 ) i u zahvatu Nacrta Prostorno-urbanističkog plana Podgorica (Odluka o donošenju Nacrta - 32. sjednica Vlade Crne Gore od 08.12.2022.godine) - zaključio je Čađenović u dopisu Jokoviću. STEGA - Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru je inicijativa grupe intelektualaca i intelektualki koja okuplja brojne stručnjake/inje iz raznih oblasti i oni u kontinuitetu upozoravaju na pogubne posljedice odluka rukovodstva po kompaniju „Plantaže“. U više navrata pozvali su Vladu da se hitno izjasni, jer u ime „države vrši vlasnička prava u 'Plantažama' i resorno ministarstvo poljoprivrede“. - Njihovo ćutanje na ovako važnu temu slobodni smo protumačiti kao saglasje sa ovakvom razornom politikom upravljanja državnom imovinom i državnim resursima – upozorili su ranije.

Kaćuša Krsmanović

Nikaljević: Nastavlja se rasprodaja i devastacija „Plantaža“

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

U saobraćajnoj nesreći koja se desila sinoć na putu ka Tuzima poginula je kćerka crnogorskog putopisca Edina Krnića, piše Portal Standard.
Portalu ETV se iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije nisu javljali na pozive.
Kako piše Standard, djevojka (29) je bila na mjestu suvozača, a mladić koji je vozio je povrijeđen.
Autor i producent dokumentarne putopisne emisije „Oko svijeta sa Edinom Krnićem“, koja se emituje na Televiziji Crne Gore od septembra, oprostio se na društvenim mrežama od svoje kćerke.
- Sa neizmjernom tugom i slomljenim srcem opraštam se od svoje voljene kćerke, Sare, koja je u svojoj 29 godini života tragično nastradala u saobraćajnoj nesreći. Tvoj odlazak je prekinuo sve ono što si tek počinjala da živiš. Tvoja dobrota, tvoje smijehom ispunjene riječi i tvoja tišina koja je uvijek donosila mir - sve to ostaje u meni, kao najdragocjeniji dio moga života. Niko nikada neće moći popuniti prazninu koju si ostavila. Ipak, nastavićeš da živiš u svakom mom koraku, u svakoj misli, u svakom dahu koji udahnem. Hvala ti za svaku radost koju si unijela u naš dom, za svaku nježnu riječ, za svaku brigu koju si nosila u sebi. Hvala ti što si bila baš takva - blaga, iskrena i čista. Počivaj u miru, moje dijete. Zauvijek ćeš ostati moja Sara - svjetlost koja se ne gasi - napisao je Krnić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 88.6263%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkrnic%2Fposts%2F10233625662755663%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U saobraćajnoj nesreći u Tuzima stradala kćerka Edina Krnića

Američka zastupnica Mardžori Tejlor Grin objavila je u petak da podnosi ostavku u Zastupničkom domu nakon dramatičnog razlaza s predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom.
Njen odlazak predstavlja zapanjujući preokret događaja koji je malo ko mogao zamisliti prije nekoliko mjeseci.
Grin, republikanka iz Džordžije, nekada je bila jedna od Trampovih najbližih saveznica i glasna zagovornica njegove agende "America First" (Amerika prva), ali jaz između njih se produbio posljednjih mjeseci zbog objave vladinih dokumenata vezanih za seksualnog prestupnika Džefrija Epstina i drugih pitanja.
U desetominutnom videu objavljenom na društvenim mrežama Grin je rekla da ju je na ostavku podstakla mogućnost suočavanja s republikanskim protukandidatom koji bi imao Trampovu podršku, kao i potencijalno preuzimanje Zastupničkog doma od demokrata na izborima sljedeće godine.
Takođe se požalila da je Kongres uglavnom "gurnut u stranu" otkako se Tramp u januaru vratio u Bijelu kuću.
- Imam previše samopoštovanja i dostojanstva, previše volim svoju porodicu i ne želim da moj dragi okrug mora prolaziti kroz bolne i mrzilačke unutarstranačke izbore protiv mene, koje bi podržao predsjednik za kojeg smo se svi borili, samo da bih se borila i pobijedila na izborima, dok će republikanci vjerovatno izgubiti na izborima u sredini mandata - rekla je Grin.
Izrazila je žaljenje zbog stanja američke politike, tvrdeći da ni republikanski ni demokratski zastupnici ne rade na rješavanju problema nacije, uključujući rastuće troškove života.
- Birači se okreću od Vašingtona jer znaju koliki dug na kreditnim karticama imaju, znaju koliko su im računi porasli u posljednjih pet godina, sami kupuju namirnice i znaju da je hrana preskupa, stanarine su sve više, a korporativni menadžeri imovinom su ih previše puta nadmašili kada su pokušali kupiti kuću - rekla je Grin.
Javni spor između Trampa i Grin probudio je zabrinutost kod nekih republikanaca da bi se Trampova baza "Make America Great Again" mogla podijeliti godinu prije izbora u sredini mandata, kada se demokrati nadaju ponovnom preuzimanju kontrole nad Kongresom.
Njena ostavka smanjiće republikansku većinu u Zastupničkom domu na 218 zastupnika naspram 213 demokratskih. Republikanci imaju većinu 53-47 u Senatu.
Grin je sve više pokazivala nezavisnost od Trampa, pridruživši se naporima u Zastupničkom domu da se objave Epstinovi dosjei uprkos Trampovom protivljenju, kritikujući rukovodstvo Zastupničkog doma što nije učinilo dovoljno po pitanju troškova zdravstvene zaštite tokom nedavnog gašenja vlade i nazivajući izraelski napad na Gazu genocidom.
Tramp je, zauzvrat, postao sve kritičniji prema njoj. Prije nego što je Zastupnički dom velikom većinom glasao za objavu Epstinovih dokumenata, nazvao ju je izdajicom i sramotom za Republikansku stranku. Povukao je svoju podršku i nazvao je "razjarenom luđakinjom".
U svom videu, Grin je branila svoj glas o Epstinovim dokumentima.
- Zalaganje za američke žene koje su silovane sa 14 godina, trgovane i iskorištavane od strane bogatih i moćnih muškaraca ne bi trebalo rezultirati time da me predsjednik Sjedinjenih Država, za kojeg sam se borila, nazove izdajicom i prijeti mi - rekla je Grin.
Dodaje da je ponosna na svoj konzervativni glasalački dosje, dodavši, u aluziji na Trampa da "lojalnost treba biti dvosmjerna ulica".
Grin je osvojila svoj okrug u sjeverozapadnoj Džordžiji sa 64 odsto glasova 2024. godine. Stanovnici su ove sedmice rekli da se nadaju da će se njen sukob s Trampom uskoro izliječiti te su izrazili spremnost da podrže oboje. Ali Grin je u petak jasno stavila do znanja da nema interesa za nadmetanje s protivnikom kojeg bi Tramp podržao.
Čak i ako bi pobijedila, rekla je, vjerovatno bi bila u manjini u Zastupničkom domu nakon izbora u sredini mandata i morala bi braniti Trampa u opozicionim postupcima, što je nazvala "apsurdnim" i "potpuno neozbiljnim".
- Ako mene odbaci MAGA i zamijeni neokonzervativcima, lobistima za farmaciju i veliku tehnologiju, ratnim kompleksom vojne industrije, stranim liderima i elitnom donatorskom klasom koja se ne može ni povezati sa stvarnim Amerikancima, onda su mnogi obični Amerikanci takođe odbačeni i zamijenjeni - zaključila je Grin.

Nekadašnja Trampova saveznica nakon njegovih kritika napušta Kongres

Bankomati širom Bugarske biće privremeno van funkcije u noći između 31. decembra i 1. januara zbog prelaska zemlje na euro, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka Džejms Jolovski.
Prekid rada bankomata trajaće oko dva do tri sata, a u tom periodu plaćanja karticama i podizanje gotovine neće biti dostupno, piše portal Novinite.
Bankomati će tokom tranzicije izdavati novčanice eura, dok će levski depoziti biti prihvaćeni u posebnim kasetama, sistem koji je osmišljen kako bi se izbjegli problemi viđeni u drugim zemljama, poput Hrvatske, prenosi B92.
Građanima se savjetuje da ne paniče i da ne žure sa zamjenskim transakcijama, jer komercijalni objekti i dalje mogu da prihvataju novčanice i kovanice u levima tokom januara naredne godine.&nbsp;
Banke će besplatno da zamjenjuju leve do kraja juna naredne godine, po fiksnom kursu konverzije.
&nbsp;Svi bankovni računi u levima automatski će biti konvertovani u eure bez dodatnih troškova, a postojeće bankovne kartice ostaće važeće.&nbsp;
&nbsp;Jolovski je naglasio da tranzicija ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema.&nbsp;
&nbsp;Banke se pripremaju za prelazak od 2020. godine i sprovedene su opsežne provjere kako bi se obezbijedila nesmetana promjena.

Bankomati u Bugarskoj će satima biti van funkcije za Novu godinu

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav su podnijeli krivične prijave protiv Dž. M. zbog sumnje da je nelegalno gradio u zoni Nacionalnog parka Prokletije i protiv E. M. zbog sumnje da je počinio šumsku krađu iz ovog nacionalnog parka, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su procesuirani, kako se dodaje, u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv ekološkog kriminala, a terete se za krivična djela na štetu životne sredine u zoni Nacionalnog parka.
Krivična prijava protiv Dž.M. iz Plava podnijeta zbog sumnje da je počinio protivpravno zauzimanje zemljišta i građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, na način što je tokom septembra na državnom zemljištu počeo izgradnju vikendice u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“ u mjestu Metjahića katun na teritoriji opštine Gusinje.
Plavska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa i protiv E. M. iz Plava podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu zbog sumnje da je izvršio sječu stabala crnog bora u zoni nacionalnog parka „Prokletije”.

Procesuirani Plavljani zbog zauzimanja zemljišta, nelegalne gradnje i šumske krađe u zoni NP Prokletije

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: vladimir-nikaljevic